intervju

Prof. dr. air Filandra, dekan Fakulteta politikih nauka u Sarajevu, govori o odnosu Bonjaka prema islamu, politikom angamanu reisa Ceria i muftije Zukorlia, odnosu politike elite i intelektualaca prema BiH, Miloradu Dodiku, treem entitetu i posjeti premijera Milanovia

BiH nije zemlja bez nade

Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Prof. dr. air Filandra je roen 20. veljae 1961. u Crniima, Stolac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju/sociologiju 1985. godine. Doktorirao je iz oblasti Suvremena politika filozofija. Izabran je u zvanje redovnog profesora 2008. godine. Predaje nastavne discipline Politika filozofija, Sociologija jezika, Politike identiteta i Socijalna filozofija na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Bio je gostujui predava na Odsjeku za historiju / politike nauke na Yale Univerzitetu u SAD (od 1999.-2000. godine), te pomonik predavaa na Otvorenom Univerzitetu, Institut za jugoistono-europske studije u Budimpeti (1997. godine). Autor je knjiga Bonjaka politika u XX. stoljeu i Bonjaci i Moderna, te nosilac koautorstva za knjigu Bonjaka ideja (s Enesom Kariem). Autor je preko 80 naunih i strunih radova. Participirao je u radu veeg broja domaih i meunarodnih znanstvenih konferencija, kongresa i simpozija, kao i realizaciji vie nauno-istraivakih projekata. Bio je glavni i odgovorni urednik Izdavakog poduzea Sejtarija iz Sarajeva (od 1994.-2010. godine), te glavni i odgovorni urednik Omladinskog asopisa Lica iz Sarajeva (od 1988.-1990. godine). Od 2001. do 2009. godine bio je predsjednik BZK Preporod. Trenutno je dekan na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Njegova knjiga Bonjaka politika u XX. stoljeu je osvojila nagradu i priznanje sarajevskog lista Dnevni avaz, te je proglaena kulturnim dogaajem 1999. godine. U oujku 2012. godine iz tiska je izala nova knjiga prof. Filandre Bonjaci nakon socijalizma, u podnaslovu O bonjakom identitetu u postjugoslavenskom dobu. Zanimljive su rijei dvojice recenzenata. Prof. dr. Enes Kari za knjigu kae da je mnogostruko slojevito tivo u kojem se ujedno stjee historija, hronologija, analiza, te sinteza i politoloka retrospektiva najnovijeg vremena Bonjaka i Bosne i Hercegovine, dok prof. dr. Esad Zgodi smatra da je u knjizi vrijedno i rizino to je kritiki orijentirana spram bonjake nacionalne politike i njenih aktera.

Prof. dr. air Filandra du danas, o tekuim procesima unutar nae nacije i s tog aspekta odnosi se na tekue procese i veinom ive aktere. Knjigu poinjete analizom stanja u Islamskoj zajednici u turbulentnom vremenu raspada Jugoslavije, kada se javlja pokret imama, dolazi do smjene dr. Ahmeda Smajlovia, formira se Savjet imama u BiH Nesporno je da je Islamska zajednica znaajan faktor u identitetu i ivotu Bonjaka. Da li je bila na nivou povijesnog zadatka krajem 80-ih i u ratnim 90-im godinama? Islamska zajednica je bila na razini povijesnih zadata vremena 90-ih godina prolog stoljea. Ona se kao institucija, generalno govorei, prema turbulentnim zbivanjima raspada komunizma valjano postavila postavi bitnim iniocem demokratizacije drutva, njegove ideoloke tranzicije te instrumentom jaanja i razvijanja bonjake nacionalne samosvijesti. U cijelom tom procesu sama institucija Islamska zajednica doivjela je bitne organizacijske transformacije i po brojnim unutarnjim pitanjima nije uvijek bila jedinstvena niti koherentna, i knjiga se uveliko bavi unutranjim politikim, ideolokim i personalnim sukobima unutar nje. Kao nedostatak Islamske zajednice u tom periodu donosim ipak stav, a na osnovu detaljnih istraivanja brojnih procesa, da je ona u osnovi tih godina propustila priliku da se profilira kao samostalna i od politike neovisna institucija. Islam je imao nezaobilaznu ulogu u bonjakom nacionalnom pokretu 90-ih godina prolog stoljea. Kakav je danas odnos religijske i nacionalne svijesti kod Bonjaka? Kraj Jugoslavije i uspostava neovisne bosansko-hercegovake drave najvei je povijesni rezultat proteklih zbivanja, a on je za posljedicu, ali i pretpostavku, imao i ima danas kod Bonjaka prevalenciju nacionalnog, tj. politikog identeta nad religijskim. U protekle dvije decenije islam je najee sluio kao instrument legitimacije bonjake nacije i bosansko-hercegovake drave. Kada

Uloga Islamske zajednice u ivotu Bonjaka

Nakon kapitalnog djela Bonjaka politika u XX. stoljeu, iz tiska je nedavno izala Vaa nova knjiga Bonjaci nakon socijalizma. U predgovoru navodite da se radi o politikoj analizi recentnog bonjakog identiteta, koja je umnogome autobiografska. O emu u knjizi piete? Knjiga je pokuaj cjelovite analize bonjake politike identiteta nakon socijalizma, odnosno bitnih identitetskih preinaka koje su Bonjaci doivjeli nakon naputanja jugoslavenskog okvira ivljenja, dominantnog u 20. stoljeu, i preli u bosansko-hercegovaki dravno-pravni okvir te u niz novih politikih okvira nastalih raspadom nekada zajednike drave. Analiza se vri kroz razmatranje bonjakog odnosa danas prema kategoriji islama, nacije, drave i identiteta. Ovo je knjiga o aktualnim procesima, o nama kao naro-

14

PREPORODOV JOURNAL 139

intervju
su Bonjaci bili politiki osporavana ili neizrasla nacija, a to je doba od Berlinskog kongresa do kraja socijalizma. Drugi su im pridavali status religijske zajednice, oni sami su se veinski takoer tako samorazumijevali, i u toj prilici islam je najistaknutiji marker njihova identiteta. Osvajanje politike slobode i njene realizacije nakon socijalizma primat daje kategorijama nacije, jezika i drave. Danas je drava, nacionalna sloena bosansko-hercegovaka, kljuni odreditelj njihova identiteta. U ratnim godinama dolazi do povratka vjeri, reislamizacije Bonjaka, ali i do pojave mezhebskog nejedinstva, novih oblika vjerske prakse. Javlja se i tzv. vehabijski pokret. Koliko je on utemeljen u bonjakom vjerskom i kulturnom identitetu? Pluralizacija interpretacije islama posljedica je otvaranja naroda i zemlje globalizacijskim uticajima i ona je u gnoseolokom smislu legitimna i neizbjena. Posljedica tog procesa je vehabijska prisutnost o kojoj studioznije u knjizi piem. Uticaj ovog interpretacijskog toka na opi identiteta Bonjaka neosnovano je preuveliavati, a to mediji esto rade, kao to je ovu pojavu odreenim mjerama represije pogreno zabranjivati. Rezultati mog istraivanja ukazuju na injenicu da je ovaj pokret svojim brojnim segmentima, od antiintelektualizma do fundamentalizma, danas mariginalan unutar vjerske prakse Bonjaka te da e takav manjinski status i u skoroj budunosti imati. On je danas, naalost brojnih estitih mladia koji takvu praksu islama podravaju, postao osnova stigmatizacije muslimana u brojnim evropskim drutvima, a to prominentni zagovornici toga pokreta ne razumiju niti ele razumijeti. Kako komentirate sve uestalije optube prema Bonjacima za islamski fundamentalizam, vehabizam, netoleranciju, terorizam? To je dobro poznata stara matrica srpske politike, zar ne? Iz polemika vezanih uz Rezoluciju Europskom parlamenta o BiH, naroito stava izvjestiteljice Doris Pack, stjee se dojam da su tzv. vehabije opasnije za mir u BiH od etnike, ravnogorske bratije? Nije matrica samo srpske politike, veina evropskih natpisa o islamu je negativna. S tom injenicom trebamo ozbiljno raunati. Muslimani svoje mjesto u evropskoj kulturi jo trae. Oni ele i na to imaju pravo da budu ravnopravna konfesionalna injenica u dominantno kranskim drutvima. Da bi takav status postigli morati e stalno peispitivati svoju drutvenu vjersku praksu i iznalaziti oblike koegzistencije sa veinskim kranskim okruenjem koje ima negativne reminiscencije na susrete sa islamom. Svaki identitet, pa i na bonjaki, muslimanski je relaciona, komunikacijska kategorija, on je uvijek kontekstualan i posredovan stavovima drugih. Antiislamizam je danas u Evropi injenica, kao to je to ranije bio antisemitizam. S tim se mora raunati i ivjeti. Za produbljivanje tog negativnog stereotipa prema muslimanima uope Bonjaci nijednim potezom ne smiju davati povode. Mi toliko moemo i trebamo uiniti. Naalost, pojedinci meu nama misle i djeluju drugaije produbljujui to nepovjerenje prema svima nama. Nacionalizam, etniko ienje i nacionalna diskriminacija je u samim temeljima evropske kulture i to je jedan od razloga zato se na nacionalizam, pa i srpski, gleda s pomirljivim tonovima. Novi Pazar postaje znaajan politiki centar: u njemu je npr. utemeljena BANU-u. U kontekstu uloge Islamske zajednice i aktualnih politikih procesa, kakvo je Vae miljenje o kandidaturi sandakog muftije Muamera Zukorlia za predsjednika Srbije? Novi Pazar je, naalost, provincija, i to e zadugo i ostati. Time o tome gradu ne mislim nita loe, ali smatram da je neozbiljno, u najmanju ruku, taj grad titulirati nekim znaajnim bonjakim politikim centrom. Zukorli je snana, ambiciozna i inteligentna linost. On svoje mjesto na drutvenoj sceni jo trai, a odreeno mjesto mu i pripada. Dobro bi bilo da muftija Zukorli postane profesionalni politiar, bar je to moje miljenje. Mislim da bi na taj nain vie pomogao svome narodu, ali i sreivanju bonjakih prilika u Srbiji. Pria o njegovoj kandidaturi za predsjednika Srbije je samo dobra ala, a dobre ale nikad dosta. Kakvo je Vae miljenje o politikom angamanu reisu-l-uleme dr. Mustafe Ceria? Ne odobravam politike angamane vjerskih dostojanstvenika unutar bilo koje konfesije. Mustafa Ceri je nakon preseljenja Alije Izetbegovia na bonjakoj politikoj i medijskoj sceni zauzeo pogolem prostor koji je nakon Izetbegovia preostao, budui da je jakih politikih figura unutar stranaka nedostajalo. Cerievi izleti u politiku nita dobro nisu donijeli ni njemu niti Bonjacima i kamo sree da se nikada nisu niti deavali.

Put prema pomirenju, dijalogu i napretku

Neki bosansko-hercegovaki i meunarodni analitiari opisuju sadanju situaciju u BiH kao nikad goru u povijesti drave. Izvana promatrajui politike bh-procese stjee se dojam kao da prevladavaju beznae, izgubljenost i defetizam. Da li je situacija stvarno takva? U Bosni i Hercegovini se nikada nije sjajno ivjelo niti su njene prilike posmatrane spoljnom optikom bile sreene. ak ta vie, iz svih njenih susjedstva ona se uvijek portretirala negativno iz razliitih interesa, a to sada nije ni bitno. Bosna nije zemlja bez nade, tu je uvijek bilo dovoljno ljudi koji je vole i koji su je spremni braniti. Budunost te zemlje je u njenoj preputenosti njenim ljudima, budui su projekti meunarodne zajednice, a najpogubniji je Daytonski mirovni sporazum, strani biu i potrebama te zemlje. Svaka pomo sa strane u Bosni je bila remetilaka, naalost. Danas svjedoimo razvoj svijesti o nunosti dogovora bosansko-hercegovakih naroda, i to dogovora koji bi tu zemlju uinio sretnijom i stabilnijom. Ljudi u Bosni sa svojim udesom znaju ivjeti i oni su takvi da e izdrati, a izdrati e samo oni koji tu zemlju vole ili koji nemaju drugaije/bolje perspektive. Da li je sadanja politika elita na vlasti dorasla politikom trenutku i funkcijama koje obnaaju? Gdje su ograniavajui faktori Daytonski podmetuniti Ustav, nacionalistike politike i getoizacija, nedostatak stvarne demokracije? Cjelokupna bonjaka stranaka politika, bez razlike na stranke i periode unutar razdoblja od dvadeset godina, funkcionira na principu negativne selekcije kadrova. To znai da se biraju i promoviraju posluni, utljivi, nesposobni tipovi s kojima se moe manipulirati i koji znaju i moraju samo sluati. Najvei broj tih ljudi je krajnje nekompetentan i etiki neodgovoran i za to nije niko kriv ve mi sami. Sve ostalo je samo pria... Dekan ste Fakulteta politikih nauka u Sarajevu. Kako iz Vae perspektive vidite poloaj bosansko-hercegovakih intelektualaca u sadanjoj situaciji? Imaju li realnog prostora ponuditi vie i izai iz ralja neodgovorne politike? Univerzitetska inteligencija u Bosni je marginalizirana od strane vjerske i stranake inteligencije, prije svega. Istovremeno ta inteligencija je automarginalizirana. Ona nema tradicije samostalnog intelektualnog djelovanja. Njen sluganski i oportunistiki mentalitet je vidljiv na svakom koraku. Mi u Bosni nemamo neto to bi

PREPORODOV JOURNAL 139

15

intervju
se zvalo intelektualna javnost, intelektualni front, intelektualna pobuna, alternativa i to je nae stanje. Intelektualci su u stvarnom ili imaginaranom strahu od vrhova politikih stranaka. Ovdje je na sceni prava partitokratija i ako niste pristaa neke politike stranke nemate ba dovoljno drutvene niti materijalne potpore. Po Vaem miljenju, na koji nain se moe postii istinsko pomirenje i dijalog meu narodima u BiH? to mislite o euroatlantskim integracijama eventualnom ulasku BiH u Europsku uniju i NATO? Naivno je oekivati da e evroatlantske integracije ponititi nae unutranje etnike protivrijenosti i same po sebi dovesti do nekog eljenog blagostanja. Ipak, i to elim naglastiti budui da djelim miljenje veine naeg stanovnitva, ulazak Bosne i Hercegovine u NATO znaio bi veliko sigurnosno olakanje. Na tom pitanju vagati e se dobronamjernost evropske politike prema nama.

air Filandra na sarajevskoj promociji knjige Bonjaci nakon socijalizma no demantirati ili, ako je osnovan, otkloniti. Sadanje stanje nije dobro i potrebno je otvoriti razgovore o modalitetima rjeenja tih problema. BiH je prva zemlja koju je posjetio novi hrvatski premijer Zoran Milanovi. On je tada izjavio da nije niti tutor niti mentor u vezi uplitanja Hrvatske u unutarnje stvari u BiH. Meutim, nekima se nije svidio protokol posjete Mostaru, irokom Brijegu i Vitezu, tako da su Lagumdija i Niki izbjegli sveani ruak s njime. Kakvo je Vae miljenje o Milanovievoj posjeti BiH? U odnosima hrvatskih politikih stranaka prema BiH je neto udno. Naime, cijelo vrijeme svjedoimo da poslije Tumanove smrti niko u Hrvatskoj ne smije ili ne eli napraviti nikakav pozitivan pomak prema Bosni i Hercegovini. Istovremeno, i to je ono to je najudnije, liberalni ili lijevi politiari kakvi su Mesi i Josipovi, daleko su ispod dosega politike desnice, recimo jednog Sanadera. Tu je mnogo lijepih diplomatskih fraza, praznih obeanja, pokoji vic i nita vie. Bilo bi nepravedno Milanovia cijeniti na osnovu jedne posjete. Potrebno je saekati njegova konkretna oitovanja, to da li je spreman na na principima pravde i pravinosti rjeavati zajednika otvorena pitanja, a njih je naalost mnogo. Dobar ste poznavatelj prilika u Hrvatskoj, est gost razliitih tribina i simpozija. Kako ocjenjujete stanje bonjake nacionalne manjine u RH? Bonjaka nacionalna manjina u Hrvatskoj je dio bonjakog naroda izvan Bosne i Hercegovine koji je u demokratskim postsocijalistikim promjenama najvie dobio. Evropske integracije Hrvatske mnogo su doprinijele tom statusu, ali i unutranja organizacija i kvalitet samih Bonjaka. Oni su cijelo vrijeme imali razvijen institucionalni okvir, od vjerskog, preko stranakog, do nacionalnog i kulturnog, i vrhove tih institucija u principu su obnaali radini i estiti ljudi. Samo je zahvaljujui tim injenicama mogue objasniti veliku pomo koju je bonjaka nacionalna manjina u Hrvatskoj pruala i jo na razliite naine prua Bonjacima u BiH. Gdje su Bonjaci danas? Imaju li bonjaki politiari viziju kakav bi odnos Bonjaka trebao biti prema bosansko-hercegovakoj dravi, prema susjednim narodima i dravama, prema Europi? Bonjaci imaju jasnu viziju BiH kao drave zasnovane na vladavini prava, pravde, ljudske i nacionalne ravnopravnosti. I ovo nije fraza. Na narod ovakvo sebe definira, mada ete od njegovih lidera uti i drugaije izjave. Odnos Bonjaka prema svijetu mora biti civiliziran i primjeren normama meunarodnog privatnog i javnog prava. q

Trei entitet i hrvatsko pitanje u BiH

Aktualna bonjaka politika garnitura proteklih nekoliko godina dominantno je svoju politiku panju usmjerila prema Banjoj Luci, odnosno Miloradu Dodiku, pri emu se cjelokupna politika svela na relaciju Sarajeva i Banje Luke. Stjee se dojam da je Dodik pametno poentirao uvrstio je entitet Republiku Srpsku, entitet za koji su mnogi smatrali da je samo pitanje vremena kada e biti ukinut. Ugaoni kamen recentne bonjake politike je Milorad Dodik. Da ga nema trebalo bi ga izmisliti zato to ta politika sav svoj nerad, sve svoje promaaje i zablude svaljuje na lea tom ovjeku. Da se razumijemo, Dodik svijesno i planski razara Bosnu i Hercegovinu, to je njegov politiki program, i on to ne krije. ta mi radimo za to vrijeme, osim to kukamo? ta je sa naim politikama, naim ciljevima, naim projektima? Kako gledate na bratsku suradnju i protubosansku osovinu Dodik ovi? Radi li se o nastavku politike, naravno drugaijim sredstvima, koju su tokom 20. stoljea mnogi akteri provodili, a u ratnim 90-im godinama razvijali Miloevi i Tuman, odnosno Karadi i Boban? Radi se i o tome, o nastavku starih nacionalnih osovina, ali i o jednom dodatnom marginaliziranju Sarajeva i Bosne iz svih ozbiljnih regionalnih projekata, to smatram bitnijim i za nas danas opasnijim. Pri tome se ne smije izgubiti iz vida injenica da je recentna bonjaka politika svojim neodgovornim i nadmenim odnosom prema bosansko-hercegovakim Hrvatima te ljude stavila u krilo Milorada Dodika. Sve su glasnije i brojnije secesionistike izjave. Moe li doi do raspada BiH, naroito u situaciji kada meunarodna zajednica polako pokazuje znakove umora od Bosne? Raspad Bosne i Hercegovine kao drave nije realna opcija iz vie kontekstulanih i meunarodno-pravnih razloga. Ali je zato unutranji preustroj BiH realna opcija, da ne kaem nunost. Jesu li Hrvati u BiH zaista ugroeni i koliko su realni zahtjevi za formiranjem treeg entiteta? Koliko je bonjaka politika kriva za takvo stanje? to e, zapravo, Hrvatima trei entitet? Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini realno je otvoreno. S njime se manipulira u razliite svrhe. Nikada se nije pristupilo neovisnoj ekspertskoj analizi stvarnog stanja Hrvata u dijelu drave gdje su Bonjaci veina, niti analizi stanja Bonjaka gdje su Hrvati veina. Politiari i bonjaki i hrvatski su neodgovorni spram ovog stanja i svima magline slue za manipulaciju svojim javnostima. Osjeaj Hrvata da su marginalizirani od Bonjaka treba ili injeni-

16

PREPORODOV JOURNAL 139