VELEUILITE U RIJECI

STRUNI STUDIJ PROMETA OGULIN

Daniel Feri
TERMINALI ZA PREKRCAJ SUHIH RASUTIH TERETA -LUKA BAKAR-

Seminarski rad

Ogulin, 2011.

VELEUILITE U RIJECI STRUNI STUDIJ PROMETA OGULIN

TERMINALI ZA PREKRCAJ SUHIH RASUTIH TERETA -LUKA BAKAR-

Seminarski rad

Kolegij: Robno distribucijski centri i terminali Mentor: Mr. sc. Dorotea ic Student: Ime i prezime: Daniel Feri Matini broj indeksa: 2429021940/09 Smjer: Cestovni promet

Ogulin, svibanj 2011.

Sadraj: Stranica: Sadraj..03 Uvod..04 Terminali za prekrcaj suhih rasutih tereta.......................................................05 Pomorski promet suhih rasutih tereta...............................................................05 Utjecaj fiziko-tehnikih obiljeja suhoga rasutog tereta na izbor tehnologije prijevoza i prekrcaja.......................................................................05 Utjecaj razvitka brodova za prijevoz suhih rasutih tereta na izgradnju specijaliziranih lukih terminala.....................................................06 Terminali za prekrcaj ugljena i eljezne rudae.............................................07 Ukrcajni ureaji terminala za ugljen i eljeznu rudu ....................................08 Iskrcajni ureaji terminala za ugljen i eljeznu rudu.....................................09 Terminali za prekrcaj fosfata............................................................................11 Terminali za prekrcaj itarica...........................................................................12 Iskrcajni ureaji za itarice...............................................................................12 Silosi.....................................................................................................................13 Rijeka..................................................................................................................14 Bakarski luki bazen.........................................................................................16 Konkurencija Kopru i Trstu............................................................................18 Ekonomski zadatak...........................................................................................19 Tehnoloki list...................................................................................................22 Literatura...........................................................................................................26

Uvod:

Pojava masovnog prijevoza sirovina kao to su rudae,ugljen,fosfati,itarice i drugi

masovni tereti,s obzirom na velike udaljenosti izmeu izvora nalazita i mjesta prerade,nametnula je potrebu koritenja morskih putova i velikih brodova. U zadnjih 40 godina najvei je rast zabiljeen u skupini pet glavnih glavnih vrsta tereta. Posebno znaajan porast pomorskog prometa ostvaren je kod dvije osnovne vrste sirovina: eljezne rudae i ugljena. Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili robe i rukovanje teretom i njegovom dostavom.

Terminali su mjesta na kojima se susreu dvije ili vie prometnih grana radi dovoza ili Terminali su glavna spona na transportnom putu robe od proizvoaa do potroaa, a

predaje, odnosno preuzimanja i odvoza robe za transport, mjesta za skladitenje i dr.

slue i za preradu, doradu prepakiranje, razvrstavanje, uzorkovanje, carinjenje i druge usluge vezane uz robu.

Na terminalu se roba zatiuje od atmosferskih utjecaja, uzdrava u ispravnom stanju i Terminali su i imbenik ujednaenja prijevoza s obzirom na pomorske i kopnene To su ponajprije prometna vorita opremljena specijaliziranim prekrcajnim sredstvima Terminali se mogu podijeliti na temelju tri kriterija: A. Integralni i granski terminali B. Tehnoloko-specijalizirani terminali C. Luki (pomorski) i kopneni terminali (robno- transportni centri)

obavlja koncetracija i distribucija robe.

prijevozne kapacitete.

i ureajima za primjenu odgovarajuih tehnologija prekrcaja.

Terminali za prekrcaj suhih rasutih tereta

Pomorski promet suhih rasutih tereta Utjecaj fiziko-tehnikih obiljeja suhoga rasutog tereta na izbor tehnologije prijevoza i Utjecaj razvitka brodova za prijevoz suhih rasutih tereta na izgradnju specijaliziranih Terminali za prekrcaj ugljena i eljezne rudae Terminali za prekrcaj fosfata Terminali za prekrcaj itarica

prekrcaja

lukih terminala

Pomorski promet suhih rasutih tereta

Pojava masovnog prijevoza sirovina, kao to su rude, ugljen, fosfati, itarice i drugi

masovni tereti, s obzirom na velike udaljenosti izmeu izvora nalazita i mjesta prerade, nametnula je potrebu koritenja morskih putova i velikih brodova.

U posljednjih etrdeset godina najvei je rast zabiljeen u skupini pet glavnih vrsta Promet ovih roba ini izmeu 40% i 50% svih suhih tereta. Posebno znaajan porast pomorskog prometa ostvaren je kod dvije osnovne vrste

tereta: eljezne rude, ugljena, itarica, boksita i aluminija, te sirovih fosfata.

sirovina: eljezne rude i ugljena. Utjecaj fiziko-tehnikih obiljeja suhoga rasutog tereta na izbor tehnologije prijevoza i prekrcaja

Sipki teret (engl. bulk cargo) je izraz za teret koji se normalno krca u rasutom

(rastresitom) stanju tj. bez ambalae (osim ako je to potrebno za odravanje stabilnosti broda i spreavanje pomicanja tereta).

Rasuti suhi materijali kao to su itarice, rudaa, ugljen, fosfati, boksit, kemikalije i dr., Zato je pri razmatranju i izboru tehnologije prijevoza i prekrcaja potrebno uzeti u obzir

vrlo esto se pojavljuju kao sipka roba u prijevozu i prekrcaju.

njihova osnovna fiziko-tehnika obiljeja i ponaanje za vrijeme prijevoza i prekrcaja. Prema osnovnim znaajkama, fiziko-tehnika obiljeja sipkog tereta imaju odluujui utjecaj, s jedne

strane, na konstrukciju prijevoznih i prekrcajnih sredstava i njihovu proizvodnost (kapacitet), a u samoj eksploataciji na izbor sredstava za odreene uvjete prijevoza i prekrcaja.

Za sipku ili rasutu robu u suhom stanju znakovita su sljedea svojstva: granulacija

(grudavost ili zrnatost), gustoa materijala, kut unutarnjeg trenja, habajue (abrazivno) djelovanje, ljepljivost i vlanost.

Prema gustoi materijala je takoer svojstvo sipke robe na temelju kojega se sipki - laki materijali - srednje laki materijali - teki materijali < 1 t/m3 = 1-2 t/m3 > 2 t/m3

materijali mogu razvrstati u sljedee skupine:

Pri nasipanju na ravnu povrinu sipki materijali oblikuju stoac, zahvaljujui trenju

izmeu djelia materijala. Izvodnica stoca zatvara stanoviti kut koji se naziva kutom prirodnog nasipavanja ili nasipnim kutom.

Nasipni kut ovisi o vrsti materijala, njegovu stanju, krupnoi i obliku zrna, te brzini

nasipavanja. Vrijednost kuta nasipavanja mijenja se pri transportu. Praktino se razlikuju dvije vrijednosti kuta: pri mirovanju i pri pokretu (transportu). Nasipni kut nije konstantan ni pri jednoj istoj vrsti materijala. Mijenja se s veliinom zrna, vlanou i brzinom nasipavanja. Uobiajene vrijednosti za razliite vrste materijala u stanju mirovanja su od 35o do 65o. U pokretu su ti kutovi manji i iznose 22o-55o. Nasipni kut bitno utjee i na konstrukciju ureaja za sipke terete.

Pri istjecanju sipkog materijala iz silosa mora biti osiguran uvjet da je: To je uvjet da se sipki materijal gravitacijski potpuno sam isprazni iz silosa. Tako Nasipni kut mijenja se u ovisnosti o grudavosti i vlanosti materijala, pa e stoga trenje

< '

vrijednost kuta nasipa utjee na konstrukciju lijevka silosa.

materijala utjecati na izbor i mogunosti nagiba terena, odnosno transportnog sredstva pri prijenosu materijala.

Utjecaj razvitka brodova za prijevoz suhih rasutih tereta na izgradnju specijaliziranih lukih terminala

Porast dimenzija brodova za prijevoz masovnih tereta u posljednjih tridesetak godina

prolog stoljea predstavljao je zapanjujui napredak, ali i nepremostive potekoe za veliki broj svjetskih luka.

Glavni problem tijekom razvitka velikih brodova imale su luke s ogranienom dubinom Pored tankera - brodova za prijevoz tekuih tereta - daljnja klasifikacija brodova - brodove za prijevoz suhih rasutih tereta (bulk carriers), - brodove za prijevoz rudae (ore carriers).

mora.

graenih iskljuivo za prijevoz odreene vrste suhih rasutih tereta obuhvaa:

Kombinirani (OBO) brodovi dostiu nosivost izmeu 250 000 i 300 000 dwt. Veliki brodovi za prijevoz ugljena i eljezne rudae prevladavaju kad je u pitanju Prihvat takvih brodova u lukama zahtijeva sljedee uvjete: - fiziki uvjeti prihvata broda (dubina mora, odgovarajui pristan i dr.), - smanjenje vremena ekanja broda u luci, - smanjenje vremena ekanja broda u luci, - smanjenje broja luka pristajanja.

prijevoz na velikim udaljenostima pod uvjetom da luke nisu limitirajui imbenik.

Ovi uvjeti jasno pokazuju da tim zahtjevima mogu udovoljiti jedino specijalizirani

terminali za suhe rasute terete. Terminali za prekrcaj ugljena i eljezne rudae

Lokacija terminala mora omoguiti prihvat velikih brodova, to znai da uz pristan Lokacija terminala za rasute terete treba izabrati to blie izvoru sirovina i rudniku, ako Terminal mora imati dovoljne skladine povrine za prihvat itavog tereta iz broda. Zbog potreba brzog ukrcaja ili iskrcaja terminal (za brod od 100 000 dwt

moraju biti dovoljne dubine mora (15 do 26 m).

je rije o izvozu, a to blie industrijskom sreditu, ako je rije o uvoznom terminalu.

prekostojnice iznose od 20 000 do 30 000 USD dnevno) mora biti opremljen odgovarajuim

prekrcajnim sredstvima visokog uinka i mreom trakastih transportera, koji omoguavaju prijenos tereta do skladita ili ukrcajne postaje za vagone.

Na terminalu za suhe rasute terete kretanje robe je gotovo iskljuivo u jednom smjeru

(uvozni ili izvozni terminal), pa se u skladu s time i postavlja tehnoloki proces prekrcaja i izvodi opremanje terminala.

Na terminalima sa nedovoljnim dubinama pristana tehnologija rukovanja teretom

omoguuje da brodovi budu i udaljeni od obale, a prijenos se obavlja pomou trakastih transportera (postavljenim na stupove), ili se teret prekrcava u manje brodove koji pristaju na terminalu.

Sustav ukrcaja suhog rasutog tereta znatno je jednostavniji od sustava iskrcaja. Zato Kod ukrcajnih (izvoznih) terminala obino je potrebna beskonana traka i lijevak s Obino je kapacitet ovih utovarivaa ogranien propusnom moi beskonane trake

postoji i bitna razlika izmeu ukrcajnih i iskrcajnih terminala za ugljen i eljeznu rudu.

vagom, te neka vrsta usmjerivaa tereta u grotlo broda.

(trakastog transportera) i varira od 1000 do 7000 tona na sat, dok u posebnim sluajevima, kada su u pitanju veliki bulk-carrieri dostie i do 16 000 tona na sat.

Za iskrcaj suhog rasutog tereta primjenjuje se vie razliitih sustava ali su najvie u

upotrebi sustav grablice (grabs), pneumatski sustav, mehaniki i hidrauliki neprekidni sustav transporta. Ukrcajni ureaji terminala za ugljen i eljeznu rudu

Na izvoznom lukom terminalu najee se upotrebljavaju sljedee vrste prekrcajnih

sredstava: mosni brodoukrcavai, radijalni brodoukrcavai, linearni brodoukrcavai i vrsti (fiksni) brodoukrcavai.

a) Pokretni mosni brodoukrcava je ukrcajni ureaj smjeten na postolju koje se kree

po tranicama. Teret iz kopnenog dijela terminala prenosi se pomou trakastih transportera do brodoukrcavaa iji je osnovni dio pomini dohvatnik s pokretnom trakom i usmjerivaem za pravilno rasporeivanje tereta u grotlu broda.

b) Radijalni brodoukrcava je obalni ureaj za ukrcaj tereta s dohvatnikom koji se

horizontalno giba oko jedne toke. Raspon kretanja dohvatnika iznosi 90o. Dohvatnik je opremljen pokretnom trakom koja prolazi iznad broda s koje se teret ukrcava u grotlo broda.

c) Linearni brodoukrcava ukrcava teret kombiniranim djelovanjem horizontalnog i

rotacijskog gibanja. Dok se prednje okretno postolje kree po horizontalnoj stazi paralelno s brodom, postolje glavnog dohvatnika moe se istovremeno uvlaiti, izvlaiti i rotirati. Konstrukcija ovog brodoukrcavaa je znatno jednostavnija i jeftinija, s mogunou pokrivanja vee povrine broda.

d) Fiksni brodoukrcavai primjenjuju se za ukrcaj manjih brodova u uvjetima luka s

malim prometom sipkog tereta. Kod ovih brodoukrcavaa mogunost gibanja dohvatnika je ograniena. Takve izvedbe najee se upotrebljavaju za ukrcaj sirovog eera, a rijetko za ukrcaj ugljena ili eljezne rude. Iskrcajni ureaji terminala za ugljen i eljeznu rudu

Za iskrcaj ugljena i eljezne rude na lukim terminalima se primjenjuju etiri osnovna

sustava iskrcaja: dizalice s grabilicama, mehaniki vertikalni transporteri, ljebasti elevatori i pneumatski i hidrauliki transporteri.

a) Dizalice s grabilicom: Za razliku od klasinih dizalica s grabilicom gdje su uinci

iskrcaja relativno mali, suvremeni brodoiskrcavai postiu visoke uinke iskrcaja (do 3000 t/h). Budui da je uinak brodoiskrcavaa ovisan o broju ciklusa u odreenom vremenu i koliini tereta, koji grabilica moe zahvatiti, razvoj mosnih brodoiskrcavaa bio je usmjeren u dva pravca: - smanjenje vremena trajanja radnog ciklusa grabilice, - poveanje kapaciteta grabilice. S obzirom da je vrijeme trajanja ciklusa grabilice (slika 136) funkcija prijeenog puta, optimalno vrijeme ciklusa grabilice rezultat je karakteristika broda i njegovog ponaanja tijekom iskrcaja tereta, te veliine geometrijskih odnosa izmeu broda i brodoiskrcavaa. U lukama s manjim prometom sipkog tereta za iskrcaj ugljena ili eljezne rude primjenjuju se i razliite izvedbe obalnih dizalica sa grabilicom (slika 138) ili se za tu svrhu koriste luke mobilne dizalice koje po potrebi rade i na skladinom prostoru terminala. Za vrijeme iskrcaja, dizalica s grabilicom prenosi teret od otvora broda do usipnog lijevka s vagom iz kojeg se teret ukrcava u vagone ili prenosi sustavom transportera do skladinog prostora. Takvim dizalicama mogu se ostvariti uinci iskrcaja od 500 do 2000 tona/sat.

b) Mehaniki vertikalni transporteri. c) ljebasti elevatori.

d) Pneumatski i hidrauliki transporteri: - Pneumatski transporteri primjenjuju se pri prekrcaju suhih rasutih tereta relativno niske

granulacije i gustoe, kao to su npr. itarice, cement, usitnjeni ugljen i dr. Glavne prednosti pneumatskog transporta su ekoloka prihvatljivost zbog zatvorene izvedbe i prilagodljivost teko dostupnim skladinim mjestima. -S obzirom na nain rada razlikuje se usisni i tlani pneumatski transport, a postoje uvjeti kada se koriste i kombinirane metode. Usisni pneumatski transport je jednostavnije izvedbe, a radi na principu stvaranja vakuuma u postrojenju i sie materijal iz brodskog skladita, te ga transportira na odreenu visinu do istovarivaa, od kuda se vlastitim padom teret usmjerava u odreenom pravcu. Razlika tlaka u cjevovodu iznosi od 40 do 50 kN/m2.

Hidrauliki transport redovito se primjenjuje pri prijenosu tekuina. Meutim, on ima

svoju primjenu i pri prijenosu razliitih rasutih materijala, primjerice ugljena, eljezne rude, fosfata i dr., pri emu posebno dolazi do izraaja primjena slurry tehnologije, tj. prijenos sipkog tereta u suspenziji s vodom ili nekim drugim transportnim sredstvom. Skladitenje tereta na terminalima za prekrcaj ugljena i eljezne rude

Pri planiranju terminala za rasute terete potrebno je utvrditi koliinu zaliha i kapacitet

skladita koje e djelovati kao "tampon" i regulator izmeu ponude i potranje uz minimalne trokove.

Ugljen i eljezna ruda redovito se skladite na otvorenom skladitu (slagalitu).

Otvorena skladita najekonominije se postavljaju to blie obalnoj liniji. Obino se uz obalu postavlja odreeni broj kolosijeka koji zahvaaju irinu 10 do 20 m, a iza njih je slagalite.

Slagalite se sastoji od odjeljenih parcela, koje su odvojene uzdunim putovima,

paralelno s obalom, a slue za prolaz kolosijeka, cesta i poprenih putova (koji slue za promet izmeu broda i slagalita).

Ugljen i eljezna ruda skladite se u obliku hrpa. Za rasporeivanje i prebacivanje tereta na slagalitu terminala primjenjuju se razliite

vrste skladinih ureaja: skladini prekrcajni mostovi, prebacivai i bacai tereta, te razliite izvedbe utovarivaa.

Skladini prekrcajni mostovi i prebacivai tereta obino se kreu na tranicama i Za prijenos sipkog tereta na terminalu, bilo da se radi o izvoznom ili uvoznom pravcu

rasporeuju teret na skladitu.

kretanja robe upotrebljavaju se trakasti transporteri. Ukoliko se radi o iskrcajnom (uvoznom)

terminalu sustav transportera prihvaa teret ispod usipnog lijevka brodoiskrcavaa i prenosi ga do raspodjelne postaje odakle se usmjerava u skladite ili u ukrcajnu postaju za vagone.

Trakasti transporteri prenose sipki materijal na beskonanoj traci horizontalno ili pod

blagim kutem (15o do 18o za ugljen i eljeznu rudu). Traka se kree na nosivim valjcima, a prema obliku i broju nosivih valjaka moe biti ravna ili koritasta. Izrauje se od gume, polimernih materijala i tekstila s ulocima kao vunim elementima od ianog pletiva, silikonskog kauuka i dr. Pogon trakastih transportera redovito je elektrini.

Kapacitet trakastih transportera iznosi i do 15 000 m3/h i vie.

Terminali za prekrcaj fosfata

Tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina prolog stoljea zabiljeen je porast

proizvodnje fosfatnog gnojiva to je rezultiralo i veim pomorskim prijevozom i prekrcajem fosfata u lukama.

Rafinirani fosfat u luke dolazi kao polupreraevina ili gotov proizvod (umjetno

gnojivo). U maloprodaju dolazi uvrean i ukoliko se kao takav pojavi u luci s njime se postupa kao i s ostalim generalnim teretom. Meutim, sirovi fosfat je najee u rasutom stanju i ukoliko se u luci pojavljuju vee koliine rafiniranog fosfata, tada te luke imaju posebne pristane ili terminale s odgovarajuim prekrcajnim postrojenjem i zatvorenim skladitima za prihvat fosfata.

Sirovi fosfati, slino kao i ugljen i eljezna ruda prevoze se specijaliziranim brodovima

za prijevoz suhih rasutih tereta (Bulk carriers), srednjih nosivosti (10 000 dwt do 60 000 dwt). Razlog tomu su manje dubine ukrcajnih i iskrcajnih luka, ali i relativno niski ukrcajni i iskrcajni kapaciteti luka. Kopneni prijevoz najee se obavlja u zatvorenim specijalnim vagonima s pominim krovom (Teams ili Tads vagoni).

Za potrebe prijenosa veih koliina fosfata mogu se primjenjivati i trakasti transporteri.

Takav sluaj je u Maroku, gdje je za prijenos sirovog fosfata izgraen najdui trakasti transporter u svijetu (Saharski transporter duljine 100 km).

Terminali za prekrcaj fosfata izvedbom i prekrcajnim postrojenjem razlikuju se po tomu Ukoliko se radi o izvoznom terminalu, ukrcaj sirovog fosfata u brod obavlja se redovito

da li su namijenjeni uvozu ili izvozu fosfata.

pomou brodoukrcavaa, do kojeg se teret dovodi sustavom transportera iz skladita ili direktno iz vagona.

Na glavnom mostu brodoukrcavaa nalazi se transporter, a na njegovom kraju Ovakve izvedbe brodoukrcavaa postiu uinak ukrcaja i do 3 000 t/h. Iskrcajni (uvozni) terminali za prekrcaj fosfata, sastoji se od sustava transportera,

teleskopska cijev pomou koje se teret usmjerava i ukrcava u brod.

brodoiskrcavaa, zatvorenog skladita, utovarne postaje za vagone sa automatskom vagon i skladinih prekrcajnih ureaja s grebaem i transportnim trakama.

Brodoiskrcavai za fosfate su najee opremljeni sa vertikalnim punim transporterom Brodoiskrcavai za fosfate, zbog specifinosti prekrcaja znatno su manjih kapaciteta od

zatvorene izvedbe, koji se moe pomicati za kut od 30o.

brodoukrcavaa. Iskrcajni uinak obino iznosi oko 400 t/h. Tehnoloki proces protoka tereta na terminalu odvija se pomou sustava transportera, koji povezuje sve bitne elemente terminala.

Terminali za prekrcaj fosfata najee se zbog ekolokih razloga i mogueg zagaenja Budui da se radi o pranjavom teretu u takvim terminalima se posebna panja poklanja Za potrebe prekrcaja fosfata u Hrvatskoj je izgraen terminal za fosfate u ibeniku.

okoline izgrauju u posebnim lukim bazenima.

zatiti okolia, a klasini naini prekrcaja pomou grabilica danas se redovito izbjegavaju.

Terminali za prekrcaj itarica

itarice (Cerealije) najrairenije su, najstarije i najvanije kultivirane biljke, koje danas Pod itaricama podrazumjevaju se biljke, a pod itom zrnati plod (sjemenke). itarice se kao roba susreu u gotovo svakoj luci. One su osjetljiva roba koja zahtijeva Postoji mogunost zagrijavanja, pogotovo, ako se poveava vlaga u itu. To zapaljenje

imaju izuzetno bitnu ulogu u prehrani ljudi.

odgovarajue skladitenje, prozraivanje, suenje i zatitu od vremenskih utjecaja i nametnika.

dovodi do klijanja i utjee na nastanak insekata u itu. Iskrcajni ureaji za itarice

Za razliku od ukrcaja itarica u brod, koji je relativno jednostavniji od iskrcaja i gdje se

najee primjenjuju pneumatski ukrcajni ureaji kapaciteta 100 do 500 t/h i vie, iskrcaj se moe izvoditi razliitim iskrcajnim ureajima.

Najee se upotrebljavaju standardni pneumatski iskrcavai nominalnog kapaciteta 100

do 1000 t/h, a rjee mehaniki neprekidni iskrcajni sustavi (lanani, vedrasti, vijani i pojasni) iji je kapacitet iskrcaja oko 600 t/h.

Kod upotrebe ovih iskrcajnih sustava potrebna je i dodatna oprema, najee manji Prednost pneumatskog sustava je to moe pomou fleksibilne cijevi i usisne sapnice

utovarivai, koji slue za zgrtanje tereta i ienje brodskog skladita.

doi i do najudaljenijeg mjesta brodskog skladita. Slaba strana ovog sustava je to je potronja energije etiri puta vea od mehanikog sustava za isti kapacitet. Silosi

Za smjetaj i skladitenje itarica u suvremenim lukama i terminalima izgrauju se silosi

s potrebnim transportnim ureajima. Silosi su skladini objekti, najee visoke graevine, vrlo velike nosivosti i optereenja na povrinu, zbog ega pri gradnji zahtijevaju posebna ispitivanja (nosivost tla, odgovarajue temeljenje).

Na terminalima s velikim prometom itarica grade se silosi kapaciteta 100 000 t. Silosi a) silosi s jednim ili dva odjeljenja kojima je povrina osnovice u odnosu na visinu b) silosi s komorama (elijama), s velikim brojem malih odjeljenja kvadratnog ili

se grade u tri razliite izvedbe:

velika;

okruglog presjeka s malom povrinom osnovice i velikom visinom. U njima se mogu odvajati razliite vrste itarica;

c) katni silosi graeni kao klasina skladita, s manjom visinom katova. Teret se Najzastupljeniji su silosi s komorama (elijama) u koje se teret sipa odozgo, a prazni na

rasprostire po podu i moe se kroz otvore sputati s jednog kata na drugi.

donjoj strani komore. esto je ispod komora i ureaj za vaganje i uvreavanje to ubrzava postupak ukrcaja kopnenih prijevoznih sredstava.

U silosima se itarice odravaju u ispravnom stanju, a njihova kvaliteta provjerava se

organoleptikim i objektivnim metodama (vlaga, istoa, hektolitarska teina, kemijski sastav i dr.). Pri transportu i prebacivanju itarica nastaje itna praina, koja u odreenoj koncentraciji (u %) sa zrakom postaje eksplozivna smjesa.

Zato suvremeni silosi imaju automatske ureaje za kontrolu praine, vlage i temperature,

tako da se u svakom trenutku moe kontrolirati i utjecati na stanje itarica u svakoj komori silosa.

U rijekoj luci izgraeni silos ima kapacitet od 56 000 t, to omoguuje godinji promet Silos u Rijekoj luci:

od 800 000 t itarica.

Rijeka izvozna luka EU za itarice Rijeka Rijeka luka slubeno je postala izvozna luka Europske unije za itarice i ovom odlukom koja je usvojena u Bruxellesu na sjednici Udruenja COCERAL, Rijeka je postala praktino jedina luka izvan EU-a sa takvim statusom.

Za nekoliko tjedana odluka Udruenja COCERAL, koje pri Europskoj uniji kontrolira

promet itaricama i uljaricama, bit e objavljena u slubenom glasilu EU-a, kada e poeti i primjena odluke. Time se ve ove godine oekuje da e promet itarica u rijekom silosu biti nekoliko puta vei od prole godine ostvarenih 200.000 tona, a realno bi ve za nekoliko godina trebao biti dosegnut rekordni godinji promet od 800.000 tona, koji je ostvaren krajem osamdesetih godina prologa stoljea.

Pored toga, rijeka luka e na europskom tritu sada ostvariti bitno kvalitetniju poziciju

kada je rije o izvozu svih roba iz zemalja EU-a, to potvruje i ravnatelj Luke uprave, Bojan Hlaa.

Rijeka luka je vienamjenska luka gdje se manipulira s gotovo svim vrstama tereta. Luki sustav posluje unutar Kvarnerskoga zaljeva na lokacijama:

Rijeka - konvencionalni generalni teret, terminal za itarice i fosfate, terminal za voev Suak - kontejnerski terminal, konvencionalni generalni teret, drvo Bakar - terminal za rasute terete, Ro-Ro terminal Raa - Brica terminal za stoku, drvni terminal, te pozadinsko skladite talije krljevo - pozadinska skladita

Rijeki bazen

Rijeki bazen je zametak razvitka rijekoga lukog sustava. Taj je dio luke smjeten neposredno ispred gradske jezgre, od Mlake na zapadu do Delte na istoku. Teretna luka Glavnina instaliranih kapaciteta namijenjena je prekrcaju klasinih generalnih tereta. Kapaciteti u tom dijelu luke ukljuuju silos za itarice, terminale za fosfate i kondicionirane terete, skladita za eljezne proizvode, papir i ostale vrste tereta. Putnika luka Unutarnji dio rijekog bazena namijenjen je putnikom prometu. Zavrena je izgradnja i puten je u rad novi putniki terminal u ijem se sastavu nalazi i luki kontrolni centar koji raspolae najmodernijim sustavom nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS). U sklopu putnike luke otvoren je rijeki lukobran, atraktivna etnica dugaka 1750 m, ime je omoguen pristup graanima podruju rijeke luke. Ribarska luka U luci Torpedo planiraju se infrastrukturni radovi. Sanaciju i rekonstrukciju luke "Torpedo", radi preseljenja ribarske flote iz postojee luke, treba promatrati u kontekstu Ribarske luice i burze ribe. Suaki bazen

Suaki bazen sastoji se od dvaju dijelova, starog dijela luke koji se koristi za prihvat i prekrcaj konvencionalnoga generalnog tereta i drva, i novog dijela s kontejnerskim terminalom. Suvremeni kontejnerski i Ro-Ro terminal na Brajdici puten je u promet 1978. godine. Razvojni planovi ukljuuju proirenje i modernizaciju. Luki bazen Bakar

Bakarski luki bazen postao je vaan u lukom poslovanju s terminalom za rasute terete i s Ro-Ro terminalom za rukovanje generalnim teretom, vezan uz nova pozadinska skladita na podruju krljeva. Terminal za rasute terete smjeten je na sjeveroistonoj obali zaljeva (lokacija Podbok). Puten je u promet 1967. godine. Dubina mora uz obalu Podbok od 18 m omoguuje prihvat brodova do 150.000 DWT. Ro-Ro terminal za generalni teret na obali Goranin, na zapadnoj obali zaljeva, namijenjen je prekrcaju tereta uskladitenog u pozadinskim skladitima u Slobodnoj zoni krIjevo Kukuljanovo s kojom tvori jedinstvenu tehnoloku cjelinu. Luki bazen Raa

Raki luki bazen (Brica) specijalizirani je terminal za ukrcaj i skladitenje drva te za prekrcaj ive stoke. Rijeka luka ima veliku tradiciju u prometu drvom i drvnim preraevinama. Do 1979. godine itav promet drva obavljao se u suakome dijelu luke. Zbog poveanja prometa prostor je postao premalen pa se rjeenje trailo u novim lokacijama izvan neposredne gradske jezgre. Tako je izgraen terminal u Brici za rezanu drvnu grau godininjeg kapaciteta 250.000 tona. Godine 1982. u Brici je izgraen terminal s odgovarajuim kapacitetima za prihvat i otpremu stoke. Terminal ima dva posebna veza za brodove i natkrivene staje kapaciteta 1000 grla krupne stoke. Bazen je povezan sa eljeznikom prugom i cestom. Dubina mora (u prirodno zatienom zaljevu) iznosi i do 40 metara. Postoje prostorne mogunosti za proirenje terminala. Pozadinski skladini kompleks krljevo Skladini kompleks krljevo izgraden je 1978. godine, u prvom redu da bi se ublaio problem skladinih kapaciteta rijeke luke. Skladini kompleks nudi iroke mogunosti duljeg skladitenja generalnog tereta, vozila i Ro-Ro prikolica te za obradu i industrijsku doradu raznih tereta.

Sva su skladita povezana sa eljeznicom i cestom. Skladini kompleks tehnoloki je povezan obalom "Goranin" u 3 km udaljenom lukom bazenu Bakar, specijaliziranom za Ro-Ro i druge manipulacije generalnog tereta. . Bazen Bakar a) kopneni dio - Luko podruje na sjevernom dijelu Bakarskog zaljeva prati postojeu carinsku ogradu od ulaza u luku okomito na cestu, te ide junim rubom ceste do krianja sa eljeznikom prugom, a tada junim rubom eljeznike pruge do zadnje skretnice industrijskog kolosijeka luke, gdje se okomito sputa na more. Luko podruje na k. o. Bakar omeeno je k. . br. 626/2, 634/1, 634/2, 636, 638, 644/3, 649/2, 3567/5, 668/2, 3076/1, 3567/6, 3076/8, 3585/2, a obuhvaa k. . br. 627/2, 692/1, 694, 3076/17, 3076/18, 3077/2, 649/3, 691/2, 692/3, 652/2, 626/2, 626/3, 635, 641/1. Luko podruje na junom dijelu Bakarskog zaljeva obuhvaa Obalu Goran, Ro-Ro rampu, dio prostora bive Koksare, te uski pojas smjeten izmeu morskog akvatorija i postojee ceste do ulaza u rafineriju Luko podruje na prostoru bive Koksare obuhvaa dio k.. 3001.u k.o. Bakar, ukupne povrine od 55921 metar etvorni, a kako je oznaeno na geodetskoj podlozi pod nazivom Podruje platoa bive Koksare Bakar, izraen od Geodetskog zavoda Rijeka, svibanj 2007. godine, koji ini sastavni dio ove Odluke kao Prilog 1., ali se ne objavljuje u Narodnim novinama b) morski dio - bakarski bazen omeen je spojnicama toaka: A. 45018'34'' N 014032'90'' E B. 45017'96'' N 014033'60'' E C. 45017'68'' N 014032'28'' E D. 45018'17'' N 014032'51'' E

Konkurencija Kopru i Trstu Naime, injenica da Rijeka slubeno postaje izvozna luka EU-a za itarice, iako Hrvatska nije lanica EU-a, na najbolji nain potvruje vanost pozicije i kvalitete usluga rijeke luke, to e svakako imati snaan odjek meu svim potencijalnim poslovnim partnerima. Sada emo iz Rijeke imati direktne veze u izvozu itarica sa zemljama EU-a, a ponajvie e se to odnositi na izvoz iz Maarske. Osim Maarske sada moemo raunati i na izvoz iz bilo koje zemlje EU-a, naravno ponajvie iz onih koje gravitiraju prema sjevernojadranskom pomorskom pravcu. Postoji interni pravilnik EU-a da se uvijek preferiraju luke unutar EU-a, a ova odluka je u tom smislu svojevrsni presedan i rijeka luka u tom dijelu postaje ravnopravna ostalim konkurentskim lukama na Sjevernom Jadranu, prije svih Kopru i Trstu. Otvara nam se snano europsko izvozno trite, jer do ove odluke nismo imali otvorena vrata za izvoz iz EU-a. Rijeka je sada u kontinentalnim okvirima bolje pozicionirana i za sve ostale vrste tereta, jer oekujem jo vei interes svih partnera za nae usluge.

Ekonomski zadatak Poduzetnik je zatraio od tehnologa da mu projektira novi tehnoloki proces rada kojim e rezultirati s poveanjem proizvodnosti rada, te koeficjenata ekonomimosti i stope profita u odnosu na postojee stanje. Izraunaj postojei koeficjent ekonominosti, proizvodnosti i stopu profita, a potom smanjite 10% trokova i rashode za 15% i izraunajte nove pokazatelje. Ku= 3.000.000,00 kn Qu= 900.000 t Qr= 4.000 h C= 2.000.000,00 kn T= 800.000,00 kn R= 800.000,00 kn p = Qu Qr p = 9.000.000 t 4.000 h p = 225 t/h

p= Qr Qu p = 4.000 h 9.000.000 t p = 0,0044 h/t p = 0,0044 * 3660 p = 16,104 sek/t Koeficjent uinkovitosti rada oznaava se sa slovom ''p'', a dobije se tako da se uinak, odnosno ukupni promet podjeli s radnim satima. U ovom sluaju podjeli se 9.000.000 tona s 4.000 sati i dobije se rezultat koji se odnosi na proizvodnost rada i iznosi 225 tona po satu.

e=C T e = 2.000.000 kn 8.000.000 kn e = 2,5 kn Koeficjent ekonominosti oznaava se s ''e'' Ukupni prihod podjeli se s ukupnim trookvima. U ovom primjeru iznosi 2,5 kn po jedinici troka, to znai da se poslovalo ekonomino jer je 1< od dobivenog koeficjenta. r = Pr * 100 Ku r = 1.200.00 * 100 3.000.000 r = 40 % Pr = C R Pr = 2.000.000 800.000 Pr = 1.200.000,00 kn Stopa rentabilnosti iznosi 40% to znai da se na 100 jedinica uloenog kapitala dobiva 40 kn profita, to je nije rentabilno. Qr' = Qr (Qr * 10%) Qr' = 4.000 (4.000 * 10/100) Qr' = 3.600 p' = Qu Qr' p' = 9.000.000 3.600 p' = 250

ip = p' * 100 p ip = 250 * 100 225 ip = 11%

T' = T (T * 15%) T' = 8.000.000 (8.000.000 * 15/100) T' = 680.000 kn e' = C * 100 T' e' = 2.000.000 * 100 680.000 e' = 294 1000 e' = 194% r' = Pr * 100 Ku r' = 600.000 * 100 3.000.000 r' = 0,2 * 100 r' = 20% R' = R (R * 25%) R' = 600.000 ir = r' r ir = 50 %

Tehnoloki list

Shema 1. Tehnoloko organizacijski proces utovara brodskih limova u vagone.

Tablica 1 : Tehnoloko- organizacijski list broj 1

Ciklus 1. Ciklus 2. Ukupno Ukupno priprema + zavretak Ukupno vrijeme utovara

Izraun vremena utovara limova u 1 vagon 8,4 min X3 3,5 min X1

25.2 min 3,5 min 28,7 min 42 min 70,7 min 1,17 sati

8h = 480 min - 30 min 42 min 408: 28,7 = 14,2 min

____________ 408 min

Izraun vremena utovara limova u 14 vagona Min. Broj zahvata Broj vagona Ciklus 1. 8,4 3 14 Ciklus 2. 3,5 1 14 Ukupno vrijeme trajanja tehnolokih procesa u 8 h Ukupno vrijeme pripreme, marende i zavretka Ukupno vrijeme

Ukupno 352 49 401 72 473 min 7,8 h

Literatura:
J. Kirini, Razvoj svjetskog pomorskog prometa te specijalizacija brodova I prekrcajne tehnike u lukama. Zagreb 1982 god. http://www.scribd.com/doc/52685803/POMORSKI-SUSTAV-skripta http://www.lukarijeka.hr/_Data/Files/62_20100721124559976/PR_Suranja_LR_RS_140 12010.pdf http://www.google.hr/#hl=hr&xhr=t&q=terminali+za+prekrcaj+suhih&cp=27&pf=p&scl ient=psy&source=hp&aq=f&aqi=&aql=&oq=terminali+za+prekrcaj+suhih&pbx=1& http://www.poslovni.hr/vijesti/1000-najboljih-hrvatskih-poduzeca--primorskogoranskazupanija-170205.aspx http://www.lukarijeka.hr/