Sie sind auf Seite 1von 5

VJEBA 62. Dva akuzativa i dva nominativa 1. Exercitus Diocletianum imperatorem creavit.Ab exercitu Diocletianus imperator creatus est.

creavit= 3.l.sg.ind.perf.akt. (creo,1. = birati) exercitus= nom.sg. (exercitus,-us,m.= vojska) Diocletianum= akuz. sg. (Diocletianus,-i,m.= Dioklecijan) imperatorem= akuz.sg. (imperator,-oris,m.= car) creatus est= 3.l.sg.ind.perf.pas. (creo,1.= birati) Diocletianus= nom.sg. imperator= nom.sg. ab= od (prij.s.abl.) exercitu= abl.sg. Vojska je Dioklecijana izabrala za cara. 2. Athenienses Miltiadem sibi imperatorem sumpserunt. sumpserunt= 3.l.pl.ind.perf.akt. (sumo,3.sumpsi,sumptum= uzeti) Athenienses= nom.pl. (Atheniensis,-is,m.= Atenjanin) Miltiadem= akuz.sg. (Miltiades,-is,m.= Miltijad) sibi= dat. povr,-posv- zamjenice imperatorem= akuz.sg. Atenjani su za cara sebi izabrali Miltijada. 3. Alexander Magnus Aristotelem praeceptorem habuit. habuit= 3.l.sg.ind.perf.akt. (habeo,2.habui,habitum= imati) Alexander= nom. sg. (Alexander,-dri,m.= Aleksandar) Magnus= nom.sg. (magnus,3= velik) Aristotelem= akuz.sg. (Aristoteles,-is,m.= Aristotel) praeceptorem= akuz.sg. (praeceptor,-oris,m.= uitelj) Aleksandar Veliki je za uitelja imao Aristotela. 4. Nilus Aegyptum fertilem efficit. efficit= 3.l.sg.ind.perf.akt. (efficio,3.feci,fectum= izvriti, initi) Nilus= nom.sg. (Nilus,-i,m.= Nil) Aegyptum= akuz.sg. (Aegyptus,-i,f.= Egipat) fertilem= akuz.sg..r. (fertilis,-e= plodan) Nil je Egipat inio plodnim. 5. Marius tertius Romae conditor appelatus est. appelatus est= 3.l.sg.ind.perf.pas. (appelo,1.= zvati, nazivati) Marius= nom.sg. (Marius,-i,m.= Marije) tertius= nom.sg.m.r. (tertius,3= trei) Romae= gen.sg. (Roma,-ae,f.= Rim) conditor= nom.sg. (conditor,-oris,m.= osniva) Marije je nazvan treim osnivaem Rima. 6. Senatores Romani patres dicti sunt. dicti sunt= 3.l.pl.ind.perf.pas. (dico,3.dixi,dictum= zvati) senatores= akuz.pl. (senator,-oris,m.= senator) Romani= nom.pl. (Romanus,-i,m.= Rimljanin) patres= akuz.pl. (pater,-tris,m.= otac) Rimljani su senatore nazivali ocima.

VJEBA 63. Sintaksa dativa 1. Romanis tria nomina erant: preanomen, nomen gentile, cognomen. erant= 3.l.pl.ind.perf.akt. (sum,esse,fui= biti) Romanis= dat.pl. (Romanus,-i,m.= Rimljanin) nomina= nom.pl. (nomen,-inis,n.= ime) tria= nom.pl..r.br. (tres,tria= tri) praenomen=nom.sg. (praenomen,-inis,n.= osobno ime) nomen= nom.sg gentile= nom.sg.sr.r.( gentilis,-e= obiteljski, plemenski) cognomen= nom.sg. (cognomen,-inis,n.= nadimak) Rimljani su imali tri imena: osobno ime, obiteljsko ime i nadimak. 2. Nilo, Aegypti fluvio, septem ora erant. erant= 3.l.pl.ind.perf.akt. (sum,esse,fui= biti) Nilo= dat.sg. (Nilus,-i,m.= Nil) fluvio= dat.sg. (fluvius,-i,m.= rijeka) Aegypti= gen.sg. (Aegyptus,-i,f.= Egipat) ora= nom.pl. (os,oris,n.= ue) septem= nom.pl. (septem= sedam) Nil, rijeka Egipta, imao je sedam ua. 3. Fratri M. Tulli Ciceronis praenomen erat Quintus. erat= 3.l.sg.ind.impf.akt. praenomen= nom.sg. Quintus= nom.sg. (Quintus,-i,m.= Kvint) fratri= dat.sg. (frater,--tris,m.= brat) Marci= gen.sg. (Marcus,-i,m.= Marko) Tulli= gen.sg. (Tullius,-i,m.= Tulje) Ciceronis= gen.sg. (cicero,-onis,m.= Ciceron) Kvint je bilo ime bratu Marka Tulija Cicerona. 4. Scitote, discipuli, vos non scholae, sed vitae discere. discere= inf.prez.akt. (disco,3. didici= uiti) scitote= 2.l.pl.imp.II. (scio,4.= znati) discipuli= vok.pl. (discipulus,-i,m.= uenik) vos= akuz.pl. (vos= vi) scholae= dat.sg. (schola,-ae,f.= kola) vitae= dat.sg. (vita,-ae,f.= ivot) Znajte, uenici, da ne uite za kolu, nego za ivot. 5. Non tibi soli, sed communitati vivis. vivis= 2.l.sg.ind.prez.akt. (vivo,3.vixi= ivjeti) tibi= dat.sg.osob.zamj. (tu=ti) soli= dat. sg. (solus,3= sam) communitati= dat.sg. (communitas,-atis,f.= zajednica) sed= nego (veznik) Ne ivi za sebe, nego za zajednicu. 6. Pericles agros suos rei publicae dono dedit. dedit= 3.l.sg.ind.perf.akt,. (do,dare,dedi,datum= dati) Pericles= nom.sg. (pericles,-is,m.= Periklo) agros= akuz.pl. (ager, agri,m.= njiva) suos= akuz.pl.m.r. porv.-posv. zamj. (suus,3= svoj)

rei publicae= dat.sg. (res publica, rei publicae,f.= drava) dono= dat.sg. (donum,-i,n.= dar) Periklo je svoje njive dao kao dar dravi. 7. Amicitia Romanorum multis populis perniciei fuit. fuit= 3.l.sg.ind.perf.akt. amicitia= nom.sg. (amicitia,-ae,f.= prijateljstvo) Romanorum= gen.pl. (Romanus,-i,m.= Rimljanin) populis= dat.pl. (populus,-i,m.= narod) multis= dat.pl.m.r. (multus,3= mnogi) perniciei= dat.sg. (pernicies,-iei,f.= propast) Prijateljstvo Rimljana bila je propast mnogim narodima. VJEBA 64. Sintaksa genitiva. 1. Amor libertatis omnibus hominibus insitus est. est= 3.l.sg.ind.prez.akt. amor= nom.sg. (amor,-oris,m.= ljubav) insitus= nom.sg.m.r. (insitus,3= usaen) libertatis= gen.sg. (libertas,-atis,f.= sloboda) hominibus= dat.pl. (homo,-minis,m.= ovjek) omnibus= dat.pl.m.r. (omnis,-e= sav) Ljubav prema slobodi usaena je u svim ljudima. 2. Nihil tam irridet Epicurus quam praedictionem rerum futuram. irridet= 3.l.sg.ind.prez.akt. (irrideo,2.risi,sirum= rugati se) Epicurus= nom.sg. (Epicurus,-i,m.= Epikur) nihil= akuz. zamj.pridj. (nihil= nita) tam-quam= tako-kako praedictionem= akuz.sg. (praedictio,-onis,f.= predvianje) rerum futuram= gen.pl. (res futurae, rei futurae,f.= budunost) Epikur se niemu ne ruga tako kako predvianju budunosti. 3. Ante bella Punica Romani rei navalis imperiti fuerunt. fuerunt= 3.l.pl.ind.perf.akt. Romani= nom.pl. ante= prije (prij.s. akuz.) bella= akuz.pl. (bellum,-i,n.= rat) Punica= akuz.pl.sr.r. (Punicus,3= punski) rei navalis= gen.sg. (res navalis, rei navalis,f.= pomorstvo) imperiti= nom.pl.m.r. (imperitus,3= nevjet) Prije Punskih ratova Rimljani su bili nevjeti u pomorstvu. 4. Vim vi propulsare viri fortis est. est= 3.l.sg.ind.prez.akt. propulsare= inf.prez.akt. (propulso,1.= odbijati) vim= akuz.sg. (vis,vim,vi,f.= sila) vi= abl.sg. (vis,vim,vi,f.= sila) fortis= nom.sg. (fortis,-e= hrabar) viri= gen.sg. (vir,viri,m.= mu) Hrabar je obiaj mua silu silom odbijati.

5. Boni civis est communem salutem saluti praeponere. praeponere= inf.prez.akt. (praepono,3. posui,positum= pretpostavljati, vie cijeniti) est= 3.l.sg.ind.prez.akt. boni civis=gen. sg. (civis bonus, civis boni,m.= dobar graanin) communem= akuz.sg. (communis,-e= zajedniki, opi) salutem= akuz.sg. (salus,-utis,f.= zdravjlje) saluti= dat.sg. Obiaj je dobrog graanina vie cijeniti ope zdravlje nego svoje. 6. Tuum est, discipule, diligenter discere. discere= inf.prez.akt. (disco,3.didici= uiti) discipule= vok.sg. est= 3.l.sg.ind.prez.akt. tuum= nom.pl.sr.r.posv.zamj. (tuus,3= tvoj) diligenter= poz.pril. (diligens,-ntis= marljiv) Tvoja je dunost, uenie, marljivo uiti. 7. Nostrum est eos adiuvare, a quibus aduiti sumus. adiuvare= inf.prez.akt. (adiuvo,1.iuvi,iutum= pomagati) nostrum= nom.pl.sr.r.posv.zamj (noster,-stra,-strum= na) est= 3.l.sg.ind.prez.akt. eos= akuz.pl. (is,ea,id= onaj,3) adiuti sumus= 1.l.pl.ind.perf.pas. (adiuvo,1.iuvi,iutum= pomagati) a= od (prij.s.abl.) quibus= abl.pl. Naa je dunost pomagati onima, koji su nama pomogli. VJEBA 65. Sintaksa ablativa 1. Thrasybulus Athenienses crudelissima servitute liberavit. liberavit= 3.l.sg.ind.perf.akt. (libero,1. =osloboditi) Thrasybulus= nom.sg. (Thrasybulus,-i,m.= Trazibul) Athenienses= akuz.pl. (Atheniensis,-is,m.= Atenjanin) servitute= abl.sg. (servitus,-utis,f.= ropstvo) crudelissima= abl.sg..r. super.pridj. (crudelis,-e= okrutan) Trazibul je Atenjane oslobodio najokrutnijeg ropstva. 2. Caesar Gallos fugientes omnibus impedimentis exuit. exuit= 3.l.sg.ind.perf.akt. (exuo,3.ui,itum= oteti) Caesar= nom.sg. (Caesar,-aris,m.= Cezar) Gallos= akuz.pl. (Galli,-orum,m.= Gali) fugientes= akuz.pl.m.r.part.prez.akt. (fugio,3.fugi= bjeati) omnibus impedimentis= abl.pl. (omnis impedimentum, omnis impedimenti,n.= sva prtljaga) Cezar je bjeeim Galima oteo svu prtljagu.

3. Ulixes Polyphemum oculo privavisse traditur. traditur= 3.l.sg.ind.prez.pas. (trado,3.didi,ditum= priati) Ulixes= nom.sg. (Ulixes,-is,m.= Odisej) privavisse= inf.perf.akt. (privo,1.= liiti) Polyphemum= akuz.sg. (Polyphemus,-i,m.= Polifem) oculo= abl.sg. (oculus,-i,m.= oko) Pria se da je Odisej Polifema liio oka.

4. Servi Romanorum miseri erant superbia dominorum. erant= 3.l.sg.ind.impf.akt. servi= nom.pl. (servus,-i,m.= rob) Romanorum= gen.pl miseri= nom.pl.m.r. (miser,-era,erum= bijedan) superbia= abl.sg. (superbia,-ae,f.= oholost) dominorum= gen.pl. (dominus,-i,m.= gospodar) Robovi Rimljana bili su bijedni zbog oholosti gospodara. 5. Timore poenae homines saepe ad leges observandas adducuntur. adducuntur= 3.l.sg.ind.prez.pas. (adduco,3.duxi,ductum= privesti) homines= nom.pl. timore= abl.sg. (timor,-oris,m.= strah) poenae= gen.sg. (poena,-ae,f.= kazna) saepe= esto (prilog) ad= na (prij.s akuz.) leges= akuz.pl. (lex,legis,f.= zakon) observandas= akuz.pl. gerundiva. (observo, 1.=promatrati) Ljudi su strahom od kazne privedeni na potovanje zakona. 6. Romani toto fere orbe terrarum potestatem protulerunt. protulerunt= 3.l.pl.ind.perf,.akt. (profero,ferre,tuli,latum= proiriti) Romani= nom.pl. fere= gotovo (prilog) potestatem= akuz.sg. (ptestat,-atis,f.= vlast) orbe terrarum= abl.sg. (orbis terrarum, orbis terrarum,m.= svijet) toto= abl.sg.m.r. (totus,3= sav) Rimljani su vlast proirili gotovo cijelim svijetom. 7. Praepotens terra marique Carthago imperio Romano imminebat. imminebat= 3.l.sg.ind.impf.akt. (immineo,2. =prijetiti) Carthago= nom.sg. (Carthago,-inis,f.= Kartaga) praepotens= nom.sg..r (praepotens,-ntis= veoma moan) terra marique= abl.sg. (terra,-ae,f.=zemlja), (maris,-is,n.= more) +enklitiki veznik que imperio Romano= dat.sg. (imperius Romanus, imperii Romani.n.= rimska vlast) Veoma mona i na kopnu i na moru, Kartaga je prijetila rimskoj vlasti. 8. Imperatoris Titi aetate mons Vesuvius lapides fervidos et cinerem atrum in urbes vicinas iactavit. iactavit= 3.l.sg.ind.perf.akt. (iacto,1.= bacati) mons= nom.sg. (mons,montis,m.= brdo) Vesuvius= nom.sg. (Vesuvius,-i,m.= Vezuv) aetate= abl.sg. (aetas,-atis,f.= vrijeme) imperatoris Titi= gen.sg. (imperator Titus, imperatori Titi, m.= car Tit) lapides= akuz.pl. (lapis,-idis,m.= kamen) fervidos= akuz.pl.m.r. (farvidus,3= vru) cinerem= akuz.sg. (cinis,-neris.m.=pepeo) aatrum= akuz.sg. m.r. (ater,atra,atrum= crn) urbes= akuz.pl. (urbs,urbis,f.= grad) vicinas= akuz.pl..r. (vicinus,3= oblinji) Za vrijeme cara Tita brdo Vezuv bacalo je vrue kamenje i crni dim u oblinje gradove.