Sie sind auf Seite 1von 7

Ozaljsko vlastelinstvo prema Urbaru iz 1642, godine Malo je bilo vlastelinstva s tako velikim podrucem kao to je bilo ozaljsko.

Prema diobenom spisu iz 1550. i 1661. pripadalo mu je: trgovite Ozalj, suije Gornji i Donji Vrhovci, Podbreje, Krai, Pribi, Kupina, ipak na cesti, Vukin ipak, Hrnetii, Orle, Na brodu, Zadobarje, Tomanica, Zavrje, Grdun, Pietki, Brlog, Vivodina, Koruci, Prekrije, Trg, Zorkovac, Levkuje i Slapno. Znai da su jo polovicom XVI stoljea na podruju Ozlja postojale slobodne opine i suije, kojih je bilo 24, a Ozalj je bio trgovite. Uz trgovite Ozalj od 1329. Godine bila je najznaajnija takva osloboena opina Trg. Na elu takvih "bratstava plemenitih ljudi" (generationes) stajao je "sudac brae" (iudex generationi), kod Trana nazvan "rihtarom", prema njemackom nazivu, dok je u susjednom Draganiu zvan starim hrvatskim imenom - upan. Ovi su birani na slobodnim plemenskim skupovima, gdje su se i inae sklapali ostali pravni poslovi, no tu slobodu sauvao je jedino Dragani, sve do 1848. godine. Trane, zvane "purgari", oprosti ban od uprave ozaljskog katelana, dozvoljeno im je seliti se, slobodno raspolagati imovinom, a upnika i glavare (villicum) birati po volji. Sudac sudi u svim sporovima osim za lupetvo, ubojstvo, pale i nasilje. Dae za slobodnu trgovinu nisu bile velike. Za priznavanje podanitva i za obranu davala se u grad odreena koliina vina za itavu godinu te po 20 dinara od svake kue, ali uz to i obavezni darovi, tako banu i katelanu tri puta godinje (opaeno mare, ovcu, 10 kokoi i 200 hljebova). Prve tri godine svaki je doseljenik u Trg bio otputen od poreza zvanog bir (collectam). Dohodak od mesarije ostaje sucu, a samo dio opini. Sajmovi (forum) isti su kao i prije preseljenja 1329., a sve sajmene dae ubire banov poreznik (tributarius). Sama opina uivala je neke zemlje, vode i sume. Slobodne opine rjeavale su svoje javne poslove "u svojih klupah navadnih i od vika narejenih" pri upnim crkvama. Kad bi tko prizvao, sudilo se "druga v stoli gospodinovu pod Ozljem". Osobito je bio ugledan "zakon i sudbeni stol u purgariji Trgu". Za razliite pogodbe, osude i zakljuke izdavao bi opinski sudac pisma i na njih stavljao "bratinsku peat, ka je vse obine na viu pravdu i verovanje". Opinari su se drei svoja djedovska imanja (didinu) razlikovali od pridolica nazivajui se "plemenitom bratjom purgari" (od burga, grada-graani). Svakako su i ostale ozaljske opine ovisile o gradu, kojem su i podlone, ali i slube i dae mnogo su manje u starije vrijeme nego kad je feudalni proces poeo jaati. Od daa bila je najstarija "kraljevica" (dica regni) koju je vlastelin uzimao za kralja i dravu, zatim straevina za osiguranje grada, a zanimljiv je porez "kopustan", koji se plaao za sijanje presada u gori jer ta uvijek pripada gradu, odnosno vlastelinu. Vei tereti nametnuti su ozaljskim podanicima po svoj prilici pocetkom XV stoljea za vladanja Frankopana, a za Trane posebno 1544. kad su Ozljem zavladali knezovi Zrinski. Tereti postajali su sve vei i nesnoniji, a kakovi su bili najbolje vidimo iz ozaljskog urbara iz godine 1642. Rasulo i gubitak slobode u opinama ozaljskog podruja ubrzan je i time to se golemo ozaljsko vlastelinstvo u toku XV i XVI stoljea dijelilo vazalima i predijalistima. Najstariji ozaljski vazali bili su Andrija Senkovaki u Fratrovcima, poslije njega plemii Ivkovii i Mavro Molingar, Stjepan Tatar u Tomanici te Mihael Ugrin u Stativama. Naime, uslijed turskih etovanja mnogo je plemstva kao i drugih slobodnih ljudi preseljavalo u sigurniji kraj oko Ozlja, gdje dobivaju posjede, dijelove vlastelinstva i postaju vazali Zrinskih i Frankopana. Vie od polovice vlastelinskog alodija, a i mnoga pusta selita primaju pojedina stare hrvatske plemike porodice iz Like, Psunja te drugih od Turaka zauzetih krajeva, od svih su najpoznatiji Babonoii, Gusii, Hodkovii, Krianii, Orii, Vojnovii i drugi. Kao i veina slinih , tako je i ozaljsko vlastelinstvo sastavljeno od domena (alodija) i rustikalne ili urbarijalnih zemalja, plemenitih opina i posjeda vazala. U poetku su opine samo pravno bile vezane za vlastelinstvo, dok su gospodarski bile potpuno samostalne jedinice. Kasnije se to izmjenilo. Na svakom vlastelinstvu, dakle i na ozaljskom, kmetovi ive po selitima. Jedinica seljakog posjeda, selite ili selo (sessio colonicalis) razliito je po veliini, pa je i opseg urbarijalnih podavanja tee odrediti, osobito za novana podavanja koja vrlo variraju. Za "zlu" kmet daje "a more", dok vinsku desetinu vlastelin uvijek marljivo ubire i nikad je ne oprata, to posebno vrijedi za ozaljsko vlastelinstvo kao vinorodni kraj. Odnosi izmeu ozaljskog vlastelinstva i seljaka kmetova bili su odreeni prema "Urbarium Zrinyanum antiquum, Dominium Ozalj concernens de anno 1642" te nadopuni ovog urbara iz 1686. godine. U purgariji, odnosno suiji Trg bilo je prema tom urbaru 73

kmeta na 42 selita, od kojih za upnika trkog 1 selite, za crkvu 1 selite i grad 3 selita, a ostala selita su drali purgari trki. Upravo slobodna opina Trg znaajan je primjer kako su tokom vremena takve institucije gubile slobodu i njihovi stanovnici postali kmetovi. Naveden je privilegij koji su Trani uivali prema povelji bana Mikca Prodavia iz 1329. godine, a ipak su prema spomenutom urbaru morali vlastelinstvu davati najrazliitija podavanja, gotovo kao i ostale suije. Prema navedenom urbaru Trani su ozaljskom vlastelinstvu davali ova podavanja: - Svako selo davalo je "Jurjevinu i Martiinu" 2 libre - Svaka kua straevine 1 libra - cijela suija za sulie 3 vola - ozaljski kvarat zobi 12 - desetinu penice, rai i prosa u snopovima - svakog desetog krnjaka, ili po od svakog pol 1 sold Trg je jedini imao privilegij u ovom kraju da je davao desetinu ita u snopovima, a ne u zrnu kao drugi kmetovi - prijevoz kolima do Karlovca, Ribnika, Kupine i svagdje gdje je potrebno - orati i sijati na zemlji oko dvora Kra - Sjenokou Siu kositi i sijeno staviti u stog - svakog desetog pelca - desetinu i "gornicu navadnu" od vinograda - brod i lau na Kupi drati - za "obli turen" u gradu izrezane daske dovoziti - napraviti "galge" i osuenog na galge voditi - "bigu" i konop na muenju zloinca drati - s gospodarem u vojsku ii, brano i ostali teret voziti - oko grada plesti ograde, obrue za sudove i druge poslove u gradu vriti - loiti pei i pomagati u kuhinji, kada su u gradu gospoda, guske, pure, praie, zeeve i drugo kao darove za gospodu donositi - svako selite o Boiu kopuna i drugo donositi - svake godina birati "rihtara", a rihtar "biria". Ovi su duni ubirati sve dohotke i donositi inovniku u grad - "Goraki" su duni vriti dunost teklia od Karlovca, Ribnika, Prilia, metle u grad donositi, popravljati putove, paliti ugalj, brati kestene, i grad snabdijevati sokolovima za lov - svi purgari su duni u cijeloj godini raditi prema potrebi na gradnji putova, gatova i brtvi Slina ili jo vea podavanja davali se kmetovi u ostalim suijama. Prema ovom urbaru ozaljsko vlastelinstvo je imalo 19 suija, dok je Ozalj bio varo. Vlastelinstvo je imalo 1580 kmetova na 722 3/4 selita. Od toga na samo ozaljsko vlastelinstvo otpada 254 1/4 selita sa 820 kmetova, a na selita podlonih plemia i crkve 468 1/4 selita i 760 kmetova. Odredbom istog urbara kmetovi su davali po selitu est teaka na tjedan u toku itave godine, na godinu gotovine "Martinine" 2 libre, "Jurjevine" 2 libre, straevinu 1 libru "mesoputnih pinez" (poseban porez) 16 soldin. Neka selita plaala su porez na zemljite pod nazivom "kraljevica". Dalje su kmetovi davali 4 mjere penice, 6 mjeri zobi, ita i pira, jednog kopuna, desetog pelca, krnjaka, janjca, odreenu "gornjicu navadnu" i desetinu vina, neka selita voz drva, sijena, zatim su duni popravljati ceste, mostove, kule, presti kudelju, strii vunu, paliti ugalj itd. Na mnogim selitima slobodnjaci i "gornjaci" sluili su orujem kao vojnici ili kao glasnici, teklii ili su obavljali druge manje poslove. Majura s dvorovima ili kurijama bilo je vie, a poznati su oni u Kru, Slapnu, Treenu, Hrau i Brlogu. Ribnjaka i vinograda je bilo na mnoga mjesta. Takoer je bilo i uma na velikim povrinama. Malte su se nalazile u Karlovcu, Trgu, Kraiu i Priliu. Vlastelinstvo je dralo svoje inovnike, kao raunovou, provizora, katelana, kljuare, pekare, pana, straare, sluge i seoske suce. Ostalih prihoda je bilo od gradskih uma, mesnica, regalnih prava za vinotoja i podvozninu (aurige). Neto dohodaka bilo je i od plemikih dvorova, koji su plaali godinji in. Meutim upravo zbog rascjepkanosti neko velikog vlastelinstva na manje posjede seljaci, kmetovi su sve vie optereeni, a mnogi su potisnuti na manja zemljita. Zbog veih potreba za

uzdravanje grada, slubenika i vojnika, podavanja podanika ozaljskog vlastelinstva postaju sve vea. Samoupravna opina i slobodno raspolaganje s "didinom" gotovo je ukinuto, a na odluke opina utjeu gradski slubenici. Nekada potpuno slobodni stanovnici Trga sad su potlaeni kmetovi, a da bi bili jo vie ponieni, morali su vriti i slubu krvnika u gradu Ozlju. Tako se u svemu opaa da je u mnogim opinama sloboda nestala i procesu potpune feudalizacije seljatvo i u ovom dijelu Hrvatske postalo neslobodno sa slinim kmetskim obvezama i podavanjima prema ovom urbaru kao i svugdje drugdje u to doba.

Radoslav Lopai: Hrvatski urbari". Zagreb 1894. Lopai, Radoslav Naslov:Urbaria lingua croatica conscripta = Hrvatski urbari / sabrao i protumaio Radoslav Lopai Impresum:Zagreb : Knjiara Jugosl. akademije (Knjiari Dionike tiskare), 1894- . Materijalni opis: sv. ; 23 cm Ostali naslovi:Hrvatski urbari Skup od:Sv. 1 Signatura:000.609sv5... Polazak iz kolodvora Karlovac Vlak, kategorija i naziv Trajanje Dolazak Smjer putovanja 03:45 1901 04:25 00:40 Zagreb Gl. kol. 04:25 03:45 D 413 04:25 00:40 Zagreb Gl. kol. 04:25 03:45 D 901 04:25 00:40 Zagreb Gl. kol. 04:25 04:30 4101 05:22 00:52 Zagreb Gl. kol. 05:22 04:59 1822 05:38 00:39 Zagreb Gl. kol. 05:38 04:59 D 783 05:38 00:39 Zagreb Gl. kol. 05:38 04:59 D1822 05:38 00:39 Zagreb Gl. kol. 05:38 04:59 DI413 05:38 00:39 Zagreb Gl. kol. 05:38 05:30 4051 06:25 00:55 Zagreb Gl. kol. 06:25 05:53 824 06:31 00:38 Zagreb Gl. kol. 06:31 05:53 D5828 06:31 00:38 Zagreb Gl. kol. 06:31 06:13 4103 07:13 01:00 Zagreb Gl. kol. 07:13 06:43 4053 07:39 00:56 Zagreb Gl. kol. 07:39 08:10 4055 09:09 00:59 Zagreb Gl. kol. 09:09

09:00 703 09:38 00:38 09:47 4057 10:44 00:57 11:24 4059 12:16 00:52 13:13 520 13:48 00:35 13:16 4061 14:08 00:52 15:08 501 15:51 00:43 15:27 4105 16:21 00:54 16:04 1522 16:49 00:45 17:41 4001 18:30 00:49 18:42 4107 19:36 00:54 20:06 524 20:42 00:36 20:26 701 21:05 00:39 21:12 4063 22:07 00:55

Zagreb Gl. kol. 09:38 Zagreb Gl. kol. 10:44 Zagreb Gl. kol. 12:16 Zagreb Gl. kol. 13:48 Zagreb Gl. kol. 14:08 Zagreb Gl. kol. 15:51 Zagreb Gl. kol. 16:21 Zagreb Gl. kol. 16:49 Zagreb Gl. kol. 18:30 Zagreb Gl. kol. 19:36 Zagreb Gl. kol. 20:42 Zagreb Gl. kol. 21:05 Zagreb Gl. kol. 22:07

Tijekom 17. stoljea na europskim ratitima vodile su se intenzivne borbe izmeu turske vojske i europskih trupa. "Novija su istraivanja pokazala, o emu u svom radu Meunarodna koalicija za protjerivanje Turaka u doba Kriania i Zrinjskog govori maarska povjesniarka R. Agnes Varkonyi , zasluga je upravo Nikole Zrinskoga te nekolicine maarskih politiara i erdeljskoga vojvode.1 U to vrijeme ukazala se potreba za osnivanjem sveeuropskog protuturskog saveza da bi se konano rijeio problem prodiranja preko maarskih granica. "Sredite meunarodne koalicije za protjerivanje Turaka iz srednje Europe bio je rajnski savez sa predsjednikom mainzkim nadbiskupom Johannom Filipom koji je odravao vrste veze s Nikolom Zrinskim."2 Zrinski je za taj plan nastojao na svoju stranu pridobiti rumunjske kneevine i balkanske narode, dok je protiv akcije bio beki dvor iste koalicije.
1 2

koji je tajnim potezima onemoguio plan o opoj

protuturskoj akciji kao i to da Nikola Zrinski bude vrhovni zapovjednik oruanih snaga te

A. MIJATOVI, 1999, 54. A. MIJATOVI, 1999, 54.

1663. godine poeo je veliki Prvi turski rat, nakon to su turske trupe od 200.000 ljudi prele rijeku Dravu. Ovaj rat je znaio nove sukobe, pale i pljaku kako veih gradova, tako i osobito malih sela diljem hrvatskog prostora. Ista sudbina zatekla je gradove i sela na ozaljskokarlovakom podruju. Nakon smrti Juraja Zrinskog 1626. godine, a kojeg je otrovao zavidni Wallenstein, batinu je ostavio sinovima Nikoli i Petru. 4.4 Obrazovanje i prosvjetna djelatnost Zrinskih i Frankopana Obrazovanje ireg kruga puanstva stagniralo je za vrijeme turske najezde. Nakon dolaska franjevaca sredinom 17. stoljea stanje se popravilo na desetak godina, meutim ubrzo su tu obavezu zanemarili. Zrinski i Frankopani bili su estoki pobornici obrazovanja irokog kruga puanstva, budui da su se i sami bavili knjievnim radom. Knez Juraj Frankopan htio je 1660. godine osnovati gimnaziju u Karlovcu,3 ali je u meuvremenu poginuo na ratitu u slubi podgenerala karlovake krajine. to se tie kolstva, stanje se nije popravilo sve do sredine 18. stoljea.

Get CutePDF Professional to add more features.

CutePDF Online

Using CutePDF Writer to create PDF document: DO NOT look for any application to run. Just print your document using CutePDF Writer (the printer) to get PDF output. 1. Open your original document and select Print command in File menu of your application to bring up Print dialog box. 2. Then select CutePDF Writer as the Printer to print (DO NOT select "Print to file" option). 3. You will get a Save As dialog box prompted for saving created PDF file. Select a folder to Save in and enter a File name, then click on Save. 4. Go to that folder to find your PDF file. * CutePDF Writer supports Microsoft Windows 98/ME/2000/XP/Vista/7 (x32/x64). * CutePDF Writer requires PS2PDF converter. You may get a free converter here.

To uninstall CutePDF Writer: Activate the Control Panel, double click Add/Remove Programs, and double click on the CutePDF Writer list box entry.
3

R. LOPAI, 1879, 129.

Or. 1. On the Windows taskbar, click Start. 2. Run Programs -> CutePDF -> PDF Writer -> Uninstall CutePDF Writer.

If you need more help, comments or bug reports... Please visit World Wide Web at http://www.CutePDF.com.

Topusko: Pronaena poglavarica dobila ime Blanka


Zagreb, 23.08.2009., 11:26 | I.D.

Na arhelokom nalazitu Turska kosa kod Topuskog u jednom od 13 do sada otkrivenih grobova otkriven je enski kostur s bogatim metalnim enskim nakitom i metalnim oglavljem iz petog stoljea prije Krista.
Podijeli 0

Budui da je pronaen enski grob s kapom i oglavljem, znai da se radi o stanovnitvu koje je imalo hijerarhiju (Foto: Arhiva Pixsell) Arheolozi su joj dali ime Blanka u ast potvrivanja naslova svjetske prvakinje u skoku u vis Blanke Vlai dan prije od 'otkrivanja Blanke na Turskoj kosi'. Najvjerojatnije je da je otkriven grob poglavarice, odnosno poglavareve supruge. Grob se nalazi u neposrednoj blizini najveeg ilirskog svetita kontinentalne Hrvatske i 150 metara udaljenog prapovijesnog naselja. Znaaj otkria je velik, smatra voditelj istraivanja arheolog Lazo ukovi, jer je to, kae, vrlo vjerojatno prvi materijalni dokaz, odnosno potvrda turih starorimskih zapisa da su uz Kupu (Colapis) ivjeli ljudi koji po etnikoj pripadnosti nisu bili Japodi (podruje Like) ni Segestjani (Sisak), ve, kako pie u rimskim zapisima, Colapiani. Po njegovim rijeima o postojanju kolapjanske kulture do sada nije bilo materijalnih dokaza.

Rezultat je to nastavka istraivanja ilirskog svetita na Turskoj kosi (hrama na otvorenom) za koje je prijanjih godina utvreno da je bilo predkransko svetite, u kojem je pronaeno ak petstotinjak idola, najvie u Hrvatskoj, navodi ukovi. Dodaje kako je jedan od ciljeva bio istraiti ikonografiju naenih glinenih idola (rtvenih figurica), jer su gotovo svi s ljudskim likom imali i nakit i enske atribute. Iako na njima nakit nije precizno izveden arheologe je zanimalo je li takav nakit i postojao. Sada je potvreno da je. U svakom od 13 otkopanih grobova nalazi se i poneki nakit, narukvice, nanogvice i kope, ali u posljednjem, trinaestom na ostacima ene uz bogat nakit pronaeno je i metalom ukraeno oglavlje, navodi ukovi. Mjeavina utjecaja Japoda iz Like i panonskog djela Nakit ukopan sa pokojnicom pokazuje mjeavinu utjecaja Japoda iz Like i panonskog djela, odnosno prapovijesnog Siska, Segestice, a tek kada se obave laboratorijska ispitivanja vidjet e se odgovara li izgledom onom s idola, to bi bio dokaz da je pojedini idol predstavljao stvarnu osobu za ije smirivanje due se obred izvodio, dodaje ukovi. Arheolog elimir koberne, muzejski savjetnik u Muzeju grada Zagreba, kae da je ovdje rije o razdoblju poetka starijeg eljeznog doba , a budui da je pronaen enski grob s kapom i oglavljem, znai da se radi o stanovnitvu koje je imalo hijerarhiju, gdje se socijalno raslojavanje na bogate i manje bogate vidi po prilozima u grobovima, pa je za pretpostaviti da je rije o grobu ene plemenskog voe, poglavara ili starjeine. Zbog atraktivnosti i znaaja nalaza vjerojatno e obradu napraviti njemaka arheoloke radionica muzeja u Mainzu s kojom imamo dugogodinju suradnju, kae koberne. Arheoloki nalaz danas je prebaen u Gradski muzej u Karlovcu. (Hina)