Sie sind auf Seite 1von 40

Zavrni rad

Filip Foreti

SVEUILITE U ZAGREBU GRAEVINSKI FAKULTET

Filip Foreti

ZAVRNI RAD

Mentor: dr.sc. Damir Lazarevi, dipl. ing. gra.

Zagreb, 2008 god.


1

Zavrni rad

Filip Foreti

Sadraj: 1. Uvod 2. Tlocrti i presjeci objekta 3. Tehniki opis 3.1. Opis konstrukcije 3.2. Materijal za izradu konstrukcije 3.3. Primijenjeni propisi 4. Model konstrukcije 4.1. Opis modela 4.2. Trodimenzionalni prikaz modela konstrukcije 5. Optereenje konstrukcije 5.1. Analiza optereenja 5.1.1. Optereenje vlastitom teinom 5.1.2. Stalno optereenje 5.1.3. Uporabno optereenje 5.1.4. Optereenje snijegom 5.1.5. Optereenje potresom 5.2. Kombinacije optereenja 6. Pomaci konstrukcije 6.1. Prikaz pomaka konstrukcije 7. Unutarnje sile i dimenzioniranje elemenata konstrukcije 7.1. Uvod 7.2. Dimenzioniranje stupova konstrukcije kora 8. Zakljuak 9. Literatura

Zavrni rad

Filip Foreti

1. Uvod

Zavrni rad

Filip Foreti

U zavrnom radu se obrauje statika analiza crkve sedmerokutnog tlocrtnog oblika povrine 216,14 m2. Objekt je visok 11,26 m iznad kote terena. Nacrti crkve, presjeci i proelja su dani u poglavlju 2. Konstrukcija se nalazi u seizmiki aktivnom podruju, pa je posebno analizirano ponaanje konstrukcije pri potresnom optereenju. Tehniki opis konstrukcije, materijali za izradu konstrukcije i propisi koji su koriteni u zavrnom radu obraeni su u poglavlju 3. Numeriki model konstrukcije i dimenzioniranje stupa kora izraen je u programu SAP 2000 11. Model je detaljnije opisan u poglavlju 4. i na njemu je proveden statiki proraun. Zbog sloenosti modela, rezultati su prikazani na karakteristinim dijelovima konstrukcije. Priloeni nacrti izraeni su u programu Auto CAD 2008. Ulazni podaci i rezultati prorauna su u radu prikazani tablino i grafiki, te detaljno objanjeni. Analiza optereenja prema Eurocode-u 8 i mjerodavne kombinacije koje su koritene u proraunu obraene su u poglavlju 5. U poglavlju 6 su analizirani maksimalni pomaci krovne konstrukcije i kora. Dimenzioniranje je provedeno za odabrane elemente konstrukcije: stupovi kora ( STUP 1 i STUP2 ).

Zavrni rad

Filip Foreti

2. Tlocrti i presjeci objekta

Zavrni rad

Filip Foreti

Kod izrade numerikog modela upotrebljeni su nacrti iz Glavnog projekta. U radu su priloeni sljedei nacrti: Slika 2.1. Tlocrt kora na koti *+3,20 m (MJ 1:100) Slika 2.2. Tlocrt krovita na koti *+6,60 m (MJ 1:100) Slika 2.3. Presjek A-A (MJ 1:100) Slika 2.4. Uzduni presjek B-B (MJ 1:100)
6

Zavrni rad

Filip Foreti

3. Tehniki opis

Zavrni rad

Filip Foreti

3.1 Opis konstrukcije

Crkva poligonalnog oblika =

=52,43, ima podrum, prizemlje i zvonik koji je

naslonjen na crkvu ( H=17,8 m), koji u sklopu ovog rada neemo obraivati. Crkva BD Marije Snjene Kamensko se nalazi u Turnju kraj Karlovca na 200 metara nadmorske visine. Krovna konstrukcija se izvodi iz etinara I klase u dobrom tesarskom zanatu svi metalni djelovi se izvode pocinani. U sredini krovne konstrukcije nalazi se elina jezgra radijusa 40 cm i debljine stjenke 1 cm. Na nju je oslonjeno sedam glavnih drvenih nosaa i povezano vezom elinih papua. Zidovi su su debljine 30 cm, od armiranog betona klase C 25/30, armirani mreama B 500 i rebrastom armaturom S- 400. Kor ili pjevalite je armirano betonska ploa debljine 16 cm i armirana ve spomenutom armaturom. Ploa je upeta sa jedne strane u zid, a s druge strane se konzolno prua prema unutranjosti crkve. Stupovi koji dre kor su etvrtasti veliine 30x30 cm, armirano betonski marke betona C 25/30 i armirani rebrastom armaturom S - 400. Objekt se prema seizmolokoj karti Hrvatske nalazi u 8. potresnoj zoni a proraun potresnog optereenja se provodi metodom ekvivalentnog statikog optereenja. Temelji ispod zidova su trakasti temelji, a temelji ispod stupova su temelji samci. Sve se armira prema statikom proraunu i betonira betonom C 16/20. Temeljno tlo je prema geotehnikom izvetaju D.K u TEH-ING d.oo broj iz 608/99. Statiki proraun je proveden po EUROCODE-u, od kud su i koriteni svi termini i rijei.

Zavrni rad

Filip Foreti

3.2. Materijal za izradu konstrukcije


Materijal:

Beton C 25/30 (MB 30)

Klasa betona C 25/30 fck - tlana vrstoa 25 N/mm2 Ecm - modul elastinosti 30500 N/mm2 0,2 - Poissonov koeficijent Beton C 16/20 (MB 20) Klasa betona C 16/20 fck - tlana vrstoa 16 N/mm2 Ecm - modul elastinosti 27500 N/mm2 - Poissonov koeficijent 0,2

Armatura S 400 i B 500 (RA400/500, MAG 500/560) Svojstvo elika fu - vlana vrstoa fy - granica poputanja E - modul elastinosti - Poissonov koeficijent S- 400 500 N/mm 400 N/mm2 200000 N/mm2 0,3
2

B 500 560 N/mm2 500 N/mm2 200000 N/mm2 0,3

3.3. Primijenjeni propisi


HRN ENV 1990 HRN ENV 1991 - HRN ENV 1991-1 - HRN ENV 1991-2-1 - HRN ENV 1991-2-3 HRN ENV 1992 - HRN ENV 1992-1-1 HRN ENV 1998 - HRN ENV 1998-1-1 - HRN ENV 1998-1-2 - HRN ENV 1998-1-3
9

Zavrni rad

Filip Foreti

4. Model konstrukcije

10

Zavrni rad

Filip Foreti

4.1. Opis modela


Numeriki model konstrukcije za potrebe statikog prorauna izraen je programom SAP 2000 11. Obzirom da je provedena analiza objekta na djelovanje seizmikog optereenja u kojoj svaki dio konstrukcije daje svoj doprinos, napravljen je model cijele konstrukcije. Model konstrukcije ne sadri stubita ni druge elemente postavljene radi postizanja vizualnog dojma. Samo takvim modelom se moe dovoljno tono pribliiti stvarnom ponaanju konstrukcije. Trodimenzionalni model konstrukcije prikazan u toci 4.2. Ploni elementi u modelu su definirani kao konani elementi ljuske (engl. shell). Pod plone elemente spadaju ploa kora i zidovi. Veliina konanih elemenata ploa i zidova je ograniena s pozicijama drugih elemenata koji zadiru u njih, te raznim otvorima. Kod svih ploa i zidova je koritena funkcija automatskog dijeljenja elemenata na manje ( 1x1 m), kako bi se to tonije dobile lokalne nepravilnosti i koncentracije naprezanja. tapni elementi (engl. frame element) su koriteni za stupove. Svim tapnim elementima su pridrueni odgovarajuci popreni presjeci. Tlo je modelirano kao Winklerova podloga s koeficijentom posteljice u smjeru osi Z. Tokama temeljne ploe sprijeeni su pomaci u dva horizontalna smjera X i Y, te sva tri stupnja rotacije. Ostala opreteenja su zadana prema poglavlju 6. Od optereenja na konstrukciju nije uzeto u razmatranje vjetrovno optereenje jer zbog opsenosti rada i kompliciranog krovita nije bilo vremena. Zbog sloenosti modela konstrukcije, i ogranienosti predznanjem rezultati prorauna nisu prikazani u cijelosti, ve su izdvojeni oni podaci koji su od znaaja za proraun konstrukcije i oni su objanjeni u radu.

11

Zavrni rad

Filip Foreti

4.2. Trodimenzionalni prikaz modela konstrukcije

Slika 4.1 Trodimenzionalni prikaz s prednje strane

12

Zavrni rad

Filip Foreti

Slika 4.2. Trodimenzionalni prikaz sa bone strane

13

Zavrni rad

Filip Foreti

Slika 4.3. Pogled odozgo

14

Zavrni rad

Filip Foreti

Slika 4.4. Pogled s prednje strane

15

Zavrni rad

Filip Foreti

5. Optereenje konstrukcije

16

Zavrni rad

Filip Foreti

5.1. Analiza optereenja 5.1.1. Optereenje vlastitom teinom


Djelovanje vlastite teine gradevinskih elemenata definirano je propisima: HRN ENV 1991-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije. Prostorne teine, vlastita teina i uporabna optereenja. Za zadane poprene presjeke greda, stupova, kora i zidova program SAP 2000 11. izravno rauna optereenje vlastitom teinom. Taj je sluaj optereenja (engl. Load Static Case) definiran s: VT (engl. dead).

5.1.2. Stalno optereenje


Djelovanje vlastite teine gradevinskih elemenata definirano je propisima: HRN ENV 1991-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije. Prostorne teine, vlastita teina i uporabna optereenja. Stalno optereenje u programu SAP 2000 11. definirano je sa: STALNO (engl. super dead). Stalno optereenje obuhvaa teine slojeva krova,kora odnosno svih optereenja koja imaju svojstva stalnog optereenja, a nisu uzeta u obzir pod vlastitom teinom. Tegola 0,5 cm: PE i Al folija 0,02 cm: OSB Ploa 1,8 cm: Mineralna vuna 14 cm: Pojasi: Daska 2,4 cm: Gips 0,18 cm: Bramac tkanina 0,02 cm: Ukupno: Stalno optereenje kora: Kamen 3cm Glazura 4cm PE folija Ploa 16cm Podgled Ukupno 0,75 kN/m 0,95 kN/m 0,10 kN/m 4,00 kN/m 0,30 kN/m 6,10 kN/m
17

0,15 kN/m 0,14 kN/m 0,15 kN / m 0,05 kN / m 0,10 kN / m 0,14 kN / m 0,30 kN / m 0,02 kN / m 1,05 kN / m

Zavrni rad

Filip Foreti

5.1.3 Uporabno optereenje


Djelovanje uporabnog optereenja u zgradama definirano je propisima: HRN ENV 1991-2-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije Prostorne teine, vlastita teina i uporabna optereenja. Pokretno optereenje u programu SAP 2000 11 definirano je s: POKRETNO (engl. live) Pokretno optereenje je zadano kao jednoliko kontinuirano optereenje prema propisima. Na kosom krovu zgrade uzeli smo 1,0 kN / m. Na koru uporebno optereenje iznosi 5,0 kN/m.

5.1.4.Optereenje snijegom
Djelovanje optereenja snijegom u zgradama definirano je propisima: HRN ENV 1991-2-3: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije Opterecenje od snijega, Optereenje snijegom u programu SAP 2000 11. definirano je s: SNIJEG (engl. snow). Na krovnim ploama zgrade i drvene konstrukcije zadano je jednoliko kontinuirano optereenje snijegom prema EC propisima: qs = Ce Ct Sk [kN / m] i - koeficijent oblika za optereenje snijegom ( ovisi o obliku krova, ali i o moguem rasporedu snijega po izloenim plohama) Sk - karakteristina vrijednost optereenja na tlu u Kn/ m ( statistika obrada, projektom ponuena vrijednost optereenja po zonama, na koje je u tom smislu podjeljena drava na koju se proraun odnosi) Ce - koeficijent izloenosti koji obino ima vrijednost 1.0 Ct - toplonski koeficijent koji obino ima vrijednost 1.0
Kut nagiba krova
Koeficijent oblika 1 Koeficijent oblika 2

0,8 0,8

0,8(60 )/30 1,1(60 )/30 Tablica 5.1. Koeficijent 0,8


0,8+0,6( 15)/30

0,0 0,0

18

Zavrni rad

Filip Foreti

Za = 25,6 koeficijent = 0,8 .

Slika 5.1. Karta podruja za optereenja snijegom

Objekt se nalazi u podruju B na nadmorskoj visini od 200 m. Sk iznosi 1,4 kN / m.


Nadmorska visina do [m]

Podruje A Podruje B Podruje C Podruje D 2 2 2 [kN/m ] [kN/m ] [kN/m ] [kN/m2] 100 1,10 1,10 0,45 0,35 200 1,30 1,40 0,80 0,50 300 1,55 1,75 1,20 0,70 Tablica 5.2. Optereenje snijegom za nadmorske visine iznad 100m

qs= 0,81,01,01,4 = 1,12 kN / m

19

Zavrni rad

Filip Foreti

5.1.5. Optereenje potresom

Potresno djelovanje METODA EKVIVALENTNOG STATIKOG OPTEREENJA

Potresno djelovanje definirano je prema pravilniku o tehnikim normativima za izgradnju objekta visokogradnje u seizmikim podrujima. Ukupna horizontalna seizmika sila odreuje se prema izrazu: S = KG gdje je: K -ukupni seizmiki koeficijent za horizontalni smjer G - ukupna teina objekta i opreme. ,

Ukupna teina objekta i opreme se prema pravilniku, lan 19, odreuje kao zbroj stalnog optereenja, korisnog vjerojatnoga i optereenja snijegom. Vjerojatno se korisno uzima u vrijednosti od 50% optereenja odreenoga propisima za optereenja. Ukupni seizmiki koeficijent K odreuje se prema izrazu: K= Ko Kd KS Kp ,gdje je: Ko - koeficijent kategorije objekta Kd - koeficijent dinaminosti KS - koeficijent seizmikog intenziteta Kp - koeficijent duktiliteta i priguenja Minimalna vrijednost ukupnog seizmikog koeficijenta K ne smije biti manja od 0,02.

Potresna zona Objekt se prema seizmolokoj karti Hrvatske nalazi u 8 potresnoj zoni. Kategorizacija objekta visokogradnje Koeficijent kategorije graevine za II.kategoriju graevine za izgradnju objekta u seizmikim podrujima iznosi K=1,5.
20

Zavrni rad

Filip Foreti

Lokalni uvjeti tla Utjecaj se lokalnih uvjeta tla uzima u obzir pri odreivanju seizmikih utjecaja na konstrukcije objekata visokogradnje II. kategorije pomou koeficijenta dinaminosti Kd ovisno o kategoriji tla na kojem se objekt gradi. Kategorija se tla odreuje prema kategorizaciji u tablici 1 pravilnika, lan 9, na osnovi geomehanikih ispitivanja i drugih istraivanja tla. Tlo ispod objekta pripada II.kategoriji tla- zbijeno i polutvrdo tlo i dobro zbijeno i tvrdo tlo debljine vee od 60m, od stabilnih naslaga ljunka,pijeska i tvrde gline. Koeficijent seizmikog intenziteta Veliina koeficijenta seizmikog intenziteta KS =0,050 za 8.potresnu zonu. Koeficijent dinaminosti Koeficijent dinaminosti Kd odreuje se prema tablici 2 pravilnika,lan 25. Za II.kategoriju tla koeficijent dinaminosti iznosi: Kd =
,

0,47 Kd 1,0 Koeficijent Kd

Kategorija tla

Granine vrijednosti koeficijenta Kd I Kd= 0,50/T 0,33 Kd 1,0 II Kd= 0,70/T 0,47 Kd 1,0 Tablica 5.3. Koeficijenti dinaminosti Kd u odnosu na kategoriju tla

Za krute se armirano betonske konstrukcije do 5 katova, ako se ne proraunava period slobodnih oscilacija, uzima maksimalna vrijednost koeficijenta Kd prema tablici 2 za odgovarajue uvjete tla: Kd=1,0 Koeficijent duktiliteta i priguenja Koeficijent duktiliteta i priguenja prema lanu 27.,za sve suvremene konstrukcije od armiranog betona i za sve eline konstrukcije iznosi : KP=1,5

21

Zavrni rad

Filip Foreti

Ko= 1,5 Kd = 1,0 KS= 0,050 Kp = 1,5 K = 1,51,01,50,050= 0,1125

5.2. Kombinacije optereenja


Izrazi kombinacija optereenja za krajnje granino stanje i za granino stanje uporabivosti definirani su propisima: HRN ENV 1991-1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije. Osnove prorauna.

Granina stanja nosivosti (GSN)


Za svaki kritian sluaj optereenja, raunske vrijednosti utjecaja djelovanja moraju se odrediti kombiniranjem vrijednosti djelovanja koja nastaju istovremeno. trajne i prolazne proraunske situacije (KGS)

U sluaju konstrukcija zgrada dozvoljeno je primijeniti sljedee pojednostavljene izraze:

seizmike proraunske situacije (KGS)


22

Zavrni rad

Filip Foreti

Granina stanja uporabivosti (GSU)


karakteristine kombinacije

gdje je: - karakteristina vrijednost stalnog djelovanja, - karakteristina vrijednost prevladavajueg promjenjivog djelovanja - karakteristina vrijednost ostalih promjenjivih djelovanja - najnepovoljnija proraunska kombinacija za djelovanja seizmikih komponenti - parcijalni koeficijent sigurnosti za stalno djelovanje , (HRN ENV 1992-1-1, tablica 2.2) - parcijalni koeficijent sigurnosti za promjenjivo djelovanje - prevladavajue sa svojom karakteristinom vrijednosti - ostala sa svojim koeficijentima kombinacije (HRN ENV 1992-1-1, tablica 2.2) - koeficijent vanosti zgrade, (HRN ENV 1998-1-2, NAD, tablica NAD.1) - koeficijent kombinacije, za kategorije A (uobiajene prostorije, stubita) i B (uredi)

(HRN ENV 1991-1, tablica 9.3)


23

Zavrni rad

Filip Foreti

Na modelu zadani su sljedei sluajevi optereenja: - vlastita teina VT (G) - dodatno stalno optereenje STALNO (G) - korisno optereenje POKRETNO (Q) - optereenje snijegom SNIJEG (S) - djelovanje statikog potresa u smjeru X POTRESX (A) - djelovanje statikog potresa u smjeru Y POTRESY (A) U skladu s navedenim pravilima definirane su sljedee kombinacije optereenja: Osnovna kombinacija za granino stanje uporabivosti

(DEFORM)

Mjerodavne kombinacije za granino stanje nosivosti

(DIMENZ1)

(DIMENZ2)

(DIMENZ3)

(DIMENZ4)

(SEIZMIKA1)

(SEIZMIKA2)

(SEIZMIKA3)

(SEIZMIKA4)

24

Zavrni rad

Filip Foreti

(SEIZMIKA5)

(SEIZMIKA6) (SEIZMIKA7) (SEIZMIKA8)

(SEIZMIKA9) (SEIZMIKA10)

(SEIZMIKA 11)

(SEIZMIKA 12)

25

Zavrni rad

Filip Foreti

6. Pomaci konstrukcije

26

Zavrni rad

Filip Foreti

6.1. Prikaz pomaka konstrukcije

Relativni i apsolutni pomaci konstrukcije su dobiveni u obliku izlaznih rezultata programa SAP 2000 11. Prikazani su u tablici 6.2. za mjerodavnu kombinaciju optereenja (ANVELOPA). Zbog velike koliine podataka koje sadre izlazni podaci vezani za pomake (engl. Displacements), na slici 6.1 su prikazane toke za samo neke pomake koji su vani za konstrukciju.

.116 .

22 114

18

117

Slika 6.1. Toke pomaka Load ANVELOPA ANVELOPA ANVELOPA ANVELOPA ANVELOPA Point 116 117 22 18 X [m] -15,30 -15,30 -10,02 -10,93 Y [m] 11,31 11,31 9,81 7,55 Z [m] 10,83 6,40 3,12 3,12 U1 [cm] 0,076 0,133 -0,008 -0,007 U2 [cm] 0,075 -0,133 -0,009 -0,012 U3 [cm] -1,367 -1,431 -0,022 -0,431 -0,018

114 -10,02 12,81 3,12 -0,010 -0,009 Tablica 7.2. Maksimalni relativni pomaci

27

Zavrni rad

Filip Foreti

7. Unutarnje sile i dimenzioniranje elemenata konstrukcije

28

Zavrni rad

Filip Foreti

7.1. Uvod
Dimenzioniranje je provedeno na temelju unutarnjih sila koje su dobivene linearnim proracunom modela konstrukcije. Kod dimenzioniranja konstrukcije koriten je program SAP 2000 11. koji podrava dimenzioniranje po Eurocode propisima. Rezultati analize su dani kao povrine armature u odredenom poprenom presjeku. Potrebno je voditi rauna o vrijednostima minimalne i maksimalne armature u elementu. Za potrebe ovog rada, zbog velikog opsega posla, provedeno je automatsko dimenzioniranje cijele konstrukcije, ali su prikazani izlazni rezultati samo pojedinih elemenata. To su bitni dijelovi konstrukcije kojima se daje uvid u dimenzioniranje cijele konstrukcije. Nadalje je provedena runa kontrola automatskog dimenzioniranja i to za dva stupa. Odabrani elementi stupovi konstukcije kora i oni su oznaceni na nacrtu.

Dimenzioniranje je provedeno za sljedece elemente: Stup 1 ( lijevi stup kora) Stup 2 ( desni stup kora)

29

Zavrni rad

Filip Foreti

7.2. Stupovi konstrukcije kora


Dimenzioniranje u programu SAP 2000 11.

Prikazani su izlazni rezultati u obliku potrebne povrine armature za pojedini element. Treba naglasiti da povrine nisu ograniene minimalnim i maksimalnim vrijednostima i zbog toga se treba pridravati pravila za minimalnu i maksimalnu armaturu. Bitno je naglasiti da je dimenzioniranje stupova provedeno uz pretpostavku simetrine armature i povrina se odnosi na cijeli presjek, dok je kod greda odredena potrebna povrina armature u gornjoj, odnosno u donjoj zoni presjeka.

Slika 8.1. Prikaz stupova na modelu

30

Zavrni rad

Filip Foreti

Minimalna armatura stupa 1: Glavna armatura : As,min = 2,70 cm2 Odabrano: Vilice: 412 8/15 , m=2

Minimalna armatura stupa 2: Glavna armatura : As,min = 2,70 cm2 Odabrano: Vilice: 412 8/15 , m=2

Dimenzioniranje stupova na uzdunu silu i moment savijanja. Duljina stupa: L =311,96 cm Proraun duine izvijanja stupa Za duljinu izvijanja uzeta je ukupna duljina stupa, odnosno nije raen standardni postupak prema Jackson - Morelandovim nomogramima. Razlog tome je to se smatra da je stup dio nepominog okvira, a donji i gornji kraj je pridran ploom.

Momenti inercije:

Icol =

30 30 3 = 67500cm 4 12

Uzeto je = 1.35

31

Zavrni rad

Filip Foreti

Duljina izvijanja:

Li = L = 311,96 1.35 = 421,15cm = Li 421,15 = = 48,57 imin 0.289 30

Materijal:

Beton: C 25/30 elik: S-400 30/30cm h = 30 cm c =3 cm d1= c+v+u/2 = 3+0.8+2.2/2 = 4,9cm d = h - d1 = 50 4,9 = 45,1 cm

Popreni presjek: Visina presjeka: Zatitni sloj betona: Udaljenost do teita armature: Statika visina presjeka: fcd - racunska vrstoa betona:

f 25 fcd = ck = = 1,6kN/cm 2 c 1.5


fyd - raunska granica poputanja elika:

fyk 400 fyd = = = 347.83N/mm 2 = 34.783kN/cm2 s 1.15

32

Zavrni rad

Filip Foreti

Kombinacija DIMENZ 1:

Slika 8.2. Dijagrami momenata i uzdunih sila Msd,1 = 6,87 kNm Nsd,1 = 134,99 kN Dimenzioniranje STUPA 1: Msd,1 = 6,87 kNm Nsd,1 = 134,99 kN Bezdimenzionalni koeficijenti: Msd,2 = 6,53 kNm Nsd,2 = 163,59 kN

Msd 687 = = 0.016 b h2 fcd 30 30 2 1,6 N1sd 134,99 1 sd = = = 0.094 b h fcd 30 30 1,6 sd =
Dijagrami interakcije za: = 1.0 - simetrina armatura d1 / h = d2 / h =0.1 elik: S-400 (RA 400/500) Oitano = 0.05 - mehaniki koef. Armiranja
33

Zavrni rad

Filip Foreti

Potrebna povrina armature:

A s1 =

fcd 1,6 b h = 0.05 30 30 = 2,07cm 2 f yd 34.783

A s2 = A s1 = 1 2,07 = 2,07cm 2
Minimalna armatura:

N 134,99 A s,min = 0,15 sd = 0,15 = 0.582cm 2 34,783 fyd

(1) uvjet (2) uvjet (3) uvjet - ako stup preuzima sile potresa (4) uvjet

A s,min = 0.003 A c = 0.003 30 30 = 2,7cm2 (412) A s,min = 4.52cm 2 A s,min = 0.01 A c = 0.01 30 30 = 9cm2
Maksimalna armatura:

A s,max = 0.04 A c = 0.04 30 30 = 36cm2

A s,max = 0.08 A c = 0.08 30 30 = 72cm2

- na mjestu preklopa armature

Odabrana armatura mora se nalaziti u podrucju izmedu minimalne i maksimalne armature: As,min As As,max ODABRANO: Ukupna armatura: 412 (As = 2,26 cm2) - s jedne strane As=412 + 412 + 412 = 1212= 13,57 cm2 As,min= 9 cm2 Razmak vilica ew ew = b = 30 cm ew = 12= 123 = 36 cm ew = 30 cm ew = 15 cm ODABRANO: As = 13,57 cm2 As,max= 72 cm2

(1) uvjet (2) uvjet (3) uvjet (4) uvjet (za seizmiku) mjerodavno vilice 8/15 cm

34

Zavrni rad

Filip Foreti

U blizini leaja vilice se proguuju na razmak 0.6 ew ( 10 cm ), na duljini: a =1,5 b= 1,5 30= 45 cm a= 1/6L = 1/6311,96 = 51,99 52cm (3) uvjet mjerodavno a =50cm

Dimenzioniranje STUPA 2: Msd,2 = 6,53 kNm Nsd,2 = 163,59 kN Bezdimenzionalni koeficijenti:

Msd 653 = = 0.015 2 b h fcd 30 30 2 1,6 N1 163,59 = 0.114 1sd = sd = b h fcd 30 30 1,6 sd =
Dijagrami interakcije za: = 1.0 - simetrina armatura d1 / h = d2 / h =0.1 elik: S-400 (RA 400/500) Oitano = 0.05 - mehaniki koef. Armiranja

Potrebna povrina armature:

A s1 =

fcd 1,6 b h = 0.05 30 30 = 2,07cm 2 f yd 34.783

A s2 = A s1 = 1 2,07 = 2,07cm 2
Minimalna armatura:

A s,min = 0,15

Nsd 163,59 = 0,15 = 0.705cm 2 34,783 fyd

(1) uvjet

35

Zavrni rad

Filip Foreti

A s,min = 0.003 A c = 0.003 30 30 = 2,7cm2 (412) A s,min = 4.52cm 2 A s,min = 0.01 A c = 0.01 30 30 = 9cm2
Maksimalna armatura:

(2) uvjet (3) uvjet - ako stup preuzima sile potresa (4) uvjet

A s,max = 0.04 A c = 0.04 30 30 = 36cm2 A s,max = 0.08 A c = 0.08 30 30 = 72cm2


- na mjestu preklopa armature

Odabrana armatura mora se nalaziti u podrucju izmedu minimalne i maksimalne armature: As,min As As,max ODABRANO: Ukupna armatura: 412 (As = 2,26 cm2) - s jedne strane As=412 + 412 + 412 = 1212= 13,57 cm2 As,min= 9 cm2 Razmak vilica ew ew = b = 30 cm ew = 12= 123 = 36 cm ew = 30 cm ew = 15 cm ODABRANO: As= 13,57 cm2 As,max = 72 cm2

(1) uvjet (2) uvjet (3) uvjet (4) uvjet (za seizmiku) mjerodavno vilice 8/15 cm

U blizini leaja vilice se progucuju na razmak 0.6 ew (10 cm), na duljini: a =1,5 b= 1,5 30= 45 cm a= 1/6L = 1/6311,96 = 51,99 52cm (3) uvjetmjerodavno a =50cm

36

Zavrni rad

Filip Foreti

8. Zakljuak

37

Zavrni rad

Filip Foreti

U ovom radu proveden je statiki i dinamiki proraun armiranobetonskog objekta sa drvenim krovitem. Proraun zgrade je proveden prema Europskim normama, koje su vaee u Republici Hrvatskoj. Postupak i redoslijed prorauna je prethodno detaljno opisan, uz objanjenje bitnih koeficijenata i odrednica iz kojih proizlaze dinamika svojstva objekta. Nakon provedene analize u programu SAP 2000 11, zakljuujemo da se konstrukcija ponaa zadovoljavajue i da dobro podnosi zadana optereenja. Kombinacija optereenje mjerodavna za dimenzioniranje pojedinih elemenata objekta je kombinacija DIMENZ 1, koja u sebi sadri vlastitu teinu, stalno i pokretno optereenje. Ta kombinacija ujedino daje i najvee momente i uzdune sile elemenata konstrukcije kora . Pomaci drvenog krovita su reda veliine od 0,1 do 3,2 cm to znai zadovoljavajui i ne odstupaju od doputene vrijednosti za drvene konstrukcije. Armirano betonski zidovi debljine 30 cm ine sedmerokutni prsten zbog kojeg je konstrukcija izuzetno kruta. Tome doprinosi i mala visina objekta. Pjevalite ili kor dre armiranobetonski stupovi koji su armirani minimalnom armaturom 4 12 zbog malih momenata savijanja, a pomaci su takoer zadovoljavajui. Graevina koja se ovdje analizira ve je postojea graevina koja je bila raunata runo. Nakon kompjuterskog modela i kompjuterske analize moemo predloiti nekoliko izmjena, ali one nisu neophodne.

38

Zavrni rad

Filip Foreti

9. Literatura

39

Zavrni rad

Filip Foreti

[1] Eurocode 1: Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije, Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, listopad 2005. [2] Eurocode 2: Projektiranje betonskih konstrukcija, Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, prosinac 2005. [3] Eurocode 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres, Hrvatski zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, prvo izdanje, veljaa 2005. [4] I. Tomii: Betonske konstrukcije, Drutvo hrvatskih graevinskih konstruktora, Zagreb, 1996. [5] J. Radi i suradnici: Betonske konstrukcije, prirunik, SECON HDGK d.o.o, Zagreb, 2006.

40

Das könnte Ihnen auch gefallen