ELEMENTARNI

POJMOVI IZGOVORU

RUSKOM

Ruski jezik sluzi se slavenskirn pismom Cirilicom. U srpskoj cirilici za svaki glas postoji posebno slovo, a u ruskoj azbuci vecina slova prerna polozaju u rijeci oznacava razlicite glasove. U ruskoj azbuci 31 slovo oznacava glasove, a 'b (tvrdi znak) i b (rneki znak) sarno su znaci, tj. nemaju glasovne vrijednosti. Kao 8tO vidimo, ruska azbuka ima osam slova kojih nema u srpskoj cirilici: if (j), ~ (8C),bI, 'b, b, 3 (e), 10 (ju), H (ja). Osim toga, postoje razlike u pisanju velikih slova srpska cirilica

i malih slova

srpska cirilica

nm
Neki se ruski glasovi razlikuju od hrvatskosrpskih. Stoga cemo njih i osnovna pravila ruskog izgovora upoznati u ovom kratkom pregledu, ne upustajuci se u pojedinosti i izuzetke. 1. U hrvatskosrpskom jeziku imamo meke suglasnike j, Ij, nj, kojima su u ruskom jeziku nalik suglasnici if (j), umeksano

"

'l'iskana i pisana slova

Tiskana i pisana slova

AA1/

!?fV

Ii
B

6
B

$/

cc(J,,(/
T
T

iB~
r/l/

:Jlt7lV
rjJJjJ
~~_

-'

ge de

y
~

y~

~ ~ ilJ?~-.
E E )K

@ft ..
-

xxf!CaY

e'@,i/
)J(

.n:
"ll III

Q q

J/C 01C/
goy' @~
u _-'

at

J(/
i

3
11

fJlt uu m~Ulf?~
III

'sea

j'kratko=j

AV
K Jl

I tvrdi I znak

}(:!Cd{!
n "';)ft. \: .'

.ka
.

JtJl/', -',
JI1/
,--: .. '.

MM
H
H

elj"

ge /f{/ Oor!J,;{Y n f!Cfl/

n

(lj) i H (nj'), ali pojava urneksavanja suglasnika u ruskorn jeziku znatno je siI'a, tj. svi suglasnici, osirn uvijek tvI'dih LK, III, Q i uvijek mekih q rn; (s6'), rnogu se izgovoriti urneksano. Nakon izgovora svakog umeksanog suglasnika' cuje se slab glasslican: nasern [j]. Suglasnici se citaju umeksano ispred slova e, 12, M" lO, .H i ispred mekog znaka (b).
J1

2. Iza umeksanih zava glasove e - [e],

suglasnika naglaseno e, e, e - [0], 10 - [u], a - [a].

10, }I

obilje-:

3. U pocetku I'ijeci, iza samoglasnika ili mekog znaka (b), slova e, e, 10, a citaju se kao dva glasa: e - [je], e - [jo], 10 - [ju], a - [ja] Napomena. G1as obi1jezen slovorn e uvijek je naglasen. To slovo pise se cesto u I'uskirn knjigarna bez tackica, tj. kao nase e. 4. Ruski samoglasnici obiljezeni slovirna e, 0, a, a, za razliku od hI'va tskosI'pskih, citaj u se jasno sarno u naglasenim slogovirna. Nenag1aseno e, 0, a, a cita se nejasno, skI'a6uje se: a) nenaglaseni sarnoglasnici obiljezeni slovima a i 0 U pI'vorn slogu ispred naglasenog i u pocetku rij eCi citaj u se kao [a], a 1.1 svim ostalirn slogovirna kao vI'1o kra tko [a]; b) nenaglaseni sarnoglasnici obiljezeni slovima e i }I citaju se kao vrlo kratak glas blizak nasern [i]. Napomena. Nenaglaseni sarnoglasnik obi1jezen slovorn }I cita se na kraju I'ijeci kao vI'1o kratko [a].

5. Izgovor I'uskih glasova koji se obiljezavaju slovima hI 1 JI (tvI'do 1) malo je tezi jer tih glasova nema u nasern jeziku. a) Pn lzgovoru glasa obiljezenog slovorn hi usne su razvucene, zadnji dio jezika podize se prerna pocetku rnekog nepca,

a vrh jezika udaljen je od donjih zubi, kao sto je to prikazano na crtezu. b) Rusko tvrdo Jl razlikuje se od hrvatskosrpskoga. Pri izgovoru hrvatskosrpskog 1 vrh jezika pritiskuje pocetak tvrdog nepca. Pri izgovoru ruskog tvrdog JI vrh jezika dodiruje prednje gornje zube, srednji dio jezika je spusten, a zadnji povucen natrag i uzdignut prema mekom nepcu, kao sto je to prikazano na crtezu. Naravno da se najbolje mozemo nauciti izgovarati te glasove slusanjem gramofonskih ploca ili nastavnika i oponasanjem njihova izgovora. 6. Kao i u hrvatskosrpskom jeziku, tako i u ruskom postoje zvucni i bezvucni suglasnici. Zvucni suglasnici 6, B, r, A, 1K, 3 na kraju rijeci i ispred bezvucnih suglasnika prelaze u bezvucne, tj. Citaju se kao bezvucni: 6 - II, B - lfJ, r - K, A - T, 1K - ill, 3 - c. Obrnuto, bezvucni suglasnici ispred zvucnih, osim ispred [B], citaju se kao nj ihov zvucni par.

Za pravilan izgovor ruskih rijeci potrebno je znati koji je slog u rijeci naglasen. Ruski akcent kajkavcima i cakavcima ne cini osobite poteskoce, ali je prilicno tezak za stokavce. Akcent je u ovoj knjizi oznacen kosom kratkom crticom iznad naglasenog sloga (npr, KOMHaTa). od jednosloznih se rijeci, naravK no, akcent ne obiljezava. 1. Ruski akcent ne razlikuje se kao hrvatskosrpski po duzini, dizanju ili spustanju tona, ali, za razliku od naseg akcenta, moze biti na svakom slogu rijeci. 2. Poput hrvatskosrpskog i ruski je akcent pokretan, tj. moze mijenjati mjesto u razliCitim oblicim.a jedne te iste rijeci:
3TO 3TO

PYK3.OKHO. -

Ovo Je ruka. Ovo Je prozor.

3TO 3TO

pyKM.oKHa.-

Ovo su ruke. Ovo su prozon.

3. U ruskom jeziku, kao i u nasem, akcent oznacavanje ~misla ili oblika rijeci, npr.: MaJIh "tlJ1K CTOJ1:T. CKOJIbKOCTOJ1T KHJ1:ra? CeCTpbI HeT ,L(OMa. CecrphI e~e XO,lVIT llIKOJIy. B Djeak Koliko Sestra Sestre

moze sluziti za

stoji. stoji knjiga? nije kod kuce. jos idu u skolu.

4. U rijeCima koje se podudaraju po smislu i zvuku u ruskom i hrvatskosrpskom jeziku, u ruskom jeziku akcenat je na istom mjestu kao i u hrvatskosrpskom jeziku npr.: cJ1:JIa JIeTO MecH~ MeCTO ili se prenosi za jedan slog prema pyKa rOBOpJ1:Th ql1TaTh
,

sila ljeto mJesec mjesto kraju rijeci, npr.:

voda ruka govoriti ci ta ti.