Nedjeljni liturgijski listi

IV. uskrsna - Nedjelja Dobroga pastira

29. travnja 2012. nedjeljna evaneoska poruka

god. III :: br. 75.

75

Razmiljanje o sveenitvu
Sveenitvo se, kao i sve drugo na ovome svijetu, moe promiljati kroz teoriju, govorei o tome to je i kakvo bi trebalo biti, ili kroz praksu, uviajui kakvo je doista. Dananja nedjelja, Nedjelja dobrog Pastira, prava je prigoda da se naglas progovori o sveenitvu u Crkvi. Crkva je zajednica istovjerujue i istodjelujue brae i sestara. Zajednica smo okupljena u ljubavi Ljubavlju Bojom. Imamo isto dostojanstvo koje izvire iz sakramenta krtenja te razliito poslanje koje izvire iz sakramenata slube zajednici. Za oekivati je da se mi koje okuplja milost Gospodina naega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajednitvo Svetoga Duha prepoznajemo po svojoj vjeri. Da se prepoznajemo kao osobe. Kao braa i sestre. Ipak, injenica je da se preesto u mnogim naim zajednicama ministerijalni sveenik ne doivljava kao osoba, nego kao uloga. Nainom na koji funkcionira Crkva sveenik se depersonalizira. Prestaje biti osoba koja ima odreeno poslanje i postaje slubenik. I nije vano tko je prvi prokopao jarke veleasnosti, preasnosti ili donstva,

tko je prvi podigao bedeme presvijetlosti ili uzoritosti. Bitno je da se danas mi, koji smo jedno stado jednoga Dobrog Pastira, promatramo s razliitih strana i razliitih pozicija. I ne razumijemo se. Nije vano tko je prvi poeo smatrati da svetost dolazi od slube, a ne iz opredijeljenoga ivota, niti tko je prosuo famu o neporonosti, posjedovanju rjeenja i odgovora ili dovrenom poslu. Bitno je da se danas pristupa sveenicima kao da nisu ljudi podloni radostima i nadama, mukama i tjeskobama.

Nije vano kada su se homilije poele shvaati kao prilika za poduavanje, impresioniranje, moraliziranje ili neproivljeno teoretiziranje. Bitno je da se danas tako rijetko uje istinsko svjedoanstvo. Pa i svjedoanstvo dvojbe, utnje i muke. Zato je potrebno vratiti se na poetke Crkve i ivjeti zajednitvo. Potrebno

je moliti Dobrog pastira za kvalitetna sveenika i redovnika zvanja. Za ljude koji e biti spremni u potpunosti se darovati slubi Bogu i ljudima. Ne deklarativno i formalno, nego stvarno. Potrebno se moliti da nam Bog daruje zajednice u kojima e stasati kvalitetni krani ija e vjera biti uinkovita, nada poticajna, a ljubav domiljata.

hr v a ts ki s v eci i bl a en i c i ( 19)

Sluga Boji NIKOLA BIJANKOVI

za kanonika, a kasnije je imenovan apostolskim vikarom Kotorske i Skradinske biskupije te administratorom Skradinske i Makarske biskupije. Svu svoju imovinu i imovinu svoje obitelji utroio je za pomo siromasima te za osnutak kongregacije oratorijanaca i izgradnju crkve sv. Filipa Nerija u Splitu. Upravljao je Oratorijem sv. Filipa Nerija zbog ega se odrekao kanonikata te preao u Oratorij i ivio redovnikim ivotom. Za vrijeme Morejskoga rata vrio je slubu vojnog kapelana, ali je 1689. ponovo izabran za kanonika. Bio je i apostolski misionar u krajevima Splitske nadbiskupije koji su bili pod Turcima, te je dobio patronat za sve biskupije obnovljene u Mletakoj republici nakon oslobaanja od Turaka. B iSkupStvo Za biskupa je bio posveen 1699. te odlazi u Makarsku gdje je bio ustolien u franjevakoj crkvi. Razvio je mnogovrstan rad na duhovnom polju. Osnivao je bratovtine i posebnu brigu posvetio kranskoj pouci puka i katehizaciji. Uz pastoralnu djelatnost vrlo je aktivno djelovao na socijalnom, kulturnom i odgojno-obrazovnom podruju. Biskup Bijankovi bavio se i knjievnim radom te bio lan Ilirske akademije. Umro je u Makarskoj, 10. kolovoza 1730. godine, te je pokopan u tamonjoj katedrali.

Nikola Bijankovi roen je 15. listopada 1645. godine u Splitu, od oca Dominika i majke Laure. Osnovno kolovanje zavrio je u Splitu, a potom se, na poticaj kanonika Andrije Reggia i makarskog biskupa fra Petra Kaia, odluio za sveeniko zvanje. Filozofsko-teoloki studij zapoeo je u Loretu 1663., a po zavretku studija, 15. lipnja 1669. zareen je za prezbitera. Nakon toga je u Macerati postigao i doktorat. S veenitvo Vrativi se u domovinu obavljao je razne odgovorne crkvene slube. U Katel Suurcu bio je kapelan, a potom upnik. U Splitu je djelovao kao upravitelj nadbiskupskih dobara te kao upnik i nastavnik. Godine 1673. u Splitu je izabran

l o p ov p r e d v r at im a r a j a
Stigao neki lopov u nebo i pokucao na rajska vrata: Otvorite, molim! Apostol Petar zauje kucanje i proviri kroz prozori na vratima. Tko je? Ja. A tko si ti? Lopov. Pusti me u raj. Nikako! Ni govora, ovo nije mjesto za lopove. A tko si ti da me ne puta? Ja sam sveti Petar! Znam ja tebe. Ti si od straha zatajio Isusa prije nego je pijetao triput zapjevao. Sve ja znam, prijatelju! Postien, sveti se Petar povue i potrai svetoga Pavla: Pavle, otii u vratarnicu i razgovaraj s onim ovjekom. Sad sveti Pavao proviri kroz prozori: Tko je tamo? Ja sam, lopov. Molim te, pusti me da uem u raj. Raj nije mjesto za lopove! A tko si ti da me ne puta? Ja sam apostol Pavao! Ah, Pavao! Ti si iao u Jeruzalem i u Damask ubijati krane. A sad si u raju! Postien, sveti se Pavao povue i sam zbunjen, te ispria svetom Petru to mu se dogodilo. Moramo mu poslati Ivana, evanelista, ree Petar. On nikad nije zatajio Isusa, bolje e se snai. Sveti Ivan proviri kroz prozori. Tko je tamo? Ja sam, lopov. Pusti me da uem u raj. Moe kucati koliko eli, za grenike kao to si ti u raju nema mjesta! A tko si ti da me ne puta u raj? Ja sam Ivan, evanelist. A tako, ti si jedan od evanelista. Zato vi evanelisti varate ljude? Napisali ste: Kucajte i otvorit e vam se, traite i nai ete. Dva sata kucam i traim, nitko me ne puta da uem. Ako mi odmah ne nae mjesto u raju, vratit u se na zemlju i svima ispriati da si u Evanelju pisao lai! Ivan se uplai i pusti lopova u raj. Raj je samo pitanje milosra.

Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovinjaka. I njih treba da dovedem i bit e jedno stado, jedan pastir.
u p n e o b av i j e s t i
Danas, 29. travnja, nedjelja je Dobroga pastira. Svete mise su u 8, 9 i 19 sati. Slavlje krizme je u 10.30. Radnim danom su svete mise u 7.30 i u 19 sati. U ponedjeljak je spomendan svetoga Venancija, muenika i prvoga solinskog biskupa. U utorak je spomendan sv. Josipa radnika, a ujedno i Meunarodni praznik rada. Pobonost sv. Anti je poslije veernje mise. Spomendan sv. Atanazija, biskupa i muenika je u srijedu. U etvrtak je blagdan svetih apostola Filipa i Jakova. Klanjanje pred Presvetim je sat vremena prije veernje mise. Ujedno je i prvi etvrtak u mjesecu. Takoer, u etvrtak u 20.30 sati je susret mladih nae upe pred nadolazei susret hrvatske katolike mladei u Sisku. U petak je mladi petak. upni vjeronauk je prema redovitom rasporedu. U subotu je Susret hrvatske katolike mladei (SHKM) u Sisku. Sljedee nedjelje su svete mise prema redovitom rasporedu. smjetaj sarajevskih bogoslova Jo ima potrebe za smjetajem sarajevskih bogoslova dvije noi na spavanje - 11. i 12. svibnja.
Nedjeljni liturgijski listi izdaje upa svetoga Pavla apostola, Split-Pujanke Suradnik: Nikola kuzmii | Ureuje: don RatomiR VukoRepa