Sie sind auf Seite 1von 4

Nedjeljni liturgijski listi

esta uskrsna nedjelja


13. svibnja 2012. R azmiljanje uz biblijska itanja

god. III :: br. 77.

77

l ju bi m o j e d n i d r u g e
stjee dojam da smo se navikli na njega i da smo otupili pa vie ni ne ujemo snagu toga poziva. Ljubav je jedina nova zapovijed koju nam je Krist ostavio. Izrekao ju je na posljednjoj veeri prije nego li e uenicima oprati noge. Pozvani smo ljubiti jedni druge. Ipak, prije toga smo duni ljubiti sebe, a vie od toga smo duni ljubiti Boga. Ljudi e nau vjeru prepoznati po naoj ljubavi. Uzalud nam je dokazivati da smo vjernici ili napredovati u spoznaji Boga, ako nam srce ostaje zatvoreno i ako ne ljubimo.
Vjera ljubavlju djelotvorna

Problem je s nekim stvarnostima koje su relativno prisutne da se ne trudimo promisliti ih dovoljno jer pretpostavljamo da znamo o emu se radi. Govor o ljubavi je upravo takav. Toliko se govori o ljubavi, i u Crkvi i mimo nje, da pretpostavljamo da znamo to je ljubav. No, ipak je potrebno objasniti njeno Ljubimo jedni druge znaenje. Ljudi preesto pojam ljubavi poPoziv na ljubav je trajno prisutan u Crkvi. Toliko prisutan da se ponekad vezuju s emocijama koje dolaze i, poNa poetku svog javnog djelovanja Isus je pozvao na obraenje. Poziv je to koji je upuen svakome od nas i koji je za svakoga od nas aktualan. Potrebno je svakodnevno se obraati te initi da nae ivljenje bude to vie u skladu s Bojom voljom.

gotovo ako se ne odravaju na ivotu, prolaze. Smatraju da je ljubav fluidna i hirovito nepredvidiva u svom nastanku i nestanku. Kranska ljubav nije puki sentiment. Nije emocija koja zahvaa i rasplinjuje se. Kranska ljubav je ivotno opredjeljenje za dobro. Odluka da emo, bez obzira na sve, initi dobro ovjeku pokraj sebe. Zato nam Isus ne

zapovijeda emociju niti povrnu sladunjavost, nego zahtjevno cijeloivotno opredjeljenje za dobro. Zato je teko biti kranin. Jer nas kranstvo izvlai iz nae umiljene sigurnosti i mira da bi nam dalo pravi smisao i sreu. Ipak, ono to na prvi pogled izgleda teko, ostvarivo je ako se otvorimo milosti Duha Svetoga i dopustimo mu da nas on vodi.

p on os cr kv e u hr v a ta ( 4)

Slubenica Boja s. klara ii


Klara ii roena je 1626. Godine ispod Promine (brdo i svojedobno istoimena upa u Dalmatinskoj zagori, izmeu Knina i Drnia). Krtena je imenom Mara, a Klara joj je redovniko ime. O sestri Klari nemamo mnogo sauvanih podataka. No, njezin se ivot moe rekonstruirati iz spisa zvanog Knjiga od uspomene - zapis o poetku i ustanovljenju Drube sestara franjevki od Bezgrjene u ibeniku ili ibenskih franjevki. O snivanje zajednice Klara se rodila i ivjela na podruju pod Turskom vlau te je 1673., nakon potpisivanja Kandijskog mira izmeu Turaka i Mleana, dola u ibenik koji je bio pod vlau Mleana. Nastanila se u maloj siromanoj kui u ibenskom Varou te s iskustvom turske okrutnosti, pod kojom je provela velik dio ivota, donijela odluku da e se u potpunosti posveti Bogu. Zajedno s Katom s. Serafinom Burmaz zapoela je redovniki ivot 1679. godine, obukavi redovniki habit u crkvi sv. Lovre u ibeniku. Uz doputenje tadanjeg ibenskog biskupa Ivana Dominika Callegaria, Klara je osnovala redovniku zajednicu treeg reda sv. Franje, Drubu sestara franjevki od Bezgrjene, izvornu hrvatsku redovniku zajednicu. Bila je prva i doivotna poglavarica reda kroz dvadeset i sedam godina. Z nak B oje BliZine ivjela je u potpunu siromatvu i bez ikakvih posjeda, od milostinje, pouzdavajui se potpuno u Boju providnost po uzoru sv. Franje. Budui da je sama iskusila siromatvo izbjeglitva i potrebu ljubavi, prednjaila je svojim sestrama i ostavila trajan primjer blizine siromasima i nemonima u narodu u kojem je ivjela. Iako u siromanim uvjetima, iskazivala je gostoljubivost

i pruala konaite onima koji su s turskog podruja dolazili u grad, krijepila je svojom pomoi bolesne i umirue, a bezuvjetnim opredjeljenjem za Isusa Krista bila je svjetlo svima koji su je susretali. Kad je 1706. godine umrla, pokopana je u grobnici u crkvi sv. Lovre u ibeniku , a tada je zapisano: uljae je vas grad i Varo, budui da je 27 godina pod svetim habitom kako jedna svia sijala ponienstvom iz dobrom prilikom.

Hvala, mama!
Sliku svoje majke u svom srcu nosim ja, jer je ona sunce, to na mome nebu sja. Ljubav moje majke, rasipna ko sunan dan, Jo me uvijek grije, jo mi mirnim ini san! Premda ja ve sutra ostavit u rodni dom, Tvoja ljubav bit e, vjeno svjetlo srcu mom, Hvala za sve, hvala, za tvoj smijeh za radost svu. Majko, sad zauzvrat, primi moju pjesmu tu!

P r va P r i e s t u n a o j u P i
Prvi puta i mi mali Priest sad smo blagovali. Krist nam posta kruh ivota, sama ljubav i dobrota.
Ljubav je pronala put, Dola je meu nas, U maloj bijeloj Hostiji, Svima je donijela spas! Budi mi prijatelj, Kroz ivot vodi me ti, U srcu svome, Isuse, Ja u te uvati! Radost je danas tu, Jer moje srce malo, Klie ti, dragi Isuse, Ko tvoje najvee blago! Isuse, Isuse, u maloj bijeloj Hostiji! Isuse, Isuse, u srcu mI ostanI!

B o gata i s i rom a h
ivio jednom neki bogat ovjek. Bio je iroke ruke i rado je pomagao drugima. Do njega je imao kuicu siromah koji se u ivotu nije nagledao obilja, nego to je imao, rasporeivao bi tako da to bolje povee kraj s krajem. Jednom zgodom bogata, zanesen svojim dobroinstvima, navede pred ljudima razgovor o tome tko je koliko vrijedan pa u elji da pecne svog siromanog susjeda, ree: - Vidi kolikima ja pomaem? A ti, kako ivi, nema dovoljno ni za sebe samoga. Siromah ga pogleda, pa odgovori: - A kad bi ti znao koliko puta sam ja ljudima u nevolji dao sve to sam imao,

Burj Al Arab, Dubai, hotel sa 7 zvjezdica

do posljednjeg novia? Hajde, ti to uini samo jedanput! Bogata tada spusti pogled i utke se udalji osjeajui mnoge poglede na svojim leima. (Boidar Prosenjak)

Vrhbosansko bogoslovno sjemenite u Sarajevu

u p n e o b av i j e s t i
Danas, 13. svibnja, esta je uskrsna nedjelja. Svete mise su u 8, 9.30 i 19 sati, a slavlje Prve priesti je u 11 sati. Mise u 8 i u 9.30 sati animiraju sarajevski bogoslovi. Radnim danom mise su u 7.30 i 19 sati. Svaku veer je svibanjska pobonost. Blagdan svetoga Matije apostola slavimo u ponedjeljak. U utorak je spomendan svetih solinskih muenika. Pobonost sv. Anti je poslije veernje mise. Spomendan svetoga Ivana Nepomuka, muenika ispovjedne tajne, je u srijedu. U etvrtak je svetkovina Uzaaa (Spasova). Svete mise su u 8 i u 19 sati. Sljedee su nedjelje svete mise prema redovitom rasporedu.
Nedjeljni liturgijski listi izdaje upa svetoga Pavla apostola, Split-Pujanke Suradnik: Nikola kuzmii | Ureuje: don RatomiR VukoRepa

Das könnte Ihnen auch gefallen