-,-

setme. Zatim strana 37 sadri kratku mDlitvu sv. Arhanelima, a na strani 38 je prepis, iz veitDg kalendara, kakva e biti (1850) godina. Prepis apDkrifa P o,s 1a n i c e s n e b a Ziahvata strane 39-43 pa 46-56, do, kraja. PDslanica je prepisana meavinDm crkvenDslDvenskDg i narDdnDg jezika a tekst se znatno, razlikuje Dd teksta kDji se sada prDdaje (u izdanju knjiare TDme J'DvanDvia i Vujia u Beogradu). Na strani 44-45, umetnut je spisak nesretnih dana u gDdini (na pr. u j'anuaru: 1, 2, 4, 6, 11, 12, 20), prepisan iz veitDga kalendaraj pDreenjem naao sam u rukDpisu samo, dve greke,

valjada
vanjlL

usled PetrDve nevetine

u prepisi-

U DVDmprikazu nisam se uputa() u Dpisiv,anje jezika i pisma; karakter pisma videe se iz prilDenih fotDgrafija nar'DitD Ddabranih strana (9 i 38-39). NapDmenuu samo, jD to, da je pisac nastDjao da svoj rad ukrasi ornamentima, pa je mesto taaka stavljao, veriice Dd sitnih kruia, a na poetku i na kraju pojedmih odeljaka su trake Dd ornamenata (krui a, ukrtenih crta, zvezda i 51.). Najpotpuniji je Dmamenat sa stilizovanim drveem na strani 9, gde pDinje San BDg'Drodim. Dr. Milenko S. Filipovi.

JEDNO

ZANIMLJIVO PISMO BOSANSKOG HISTORlARA FRA ANTE KNE EVlA.

Priopio Dr. tirD Truhelka

Listajui meu svojim starim paplIJlIla, dDpalo mi je ruku i 10VD pismo, to, ,ga radi zanimlj,iva sadraja priopujemo Pisac je starina Era Ante Kneevi, bDsa1lJskiMStDriar i rodoljub, ,jedan od najistaknutijih bDsanskih intelektualaca prDlDg stDljea, koji uz Fra Jukia i Fra Grgu Martia sainjavae ,dinu triadu meu kulturnim pregaDeima sVDga dDba. Kada sam 1886. do,aD u Sarajevo, da uredim bDs.-herc. zemaljski muzej, pratio, de Fra Ante s najveim interesom mDj rad te smo, bili u ivljoj prepusci a jedno, Dd njegovih pisama je DV,O, to ga !p,riopujem. Za bDIje razumijevanje sadraja, treba par rijei pripDmenuti. Pismo se odnosi na dva pitanja, kDja su u ono doba bila od veeg interesa. Jedno, je, tada oSDbito aktuelno" pitanje o bDsanskDm ,grbu. Kako je pDmato, ministar je Kallay hUo dati BDsni pDsebni grb, kD,jim e Ise !zemlja u okviru mDnarhije isticati kao, zllJseooa dravna jedinica i Dn se Dbratio u Zagreb i zamolio, RakDga da mu u tDj stvari 'stavi histDriki osnovani pre,dlDg. U ,isto, vrijeme pDzvan je i D. ThaI160zy kao, magjarski histDriar, da i Dn predlDi svoj pl'D,jekt. Doim je Raki predloio, grb, o, kDmu Fra Ante u ovom pismu dDsta Dpirno ,gDvori, sa magjarske je strane kao, grb BDsne predIDen grb Rame, kako, se nalazi u tDljnikDmgrbDvniku i na mnDgim ugar,skim heraldinim i sfragistikim spDmenicama, 'jer su Magjari identificirali Ramu sa BDsnom. I tako je ovaj grb - maem 'DbDruana ruka pDsta'D bosanskim a u neku ruku i t. zvo ,.AnsprucbiswaplPeD za Magjare. Era Ante o magjarskDm !predlogu nije bio, obavijeten i zato, Dn polemizira samo

protiv RakDvDg prDjekta i to, s pnnim praV,Dm,a ar,gumentima, kDje 'Dn navDdi mDe se dodati i taj, da Ije Raki grb, kD,ji se nalazi rna rnDvcima Tvrtka II. (a ne kako, se Dnda krivo, mislilo Tv.rtka I.) i Tome, kriV,D raz,umiD, ,jer ono, romanskD T iSpDd krune drao je za kraljevski plat a ne za kraljev inicijal. Fra Ante razlae u pismu dDsta ,Dpirno Isvoje miljenje o pitanju bDsanskDga grbaj ali ,ja sam ve ,Dnda - prije 41gDdinu - znao, ,da fojniki grbovnik nije nll!jstarije vrelo, za bosansku heraIdiku, jer sam u Stwssmajerovoj ,galeriji slika u Zagrebu vidio, rodDslovlje bosanskih kraljeva naslikanD na pergameni -Dd P. Ohmuevia i tu Ije kao bDsanski grb prikazan isti sa Anddjinim .kl"stDm i cmakim glavama za koji pledira i Fra Amte samo s tDm razlik'Dm, da sredinji tit u grbu mjesto, pDJumeseca i zvijezde ima krinovu krUiIlu, dakle ,isti mDtiv kao, i na jajakDj kapiji i na bDsanskim :nDvcima. Taj' heraldiki spomenik prilijepIjen je na poleini ,slike, kDja pdkazuje Ikralja T,Dmu, komu 'se ukazuje Isus a ,dDSpiD~e u Zagreb kao, dar :biskupa trQlSmajera; a ka'kD .ga je 'Dn uz mnD,ge,druge starine dobio, od bosanskih Franjevaca upitao, ,sam Fra Amtu, ta mu je pomato o, tDj predaji bo,sanskih starina biskupu. OdgDvDr na DVO, itanje nalazi se u drugDm dijelu p pisma. Za bDije razumijevanje ,imam i tu dDdati 'par rijei. Mene je, kao tadanjeg kustosa zemaljsko-g muzeja upozDriD kanDnik vrhbosanski Dr. Jagati, da je biskup Str'DSl>majer lD prije Dkupacije ,Dd bosanskih fratara dDbiD na uvanje mnogo, skupDcjenih starina, ,s koj,ima Isam se, budi uzgred ree1lJD, upDznaD pDmaui svom bivem profesDru dru lsidDru Krllljavom oko ureenja

227

i postav,ljanja Strossmajerove galerije slika. Nav()de kanonika Jagatia potvrdili su mi i neki bosanski franjevci i uz to mi sugerirali, da bi d()bm bilo sada, t. j. 1888., kada tim dragoojenOlstima vie ne prijeti s turske 'strane nikoja ,opasnost, sklonuti biskupa, da ih vrati i da se, ak{J fratri priv()le, pohrane '11 novo osn()vanom zemaljskom muzeju u Sarajevu. Da o toj stvari jo to pouzdanije saznam, zamolio sam Fra. Antu Kneevia kao uesnika za razjan,enje i on mi ga ,daje, dosta iJscrpno, u drugom dijelu svoga pisma. Na temelju dobivenih inf.ormacija pisao sam biskupu Strossmajeru i molio ga, da te slike vrati vlasnicima, poto uzrok, radi koga su uklonjene iz Bosne, vie ne postoji i on mi je po svom tajniku mOIlJsignoruCepeliu poruio, da je te starine zajedno sa svojom galerijom slika predlW JugoslavensIooj akademiji znanosti i umjetnosti i uputio me, da se obratim !Ila njena predsjednika dra. FrllJIl!juRakog. Od ovoga dobio sam dosta lakOllianodgovor: da je biJskup galeriju a s njom i (Joe starine p{Jk,lonio akademiji bez ikake rezerve i da ova ne kani nita vraati. U Obzoru izila je ak jedna dosta zJ.ob!lla biljeka protiv mene. Proslijedivati stvar dalje, znailo bi dirati u osinjak, po gotovo gdje ja nisam imao pravnog mandata a franjevci, koji su bili jedino kompetentni za 'reklamaciju, drali su se dosta indiferentI1JO.Ma da mi je to Fra Ante naroito dozvolio, nisam drao uputnim, da njegovo piJsmo publiciram, jer sam predvidjao, da dranje Rakog u toj stvari ne iskljuuje kriti,ku poradi koje bi mogla pasti sjena i na sijedu glavu biskupa. Od onda je prolo etiri decenija i ja mislim da mogu priopiti to pismo kao kulturni dokument, zanimljiv po svom sadrllJju i po linosti, koja ga je n<liPisala. Ko tor i e 9. Rujna, 1888. Veleueni gospodine! tovano Vae pismo d!lle 26. Kolov. o. g. na me upravljeno, sa nacrtom 'grba nae kraljevine, primio sam na 2. Rujna o. g. te Vam najsrdanije na trudu, i ljubavi zafwljujem! elei pako po mogunosti zadovol jiti Vaoj elji izraenoj mi u spomenutom tovanom Vaem pismu, prije svega najsvetanije izjavljujem, kako ja nisam nikakav povjestniar, te kako ete od mene malu korist imati; a to sam njeto pisao, to me je samo potri,ba usilovala, i ljubav prama istini. Ja osnovavi moje opise na z gol i n o sl u b e n i m spisim, samo sam elio naoj mladei pokazati put kako e druge spisatelje, kao i puko predavanje prosudjivati, te sve ono prigrliti to se sa slubenim spisim slae, a sve odbaciti, to se 'sa istim neslae. Taj

put inio mi se naj laki, i najbOllji, p m ga i oinaio. - Medjuto na prvo stavljno mi pitanje, evo moj odgovor: Naa Vlada kad je potraila .grb nae kraljevine od njekih uenjakah, mjesto d. ga od nas potrai, ovu su zgodu njeki upotribili, te rekoe da Bosna nigda nije imala svoga grba, jer da nigda nije bila samostalna, a njeki opet poee ga na novo kovati, kao da bise radilo o stvari naj!lleznatnijoj. Da ove na pravi put dovedem, ja sam jim mogao ,prstom pokazati ,grb nae kraljevine, al jer 'sam se nadao da e biti vie prepirkah, to sam ostavio za posljed,ka, a ,bramo sam grb - dotino sve grbove - Fojnikoga Grboslovja. Drei pako da u Vam po volji uiniti, stavljam ovdje doslovce ono to sam onda g()d. 1879. od 31. Listop. u 251. broju Obzora pisao: 0 pet o g I' b u ,bo s a n s kom u. Koj je pravi grb kraljevine bosanske? Na ovo pitanje razni raZDOodgovorie, te mi dopustite g. urednie! da i ja kao Bonjak koju reknem. Brez 'sumnje, mnogo je zanimiva o toj stvari razprava veleuenog dra Rak()ga, kojom eli po peatima, i novcima - jer je i 001 rekao da Bosna nejma svoga grba Vladarah bosanskih ustanoviti grb nae kraljevine; nu mi se ini da to nije mogue. Vladari bosanski nit su bili obvezani zakonom, nit obiajem stavljati na svoje peeta, i novce grb kraljevine, nego je svaki mogao po 'svojoj volji stavljati zna,kove kakve je on htjeo. - U sluaju da nije imao svog peata, amorao togodj jaVillopeatiti, mogao se je po volji posluiti peatom svoga predastnika oI kojeg drugog vladara, samo kazavi kako to nije njegov peat, nego drugog vladara po volji njegovoj odabran. Tako Jelina ena pokojnog kralja Dabie u povelji danoj Dubrovanim iz Sutjeske na 13. Svibnja 1397. veli: 30 DOJbY C6eOO'lDY u m6pu
fj06y meta cuje n06eJbe nocma6uCMO toCnOOUHO "pOJba CmeifjoHa ne'lom' 110,l(oDuwe"O)

(Mikloi, Mon. Serb. p. 230.) a kralj Stjepan Toma u povelji danoj Mletanim iz Jajca etvrti dan Uskrsa, 1444. veli 1n q u o I' u m f ide m, et e vid e ntiam pleniorem presens priviI e ,gi u m fi e Ti j u s s i m u s, e t 6 i g i Il o quo ad presens utimur, prela i p s i u s q u o n dam dom i n i T w e rt h k o I' e g i s a pat I' U i n o str i, es quod nostrum sigillum !l1ondum s c u I p tu m est, fecimus communisi (afaHk, Ada Arch. Veneti, t. 2. p. 375.). Zar mu nije bilo naravnije bar posluiti se peatom svoga otca !kralja Stjepana Ostoje, poto tamparija nema p()desna irilska slova, donosimo ovaj i druge u pismu ciUrane tekstove u transkripeiji. - Uredniibo .Narodne Starmec.

..

228

1,'- 2. Dl'a lipa staroga grba Bosne (isp. studiju dr. Nikole Radojia .Odakle je preuzeo Mavro O,bini svoj grb Bosne 7" u .Glasniku zem. Muzeja u Bosni i Hercegovini" Sarajevo, 1929. XLl st,. 103-108.) - a. Grb Bosne kako ga je usvojila Austro.Ugarska za vrijeme svoje okupacije 01 svaga braka ,kralja Stjepana Ostojia? nu ovdje je slobada vladala! Ovo nam .svjedae isti peati, i navci bosanski. Ni dva vladara nisu imali u svemu jednake znak'Ove na peatim - isto i novcima - ,zato vidimo na peatima njihovim - isto s novcima - u onog samo viteza, u on'Og viteza na 'k'Onju, u on'Og dva viteza sa jednim, 01 dva k'Oplja, u onog kacigu, u onog sliku Vladara, u 'Onog 'krunu itd. - Pae, n i t i i s t i VIa dar, nije imao uviek iste znakove na peatima - isto i novcima. Tako nam svjedai g. 1. Bajnii (u Agrarner Zeitung o. ,gobr. 203.) da je na peatu kralja Tvrtka I. konjanik u vitek'Oj opremi, dri u lievaj ruki tit, 'sa poprienom prugom, a u nj'Ojsu tri liljana; doim !knez Medo Puci (CnaMeH.CpncKH k. II. I. 32.) avaka nam 'Opisuje peat istaga ,kralja KUI{U1U U mmum',
a Ha zumymu Haxepe nae' u mpu Jluepa noa' naCOM' a mpu HOO' nacoM". Ovako su dak,le pa valji Vlad'ari stavljali

,.

ave znakove; grb pako kraljevine mora'O je biti jednak, i nepramjen;ljiv za sve. - Nit valja rei da je kaciga zastupala krunu, jer kaciga je znak viteza, a kruna vladara. - Osim taga, nije ta jedina razlika, nega jih ima i mnogo vie. - Iz ovako dakle nejednakih znakovah, kak'O je mogue, skovati pravi grb bosanski? ta ta bi bila samo val jna ,krparija ! Dakle Basna nije imala svog vlastit'Og

gl'ba? Ovo njeki rekoe; nu kako je mogue vjerovati da su sve ostale kraljevine k~a Srbija, Bugarska, Dalmacija, Hrvatska itd. pae i PokrajitUe, dapae i odlinije obitelji, imale sv'Oje grbove, a sama kraljevina Bosna ponosna nije ga imala? ta nije mague! i ja evo ga 'z asa d vjerno narisana" stavljam iz poznatog Radosl1'Ovjakoje se uva uSamastanu fajnikamu pod br. 3. a an je ovaki: Veliko polj e sa str<linah i2Jkrueno, do pDlu je p lav 'O, a ad polu izmjeano p lava, i c I' n k a s t o; pri vrhu p lav o, u t o, i c I' n k a sto. Priek'O svega polja, dva su strupa na sukrst. i ine 'padpuni krivi kri, 01 kaka vele, kri S. Andrije. Na vrhu stupovah, dvi su 'Ovjenane glave, okrenute jedna drugaj. Oba stupa blizu glavah imadu s obe strane zareze kaa ,zaperke, a nie 'Ovih iznutra po jedan; pri dnu pako stupovah, opet s obe strane nejednake zapiske, te se ovi stupovi priinjavaju ka'O starimki kljui sliepih kljuanicah. Nakit (kruna) po vrh polja sastavlIjen od est izrezakah ka'O piramide, i nakiti vrh 'Ovih, zastupaju krunu, prem nep'Odpunu. Sriedu prikrienih stupovah pritisklD je malo polje, sve crven o, pri vrhu kojega, zviezda je od osam perah, izarana bajam c I' n'O m, b i e lom, i ljubi1 Urednistv'O Obzora nije htjelo nari,s priabiti.

229

astom. Pod zviezdom je polumjesec, u sriedi b i e 1, a sa krajevah malo 1 j u b i as t, i crn. Ja ovdje neu prosudjivati: je li spomenuto ,.Rodoslovjec Samostana Fojnikoga pravi i zvo r popa Rubia, kaiko mu se pripi>suje, 01 je samo s n ima k s izvora Rub ieva? niti: jeli ono onliko staro kako mu se pripisuje, t. j. od godine 1340.? kao: da nije i tko drugi to ,.Rodoslovje sastavio? ova me pitanja malo zanimaju, jer negledam tko? nego t o? Ovo pako samo ,znadem: da je o b e, s t a I n o, i n e s u m n j i v o mne nje s vih fra tar a h, da je taj spomeni,k prastari, da jim je ostao od njihovih prastarih, jo od prastarih vremenah; aH kako veli Biskup fra Gligo iz Varea u svjedoanstvu toga 'lRodoslovja 'li ama b i mm e m ora b i 1i t e m :pore, n e m p e, a cap ti v ita teR e g n i B o s nae s t ud i o s e c o n ser v atu m f u i s s ec. Rei da su ,svi fratri bili ludi pa tako vjerovali, nedopua zdrav razum; rei da su htjeli druge privariti, bila bi zlobna potvora; kakvu su od taike privare korist mogli imati? nikakvu! zato ,su dakle obenito vjerovali, jer su stalno drali da 'je ono sasvim istinito. To 'lRodoslovje fratri su uviek drali kao najdragocienjeniji spomenik, kao sveti amanet, pridat jim od njihovih prastarih za spomen njihove stare, i davne prolosti, te tako strogo uvati, da nije bilo pripueno pogledu ni svih fratarah, a kamo li svjetovnjakah; i ja isti mogu svakog uvjeriti, da premda sam vie putah trlliio da ga vidim, nu nigda mi se nije dozvolilo, dok mi ga god. 1863. jedan prijatelj kradom nepridade, te sam iste godine i,z ,njeg opisao grbove Pokrajinah, i Plemiah u ,.Z vie z d i Z adar s k o i. Nu zato tako strogo uvati, ako ga nisu istinskim drali? uvali su dakle, jer su znali da je vriedno da se uva. Jo nam je poznato, kako je Bonjak Fra Marko korojevi toga ,.Rodoslovjac jedan snimak snimio, i prikazao Nad v o jvodi Frani (t 1654.) sinu Cara Ferd i n and a III., koj ~ i sad u Beu uva. Da se je o ,starini, oli istinitosti to.g Rodoslovja sumnjalo, hrez sumnje nit bise korojevi usudio to nadvojvodi posvetiti, nit bi ga ovaj primio, i da ,se uva naredio. Sravni mo li 'pako grbove bosanske koje nam drugi pisci priobuju kao La tri eva c, R o s k i e w i c z, Kor 'j e n i N e o r i itd. 'sa grbom ,.Rodoslovjac Fojnikoga, to emo se podpuno o istinitosti, i starini ovog uvjeriti, budu da se podpuno u svemu slau. Gdje jo moramo ovu va'I1U okolnost spomenuti: Kor j en i -N eo ri svoj je snimak snimio jo god. 1595., i to ,.i zli bra veo m a s tar a, koj i s ena d j eme d j u s tar i m k n j i g am li bra rie M o n os tir o v i sve t e g ore, red a s lav n oga,

i di n oga Baz i U e c. Taj pako "v e om a s tar i 1i b e r da je izvor popa Rubia, sam nam pisac svjedoi. Budu dakle da se Fojniki ,grb podpuno slae s grbom tog "v e om a st a rog li b r ac to se ni njemu starost, ni istinitost zanikati nemoe. Najzad, i -sami protivnici Fojnikog ,.Rodoslovja svjedoe nam, kako je ono sastavljeno oko druge polovice petnajestoga vieka, a to je nama vie nego dosti! Bonjaci onoga vriemena mogli su vidjati jo neporuenih grbovah svoje kraljevinej mogli su se sjeati kakav je bio, sluajno da su svi bili porueni to nije istina; ako su ga dakle onda uinili, to su ga uinili onakog kakav je bio. Budui dakle da se pravi grb nae kraljevine iz peatah i novacah naih vladara sko vati nemoej i budu da n3ls vani razlozi si'luju da pripoznamo stari,nu, i istinitost Rodoslovja Fojnikoga, to punim pravom grb pod brojom 3. spomenutog ,.Rodoslovja za pra v i, ije d i n i grb kraljevine drimo. Kad je dakle taj grb u Bosni postao? Na ovo pitanje izrino od,govoriti nije mi m.ogue, :nu u rei ono to mislim da: je istinito. Na sriedi - polju - velikoga grba, 'ridimo mali grb. Taj i u bojama, i u svemu podpuno se slae sa grbom I Il i r ije, kog spomenuto ,.Rodoslovje Fojniko pod br. 2. stavlja. Da je Bosna prije smatrana s r ed i n om, 01 kako ju prozva na veleueni Biskup unji ,.S r dee m Ili r i j e (vid. Rodos!. vila, pj. I. u mom IV. svez. Prijatelja bosan.) to je svakomu povjestniku poznanOj zato drim, da je taj grb najprije bio kra~jevine bosanske. Taj je uzrok to na starinskim ste c ima, ma e tim a, k r i ev ima itd. on se vidi, a i danas ga mnogi Krstjani na nad gro b nek r i e v e stavljaju. Malo je pako nai Krstjanah, da i danas na svojim peatim, i prstenovi m njega nenosej znak oiti da su ga od svojih prastarih pobatenili. Brezkoristno je rei da su taj grb Krstjani od Turakah poprimili, jer - kako rekoh mi ,ga vidimo na spomenicim koji su prije stavljeni .nego su Turci Bosnu i vidili. Osim toga, p o lo a j turskog polumjeseca, sMvim je drugiji od bosanskog. Tim vie, to Bonjaci Krstjani nita s turmm ludorijam nejmadu, jer Turci vjeruju da se je mjesec poplaio slavnog oruja Muhamedovog, pa mu .pero naklonuo u znak svoje pokornosti, te i danas kad Car turski cieli svoj naslov stavlja, pie se "sin sunca, i g o s p oda r mj es e c a a Bonjaci u svojoj Danici priznaju sjanost svoje slave, a sve vee obnov.Ijenje, i pomladjivanje iste u mladomu mjesecu. Na dva u sriedi prikriena stupa na velikom grbu - polju - dvi su glave ovjenane, i znae dvi kraljevine: b o s a n s k u, i s r b s k u, jer su se vladari bosanski sm.atrali

230

iedinim, i samim zakonitim gospodarim kra'ljestva sI1bskoga, koje jim je ostalo od starih njihovih; oli kako veli slavni Tvrtko I.
.npujecmoJl' MOUX' npjepooumeJl' 10cnooe cp'-

neKe" Ovo pravo isti spomenuti Tvrtko i inom je posvojio. Na 2. Proso 1364. umro je Car Uro, i u njemu muka loza Nemanjia. Tvrtko nije htjeo nita znati za kneza La:zara, nit .za Mrnjavia, koji nisu izlazili od kni kralj~ke, nego je sebe jedinog za zakonitog gospodara srbskog smatrao; tim vie to je proizlazio od Jelisave keri srbskog kralja Stjepama Dragutina; (Zato on godine 1376. noda u Mileevo, i nad moima S. Save srbskog prosvietitelja okruni se za kralja Srbskog, i tako oba kraljestva sebi pripoji; a to mu pravo i ostaile vlade, kao Dubrovaka, Mletaka, Ugarska itd. priznadoe. Nu ujmo ka'koon sam <o svemu tomu govori ... "TaKO:HCOe :HCe u MeHe cBojeMY
paoy aa MUJlOCm' cBoje10 OO:HC'CmBaoapoBa . MU . , OJlalOOalbeu B' pooje MojeM' n cnoooou Me CY1YOUM' BjeHl4eM' jaKO oooja BJlaOUl/'CmBuja UCnpaBJlamU MU, npo'jee ucnp'Ba OJlalOoapoBaH'ujeu HaM' aeJtfJlU Eoclbe no mOM' :HCelocnooy MojeMY OOlY cnoooo'uweMY CBe HaCJbeOOBamu npujecmoJl' MOUX' npjepooumeJl, lOcnooe cpo' CKe; aa Ibe 00 mu ojex' .Mojux' npjepooumeJl'ue a' aeMJI'ujeM'l4apcmBOBawe, u Ha Heoec'Hoje l4ap'cmBo npjeceJIUJIU ce: MeHe :HCe Buoewmy aeM'JlY npjepoaumeJl' MOUX no HUX' nOCmaBJlUwy u Me UMYwmy CBoelO nacmupa U UOOop B' CpoCKyjy aeMJIY, :HCeJlae,u xome YKpjenumu, npjecmoJl' pooumeJl' .MOUX', u maMo cu'o'my MU BjeHl/aH' oumu' 0010M' oapOBaHuM' MU BjeH'l4eM', Ha KpaJlJeB'CmBO npjepooumeJl' MOUX' jaKO oumu MU o Xpucme l1cyce oJlaloBjep'HOMY U OOlOM' nOCmaBJbeHOMY CmeifiaHY KpaJbY CpOJbeM. U nO mOM' Hal/eX' c' 0010M' KpaJbeBamU, U npaBumu npjecmoJl' Cp'o'cKuje aeMJbe, :HCeJlaje noo'maja ce Boa'ou1'Hymu, U paaop'maja ce YKpjenumu . u (Mikloi I. c. p. 186).

Brez ikakve je dakle sumnje, da je taj grb od onoga vrimena postao, pa jer ima toliku st ari n u, i toliku v a n o s t P 0vj est n i k u, to se on ni u emu promjeDUti nesmi. Ovo je to ukratko htjedoh rei o grb u bosillIl1lkomu,.pa me ha i opet zvali da sam: Bonjak <opak. Ova.ko sam veleuni gospodine! onda pisao, a ovo i dillnas podpuno usvajamj ne to nisam imao i boljih dokazah, nego iz drugih uzrokah, samo u ova dva spomenuti: t; Godine 1849. bivi ja u Travniku, ",ie mi je oe vid ac a h kazivalo, kako je ondenji ok'1"uniprestojnik velem. g. Stojsavljevi oteo od jednog turina sa,b1ju, koja je i po obiteljskom predavanju onog turina. i po znakovima na njoj, nje kog kraIja b O ti a n s kog a. Na prvomu mjestu koricah spomenute sablje, nalazi se grb kr a 1 j e-

v .j n e b o s a n s k e, a mze toga ponizani gl1bovi s vih p o kr aji n a h koje su na na krunu bosansku spadale. Ja sam se mogao na spomenutu sahlju prozvati. al jer sam mislio da za nju znade naa visoka zemaljska vlada, te da e je od Stojsavljevia oduzeti, i za Bosnu kao svetu bosansku starinu. i kao najvaniji spomen povjestniki uvati, a po njoj i grb bosanski !izvaditi, to sam od te namjere odustao. Nu to onda Vlada nije uinila, to bi mislim mogla i sad uiniti, a po tom one samo svih Bonjakah, nego i drugih knjievnikah najviu v'<i afalnost stei. z 2. Na Hevoj strani vratah kroz koja .se ulazi u gornji grad Jajca, oli kako vele u 1 kal u k nalazi se ,na kamenu izklesan plemenito grb kraljevine bosanske, koj se podp1llDoslae sa gl1bovim gori po. meni naznaenim. Taj grob na stoHne putah nesamo sam ja promatrao, nego ga i !inostranim knjievnicim pokazivao. Istina, on je na lievoj strani malo oteen, al to nita nesmeta. Sumnjati o starosti, oli istinitosti tog grba, mi'slim da bi bilo htjeti otimice basati, oli uprav ludovati. To je f a c t u m, a contra factum non datur, argumentatio! Ovaj dokaz ja !Samtedio za posljedka, al po srei nisam imao potribu od njega! I,z 'svega to sam do sada rekao, moi ete veleu .. g.! lahko zakljuiti to ja sudim i o grbu Ohmuevia - mirnogred budi reeno: OhmueV'<i svemu je vrlo netoan, a osou bito o Rodoslovju, i kraljevanju naih kralj ah. - i o novoj heraldiki, i o akademikim raspravama itd. a to je: ako se koji grb bude p o d p u ,no slagati, i to n o odgovarati grbu Jajakomu, i Fojnikomu, taj s e mo r e, i mo r a p r i f ati t i, ako li se nebude p o d p u n o, i to n o slagati, ama g a p rog I a s ile i sve A Je a d em ije c i e log a s vie t a, taj s e m ora o d b aci t i, jer t o n ije s tar i, i pra vi grb bosanskL nego svojevoljno s k r p Ije ona n o v o tar i j a, koj a r: a B o s n u, B o n jak e, i n j i h o v u p 0v j est n i ta n e vri edi! A sad mi dopustite da Vam i na drugo pitanje to u kraem odgovorim: Bivi ja kao duhovnik nae mladen u Dja.kovu, jedne veeri dodje mi pandur preuzvienoga Biskupa Strossmayera. i kaza, kako me poziva Nj. preuzvienost sutra u 8 sah. prije podne. Ja dodjoh u dvor u 7Yz, to preuzvieni Biskup uvi. odmah izadje, i posli ljubkog pozdrava, pozva me da se idjemo u bau etati. Oko tri sahata etalismo se, i razne razgovore imali, izmedj kojih samo u spomenuti. to na Vae ve1eu. g.l pitanje spada: Preuzvieni Biskup: "Biste li Vi za ljubav moju jednu stvar uinili 1 Ovdje na moju sramotu moram kazati, kako je mene brez ikakve moje zasluge preuzvieni Biskup milovao up'1"av kao svoje

231

djete, a i ja sam njega !tavaa, i ljubiO' uprav kao moga otca, te mu odmah odvratih: ,.Preuzvieni! ja sam pripravan svaku Vau elju izpuniti, samo ako mi hude moguel On ,.Vi .te sadastaV'ljen za upnika u Bosni; adreoite se upe, i abeajte mi da ete ovdje u Djakovu astati, a ja tu kad Vaeg dobrog atar,jeinstva to i%;poslovati. . Ja ,.Drage volje preuzvieni! da je i to vie! ja se dakle upe adriem, i obeajem 'u Djakavu o9tati; a avo u i pismeno momu starjeinstvu .javiti. On "DobrO'I Znajte, ja liam doznao da 6e u Vaim samosta.nima nalam savim krlllSIlihstarinah, pa liam molio Vae starjeinstvo nek mi jih ustupi, !pa u jih staviti u Muzeum u Zagrebu, a Vae je dobra staorjeinstvo moju molbu uslialo; dakle Vi ete odmah u Bosnu poi s mojim umjetnikom Do.neganijem; to nadjete, pokupiti, i avamo doniti. Na te riei ja se na polu ilZgubih, te malo se sabravi, rekoh: Preuzvieni! tim inom Vi ete ogorati srdca svih Balnjakah, Vi ete nas sve gromo ucvie'liti! On ,.A jer? Ja "Nae starjeinstvo Vama kao .hosanskomu Billkupu, kao osobi tam :bosanskom dobrotvoru, ,kao dobrotvoru cieloga naega naroda nita nije moglo IZanikati, nu taj in live e nas aalastiti! One su stvari kroz vie vjekovah uvane kao IIveti amanet koj se pridaje iz ruke, u ruku; koje su nai atci uuvali od tolikog na6ilja turskoga; pae, i kad su jim samostani od okrutne ruke sa svim njihoviomimanjem u lug, i pepeo uinjeni, oni su one stvari opet uuvali; a sada da nam jih Vi, i to Vi aduzmete?1 To je alost-no! - Ovdje ja uze sa 'zemlje jedan kameni, te nadostavi. ,.Yidite li? ovaj pilja!k nita nevriedi, al da nam je ostavljen od naih prastarih a:a spomen, i .za pokazivanje njihovih zgodah, i nezgodah, mi -bih ga vie cienHi, i bolje uvali od ikakva dragog kamena, a kamo li da neuvamo anako vane spomenike!", On zaudj.en "Pa ta mi prije to nerekoste moje djete? Ja "Jer mi niste kazali da ete ,to initi, a ja 'bih Vam rekao! On "AH neplaite 'se! one ese stvari ,smjestiti u Z3!grebu sam o da k iza Vas osvanu balja vreemna, pa e Vam se opet pavratiH; a osim toga ja u u znak zafalnasti ad svake stvad slian primjerak initi u i n i t i, i V a i mila m o s t a n i m p odar i t i; dakle Vi nesamo neete nita j,zgubiti, nego pae ete dabiti... a i mi moi emo za nd Muzeum sline primjerke uiniti ... O daljnjem naem rlllZgovoruneu govoriti. Ovako dakle ja, i DonefaDi dodjemo uprav u Fojnicu. Jur na putu ja um doznaO', kako

je njeki zlobnik mene, i Biskupa najgadnije oklevetao, te :kakO' je malio ondanjeg Pravincijala MPO Fra Miju Guju nek mi pri priei povratak u Djako, a ovaj prid vie osobah izjavio da e to ui,niti. I zbilja spomenuti Provincijal u prisutnosti pok. Fra, Bone Periia, i Fra Stiepe OrIovca - pro ita mi pismo preuzvienog Biskupa, kajin moli da me ostavi u Dj akovu, i na kog citanja vie sam !putah pocrvenio, jer znam da onakih pofalah nisam zasluio, pa onda mi naredi, da pokupim stvari u Manastirima s Doneganijem, i 'odmah da idjem' u moju upu, u Varcar, a sa svom strogost ju zabrani mi povratak u Djakovo; to sam ja ,sve Biskupu saobio. Dakle ja i Donegani pokupilismo po Samostanima ,sve to nam se je svidilo. Svake stvari koju smo iz kojeg samostana uzeli, ja sam toan dvostruk popis uinio, i jedan pridao dotiuom Gvardijanu, a drugi Preuzvienamu Biskupu poslao, sa stvarima koje oSmo pokupili. - uo sam da su njeke stvan iz Djakova povraene, jer za Muzeum neodobrene n. pr. velika slika kralja Tome iz Sutjeske, jer je proglaena iz novije dobe, doim umjetnik procienitelj nije znao kako je onu sliku pDpravljao, al bolje reku pokvario njeki slikar iz Broda, kaD i onu na velikom oItaru u Fajnici itd. ta je paka jo povraeno, to li je ustanovljeno? meni nije poznato, prem sam mnoge stvari po.znaa u Zagrebu. Za sve ovo to Vam o ovoj stvari pisah, veleu. ,g.! mogu podpunDzajamiti kao oevidac; nu da jo !bolje stvar upoznate, stavljam Vam avdje doslovce slubeni s p i s, kog mi Ije pridaO' spamenuti MPO Fra Mijo Guji Provincijal, na . Diskretonja FDjniko, Kreevsko, i Sutjesko; a ono glasi: .,.A Venerabile Discretorium Conventuum in Kresev,o, et - - - _1 in Sutinska. Nu m ero 128. Venerabile DiscretDrium! Fojnica, 2. Lipnja, 1871. Na veliki dobrainioc Preuzvieni gosp. Biskup Strossmayer koji se na svaki nain brine, i trudi, za ,korist, i ,napridak svega naega naroda Slavljanskoga, elei istomu narodu sakupiti, i sauvati umjetnikestarine, jest meni piso, ako bise kakve u naim Manastirim nale, da ih i'stomu naemu Naradu uruimo. Ja ,sam ovu elju Preuzvienaga Gospodina saobio cielomu Dravnomu Definitoriu, na skoranjoj Capitularnoj Congregatii, ter isto 3;stno cielo Definitorie, jednoglasno, i jednoduno jest zakljuilo, da
1 Jer se je sam Provincijal sporazumio ustmeno sa . Fojnikim Diskretorijem, ta ga neimenuje, nego mjesta "F o j n i c a stavlja poteze kao gori.

232

ja piem Priuzvienomu Gospodinu, neka poalje svoga jednoga Umjetnika, koji to bude begenisati, da emo mu dragovoljno ustupiti; ja sam ovo odredjenje astnoga Definitoria .saobio Priuzvienomu Gospodinu, koj je evo u istu svrhu poslao . o. Fra Antu Kneevia bivega Spirituala u Djakovu, zajedno sa jednim Umjetnikom, koja obojica li ovim ,mojim pismom k Vami dolaze, a ja Vam priporuujem da iste najuljudnije doekate, i da jim starine pokaete, ter to je ikako mo,gue, to budu begenisati, dragovoljno ustupite. - Nemojte se ,bojati, u tom mi ne e m o t eto v ati, neg o d o b i t i, jerbo P r i u z v i e n i dati e nam o bvez n i c u, saV I a d 0 m p otv r d jen u, da ako ikada Bosna postame svoja, da e nam 's ena e b la g o, toj est n a e s tar i n e p o v rat i t i. .o s i m o v oga, z a na,gradu dati e nam Priuzvieni zao n est v ari koj e m i nje m u b udem o p r i dali, dr u g est v ari p riH n e o ,d i ste v rs t e, i c i ene, n a p r il i k u: za kr i , dat i e dr u g i; za kale, dati e drugi; 'za Paramentu, dat i e dr u g Uj za s li k u, dat i e dr u g u itd. sve n o vo, o d i 's t e f o rmei c i ene, i o vos v e b i t i ena m dobitak a nae starine, na ime N a e iza n a s, b i ti e h s a u van e. Molim Va's, to budete slali, na me poaljite, iako neete od Priuzvienoga iskati, za svato stvar prilinu, onda meni naznaite, to drugo elite imati, i ja u Priuzvienomu

vierno priobiti. Ovim pristojno Vas tuju, jesam 00. W. PP. ,sluga, i ,brat Fra Miho Guji r. s. Provincia'l. L. S. (Peat Provincije). to se je dalje zgodilo? meni nije poznato. Ja sam njekim naim starjeinama govorio: ako stvar nije uredjena, nek se to prije uredi, ali jesu li me posluali? neznam! Samo ovo dodajem: Stvari su vlastnistvo naih Samostanah, te se mora svaka svomu Samostanu povratiti; a svaki samostan morao bi imati svoj Muzeum, te samo uz nagodu bar S n im ,k e Sarajevskom Muzeumu ustupiti. Ovliko o tom. to mi veleueni g.! piete da ete tajnu o ovom svemu uvati, jato netraim, pa~e bilo hi mi sasvim drago da cielo ovo mOJe pismo bar u Listku Sarajevskog Lista" objelodanite, neka stvari saznadu i oni koji jih nepoznavaju, pa ako sam gdje - osobito o grbu - zabasao, ,nek se oj drugi oglase, nek se pojmovi bistre, nek se istina to bolje, i jastnije pokae, jer ja kao ovjek, a osobito kao Krstjanin, kao svetenik i redovnik, netraim drugo nego samu istinu. Od ostalog, ja premda sam jur star, prem sasvim ,slaba zdravlja, a opet u ovoj veHkoj, iooanoj upi sam, nu ako bi Vam veleu. g.! u emu mogao posluiti, budite uvjeren da u Vam uviek biti Na poslugu pripravni Fra Antun Kneevi Bonjak, katol. up. u Kotoru

PUBLIKACIJE B y z a n t oj n o ,s lav i c a. S b o r n i k p r o s t u d i u m b y z a n t s k o-s lova ns k y c h v s t a h ti. Vid a v a b y 'z a n t o log i c k ii kom i s e p r i S lova n s k e m ti s ta v e. V y k o n n y red akt o r M i lo W e i ngart. Ronik 1. V Praze 1929. in 8"
p. 307.

Od doba Dobrovskog i afarika eka slavistika posveuje veliku ,panju vizantologiji. Kako je ogroman broj rasprava i lanaka, posveenih pitanju vizantijsko-slavenskih odnoaja, razasut u najrazliitijim izdanjima, to se ve davno osjeala potreba za stvaranjem strunog asopisa, koji bi okupio radove nauenjaka iz raznih zemalja u reen'Oj znanstvenoj 'Oblasti. 1928. 'je godine na poticaj pretsedDiika ehoslovake Republike T. G. Masaryka, koji je i sam u svojim radovima pokazivao veliki interes prema pitanju o uticaju vizantijskog elementa na slavensku misao, stvorio se u Praguobor sastavljen od prof. Bidloa, Dvornika, Kadleca, nakon ije je smrti na

njegovo mjesto nastupio Saturnik, Kalitinskoga, Murka, Okuneva i Weingarta - poznatih strunjaka u pitanju vizantijsko-slavenskih odnoaja na podruju historije, Iingvistike, prava, knjievnosti, umjetnosti i arheologije. Od toga postala je 1929. godine Vizant'Oloka komisija pri Slovenskom Institutu u Pragu, koja je sebi postavila za zadau izdavanje asopisa, gdje e se prouavati veze slavenskog svijeta s Vizantijom, a os.bito: vizantijski upliv na Slavene u oblasti politikoj i crkvenoj, u jezikosloviju i 'kniievnosti, historiji prava, umjetnosti i etnografiji. "Byzantinoslavica, koja e izlaziti po dva sveska na godinu, donosit e rasprave, lanke, kritike ocjene, te bibliografski pregled na svim slavenskim, te na francuskom, njemakom i engleskom jeziku, Sa,drai je prve knjige ovaj: J o s e f Vaj s V iza n t i j s ka r e c e nzija i staroslavenski kodeksi eva n e I j a Dokazuje se kako i u got.

233