Prirucnik Program Prevencije Vrsnjackog Nasilja

Dr Ivana Zeevi
Banja Luka, 2010
EU
Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini
un cef
zajedno za djecu
Sadraj ovog prirunika je iskljuivo odgovornost UG "Zdravo da ste - Hi Neighbour" i ni u kom sluaju ne odraava stavove EU
SADRAJ
UVODNA RIJE .................................................................................................................................................................................................... 4 TA JE TO NASILJE MEU DJECOM? ............................................................................................................................................................ 5 Zato su neka djeca nasilna? ................................................................................................................................................................. 6 Koje vrste nasilnih ponaanja postoje? .............................................................................................................................................. 6 Koji su to znakovi nasilnih ponaanja? ............................................................................................................................................... 7 Koja djeca mogu postati rtve nasilja? .............................................................................................................................................. 7 Koje su posljedice nasilja meu djecom? ......................................................................................................................................... 7 Koje su posljedice nasilja meu djecom? .......................................................................................................................................... 7 Koje posljedice imaju djeca koja vre nasilje? ................................................................................................................................. 8 Koje posljedice nasilje ostavlja na djecu koja to nasilje posmatraju? ..................................................................................... 8 TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA? ........................................................................................................................................................ 9 Kako djeca treba da se ponaaju u situaciji kada su izloena nasilju? .................................................................................... 9 Kako roditelji treba da se ponaaju u sluaju nasilja meu djecom? ..................................................................................... 9 Kako nastavnici i struni saradnici treba da se ponaaju u sluaju nasilja meu djecom? .......................................... 10 MEDIJI I NASILJE .............................................................................................................................................................................................. 11 Internet i nasilje ....................................................................................................................................................................................... 11 Mobilni telefoni i nasilje ....................................................................................................................................................................... 12 SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE ................................................................................................................................................................ 13 Vrste sukoba ............................................................................................................................................................................................. 13 Najei uzroci sukoba u koli/odjeljenju ...................................................................................................................................... 14 Funkcije sukoba ....................................................................................................................................................................................... 15 Struktura sukoba i uobiajeni naini ponaanja u koniktima ............................................................................................... 15 Dinamika sukoba .................................................................................................................................................................................... 16 Kako se suprotstaviti sukobu? ............................................................................................................................................................ 16 PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA ................................................................................................................................. 20 Monitoring nasilnih oblika ponaanja ............................................................................................................................................ 21 Igrice ............................................................................................................................................................................................................ 22 PRILOZI ................................................................................................................................................................................................................ 35 Prilog broj 1 - Tabela za prikupljanje podataka o opaenim oblicima nasilnog ponaanja ........................................... 35 Prilog broj 2 - Struktura asa odjeljenjske zajednice ................................................................................................................... 36 Prilozi za radionice .............................................................................................................................................................................. 37 Prilog broj 3 - Kartice za igricu Hajde da pregovaramo ........................................................................................................... 37 Prilog broj 4 Pravila pregovaranja za igricu Hajde da pregovaramo ............................................................................... 40 Prilog broj 5 Pisma italaca za igricu Zato me odbacuju? ................................................................................................. 41 Prilog broj 6 Kronja drveta za igricu ovjee, ne ljuti se! ................................................................................................... 43 Prilog broj 7 Izgled panoa za igricu ovjee, ne ljuti se! ...................................................................................................... 44 Prilog broj 8 Ljutiti dijalog iz igrice ovjee, ne ljuti se! ....................................................................................................... 44 Prilog broj 9 Nedovreni strip za igricu udesan strip ......................................................................................................... 45 Prilog broj 10 Tabela za unoenje podataka za igricu Moemo li da se ne svaamo ................................................ 46 Prilog broj 11 Crte broj 1 za igricu Moemo li da se ne svaamo .................................................................................. 46 Prilog broj 12 Crtei broj 2 i 3 za igricu Moemo li da se ne svaamo ............................................................................ 47 Prilog broj 13 Dijalog za igricu Kako da se najbolje pomirimo? ....................................................................................... 48 Prilog broj 14 Tabela za igricu Kako da se najbolje pomirimo? ......................................................................................... 48 Prilog broj 15 Pria za igricu Priam ti priu ............................................................................................................................. 48 Prilog broj 16 Cedulje za igricu Da li me slua ....................................................................................................................... 49 Prilog broj 17 Cedulje oznaene slovima za igricu Da li me slua .................................................................................. 50 Prilog broj 18 Tabela za biljeenje poena u igrici Hajde da pregovaramo .................................................................... 50 Prilog broj 19 Prie za igricu Kako je u tuim cipelama ....................................................................................................... 51 Prilog broj 20 kolska pria za igricu Kako je u tuim cipelama ....................................................................................... 52 Prilog broj 21 Cedulje sa ulogama za igricu Kako je u tuim cipelama ......................................................................... 52 Prilog broj 22 Upitnici za grupe za igricu Kako je u tuim cipelama ............................................................................... 52 Prilog broj 23 Prie za igricu Sada znam kako sa problemima .......................................................................................... 59 Prilog broj 24 - Vodi za voditelje za igricu Sada znam kako sa problemima .................................................................. 64 Prilog broj 25 - Marioneta za igricu Kako su me nagovorili? ................................................................................................. 65 Prilog broj 26 - Pria za igricu Kako su me nagovorili? ............................................................................................................. 66 Prilog broj 27 - Lista pitanja za igricu Kako su me nagovorili? .............................................................................................. 67
PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 3
UVODNA RIJE
Veina djece pokazuje odreene oblike nasilnog ponaanja tokom razliitih faza svoga odrastanja. Ta nasilna ponaanja teka su, kako za dijete, tako i za njegovu okolinu. Postavlja se pitanje ta treba da se ini u tim situacijama, kako postupati sa djecom koja se nasilno ponaaju? Ponekad roditelji, pa i strunjaci, imaju problema da odaberu adekvatne reakcije na ta nasilna ponaanja djece. S druge strane, svako dijete, po domaim i meunarodnim zakonima, ima pravo na zatitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja i pravo na zatitu od bilo kog vida iskoritavanja. Iz elje i potrebe da se zatite djeca koja su izloena nasilnom ponaanju svojih vrnjaka, ali i da se pomogne djeci koja se nasilno ponaaju, nastao je ovaj prirunik. U njemu se mogu pronai odgovori na pitanja koja su vezana za nasilje, njegove uzroke i posljedice, naine uspjene komunikacije, te aktivnosti, koje nastavnik i struni saradnici u kolama mogu da primjenjuju sa uenicima. Ove aktivnosti imaju za cilj da kod djece razvijaju: vjetine komuniciranja, sposobnost prepoznavanja sopstvenih i uoavanja tuih emocija, samospoznaju, sposobnost kontrole sopstvenih emocija, jednostavno utiu na to da se djeca razviju u zrele linosti. Ono to je takoe vano za ovaj prirunik, jeste da je program, koji je u njemu opisan, i primijenjen i da postoje podaci o tome koliko je on ekasan. Njegova primjena imala je uticaj na smanjenje nasilja meu djecom, kako i na poboljanje kvaliteta komunikacije, kako na relaciji uenik uenik, tako i na relaciji uenik nastavnik. Do poboljanja kvaliteta komunikacije izmeu nastavnika i uenika dolo je zbog toga to je sam koncept ovog programa postavljen na osnovama nenasilne komunikacije. Dobijeni rezultati pokazuju da uenici procjenjuju da se nasilje meu vrnjacima smanjilo za 6,5% na nivou obje kole. Vano je napomenuti da, kada se primjenjuju programi prevencije, koji utiu na promjene u ponaanju, znaajniji statistiki podaci o njihovom uinku, mogu se oekivati tek nakon nekoliko godina. Dobra strana ovog programa je i u tome to ne radi samo na poboljanju kvaliteta komunikacije, ve i na edukaciji djece i nastavnika o oblicima nasilnog ponaanja, to takoe predstavlja dodatan kvalitet u prevenciji nasilja. Danas se esto susreemo sa prijedlozima razliitih programa prevencije, ali vrlo malo njih ima podatak o tome koliko su isplativi za primjenu. Ovaj program nudi i to. Prilikom izrade Cost benet analize, analize koja ukazuje na isplativost projekta, dobio se podatak, da e se, na svaku marku, uloenu u ovaj program prevencije vrnjakog nasilja, u budunosti utediti 7.9 KM poreskih obveznika. Bez obzira na to to je, za potrebe ovog projekta, raena analiza isplativosti samo za Republiku Srpsku, isplativost primjene ovog programa moe se oekivati i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, jer je priblino isto stanje i kada je u pitanju vrnjako nasilje, kao i cijene zdravstvenih usluga i lijekova. Zato Vam predlaemo da paljivo proitate ovaj prirunik i da, u svojim kolama, pokuate da primijenite aktivnosti, koje su u njemu predloene. Pokuajmo da kole uinimo boljim i sigurnijim mjestima za razvoj i obrazovanje djece.
PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?

Generalno gledano, i nasilno ponaanje i zlostavljanje su vidovi agresivnog ponaanja. Razlika izmeu nasilnog ponaanja i zlostavljanja ogleda se u ponavljanju nasilne radnje vie puta nad istom ili istim osobama. Naime, nasilno ponaanje predstavlja agresivni akt usmjeren na odreenu osobu/osobe ili stvar, kojeg ne karakterie ponavljanje, dok je zlostavljanje agresivni akt, usmjeren na osobu ili stvar, koji se vie puta ponavlja. Nasilnim ponaanjem meu djecom moe se oznaiti ono ponaanje djeteta koje ima za cilj da povrijedi i nanese bol (ziku i/ili psihiku) drugom djetetu koje to pokuava izbjei. U svjetlu ove denicije, prijateljska zadirkivanja, razmirice, svae ili nesporazumi, ali i nasilno rjeavanje sukoba meu prijateljima iste moi, nenamjerno nanoenje boli i sl., ne bi bili okarakterisani kao nasilno ponaanje.1 Nasilje podrazumijeva 6 faktora: namjera da se povrijedi ili nanese teta; intenzitet i trajanje; mo nasilnika; ranjivost rtve; manjak podrke; posljedice. Neki oblici nasilnog ponaanja, kao to su vikanje, udaranje, lupanje, vrijeanje, protestovanje, u manjoj ili veoj mjeri, prisutni su kod veine djece u razliitim razvojnim fazama. Sr nasilnog ponaanja ini namjerno nanoenje boli, bez obzira da li je ona zika ili psihika. Meutim, kada se malo podrobnije razmotri prethodna denicija, moe se vidjeti da u njoj postoje i neke nedoreenosti. Sluajno nanoenje tete, kao npr. nehotino gaenje tue noge u autobusu, ili prolijevanje kafe u tue krilo, kada za to ne postoji nikakva namjera, ne predstavljaju nasilje, tj. nasilno ponaanje, ali isto tako postavlja se pitanje da li zubar vri agresiju na nas kada nam popravlja ili vadi zub i kada zna da nam nanosi bol, ali se na to ne osvre. Naravno da ne. To znai da, pored namjere, tu postoji jo jedna odrednica nasilnog ponaanja, koju su ameriki naunici (Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A.) nazvali drutveno neprihvatljivo ponaanje. Tako bismo onda nasilje denisali kao drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom da se nanese teta ljudima ili imovini2. Nasilno ponaanje moe da bude reakcija na neko neugodno iskustvo, ali kada takvo ponaanje postane uobiajeni nain na koji dijete reaguje, odnosno na koji rjeava probleme, onda govorimo o poremeaju u ponaanju. Agresivnost moe da postane i stabilna crta linosti. Tada govorimo o osobi koja ima izraenu sklonost ka brzom napadakom reagovanju prema razliitim osobama ili stvarima i u razliitim situacijama. Da bismo nasilno ponaanje okarakterisali kao zlostavljanje, potrebno je da to ponaanje ima i dodatne karakteristike, prije svega ponavljanje i usmjerenost na istu osobu. Iako postoje brojne denicije vrnjakog zlostavljanja, one imaju nekoliko zajednikih odrednica. Moglo bi se rei da je vrnjako zlostavljanje (bullying) svako svjesno (namjerno) nasilno i niim opravdano (nepravedno) ponaanje djeteta ili grupe djece usmjereno ka drugom djetetu, s ciljem da se ono ziki i/ili psihiki povrijedi, pri emu takvo nasilno ponaanje karakterie ponavljanje, nesrazmjer moi3, evidentan osjeaj uivanja kod nasilnika, te osjeaj ugnjetavanja kod rtve.4
1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb 2. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb 3. Prilikom zlostavljanja uvijek nasilnik/nasilnici ima/ju veu mo od rtve. 4. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 5
ZATO SU NEKA DJECA NASILNA?

Kod neke djece se javi potreba da budu nasilna, jer ne znaju da je takvo ponaanje loe. Oni prosto oponaaju svoju brau, sestre, roditelje, ili pak, ljude kojima se dive. Neka djeca ne znaju za bolji nain da komuniciraju sa okolinom, odnosno vrnjacima. Deava se da su i podstaknuti od strane svojih prijatelja, te da im se takav nain ponaanja predstavlja kao in, ili ponaanje u modi. Neki od njih prolaze kroz teko razdoblje u svom ivotu, te to pokazuju kroz nasilje, tako da je kod njih nasilje simptom nekog problema. Istraivanja5 pokazuju da djeca koja vre nasilje vrlo esto dolaze iz porodica u kojima se primjenjuje ziko kanjavanje, pa su djeca usvojila ziko nasilje kao nain rjeavanja problema. Sljedei faktori su istaknuti kao rizini faktori: porodino okruenje2: - emocionalni odnos roditelja u ranom razvoju je bez topline i pravog saosjeanja za dijete i njegove potrebe, - roditelji su popustljivi i ne postavljaju granice, - roditelji nedovoljno nadziru dijete i ne pruaju mu adekvatno vostvo, - roditelji toleriu agresivno ponaanje, - roditelji ziki kanjavaju. osobine djeteta: - djeca snanog temperamenta, - impulsivna djeca, - agresivna djeca, - djeca koja uvijek moraju imati mo i kontrolu, - ziki jai djeaci, - djeca sa umanjenom sposobnosti saosjeanja, uticaj vrnjake grupe: - slabi konice u ponaanju, - smanjuje linu odgovornost, - nudi modele ponaanja, pa i nasilnikog, uticaj medija: - esto i dugotrajno gledanje nasilja, smanjuje osjetljivost na posljedice nasilja, te smanjuje saosjeajnost. kolsko okruenje je takoe vrlo vano za pojavu nasilnog ponaanja. Nedostatak bliskosti i prihvaenosti svih uenika, te meusobnog potovanja izmeu nastavnika i uenika, i obrnuto, dovode do nasilnikog ponaanja u koli. Nereagovanje nastavnika i strunih saradnika na nasilna ponaanja uenika i lo nadzor u odreenim dijelovima kole (igralite, hodnici...), samo olakavaju nasilnim uenicima da budu nasilni i zastrauju druge uenike.
KOJE VRSTE NASILNIH PONAANJA POSTOJE?

Nasilna ponaanja mogu da se dijele na razliite naine, s obzirom na njihov oblik, funkciju i na to na koga su usmjerena. S obzirom na oblik nasilja, postoje sljedee vrste: 1. Fiziko nasilje nasilje kojim se povreuje tijelo druge osobe. To moe biti: udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari... 2. Verbalno nasilje nasilje kada se koriste rijei da bi se povrijedila neija osjeanja. To moe biti: vrijeanje (kada neko nekome kae da je glup, ruan, naziva ga runim imenima), ismijavanje (kada se neko nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena..), omalovaavanje (kada neko nekome kae da ne vrijedi, da ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje za neto to nije uradio/la, ili mu se prijeti, kada se uvredljivi sadraji alju putem SMS ili e-mail poruka. 3. Socijalno nasilje nasilje kada se neko iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju druge da se s tom osobom ne drue, kada se putem SMS ili e-mail poruka ire glasine o rtvi ili druge osobe nagovaraju da se sa njom ili njim ne drue. 4. Seksualno nasilje nasilje kada nekoga protiv njegove/njene volje dodiruju po intimnim dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju bezobrazne slike, tjeraju na seksualne odnose, kada se bezobrazni sadraji u vidu slika i rijei alju, putem SMS ili e-mail poruka, rtvi. 5. Psiholoko nasilje nasilje kada se upuuju prijetei pogledi, grimase, kada se uhodi odreena osoba, ili se od nje iznuuje novac, te ju se ucjenjuje, kad se rtvu poziva na telefon, a ne odgovara na njeno javljanje. Nasilje se, s obzirom na funkciju, dijeli na: 1. Instrumentalno nasilje nasilje kojim se eli neto dobiti. 2. Neprijateljsko nasilje nasilje kojim se nekom drugom eli nanijeti bol ili ga ozljediti. Nasilje se, s obzirom na koga je usmjereno, dijeli na: 1. Direktno nasilje ono koje se ispoljava direktno na osobu ili osobe, kojima se eli nanijeti bol, kao i na stvari koje se ele unititi, odnosno kojima se eli nanijeti teta. 2. Indirektno nasilje ono koje se ispoljava prema supstituiranim ciljevima (osobe, stvari).
5. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom. 6. Za zdrav razvoj djeteta, vrlo su vana iskustva u porodici. Nedostatak panje i topline, svjedoenje nasilnom ponaanju kod kue, te nedovoljan nadzor i briga roditelja plodna su podloga za razvoj nasilnikog ponaanja djece. Svjedoenje agresivnog ponaanja obuhvata ziku i verbalnu agresiju roditelja prema djetetu ili ziku i verbalnu agresiju meu roditeljima. Koritenjem zikog kanjavanja roditelj alje djetetu poruku kako je u redu ljutnjom, nasiljem i zastraivanjem dobiti ono to elimo. Vjerovatno je da e dijete koristiti sline metode i sa svojim vrnjacima. Takoe, ako je roditelj previe popustljiv kada dijete tvrdoglavo i bez pravog razloga zahtijeva neto, alje mu poruku kako takvo ponaanje uspijeva kada se neto eli postii. 6 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
Postoje dokazi da su ziko i instrumentalno nasilje prisutniji u mlaoj dobi, a da se verbalno i neprijateljsko nasilje javljaju od kolske dobi, pa nadalje. to se polnih razlika tie, one su dokazane i istraivanja pokazuju da su djeaci nasilniji u predkolskoj dobi i tokom osnovne kole. Postoji jo jedna razlika izmeu djeaka i djevojica. Naime, kod djeaka je prisutnije ziko nasilje, a kod djevojica verbalno.7 Jo jednom naglaavamo, da svaki od ovih oblika nasilja, ako se vie puta ponavlja i due traje nad istim djetetom, predstavlja oblik zlostavljanja.
KOJI SU TO ZNAKOVI NASILNIH PONAANJA?

Djeca od malena daju odreene znakove, da bi njihovo ponaanje moglo da preraste u nasilno, ali se ti znakovi vrlo esto ne registruju kao upozoravajui, pa se preko njih olako prelazi. O kojim znakovima je rije? Prvo na ta treba da se obrati panja jeste to da se ti znakovi razlikuju kod male i predkolske djece, djece kolske dobi i adolescenata.8 Kod male djece i djece predkolske dobi javljaju se napadi bijesa, koji traju due od 15 minuta i u okviru kojih dijete niko ne moe da smiri, ak ni roditelji. Ova djeca esto imaju nasilne ispade, bez razloga, impulsivna su, energina, nemaju straha. Za njih ne postoje nikakva pravila i stalno odbijaju poslunost odraslima. Ovakva djeca nisu vezana za roditelje, ne boje se ostati bez roditelja na nepoznatom mjestu. Uivaju da gledaju lmove sa nasilnim scenama i esto su zlobna prema svojim vrnjacima. Kod djece kolske dobi moe da se primijeti da imaju slabu koncentraciju, esto ometaju kolske aktivnosti, imaju lo uspjeh u koli, esto se tuku. Usljed svega ovoga, imaju vrlo malo prijatelja, a prijateljstva sklapaju iskljuivo sa drugom djecom koja takoe imaju problema u ponaanju. Imaju konstantnu potrebu da se suprotstavljaju odraslima, esto su frustrirani. Ne saosjeaju sa drugima. to se adolescenata tie, kod njih su dominantni sljedei znakovi: ne potuju autoritete, te se vrlo esto iskljuuju iz kola, imaju lo kolski uspjeh i esto izostaju iz kole, vrlo esto koriste narkotike i alkohol, uestvuju u tunjavama, kraama, unitavaju tuu imovinu, vole gledati nasilne scene i uivaju u patnji drugih.
su anksiozna. Ona vrlo esto imaju malo prijatelja koji e da stanu na njihovu stranu kada se nau u nevolji. Odnosi u njihovoj porodici su takvi da ih roditelji pretjerano tite. Iz ovakvih porodica dolaze djeca koja ne znaju da se zauzmu za sebe, te imaju loe socijalne vjetine. Ona su podobna kao rtve nasilja, jer ne prijavljuju nasilje. Djeca koja su rtve nasilja vrlo esto misle da su to nasilje zasluila, te se kod njih razvija osjeaj krivice. Ona imaju manjak sigurnosti da potrae pomo, esto imaju manje podrke od nastavnika i ostalih uenika. To su i djeca koja su promijenila kolu, pa su nova u razredu, te imaju pretjeranu elju da se uklope, na bilo koji nain. Pored ovog, u ovu rizinu skupinu spadaju i nadarena, ljubazna djeca, djeca nieg socijalno-ekonomskog statusa, djeca sa potekoama u razvoju, djeca razvedenih roditelja, te djeca rtve porodinog nasilja. Ono to je bitno da se napomene, kada je rije o karakteristikama djece koja predstavljaju mogue rtve nasilja, jeste to da je njima potrebno pristupati sa velikim oprezom i ne vriti generalizacije, u smislu da se, npr. svako dijete koje je nadareno, gleda kao rtva nasilja, itd.
KOJE SU POSLJEDICE NASILJA MEU DJECOM?

Koliko je ozbiljna pojava nasilja meu djecom, govori injenica da ono ostavlja posljedice, kako na djecu koja su rtve nasilja, tako i na one koji vre nasilje, ali i na onu djecu koja to nasilje posmatraju.
KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA SU RTVE VRNJAKOG NASILJA?

Djeca se vrlo teko odluuju da prijave nasilje, tako da se nasilje nad njima teko uoava, ukoliko nema tragova na tijelu, ali roditelji i nastavnici treba da znaju da djeca na indirektan nain, svojim ponaanjem, odnosno promjenama u njemu, ukazuju na nasilje nad njima. Koja su to ponaanja koja nam mogu ukazati na nasilje nad djetetom? - Djeca koja su rtve vrnjakog nasilja esto su tuna i depresivna, imaju nisko samopotovanje, nesigurna su, karakterie ih anksioznost i strah. - esto im se ne ide u kolu, ili se boje ii u kolu i dolaziti iz nje, pa mole roditelje da ih voze i dovoze iz kole. Ponekad se deava da mijenjaju put do kole. - Kada treba da idu u kolu dobijaju temperaturu, ale se na bolove u stomaku i glavobolje. - esto nisu raspoloena, znaju zaspati plaui, a da za to nemaju odreeni razlog. - Povlae se u sebe, prestaju da jedu, imaju none more, a ponekad se javlja i nesanica. - Odbijaju da razgovaraju sa roditeljima i postaju drska prema njima.
KOJA DJECA MOGU POSTATI RTVE NASILJA?

Djeca koja su najee rtve nasilja odskau od druge djece po razliitim karakteristikama, kao npr.: boja koe, vjerska i nacionalna pripadnost, nain oblaenja, uspjeh u koli, ... To su esto tiha, mirna, pasivna, nesigurna djeca, djeca koja imaju nisko samopouzdanje, djeca koja
7. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb 8. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje meu djecom. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 7
- Kui se vraaju sa poderanom odjeom ili torbom, pocijepanim knjigama. - Imaju neobjanjive modrice i ogrebotine. - Ponekad i sama postaju nasilna. Poinju zastraivati drugu djecu. - Neke rtve su toliko uznemirene da pokuavaju ili poine samoubistvo. - Ova djeca znaju da imaju problema sa koncentracijom, te im, vrlo esto, slabi i kolski uspjeh. Studije su pokazale da su u mladalakom dobu takve osobe depresivnije od svojih vrnjaka. Dua izloenost nasilju ostavlja na njih duboke posljedice, koje kasnije utiu na emocionalni, drutveni i profesionalni razvoj. Djeca koja su rtve nasilja esto ne ele da prijave nasilje, pa ak i kada se nasilje nad njima otkrije, ona vrlo teko progovaraju o njemu.
KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA VRE NASILJE?

Takva djeca su vrlo esto i sama bila izloena nasilju, bilo u koli, porodici ili negdje drugdje. Imaju loiju panju i koncentraciju, esto ometaju kolske aktivnosti i imaju lo uspjeh u koli. Opinjena su nasilnim lmovima, video igricama, imaju malo prijatelja, te su vrlo esto neprihvaena zbog svog ponaanja. Drue se sa drugom djecom koja su takoe nasilna i konstantno vole da se suprotstavljaju odraslim osobama. esto se osjeaju frustrirano i djeluju kao da ne saosjeaju sa onima nad kojima su izvrila nasilje.9
Ponekad djeca koja se ponaaju nasilno ne znaju da je takvo ponaanje loe, ili oponaaju stariju brau i sestre ili ljude kojima se dive. Ona moda ne znaju bolje naine komuniciranja s vrnjacima ili prolaze kroz neke probleme, pa to pokazuju kroz nasilje. Ponekad ih neko drugi navodi na nasilje, npr. neki prijatelji. Ova djeca ne moraju uvijek biti ukljuena u in nasilja, mogu biti i organizatori grupe, tj. podsticati i nagovarati druge da se nasilno ponaaju. Sklonost ka nasilju, ukoliko se ne zaustavi, ostavlja dugorone posljedice i na nasilnika. Takva djeca esto postaju agresivne osobe kad odrastu i ee su sudski kanjavana. Djeci koja se ponaaju nasilno takoe treba pomoi, a ne samo kazniti ih. Ako se njima ne pomogne, ona e odrasti u nasilne odrasle ljude i nasiljem e rjeavati svoje probleme.
KOJE POSLJEDICE NASILJE OSTAVLJA NA DJECU KOJA TO NASILJE POSMATRAJU?

Trea kategorija sudionika u nasilju, svjedoci nasilja, kao posljedicu prisustvovanja nasilju mogu imati poveanu anksioznost ili strah, ali mogu u budunosti postati i tolerantniji prema razliitim oblicima agresivnog ponaanja10.
9. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje meu djecom. 10. Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom. 8 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
KAKO DJECA TREBA DA SE PONAAJU U SITUACIJI KADA SU IZLOENA NASILJU?

Svako nasilje treba da bude prijavljeno pravovremeno, kako bi se adekvatno reagovalo i sprijeilo dalje nasilno ponaanje. Ono o emu djeca nad kojom se vri nasilje ne treba da razmiljaju, jeste da su ona ta koja zasluuju nasilje, jer nasilje ne zasluuje niko. rtve nasilja obino osjeaju sram, jer je neko nasilan prema njima. Sram ne treba da osjea rtva, ve onaj koji vri nasilje, jer on ima problem. Djeca ne bi trebala sama da se suoavaju sa problemom nasilja, ve treba da trae pomo odraslih i to onih u koje imaju povjerenja, a to mogu da budu: roditelji, omiljeni nastavnik, struni saradnici u koli, direktor ili neko drugi.
oblik nasilja, - reagovati odmah, im se dijete prvi put povjeri da je doivilo nasilje, - informisati se o simptomima koji se javljaju kod djece koja su doivjela nasilje i potruditi se da, ukoliko se neki od njih prepozna kod djeteta, potraiti pomo strune osobe (npr. strunog saradnika u koli, psihologa u nekoj zdravstvenoj instituciji). Ukoliko se nasilje deava na putu do kole ili u koli: - savjetovati dijete da u kolu ide ili se iz nje vraa uvijek u drutvu drugova, - potraiti pomo nastavnika i strunih saradnika u koli, - obavijestiti i roditelje druge djece, koja mogu da budu potencijalne rtve nasilja. Ukoliko roditelj sumnja da se njegovo dijete nasilno ponaa, potrebno je pokuati to zaustaviti, tako to e se: - razgovarati sa njim/njom i objasniti mu/joj posljedice nasilnog ponaanja, - poveati prisutnost roditelja u djetetovim aktivnostima, vie se baviti djetetom, - ukoliko se primijeti da dijete ima model nasilnog ponaanja u porodici, uticati na te ljude da se drugaije ponaaju, kako dijete ne bi prisustvovalo nasilnim scenama u porodici, - razgovarati sa djetetovim nastavnicima i strunim saradnicima u koli, kako bi se i od njih dobila podrka u promjeni ponaanja svog djeteta, - hvaliti svoje dijete svaki put kada se ono ne ponaa nasilno, odnosno, kada neku koniktnu situaciju nenasilno rijei, - ukoliko dijete ne eli da razgovara o tome ta se deava u koli, potrebno je biti uporan, i ne treba odustajati.
KAKO RODITELJI TREBA DA SE PONAAJU U SLUAJU NASILJA MEU DJECOM?

Ukoliko roditelj ima sumnju da mu je dijete rtva neijeg nasilnog ponaanja, potrebno je da ga ohrabri da mu ispria sve to moe. Ono ega roditelj treba da se pridrava dok mu dijete pria, je sljedee: - sluati svoje dijete i ne prekidati ga, - potruditi se da pruite svom djetetu priliku da vam detaljno, koliko je ono u stanju, opie dogaaje koji su vezani za nasilje nad njim/njom, - potruditi se da ga uvjerite da vam treba prijaviti svaki oblik nasilja koji se nad njim ili njom provodi, te da time ne ini nita pogreno, - ne ohrabrivati dijete da uzvraa nasiljem prema osobi koja vri nasilje nad njim/njom, - ne treba da se zanemaruje zastraivanje, kao jedan
TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA?
KAKO NASTAVNICI I STRUNI SARADNICI TREBA DA SE PONAAJU U SLUAJU NASILJA MEU DJECOM?
Svi zaposleni u koli duni su da sprijee nasilje koje se deava u koli i u njenoj blizini, ali i da reaguju u sluaju sumnje da se nasilje meu djecom deava u okviru porodice, ili nekom drugom mjestu. U rjeavanju tog problema, profesionalci u koli treba da sarauju sa policijom, centrom za socijalni rad, zdravstvenim institucijama, itd. Nastavnik, ukoliko posumnja na nasilje u porodici, treba odmah da o tome informie strune slube u
koli. Ukoliko naie na scenu nasilja, treba odmah da intervenie kako bi se ono zaustavilo. U sluaju da uenik prijavi nasilje nastavniku ili strunom saradniku, nuno je preduzeti sve adekvatne mjere da bi se taj problem rijeio. Ni u kom sluaju se ne bi smjelo iznevjeriti ukazano povjerenje i uenika koji je prijavio nasilje dodatno izloiti neprijatnostima. Potrebno je osigurati podrku djetetu koje je doivjelo nasilje, ali i njegovim roditeljima. U sluaju vrnjakog nasilja, vano je da se dijete koje vri nasilje odmah ne kanjava (najee su i ta djeca izloena nasilju), ve mu omoguiti razgovor sa strunim saradnicima u koli, a tek onda izrei mjere.
10
Pod medijima podrazumijevamo novine, magazine, radio i televizijske stanice, te internet. Uticaj medija na formiranje stavova kod djece nije nimalo beznaajan. Mediji su na treem mjestu kao izvori uenja nasilja, odmah iza porodice i drutvenog okruenja. Djeca su od najranije dobi izloena djelovanju nasilja u medijima. Danas televizija dominira ivotom djece, kako u gradskim, tako i seoskim sredinama. Pored televizije, djeca rano dolaze i u kontakt sa kompjuterima, pa su dosta i u kontaktu sa internetom i informacijama koje na njemu mogu dobiti. Vie od 50% svog slobodnog vremena djeca provedu u gledanju lmova i sve uestalijem igranju igrica na kompjuteru, koje su ponekad prepune nasilnog sadraja i koje nisu prilagoene djeijem uzrastu, pa ih djeca esto shvataju i oponaaju bukvalno. To djecu dovodi do toga da ih ona u svakodnevnom ivotu primjenjuju u istim ili slinim situacijama. Nasilni junaci postaju uzori djeci irom svijeta. Negativni efekti medijskog nasilja su sljedei: - Djeca postaju tolerantnija prema nasilju i ono im manje smeta. - Razvijaju krive stavove o nasilju i imaju gubitak saosjeanja prema onima koji trpe nasilje. - Poinju gledati svijet kao nasilan, plaei se da e se nai u situaciji da trpe nasilje. - Sve vie ispoljavaju asocijalno i nasilno ponaanje. - Vie su izloena nasilju i imaju potrebu za vie nasilja u igri. - Koniktne situacije pokuavaju rijeiti koristei se nasiljem kao prihvatljivim i poeljnim. - ive u virtuelnom svijetu, ne razvijaju optimalno emocionalnu inteligenciju, ni samopouzdanje. - Manjka im kreativnosti, poveava im se mogunost
razvoja depresije i nesigurnosti. - Prisutno je nerazumijevanje pravog znaenja nasilja, pa iz toga proizilazi pogreno zakljuivanje. - Nasilje vri konstantan uticaj na navike i nain ivota. Da bi se donekle suzbili efekti nasilja u medijima na djecu, postaje praksa da se na televiziji emituju upozorenja za gledaoce, koja se odnose na donju uzrasnu granicu za koju je sadraj koji slijedi nekodljiv. Takoe, potrebno je skretati panju novinarima, prilikom izvjetavanja o nasilju nad djecom, da imaju obavezu da zatite identitet djece ukljuene u in nasilja, da vode rauna o njihovom dostojanstvu i ansama za rehabilitaciju, koja e biti oteana ukoliko djeca ostanu javno obiljeena ovim inom. Ovo ponekad nije lako, jer je u stalnoj borbi za gledanost i tira, senzacionalizam veoma zastupljena novinarska praksa, kod nas, ali i u svijetu. Ipak, mora se imati u vidu da novinarski kodeksi imaju propise za zatitu maloljetnika u medijima, i da je od posebne vanosti potovati te propise kada se izvjetava o nasilju. To je vano zbog tete koja se moe nanijeti djeci na koju se konkretan sluaj odnosi, a moe imati i kontraefekte promocije nasilja umjesto borbe protiv njega.
INTERNET I NASILJE
Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, pojam je za svaku komunikacijsku aktivnost kompjuterskom tehnologijom, koja se moe smatrati tetnom, kako za pojedinca, tako i za opte dobro. Ovaj oblik nasilja nad djecom obuhvata situacije kad je dijete izloeno napadu nekog drugog djeteta, tinejdera ili grupe djece ili odrasle osobe, putem interneta ili mobilnog telefona.
MEDIJI I NASILJE
Postoje dvije vrste nasilja preko interneta, direktno i indirektno. Direktno nasilje se dogaa kada osoba koja vri nasilje: - alje uznemirujue poruke mobilnim telefonom, e-mailom ili na chatu, - Ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu, - Objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili internetskoj stranici, - alje uznemirujue slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu, - Postavlja internetske ankete o rtvi, - alje viruse na e-mail ili mobilni telefon, - alje pornograju i neeljenu potu na e-mail ili mobilni telefon, - Lano se predstavlja kao onaj nad kojim vri nasilje, itd. Nasilje putem interneta ukljuuje podsticanje grupne mrnje, napade na privatnost, uznemiravanje, praenje, vrijeanje, nesavjestan pristup tetnim sadrajima, te irenje nasilnih i uvredljivih komentara. Moe ukljuivati slanje okrutnih, katkad i prijeteih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadre prie, crtee, slike i ale na raun rtve. Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od posljedica nasilja u stvarnim situacijama. Naime, publika koja posmatra nasilje preko interneta, esto je mnogo ira od one na kolskom igralitu, u razredu, ispred zgrade i slino. Uz to, kod nasilja na internetu postoji snaga pisane rijei, jer rtva moe svaki put ponovno proitati ta je nasilnik o njoj napisao, a u verbalnom obliku uvrede se lako mogu zaboraviti. Pisana rije djeluje konkretnije i realnije od izgovorene. Dalje, vrlo je mala mogunost da se izbjegnu ovakva nasilna ponaanja, s obzirom na to da se na internetu moe dogoditi bilo kad i bilo gdje. Poto nasilnik moe ostati anoniman, velikom broju djece upravo ta injenica slui kao podsticaj da se nasilno ponaaju, iako u stvarnom svijetu vrlo vjerovatno ne bi bila nasilna.
MOBILNI TELEFONI I NASILJE

Jedan od popularnih oblika nasilja nad djecom, koji donosi moderno doba tehnologije, je i nasilje putem mobilnih telefona. Ono ukljuuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se dijete osjea neugodno ili mu se tako prijeti - moe biti tekstualna, videoporuka, fotograja, poziv odnosno bilo kakva viestruko slana poruka kojoj je cilj uvrijediti, zaprijetiti, nanijeti bilo kakvu tetu djetetu, vlasniku mobilnog telefona. ta mogu da urade roditelji? - Naglasiti djetetu da bude paljivije kada bira kome daje broj mobilnog telefona. - Neka paljivo koristi neku od chat usluga preko mobilnog telefona. - Ako dobije poruku s nepoznatog broja, neka ne odgovara. Ne treba da odgovara ni na poznate brojeve ako se zbog sadraja poruke osjea loe ili neugodno. - Istaknuti djetetu da bude paljivije kada alje poruke drugima. - Potaknuti ga da se prije slanja poruke zapita moe li ona uvrijediti ili na bilo koji nain natetiti onome koji je prima - Postaviti pravilo prema kojem nije doputeno slati fotograje ili videozapise drugih ljudi bez njihova doputenja, kao ni slati sadraje koji mogu uvrijediti druge ljude. - Ako dijete dobije neprimjerenu poruku, poziv ili je izloeno nasilju, dati mu podrku i potaknuti ga da odmah razgovara s vama ili nekom drugom odraslom osobom u koju ima povjerenja (poput nastavnika, kolskog psihologa, pedagoga), kako se problem ne bi pogorao. - Ako je rije o ozbiljnijim oblicima nasilja, posebno zastraujuim prijetnjama, razmisliti o tome da sve prijavite policiji. U takvim sluajevima dobro je sauvati poruke u mobilnom telefonu, ili negdje drugdje zapisati podatke o datumu, vremenu i sadraju poruke ili poziva.
12
SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

Svaka osoba se nebrojeno puta u svom ivotu nala u koniktnoj situaciji, tj. u sukobu sa drugom ili drugim osobama. Naini na koje su se ti sukobi rjeavali su razliiti. U nekim koniktnim situacijama se poputalo, u nekim odustajalo od prepirke, a nekada smo eljeli da ostvarimo ono to smo zacrtali i od toga nismo poputali. Nai naini reagovanja su se razlikovali iz odreenih razloga, o kojima emo detaljnije govoriti neto kasnije. Ono o emu bismo prvo poeli, jeste odgovor na pitanje ta je to sukob. Sukob je situacija u kojoj dvije ili vie osoba ili grupa ele ostvariti svoj cilj, interes ili potrebu, ali u toj elji za ostvarenjem sopstvenog cilja vide samo sebe, prikupljaju energiju da bi dostigli zamiljen cilj, a onu drugu stranu doivljavaju kao prepreku ili prijetnju. ta znai kada se kae upravljati sukobom? To ne znai izbjegavanje sukoba, nego vjeto i kreativno rjeavanje problemske situacije u kojoj se nalazi dvije ili vie osoba ili grupa.11 drava. Podjelu sukoba na osnovu posljedica, vrimo na osnovu toga kakav je bio njihov uinak na strane u sukobu. Tako imamo one banalne, do onih fatalnih. Autorke Triki i Koruga13 sukobe dijele prema uzroku i efektima. Prema uzroku, sukobi se dijele na sljedee vrste: 1. Sukob informacija - koji nastaje usljed nesporazuma u komunikaciji (npr. pogrene informacije, stare informacije, netane, lane informacije), kad postoji nedostatak komunikacije ili njeno izbjegavanje (pomanjkanje informacija, parcijalne informacije koje lako produkuju ogovaranja, spekulacije...), kod prenoenja tzv. tekih informacija (kontradiktorne, uznemiravajue, ...). 2. Sukob interesa - javlja se zbog suprotstavljenih potreba, odnosno zbog suprotstavljenih naina zadovoljenja istih potreba. 3. Sukob u odnosima - nastaje kada obje ili jedna strana ponu da produkuju predrasude o drugoj strani i da se ponaaju u skladu s njima, to najee ini da bi sebi poveala vrijednost ili da pomou negativne slike o drugima formira pozitivnu sliku o sebi. Takoe, sukob se javlja i kada jedna (ili obje strane) ponu da zanemaruju svoju odgovornost i postanu nepouzdane za drugu stranu. Ovakvo - negativno ponaanje se od druge strane opaa kao neto to ugroava jedinstvo grupe. Kada doe do pojave ovakvog ponaanja, trajno se poremete odnosi meu stranama, polako se razvija konikt. 4. Sukob resursa - nastaje kada dvije ili vie osoba, odnosno strana, ele neto ega ima malo, nedovoljno za sve u onoj mjeri u kojoj se oekuje.
VRSTE SUKOBA
Postoje razliite klasikacije sukoba, a mi emo ovdje navesti neke od njih. Autorka Kova Cerovi smatra da se sukobi mogu podijeliti prema tri kriterija: po predmetu, obimu i posljedicama.12 Tako ona sukobe prema predmetu dijeli u zavisnosti od toga oko ega je nastao sukob, od igrake do dravnih granica. Po obimu, prema ovoj autorki, sukobi se dijele na interpersonalne, intergrupne i meunarodne. Interpersonalni sukobi podrazumijevaju sukobe koji su nastali izmeu odreenog broja osoba, za razliku od intergrupnih, koji nastaju izmeu odreenih grupa, dok su meunarodni sukobi, sukobi izmeu
11. Za Svemire (2000). Uzelac, M. Mali korak 12. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D., Grupa Most. 13. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 13
5. Sukob vrijednosti - javlja se u situacijama u kojima se meu sagovornicima suprotstavljaju sistem vrijednosti i uvjerenja (npr. kako neto treba da se radi, kakvi ljudi treba da budu, kako da se ponaaju). Takoe, sukob se javlja i kada se u timovima ili grupama sa zajednikim ciljevima, pojave razlike u vizijama i ciljevima, a i teko se postie usaglaavanje. 6. Strukturalni sukob - kada u jednoj grupi, manje ili vie organizovanoj, ne postoji jasna struktura odnosa koji vladaju meu lanovima, kada su nedovoljno denisane uloge i procedure (grupna i individualna ponaanja, obrasci...), kada je nejasna raspodjela odgovornosti, pa se zbog toga lako nakaleme spoljanji faktori - ogranienja, stres (npr. previe posla nedovoljno resursa i sl.), javlja se sukob koji duboko zadire u sr funkcionisanja dotine grupe i ozbiljno remeti njenu funkcionalnost. Po efektima do kojih dovode, sukobi se mogu podijeliti na: 1. Funkcionalne - sukobi koji dovode do konstruktivnih promena u odnosima meu pojedincima/ grupama, poveavaju ekasnost i sl. 2. Nefunkcionalne - sukobi koji dovode do stagnacije, pogoranja odnosa, nasilja i sl. Svaki sukob ima potencijal da bude funkcionalan ili ne, a ta e biti, prije svega zavisi od stavova i reakcija uesnika u njemu. Vano je imati na umu da u svakoj koniktnoj situaciji imamo mogunost da biramo, kojim emo putem krenuti.
- stvaranja klika i rtvenog jagnjeta, - netolerantnosti prema nacionalnim ili kulturnim razlikama, - nedostatka podrke od strane vrnjaka, to vodi u usamljenost i izolaciju, - ozlojeenosti u odnosu na postignua, imovinu ili kvalitete drugih. 3. Neadekvatna komunikacija Neadekvatna komunikacija stvara posebno plodno tlo za sukobe. Veliki broj sukoba nastaje usljed nerazumijevanja ili pogrenog tumaenja namjera, osjeanja, potreba ili akcija drugih. Neadekvatna komunikacija ili potpuni nedostatak komunikacije moe dovesti do sukoba, kada djeca/mladi: - ne znaju kako da izraze svoje potrebe ili elje, - nemaju kome da izraze svoja osjeanja i potrebe, ili se boje da to uine, - ne znaju kako da sasluaju druge. 4. Neadekvatno izraavanje emocija Nain na koji djeca/mladi izraavaju svoja osjeanja igra vanu ulogu u nastanku i razvijanju sukoba. Sukobi se mogu pojaati kada uesnici u njemu: - izgube vezu sa sopstvenim osjeanjima, - ne poznaju konstruktivne naine izraavanja bijesa i frustracije, - potiskuju emocije, - nemaju samokontrolu. 5. Nedostatak vjetina za konstruktivno rjeavanje konflikata Sukobi u koli/odjeljenju mogu se pojaati kada uesnici u njima (djeca, mladi, odrasli) - ne poznaju naine kako da kreativno reaguju na sukobe. Roditelji, profesori i vrnjaci esto nagrauju, podravaju nasilne ili veoma agresivne pristupe sukobima. 6. Zloupotreba moi od strane odraslih Odrasli imaju jak uticaj na gore navedene faktore, posebno kada: - frustriraju djecu postavljajui im neracionalna ili nerealno visoka oekivanja, - kontroliu grupu i pojedince uvoenjem velikog broja neeksibilnih pravila, - dosljedno pribjegavaju autoritativnoj upotrebi moi, - uspostavljaju atmosferu punu straha i nepovjerenja. 7. Nedovoljni resursi Nedovoljni resursi u koli/odjeljenju se najee odnose na ograniena sredstva za rad, zike uslove koji vladaju, ili veoma siromaan repertoar aktivnosti koji se nudi. Na primjer, ako je jedini nain da se dobije ili popravi ocjena usmeno odgovaranje, lako moe doi do sukoba kada e ko biti na redu i imati svoju ansu, ili ako je ogranien broj kompjutera i sl.
NAJEI UZROCI SUKOBA U KOLI/ODJELJENJU

Sukobi koji izbijaju u koli izmeu uenika, uzrokovani su razliitim faktorima. Autorke Triki i Koruga14 navode neke od njih: 1. Takmiarska atmosfera Ukoliko u grupi postoji takmiarska atmosfera, djeca/ mladi se ue da rade jedno protiv drugog, umjesto da zajedniki rjeavaju zadatke i rjeavaju probleme. Sukobi se esto pojavljuju u situacijama kada: - svako radi za sebe i brine o sebi, - nema razvijene vjetine za rad u timu, - se djeca/mladi osjeaju prisiljeno da pobijede u interakcijama, - ne postoji povjerenje u odrasle i drugu djecu/mlade u koli/odjeljenju. 2. Netolerantna atmosfera Netolerantna grupa je puna neprijateljstva i nepovjerenja. U njoj se javljaju grupaenje i oigledna mrzovolja; djeca/mladi ne znaju kako da jedno drugom prue podrku, budu tolerantni, ili ljubazni. Sukobi se mogu pojaviti u situacijama:
14. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ. 14 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
8. Razliite vrijednosti Razliite vrijednosti mogu dovesti do sukoba koji se najtee razrjeavaju, jer zadiru najdublje u svakoga od nas i dovode u pitanje ona vjerovanja koja su nam najdraa. U tim situacijama vjerujemo da je naa sutina dovedena u pitanje, pa se svaka strana vrsto dri svojih pozicija. U ove sukobe spadaju oni koji su povezani sa religioznim, politikim, estetskim uvjerenjima. U njih spadaju i sukobi u vezi sa ciljevima. U koli se mogu odnositi na razliita uvjerenja od toga ta je prava muzika, do toga kako treba da se ponaamo jedni prema drugima i ta su jedine prave ivotne vrijednosti.
STRUKTURA SUKOBA I UOBIAJENI NAINI PONAANJA U KONFLIKTIMA

Ponaanje ljudi koji se nalaze pred sukobom nalazi se pod uticajem dvije vane sile, odnosno dva vana faktora: vanosti ili procijenjenoj vanosti predmeta sukoba, i vanosti, odnosno procijenjenoj vanosti osobe ili grupe sa kojom se sukobljavamo. Shodno tome koliko svakom od ova dva faktora pridajemo znaaj, zavisie i nae ponaanje u tom sukobu. Te razliite naine ponaanja u sukobima moemo da predstavimo i na sljedei nain, kako je to uradila autorka Kova Cerovi u knjizi Uionica dobre volje.15
FUNKCIJE SUKOBA
Svaki sukob moe da bude funkcionalan ili nefunkcionalan, to ne zavisi od same koniktne situacije, ve od ponaanja pojedinaca u njoj. Kada je sukob funkcionalan, on dovodi do pozitivnih ishoda, kao to su: 1. Kreativna tenzija, koja pokree grupu i pojedince naprijed, dovodi do toga da se sve strane i take gledita uju i sasluaju i dovodi do korisnih razmjena informacija. 2. ienje, koje omoguava razmjenu emocija u nekom sigurnom kontekstu, gdje je prisutno aktivno sluanje i isti put napretku. 3. Okupljanje pojedinaca i grupe oko rjeavanja zajednikog problema, promovie grupnu viziju i identitet, vrijednosti koje su zajednike, omoguava postavljenja prioriteta, otkrivanje zajednikog u grupi, te otkrivanje, priznavanje i uvaavanje razliitosti. 4. Zahtjev za promjenu omoguava iznoenje neslaganja, te otvara diskusiju i moe da vodi ka razrjeenju konikta. 5. Razvoj mehanizama prevencije konflikata, sistema kontrole i razrjeavanja Kada je sukob nefunkcionalan, on dovodi do negativnih ishoda, kao to su: 1. Negativna tenzija, koja koi individue i grupu, vraa ih/je unazad, ugroava line i grupne interese, te se usljed te tenzije gube dobre ideje ili za njih nema podrke. 2. Negativno izraavanje emocija, usljed kojeg cijela grupa biva zahvaena sukobom, te moe da doe do nasilja. 3. Podrivanje grupnog jedinstva, kada se deava da lanovi biraju strane, trae se razlike i svi se fokusiraju na to, moral pada i dolazi do reorganizacije prioriteta. 4. Ugroavanje mogunosti pozitivne promjene koje odvlai ogromnu energiju. BRIGA ZA SEBE (tj. za predmet sukoba) MALA BRIGA ZA DRUGOG poputanje, izbjegavanje, ignorisanje sukob ad hoc pristupanje, sukoba i nema VELIKA rjeavanje sukoba kao problema, traganje za novim, konstruktivnijim rjeenjima igra na pobjedu, istrajavanje pri svakom svom prijedlogu
VELIKA
MALA
Da malo razjasnimo tabelu. Kada je rije o vanosti ili procijenjenoj vanosti predmeta sukoba, razliito se ponaamo u situacijama kada procijenimo da nam je predmet sukoba veoma znaajan (to se deava onda kada smo u njega uloili puno truda i vremena, kada nam je lino vaan, kada ga doivljavamo kao ivotnu ansu, ako smo sebi ili nekome ko nam je znaajan obeali da emo ga ostvariti, itd.), u odnosu na situacije kada nam se on ne ini znaajan (ako imamo druge izbore, druge mogunosti i ako nas mnogo ne ugroava). Slino se deava i kada je rije o naoj procjeni druge osobe ili drugih osoba sa kojima bismo uli u sukob. Kada nam je stalo do druge osobe (bilo da je ona na nadreeni, neki nezaobilazni autoritet, vrlo opasan protivnik, ili neko sa kim elimo da imamo trajno dobar odnos, itd.), razliito se ponaamo u odnosu na situacije kada nam do druge osobe nije stalo (jer je prolazna u naem ivotu, ne elimo da se ulaemo u odnos sa njom, itd.). Iz odnosa brige za predmet sukoba i brige za drugoga, moemo da izvuemo pet oblika ponaanja u sukobu, a to su: izbjegavanje, povlaenje, takmienje, saradnja i kompromis. U daljem dijelu teksta imaete priliku da
15. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D., Grupa Most. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama 15
proitate u kojim situacijama su ovi navedeni oblici ponaanja u sukobima poeljni, a u kojim nisu. Ukoliko nam je malo stalo i do predmeta i do osobe sa kojom se sukobljavamo, onda do sukoba ne dolazi, tj. mi koristimo izbjegavanje kao nain ponaanja u sukobu. Ovaj nain ponaanja je prihvatljiv: kada problem zaista nije znaajan za nas, kada nam je odnos sa suprotnom stranom beznaajan ili kada nema dovoljno vremena za rjeavanje problema, a odluka nije od neke vanosti. Ovaj stil ponaanja u sukobu nije dobar u sljedeim situacijama: kada nam je stalo do odnosa sa drugom osobom, a i do samog predmeta sukoba, kada se ovaj stil esto koristi, kada bi posljedica primjene ovog stila bila negativna osjeanja kod druge osobe i ako bi zbog ovakvog ponaanja druga osoba lake ostvarila zacrtan cilj. Ukoliko nam je mnogo stalo do druge osobe, a malo do predmeta sukoba, onda primjenjujemo stil prilagoavanja, kao stil ponaanja u sukobu. Ovaj stil je koristan kada nam zaista nije stalo do problema ili kada nemamo uticaja na protivnika, ali isto tako, niti namjeru da mu se suprotstavljamo. Ovaj stil sukobljavanja nije poeljan kada se uobiajeno koristi da biste bili prihvaeni od ljudi i kada druga strana eli da ostvari saradnju, ali se zbog vaeg prilagoavanja stie utisak, kao da je ona nametnula rjeenje. Kada se desi da nam je vrlo vaan predmet sukoba, a da nam nije stalo do osobe sa kojom treba da se sukobimo, onda igramo na pobjedu i nastojimo po svaku cijenu da budemo pobjednici u tom sukobu, bez obzira na posljedice po na budui odnos sa tom osobom, i koristimo stil takmienja. Ovaj stil sukobljavanja je koristan kada problem treba hitno da se rijei ili kada ste toliko sigurni u ono to elite i da ste u pravu i kada vam je bitno da to dokaete. Njega je vrlo loe koristiti esto, kao i svaki drugi stil sukobljavanja, ali i u sljedeim situacijama: kada se nije niti pokualo sa primjenom saradnje, kada je saradnja od svake strane bitna i kada se nepotrebno umanjuje potovanje drugih. I na kraju, kada se desi da nam je podjednako stalo i do predmeta sukoba, ali i do osobe sa kojom treba da se sukobimo, onda traimo konstruktivno rjeenje problema, odnosno radimo na rjeavanju problema u vidu saradnje. Ovaj stil je prihvatljiv kada je problem bitan, ali je, isto tako, potrebno sauvati odnos, kada je bitno doi do kreativnog rjeenja i kada postoji opravdana nada da e rjeenje, do kojeg se doe, da zadovolji obje strane u sukobu. Saradnja kao stil sukobljavanja nije prihvatljiva: kada se nema dovoljno vremena, kada problemi nisu od velikog znaaja, kada ima previe materijala koji treba da se razmatra, da bi se dolo do rjeenja i kada su ciljevi druge osobe, sa kojom ste u sukobu, oigledno pogreni. Kompromis je stil sukobljavanja koji se primjenjuje kada nam je podjednako stalo i do druge strane, ali i do predmeta sukoba, ali ne moemo da doemo do saradnje. U kompromisu i jedna i druga strana, da bi dole
do rjeenja problema, djelimino odstupaju od prvobitno zacrtanih rjeenja. Ovaj stil sukobljavanja je prihvatljiv: kada je saradnja bitna, ali ju je teko primijeniti iz razliitih razloga, kada se mora doi do nekog rjeenja, iako ono nije najbolje i kada bi se insistiranje na saradnji pogreno shvatilo i interpretiralo kao takmienje. Ovaj stil nije dobar kada je bitno da se nae, to je mogue kreativnije rjeenje i kada se ne mogu prihvatiti posljedice rjeenja dobijenog na ovaj nain.
DINAMIKA SUKOBA
Sukob u okviru kojeg obje strane igraju na pobjedu, zasniva se na procesu eskalacije. Kako tee taj proces? Kao prvi znaci sukoba javljaju se nelagoda, podozrenje prema drugoj osobi, tenzija, elja da se susret sa tom osobom izbjegava. Sljedei korak u razvoju sukoba jestu optube, uvrede, koje izriu i jedna i druga strana, i u toj fazi sukob tei da naraste i da se razbukta. Vremenom obje strane postaju sve uvjerenije da su u pravu, te je odustajanje u ovoj fazi sve tee. Tu sukob doivljava eskalaciju. U okviru same eskalacije nalaze se skrivena dva procesa. Prvi proces se odnosi na gubitak povjerenja u drugu osobu. Ona se sve vie doivljava kao neprijateljska, njeno ponaanje se tumai iskljuivo i u svakom njenom koraku se trai skriveni neprijateljski smisao. Drugi proces se odnosi na preobraenje poetnog motiva za sukob. U poetku se obino eli samo pobjeda, ali ukoliko se sukob razbukta, esto se javljaju elje da se druga osoba povrijedi, pa makar i izgubili tu borbu. Nakon to ste mogli da proitate neto o strukturi i dinamici sukoba, eljeli bismo da vam ukaemo na svrhu poznavanja tih informacija. Naime, vrlo je vano da profesionalci koji rade u kolama budu dobro upoznati sa tom materijom, kako bi pravovremeno mogli da reaguju u situacijama kada primijete da se izmeu njihovih uenika razvija odreeno neprijateljstvo. Isto tako, ova saznanja bi trebalo da imaju i sami uenici, kako bi prepoznali u kojoj od gore navedenih faza sukoba se nalaze i pravovremeno odreagovali sami ili zatraili pomo od starijih i problem rijeili prije nego to se sukob razbukta. Odreen broj nasilja meu vrnjacima u kolama javlja se nakon to se sam sukob razbukta do te mjere da doe do eskalacije i u tim situacijama djeca primjenjuju silu, kako bi pokuala da sukob dovedu kraju i pobijede svog protivnika.
KAKO SE SUPROTSTAVITI SUKOBU?

Kako bismo se ekasno suprotstavili sukobu potrebno je da radimo na sebi, da imamo povjerenje u sebe i da razvijamo poseban odnos prema drugom, tj. da prihvatamo legitimitet druge osobe. Iz ove dvije poetne pretpostavke, koje su potrebne kako do sukoba ne bi dolo, proizilazi est principa dobre komunikacije16:
16. Uionica dobre volje (1995). Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D. Grupa Most 16 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
1. Odgonetanje sopstvenih potreba Prvo od ega treba da se poe, kada nas razliite situacije dovedu do sukoba, jeste da se razmisli o sopstvenim potrebama. Zato smo uli u sukob? ta stvarno hoemo? to bolje spoznamo potrebe koje su u osnovi sukoba, to emo imati vie mogunosti da ga rijeimo. 2. Prihvatanje drugog Vrlo je vano da drugoj osobi dozvolimo da predstavi svoje zahtjeve, zatim, da i ta druga osoba ima svoje potrebe, te da su one podjednako vane kao i nae. Osobu sa kojom smo u sukobu ne treba da gledamo kao neprijatelja, ve kao nekoga ko je slian nama. 3. Razvoj nenasilnih komunikacijskih strategija U ove strategije spadaju: paljivo sluanje, parafraziranje, nenasilni govor, vremenska perspektiva, nivo optosti, emocionalni nivo, razliite uloge, optimalna koliina informacija i ziko ometanje komunikacije. a. Paljivo sluanje je vjetina koja moe da se vjeba, a odnosi se na nau sposobnost da se usredsredimo na osobu sa kojom smo u sukobu i da paljivo pratimo ono to nam govori, kako ne bismo gubili informacije, pa ih kasnije sami konstruisali. Za ovo je potrebno mnogo samokontrole i dosta hrabrosti. b. Parafraziranje je tehnika koja podrazumijeva ponavljanje onoga to je sagovornik rekao, ali svojim rijeima (ne misli se na doslovno ponavljanje, odnosno papagaj govor). Ovom tehnikom se sagovorniku daje do znanja da je sasluan, sluaocu omoguava da provjeri da li je pravilno razumio svog sagovornika. Npr. nastavnica kae roditelju. Vae dijete mi toliko die pritisak, da ja vie ne mogu normalno da izvodim nastavu. Roditelj bi parafrazirao na sljedei nain: Vas njegovo ponaanje zaista uznemirava. c. Nenasilni govor predstavlja nain na koji se obraamo drugima, izraavamo svoja osjeanja i misli, a da pri tome ne vrijeamo nikoga. Postoje dvije vrste ovog govora, a to su: jagovor i preokviravanje. Jagovor je tehnika kojom govorimo o sebi, izraavamo svoja osjeanja, govorimo u svoje ime i iz svoje koe. Ova tehnika ne slui bjeanju od sukoba, ve izotravanju onoga oko ega je sukob nastao. Jagovor ima tri dijela, a to su: - objektivno opisujemo postupke druge osobe, zbez kvalikacija, vrednovanja, ocjenjivanja, - govorimo o svojim osjeanjima, reakcijama vezanim za njene postupke, - dajemo mogue rjeenje problema. Jagovor otvara komunikaciju i spremnost za rjeavanje nastalog problema. Preokviravanje predstavlja oblik aktivnog sluanja, odnosno reagovanja na ono to sagovornik govori, ali za razliku od parafraziranja, u preokviravanju imamo donekle promjenu znaenja. Npr. neko kae: Vi ste vrlo sebina osoba, koja unitava ovu rmu. Preokviravanje bi zvualo na sljedei nain: Poto
d.
e.
f.
g.
h.
4.
vidim da vam je veoma stalo do rme, hajde da razgovaramo o problemu koji vas mui. Vremenska perspektiva Ovdje se smatra da razgovor treba da se vodi o sadanjim dogaajima i o njihovim posljedicama, a ne o nekim ranijim dogaajima, koji su odavno zavreni i ijih se detalja slabo sjeamo. Ukoliko produbljujemo diskusiju dodajui dogaaj na dogaaj to ne vodi rjeavanju problema, ve njegovom produbljivanju. Nivo optosti Preporuuje se da se razgovara o to konkretnijim stvarima i to direktnije, odnosno da se razgovor vodi oko konkretnih problema. Emocionalni nivo Poeljno je da osobe koje ulaze u razgovor sa namjerom da rijee problem, to vie umire svoje emocije, kako se one tokom diskusije ne bi razbuktale. Jake emocije jesu pokazatelj koliko se sukob razbuktao, ali nas one onemoguavaju u njegovom rjeavanju. Razliite uloge Tokom rjeavanja sukoba, komunikacija preuzme takav tok da se uloge spontano podijele, pa jedna strana bude slabija, a druga jaa; jedna pokvarena, druga potena, itd. Ono to je najbolje za rjeenje problema jeste da se komunikacija ujednai, odnosno da osobe u komunikaciji budu ravnopravne. Optimalna koliina informacija to se ljudske panje tie, ona ima svoje granice. Mi nismo u stanju da u odreenom trenutku registrujemo i prikupimo veliki broj informacija. Zato imamo problem sa govornicima koji nam, u vrlo kratkom vremenskom periodu, daju dosta informacija. Tada nam se deava da poslije odreenog vremena prestanemo da ih sluamo. Kada je rije o rjeavanju problema, to ne bi trebalo da se desi, jer sukobljene strane treba da pomno sasluaju jedna drugu. Zato je potrebno da se daje neka optimalna koliina informacija, kako bi se, to ekasnije, ilo ka rjeenju problema. i. Fiziko ometanje komunikacije Komunikacija ponekad ne ide kako treba, iz nekih spoljanjih razloga. Previe je drugih ljudi, nema sobe u kojoj biste imali mir, nemate gdje da sjednete ili nemate uopte vremena za razgovor. Ovo sve mogu da budu prekretnice za ostvarenje uspjene komunikacije. Podsticanje samoafirmacije Ono to je vrlo vano za znati, jeste da rad na spreavanju nastanka sukoba, u stvari, predstavlja rad na osvjeivanju i osnaivanju svih strana u sukobu, tako da postanu sposobne da same nau izlaz iz trenutne situacije u koju su upali. Sukobi se vrlo esto zapoinju, jer kod sukobljenih strana, ili jedne od njih, preovlada strah da nee biti dovoljno jaka da se izbori za svoj cilj. Onda nastupa negacija tog straha, koji se maskira naroguenou, prijeteim pogledima, agresivnim govorom, to sve vie oteava razgovor sa drugim osobama i prevodi ga u sukob.
17
5. Podravanje tolerancije i otvorenosti Osobe koje su tolerantnije i otvorenije prema razlikama u miljenjima, osobinama, navikama, imaju manju mogunost da ulaze u sukobe sa drugim ljudima. 6. Modeliranje procedure konstruktivnog razrjeavanja sukoba Ukoliko su osobe zatvorene za alternative, to predstavlja nepremostivu prepreku u iznalaenju konstruktivnih rjeenja problema koji meu njima postoji. Preformulisanje problema u jezik potreba predstavlja ansu da se doe do novih ideja. Ovaj proces prolazi kroz nekoliko faza: - odreivanje problema - traganje za to vie razliitih rjeenja - odbacivanje potpuno neprihvatljivih rjeenja - procjena kratkoronih i dugoronih posljedica - izbor najboljeg rjeenja problema koji odgovara objema stranama - odreivanje detalja i procesa realizacije rjeenja. Ono to predstavlja jedno od glavnih postignua razvoja jeste da djeca dobijaju sve veu sposobnost da reguliu sopstveno ponaanje u skladu sa oekivanjima drutva u kojem ive. Svaka faza razvoja otvara neka nova podruja sukobljavanja, jer dolazi do promjena u djeijim potrebama, sposobnostima, znanjima, vjetinama, a u isto vrijeme se i uslonjavaju vrste i prirode socijalnih odnosa u koje dijete stupa. Zato kod djece treba da se razvijaju sposobnosti i osobine znaajne za ponaanje u koniktnim situacijama, a to su: decentracija, empatija, komunikacijske sposobnosti, ispoljavanje agresije, odgonetanje svojih potreba i samopouzdanje. Decentracija predstavlja sposobnost odvajanja od vlastite take gledita i uivljavanja u taku gledita onog drugog. Nerazvijenost te sposobnosti, jedan je od kljunih razloga nesnalaenja u koniktnim situacijama. Ova sposobnost nije razvijena kod djece predkolskog uzrasta, tako da ona nisu u mogunosti da shvate ta drugi ljudi misle i osjeaju, te da razumiju da oni mogu da imaju drugaije potrebe, elje i interese. Zato je potrebno da se kod djece razvijaju i usavravaju sposobnosti decentracije. Pomou sadraja iz svakodnevnog ivota dijete moe da uoi po emu se razlikuje, a po emu je slino sa drugim ljudima u pogledu sklonosti, osjeanja, navika. Kako rastemo, tako nam se mijenja i sposobnost uivljavanja u emocionalno stanje druge osobe, koje se zove empatija. Ona podrazumijeva ne samo sposobnost prepoznavanja tuih osjeanja, ve i njihovog razumijevanja. Smatra se da je ona djelimino uroena i da se javlja jo u prvoj godini ivota, ali sa razvojem saznajnih sposobnosti, dijete ne samo da saosjea sa drugim osobama, ve moe i da razumije njihova osjeanja, te da ih i predvidi. Empatija varira od situacije, do situacije. Ona bi, u savremenom kolstvu, trebala da predstavlja cilj vaspitanja. Empatiju treba razvijati kod djece, podsticati je na
razliite naine. Nain na koji se ponaamo u koniktnim situacijama zavisi i od naih komunikacijskih sposobnosti. I one se razvijaju sa uzrastom. Verbalne sposobnosti su presudne u rjeavanju sukoba. Vrlo esto se kod djece deava da ne znaju da izraze sve to ele, ili se izraavaju na pogrean nain. Djecu je potrebno nauiti da svoje misli i stavove izraavaju jasno, bez prebacivanja odgovornosti na drugu osobu. Ovome slue vjebe za jagovor. Da bismo se uspjeno sporazumijevali potrebno je da razumijemo i neverbalnu komunikaciju. Komunikacijska sposobnost predstavlja sposobnost prilagoavanja razliitim situacijama komunikacije. Da bi ona bila uspjena, neophodno je da postoji prilagoavanje svih uesnika u njoj, jer se u komunikaciji deava proces razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja odnosa meu uesnicima, tako da svaki od njih dobija svoje mjesto i znaaj.17 Proces komunikacije je dvosmjeran i sastoji se od izraavanja sebe i sluanja drugih. Naini na koje to radimo, govore o tome da li je komunikacija dobra ili nije, odnosno, da li se ona uopte uspostavlja ili se prekida. Komunikaciju oteava tzv. jezik nesluanja i neprihvatanja. Karakteristike ovog jezika su sljedee: nareivanje, upozoravanje, prijetnja, moralisanje, navoenje reenica koje poinju sa trebalo bi..., savjetovanje, nuenje rjeenja, osuivanje, kritikovanje, etiketiranje, dijagnostikovanje, hvalisanje, tjeenje, sasluavanje i povlaenje. Svakako, postoje stvari koje komunikaciju mogu i da olakaju, a to je tzv. jezik sluanja i prihvatanja. Njegove karakteristike su: - Pasivno sluanje - koje ohrabruje na razgovor, ali se njim ne ostvaruje dvosmjerna komunikacija, jer ono podrazumijeva da jedan sagovornik samo slua drugog, dajui mu to do znanja svojom neverbalnom komunikacijom. - Potvrivanje - olakava komunikaciju, ali se njime ne daje potpuna potvrda da se razumije ono to nam sagovornik pria. - Tehnika otvaranja vrata - ekasna je u pokazivanju da elimo da sluamo i da za to imamo vremena. Ona nije ekasna u iskazivanju prihvatanja, razumijevanja i topline. - Aktivno sluanje - podrazumijeva razumijevanje potreba i osjeanja druge strane. Ovakvo sluanje utie na to da uesnici u komunikaciji imaju doivljaj da su njihove ideje, osjeanja i potrebe shvaene i prihvaene. Kada je rije o sluanju, kao jednoj od karakteristika dobre komunikacije, potrebno je znati i sljedee. Da biste bili dobar slualac, neophodno je da se steknu sljedei uslovi: 1. Morate biti motivisani. 2. Potrebno je mirno mjesto za razgovor. 3. Ne pogaajte unaprijed ta e druga osoba da kae. 4. Imajte na umu sopstvene predrasude i ubjeenja.
17. Vrnjaka medijacija od svae slae. Zorica Triki i Dragana Koruga. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ. 18 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
Obraajte punu panju na ono to vam se govori. Nemojte prebrzo da prelazite preko tematike. Povremeno pokuavajte da parafrazirate. Kada imate problema da uoite poentu onoga to vam sagovornik govori pitajte: Zato mi ovo sve govori? 9. Ako gubite nit razgovora, obratite panju na kljune rijei. 10. Nemojte prekidati sagovornika da biste mu traili objanjenje nebitnih detalja. Pored toga to je za dobru komunikaciju neophodno dobro sluanje, isto tako je vrlo vana i povratna informacija. Nju je vrlo teko dati ukoliko imamo problem sa odreenom osobom, a elimo da ga rijeimo. Tada je potrebno da se obrati panja na nekoliko stvari. Prvo, potrebno je voditi rauna o tome da li je primalac spreman da razgovara sa vama i da je rije o aktuelnom problemu, a ne o neemu to se davno desilo. Zatim, trenutak koji se bira za razgovor treba da bude pogodan, odnosno da odgovara i vama i osobi sa kojom elite da razrijeite problem. Problem se nikada ne rjeava tamo gdje su prisutni i drugi ljudi, to znai da je bitno da odaberete neko mjesto gdje sa svojim sagovornikom moete da budete nasamo. U razgovoru je potrebno da se bude konkretan, da se barata injenicama, odnosno da se komentari o problematinom dogaaju ne zasnivaju na emocijama. Tenja treba da se baci na ono to moe da se promijeni. Od sagovornika nikada ne traiti promjene u vie stvari, ve je potrebno da se koncentriete na jednu. U svakom sluaju, budite voljni da pomognete u ostvarivanju te promjene i omoguite svom sagovorniku da na vae prijedloge uzvrati povratnim informacijama. A kako se daje povratna informacija? 1. Opiite problem ili situaciju osobi koja je uzrokuje. 2. Deniite osjeanja ili reakcije koje njeno problematino ponaanje izaziva kod vas. 3. Predloite rjeenje ili zamolite tu osobu da ga predloi.
5. 6. 7. 8.
Za nae ponaanje u koniktnim situacijama veoma su bitni naini ispoljavanja agresije, a oni se mijenjaju sa uzrastom. Sa uzrastom se smanjuje ispoljavanje zikog nasilja, ali se poveava verbalno nasilje. Takoe se teite sa instrumentalnog, pomjera na neprijateljsko nasilje. to dijete postaje starije to dobija sve vei repertoar ponaanja koje moe da ispolji u situaciji sukoba. S obzirom da su osjeanja bijesa i ljutnje vrlo esta u sukobima, potrebno je djecu, u preventivnim programima, dovoditi u situacije da ih doive i da na taj nain naue da ih prepoznaju. Pored toga to ih treba nauiti da prepoznaju osjeanja, potrebno ih je nauiti i na koji nain da adekvatno reaguju u situacijama kada se ta osjeanja kod njih jave. Jedna od sposobnosti koju treba da imaju osobe, da bi konstruktivno rijeile sukob, jeste odgonetanje svojih potreba, odnosno prepoznavanje potreba i naina na koje se one mogu rijeiti. Prva vana komponenta, kada je prepoznavanje potreba u pitanju, jeste i sposobnost odlaganja njihovog zadovoljenja. Ova sposobnost je vaspitljiva, tako da se moe vjebati na odreene naine. Druga vana komponenta je saznajne prirode i odnosi se na odgonetanje svojih potreba i za nju je iskustveno uenje presudno. Djeci mlaeg kolskog uzrasta pojam potrebe se pribliava preko upoznavanja i odgonetanja sopstvenih elja, i to kroz igru, crte i razgovor. Sa djecom starijeg kolskog uzrasta moe slobodno da se radi na upoznavanju razlika u potrebama i interesima sukobljenih strana, te kako njihovo ponaanje u sukobu zavisi od potreba i interesa. Razvoj svih do sada navedenih sposobnosti poveava mogunost djeteta da sagleda svoje, a i potrebe one druge strane u sukobu. A ta je klju za konstruktivno rjeavanje problema? To je samopouzdano ponaanje. Ovo ponaanje podrazumijeva osjetljivost i otvorenost za potrebe one druge strane, ali, isto tako, i prepoznavanje i uvaavanje sopstvenih potreba.
19
Ovaj program prevencije vrnjakog nasilja u kolama ima za cilj da smanji stopu nasilja meu djecom, tako to e smanjiti nivo tolerancije na nasilje i inicirati saradnju izmeu uenika, nastavnika i strunih saradnika u borbi protiv nasilja. U kreiranju ovog programa poli smo od injenice da su ljudi najee, slabo informisani o nasilju, njegovim vrstama, uzrocima i posljedicama, te da bi to mogao da bude jedan od uzronika sve vee pojave nasilja meu djecom. Jednostavno, nesposobnost registrovanja odreenih vrsta nasilja, kako od strane djece, tako i od strane odraslih koji ih okruuju, dovodi do toga da se posljedice nasilja gomilaju kod djece, vre negativan uticaj na njihov, kako psihiki, tako i emocionalni, socijalni, pa i ziki razvoj, i nakon odreenog vremena kod njih izazivaju ponaanja, koja su ili destruktivna, ili autodestruktivna. Kada se ta ponaanja registruju, obino bude kasno da se kod te djece naprave neki pomaci ka normalnom funkcionisanju. Naa je elja da ovim programom pokuamo da edukujemo i djecu i odrasle da nasilna ponaanja registruju na vrijeme i da se na adekvatan nain bore protiv njih. Ovaj program prevencije u sebi obuhvata sva tri oblika preventivnog rada: primarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa onom djecom u koli, koja nisu do sada bila obuhvaena nasiljem, sekundarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa djecom koja su pod rizikom da postanu rtve nasilja ili da ponu da vre nasilje, i tercijarnu prevenciju, u okviru koje bismo radili sa djecom koja su ve imala priliku da se susretnu sa nasiljem, bilo da su bila ili jo uvijek su rtve ili oni koji vre nasilje. Program prevencije vrnjakog nasilja zasniva se, jednim dijelom, na edukaciji uenika, nastavnika i strunih saradnika, te roditelja, o sljedeim temama: nasilju, nje20 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
govim uzrocima i posljedicama, karakteristikama djece koja su potencijalne rtve nasilja i potencijalni nasilnici, kao i o nenasilnoj komunikaciji. Pored toga to je, za borbu protiv nasilja, neophodno poznavati njegove vrste, uzronike i posljedice, kada je rije o prevenciji, onda je zaista vano da uenici, nastavnici i struni saradnici, poznaju i osnove nenasilne komunikacije. Ova komunikacija omoguava rjeavanje problema na nenasilan i konstruktivan nain, a osobe ui prepoznavanju, kako sopstvenih, tako i tuih potreba, interesa i elja, to predstavlja dobar preduslov za konstruktivno rjeavanje problema. Drugi dio ovog preventivnog programa predstavlja primjena steenih znanja. Ona se zasniva na monitoringu ponaanja uenika u toku nastave i nakon nje, od strane njihovih vrnjaka. Monitoring podrazumijeva neposredno praenje ponaanja uenika, te registrovanje zapaenih nasilnih oblika ponaanja i izvjetavanje o njima na asovima odjeljenske zajednice, na kojima bi se onda razgovaralo o uzrocima i posljedicama registrovanih nasilnih ponaanja i mogunostima primjene drugaijih naina reagovanja u istim ili slinim situacijama. Vrlo vana stvar za ovaj dio rada na prevenciji nasilja, jeste to da se nikako ne ukljuuju bilo kakve radikalne mjere prema djeci koja su izvrila neki od oblika nasilja. Na ovaj nain elimo da oslobodimo djecu, koja su rtve nasilja, da izvjetavaju o njemu, ne bojei se posljedica, ali isto tako, i da djeci koja su nasilna, pokaemo da se problemi na koje se nailazi ne rjeavaju nasiljem. Ono na emu se insistira u ovom programu, jeste razvoj djetetove linosti, bilo da je rije o djetetu rtvi nasilja ili djetetu koje vri nasilje. Trei dio ovog programa podrazumijeva ukljuivanje roditelja, kao nekog ko e davati podrku uenicima i nastavnicima u borbi protiv vrnjakog nasilja. Smatramo da je koli potrebna pomo lokalne zajednice, kako bi se to ekasnije borila protiv razliitih oblika nasilja, pa smo
PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA
u to ukljuili i roditelje, kao bitnu kariku u ovom lancu. Dakle, ovaj dio preventivnog programa podrazumijeva aktivnost uenika i njihovih roditelja iz Grupe za podrku, orijentisanu na podizanje svijesti u lokalnoj zajednici i uticaju nasilja na razvoj djece i mogunostima koje zajednica moe da im prui u borbi protiv ovog vrlo jakog protivnika.
MONITORING NASILNIH OBLIKA PONAANJA

Aktivnost monitoringa nasilnih oblika ponaanja meu djecom, u okviru programa prevencije vrnjakog nasilja provodi se na sljedei nain. U okviru svakog odjeljenja odredi se jedan uenik, koji e imati ulogu onoga koji posmatra ponaanja svojih drugova iz odjeljenja i biljei u, za to pripremljenu, tabelu.18 Posmatraju se ponaanja koja se deavaju, kako u uionici, tako i na odmorima unutar kole i u kolskom dvoritu. Ono to je bitno za ovo posmatranje jeste da je taj uenik koji provodi monitoring zaduen za posmatranje ponaanja samo svojih drugova iz razreda. Na kraju svakog mjeseca, ovaj uenik predstavlja prikupljene podatke na asu odjeljenjske zajednice, bez navoenja imena uesnika u nasilju. Tanije reeno, daju se statistiki podaci o oblicima nasilja koji su preovladavali u tom odjeljenju u proteklih mjesec dana. Oblici nasilja, koji se prate, su sljedei: 1. udaranje 2. guranje 3. utiranje 4. davljenje 5. upanje 6. zatvaranje i zakljuavanje 7. otimanje linih stvari 8. unitavanje linih stvari 9. vrijeanje 10. ismijavanje 11. omalovaavanje 12. prijetnja 13. iskljuivanje iz grupe ili drutva 14. ogovaranje 15. irenje lai o drugoj osobi 16. nagovaranje drugih da se ne drue sa odreenom osobom 17. dodirivanje nekog protiv njegove volje 18. upuivanje bezobraznih rijei 19. pokazivanje bezobraznih slika 20. tjeranje na seksualni odnos
21. snimanje telefonom bez dozvole i umnoavanje snimljenog sadraja 22. slanje uznemirujuih SMS poruka 23. uznemiravanje pozivima putem mobilnog telefona 24. uznemiravanje e-mail porukama 25. stavljanje snimaka, obavljenih bez dozvole, na internet 26. upuivanje prijeteih pogleda 27. upuivanje grimasa 28. uhoenje ili praenje 29. iznuivanje novca 30. ucjenjivanje. Pored ovih oblika ponaanja, djeca koja posmatraju i biljee nasilne oblike ponaanja, slobodno mogu da dodaju nove oblike, ukoliko neki oblik nasilnog ponaanja ne mogu da svrstaju u jednu od gore ponuenih kategorija. Nakon predstavljanja podataka, uz pomo nastavnika, uenici razgovaraju o predstavljanim nasilnim ponaanjima, njihovim uzrocima i posljedicama. Na ovom asu se ne vri nikakav pritisak na uenike koji su se nasilno ponaali, ne kanjava ih se, ve se pokuava doi do podataka o uzrocima njihovih nasilnih ponaanja, kao i do podataka o posljedicama. Ovo je as19 na kojem djeca ue o nasilju, njegovim uzrocima i posljedicama, kao i o nenasilnoj komunikaciji i ekasnijim strategijama rjeavanja problema. Oni se bave pojedinanim sukobima, opisuju ih, tako to nastoje da sukob predstave, kao neto to je zajedniki problem, koji pogaa obje strane, i kao neto to ometa i jednu i drugu stranu u zadovoljenju svojih potreba. Osnovni cilj ovog asa je, da se djeca naue otvoreno govoriti o nasilju, razmatrati njegove uzroke i posljedice, i ne gledati na osobu koja vri nasilje, kao na jedinog uzronika tog problema zvanog nasilje. Osim toga, vano je i osloboditi djecu da govore o nasilju, a da nakon toga ne oekuju kaznu (bilo od strane autoriteta, ukoliko vre nasilje, ili ukoliko su rtva nasilja, od strane onih koji vre nasilje). Pored toga to se na asu odjeljenjske zajednice razgovara o nasilnim ponaanjima koja je zabiljeio uenik koji je za to zaduen, i ostali uenici su slobodni da prijave odreeno nasilno ponaanje, kako bi se o njemu razgovaralo i pokualo nai neko rjeenje. Ukoliko se desi da je akter sukoba dijete koje nije uenik tog odjeljenja, o problemu se ne razgovara taj as, ve se odredi vrijeme kada e taj problem biti razmatran, ali uz prisustvo i tog uenika iz drugog odjeljenja i njegovog razrednika/razrednice ili uitelja/uiteljice. Veoma je vano da djeca naue da se o dogaajima, u okviru kojih se desilo nasilje, razgovara onda kada su svi uesnici u tom dogaaju prisutni.
18. Tabela za biljeenje podataka nalazi se u prilozima. 19. Prikaz strukture asa nalazi se u prilozima.
21
IGRICE
Igrice koje e biti predstavljene u narednom dijelu ovog prirunika, predstavljaju odlinu podrku preventivnom radu na smanjenju stope vrnjakog nasilja i mogu se izvoditi na asovima odjeljenjske zajednice. 1. IGRICE ZA UPOZNAVANJE koriste se u sluajevima kada se lanovi grupe ne poznaju. a. Ime i biljka U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje ime i naziv biljke koja poinje sa prvim slovom njegovog imena, npr. Jovana, jagorevina. Nakon toga ga ostatak grupe pozdravi sa: Zdravo Jovana. b. Ime i pokret U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje ime i napravi neki pokret. Nakon toga ostatak grupe ponovi njegovo ime i pokret koji je izveo. c. Ime i ivotinja U ovoj igri svaki uesnik izgovori svoje ime i naziv ivotinje koju najvie voli, npr. Sran, pas. Nakon toga ga ostatak grupe pozdravi sa: Zdravo Srane. d. Imena i pridjevi Svaki uesnik kae svoje ime i pridjev koji poinje sa prvim slovom njegovog imena, npr. ljuta Ljubica. e. Volim/ne volim svoje ime Svako od uesnika kae svoje ime, nain na koji ga je dobio, ko mu je dao ime i da li voli svoje ime. 2. IGRICE ZA SHVATANJE I PRIHVATANJE SOPSTVENE INDIVIDUALNOSTI I INDIVIDUALNOSTI DRUGIH a. Kod tebe mi se svia Svi sjede u krugu i voditelj kae: Sada pokuajte da osobu, koja sjedi sa vae desne strane, predstavite na pozitivan nain. Recite njeno ime i neto to vam se kod nje ili na njoj samoj, svia. b. Intervju Uesnici se podijele u parove, tako da budu sa nekim koga dobro ne poznaju ili s kim se esto ne drue. Jedan lan para je osoba A, a drugi osoba B. Osoba A ima zadatak da u roku od 3 minuta sazna to vie stvari o osobi B. Nakon isteka vremena, one mijenjaju uloge. Kada obje osobe obave intervju uesnici se vraaju u krug i predstavljaju jedni druge. c. Neobini intervju - Uesnici se podijele u parove, tako da budu sa nekim koga dobro ne poznaju ili s kim se esto ne drue. Jedan lan para je osoba A, a drugi osoba B. Osoba A ima zadatak da u roku od 5 minuta sazna to vie neobinih stvari o osobi B (npr., postoji li neki najudniji dogaaj koji ti se dogodio, da li si upoznao neku neobinu osobu, ima li neku neobinu osobinu, itd.). Nakon isteka vremena one mijenjaju uloge. Kada obje osobe obave intervju uesnici se vraaju u krug i svako od njih predstavljaju jedni druge. d. Kai mi, kai Uesnici naprave dva koncentrina kruga i okrenu se jedni prema drugima, tako da
svako od njih ima svoga para. Voditelj kae: Sada imate priliku da od svog partnera saznate neto to do sada niste znali o njemu ili njoj. Moete da ga pitate ta god hoete. Prvo e pitanje postavljati oni koji stoje u spoljanjem krugu. Trudite se da na pitanja odgovarate kratko i jasno i da ne proirujete temu. Nakon to se prvo ispitivanje zavri, spoljanji krug rotira za jedno mjesto udesno. Sada pitaju oni koji se nalaze u unutranjem krugu. Nakon toga spoljanji krug rotira za jo jedno mjesto udesno. Ovo rotiranje se ponavlja dva puta, tako da svaki uesnik ima priliku da postavi po dva pitanja. Kada svaki uesnik postavi po dva pitanja, uesnici se vraaju u veliki krug i poinje diskusija o tome kako su se uesnici osjeali kada su postavljali pitanja, ali i kada su na njih odgovarali. Razgovor se vodi i oko toga kako je nekim osobama teko da zaponu komunikaciju, a nekim lako, kako neko lako, a neko tee odgovara na neobina pitanja, itd. e. Da li sam to ja? Uesnici dobiju komad papira i sljedee uputstvo: Sada ete na ovim papirima da napiete tri osobine koje ne volite kod drugih ljudi. Za ovaj zadatak imate 5 minuta. Nakon isteka vremena, uesnici itaju osobine koje su napisali na svoje papirie. Nakon toga se razgovara o tome da li oni meu osobinama koje su naveli nalaze neke koje prepoznaju kod sebe. Cilj igrice je da uesnici spoznaju kako je jedna od karakteristika ovjeka i to da neke osobine, koje ne voli kod drugih ljudi, i sam posjeduje. Ista igrica se moe odigrati i sa navoenjem osobina koje volimo kod drugih ljudi, sa ciljem da se sa uesnicima govori o tome kako neke osobine, koje volimo kod drugih ljudi i mi sami posjedujemo. f. Volim ne volim Voditelj kae: U ovoj igrici vi ete praviti grupe prema onome ta volite ili ne volite i to nakon to ja kaem kriterij, npr. volim fudbal. Na lijevu stranu od mene staju oni koji vole ono to sam navela, a na desnu stranu oni koji to ne vole. Svaki put dobro pogledajte ko je sa vama u grupi. Kriteriji koje voditelj navodi su sljedei: - vole ne vole narodnjake - vole ne vole matematiku - vole ne vole ziko - vole ne vole ivotinje - vole ne vole kolae - vole ne vole supu - vole ne vole sport - vole ne vole mobilne telefone. Nakon to se odigra svih 8 grupisanja, uesnici posjedaju u veliki krug i sa njima se vodi razgovor oko toga koliko smo svi razliiti, da li su uspjeli, barem po jednom kriteriju, da budu u istoj grupi sa veinom uesnika. Vrlo je vano da uesnici kroz ovu igru shvate da, ukoliko se potrudimo, uvijek moemo da pronaemo barem jednu karakteristiku, po kojoj smo slini sa nekom drugom osobom.
22
g. Kako me vide drugi U ovoj igri uesnici dobijaju listie. Na svakom listiu se nalazi napisano jedno ime uesnika. To znai da svaki uesnik dobija onoliko listia koliko ima uesnika, samo ne dobija listi sa svojim imenom. Uesnici imaju zadatak da na svaki listi napiu po jednu karakteristiku, koja, po njihovom miljenju, predstavlja osobu ije je ime ispisano na tom listiu. Nakon to to zavre, listie kae na veliki pano, na kojem se nalaze ispisana imena svih uesnika, i to tako to ispod imena svakog uesnika kae listi sa njegovim imenom i navedenom karakteristikom. Kada zavre kaenje listia, svi uesnici se vraaju na svoja mjesta u veliki krug. Sljedei korak u ovoj igri je taj da sada svaki uesnik ustaje sa svog mjesta, prilazi panou, i ita karakteristike koje su za njega pisali ostali uesnici. Zatim se proitane karakteristike komentariu. Cilj igre je da uesnici uvide kako ih vide drugi, te koliko se njihova slika o sebi razlikuje od one koju imaju druge osobe o njima. 3. IGRICE KOJE NAS UE DA UOIMO PREPREKE KOJE NAM STOJE NA PUTU OSTVARENJA NAIH ELJA a. Koveg elja Ova igra ima etiri faze. U prvoj fazi uesnici imaju zadatak da nacrtaju svoju veliku elju. Svako od uesnika dobija papir na kojem crta svoju elju. Uesnici, za vrijeme ove faze, ne moraju da sjede u krugu, ve mogu da pronau neko mjesto u prostoriji na kojem e im biti ugodno i gdje e moi da se to bolje uive u igru. Dok uesnici crtaju, voditelj ih obilazi i podstie ih hvalei im crtee. Vrlo je vano da se uesnicima napomene da ljepota crtea nije bitna, ve njen sadraj. Za crtanje imaju 5 minuta. Svako na svoj crte pie svoje ime. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, ali tako da se oni meu sobom ne preklapaju. U drugoj fazi uesnici razmiljaju o tome ta je to to bi moglo da im otea ostvarenje njihove elje. Svako od njih uzima novi list papira i crta prepreku, koja bi mogla da im onemoguava ili oteava ostvarenje njihove elje. Za crtanje imaju 5 minuta. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, odmah ispod crtea sa eljom. U treoj fazi uesnici razmiljaju o tome kako mogu da se rijee prepreke, koja im oteava ostvarenje elje. U ovoj fazi oni crtaju tzv. pomonika, odnosno osobu koja bi mogla da im pomogne da prevaziu tu prepreku. Za crtanje imaju 5 minuta. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, odmah ispod crtea sa eljom i njenom preprekom. U etvrtoj fazi razmiljaju o tome koliko vremena treba da proe da bi im se elja ostvarila. Svi uesnici
staju direktno ispred svojih crtea, okreu im lea i udaljuju se od njih u skladu sa duinom vremena koje su odredili kao vrijeme koje je potrebno da proe da bi im se elja ostvarila. to je to vrijeme krae, to se oni udaljuju sa to manje koraka od svojih crtea. Nakon to se udalje od crtea, okreu se prema njima i pogledaju u njih. Zatim se razgovara o tome da li je njihova udaljenost velika i ta je to to oni sami mogu da urade kako bi tu udaljenost smanjili. U ovoj diskusiji uesnike treba ohrabrivati da sebe vide to aktivnijim, kada je u pitanju smanjenje udaljenosti izmeu njih i ostvarenja njihovih elja. b. Imam elju U ovoj igri uesnici imaju zadatak da nacrtaju svoju veliku elju. Svako od uesnika dobija papir na kojem crta svoju elju. Uesnici, za vrijeme ove faze, ne moraju da sjede u krugu, ve mogu da pronau neko mjesto u prostoriji na kojem e im biti ugodno i gdje e moi da se to bolje uive u igru. Dok uesnici crtaju, voditelj ih obilazi i podstie ih hvalei im crtee. Vrlo je vano da se uesnicima napomene da ljepota crtea nije bitna, ve njihov sadraj. Za crtanje imaju 5 minuta. Svako na svoj crte pie svoje ime. Nakon to zavre sa crtanjem, vraaju se u veliki krug i stavljaju svoj crte u sredinu kruga, ali tako da se oni meu sobom ne preklapaju. Kada svi uesnici postave svoje crtee u sredinu kruga, sjedaju na svoja mjesta i nastoje da se to ugodnije smjeste u svojim stolicama. Poinje igra voene fantazije. Da bi ova igra bila uspjena, veoma je vano da uesnici budu oputeni i mirni i da paljivo prate upute voditelja, a one glase: Polako emo da otputujemo u matu, tako to ete da zatvorite oi. Pred svojim oima gledaete jedan mali film. Pratite moj glas i priu koju vam priam, pa ete tako na najbolji nain da uestvujete u ovoj igri. Moda e vam u poetku biti neobino, ali pokuajte da se opustite i prepustite mojim rijeima. Tokom voene fantazije, voditelj treba da tekst izgovara jasno i razgovjetno, blagim i oputajuim glasom i ritmom, sporijim od uobiajenog. Na mjestima gdje u tekstu pie pauza potrebno je malo zastati. Voditelj nastavlja: Opustite se. Neka vam noge budu cijelim stopalima na podu, ruke na krilu, a vrat oputen. Na moj znak, vi ete zatvoriti oi i, tako murei, pratiti priu koju u vam priati. Dok budem govorila, zamiljaete ono ta govorim. Opustite se. Zatvorite oi. ujete razne zvukove ... Disanje, lagano kaljucanje, um ulice ... Svi ti zvuci se stapaju i ine va zatitni omota ... U njemu se osjeate sigurno ... Svaki novi zvuk, koji se bude javio, bie dio vaeg zatitnog omotaa, i ne moe vas uznemiriti ... Zamislite sebe kako odlazite odavde, izlazite na vrata, idete hodnikom, pa izlazite na ulicu ... Krenuli ste da ostvarite onu elju koju ste maloprije poeljeli i nacrtali ... Idete lagano i traite onoga ko bi mogao da vam pomogne u ostvarenju te elje ... Traite
svog pomonika ... (pravite pauzu od oko 15 sekundi) Evo, ugledali ste ga ... To je taj pomonik koga ste traili ... Stiete do njega ... Sada moete da ga zamolite da vam pomogne ... Slobodno mu kaite svoju elju i on ili ona e vam pomoi ... Kreete dalje zajedno i va pomonik vam pomae u uklanjanju prepreke, koja vas dijeli od vae elje ... (pravite pauzu od oko 15 sekundi) Zamislite da vam se elja ve ostvarila ... Osjetite to kako se radujete ... Doivite tu radost u sebi ... Sreni ste, zadovoljni, nasmijani ... (pravite pauzu od oko 15 sekundi) Poto se sve to tako lijepo dogodilo, sad emo polako da izaemo iz mate i da se vratimo u stvarnost ... Vratiete se u uionicu, proi ete pored svojih crtea sa eljama ... Vaa elja je jo uvijek samo nacrtana na papiru, onako kako ste je ostavili ... Nemojte da zaboravite radost koju ste osjeali dok ste matali, ak iako vam se elja jo uvijek nije ispunila ... Ja u sada da izbrojim do 5 i svi ete otvoriti oi, 1, 2, 3, 4, 5 ... Sada otvorite oi. Nemojte da se pomjerate sa stolice, nego lijepo sjedite i time kako sjedite, pokaite koliko ste uivali. Pokaite da ste zadovoljni. Nakon ovoga se sa uesnicima razgovara o tome kako su se osjeali tokom matanja, koliko esto ostvare svoje elje i da li se osjeaju kao to su se osjeali tokom matanja, koliko su realni u svojim eljama. c. Kako da ostvarim svoju elju kad mi brane? U ovoj igri uesnicima se predstavljaju prepreke na putu do ostvarenja njihovih elja i od njih trai da dou do rjeenja problema, odnosno da prevaziu prepreke. Prvi zadatak uesnika je da sasluaju poetak prie, koji glasi: Slavica je djevojica koja ide u 5. razred i odlian je uenik. Ona jako voli da se igra i da crta, a pogotovo da sa drugaricama eta po parku. Jednog dana Slavica je dola iz kole, ruala, napisala zadau i poela da se sprema da sa drugaricom Jelenom izae u oblinji park u etnju. Meutim, na vratima stana se pojavila njena mama i rekla joj kako danas ne moe da ide u etnju sa drugaricama, jer mora da uva mlaeg brata, dok ona i tata odu da pogledaju pozorinu predstavu. Njen brat je jako nemiran i neposluan. Nakon itanja teksta (tekst se moe proitati jo jednom ukoliko to nekome iz grupe treba) uesnici se dijele u grupe od po 5 lanova i dobijaju zadatak da osmisle predstavu. Voditelj daje sljedeu instrukciju: Pisac ove prie nije napisao kraj. Vi prvo treba da smislite ta se sve deavalo i kako e pria da se zavri. Prije toga, izvriemo podjelu uloga na jedan poseban nain. Svako od vas e, iz eira, da izvue po jedan papiri. Na papiru je nacrtan po jedan obojen znak. Uesnici koji imaju isti obojeni znak pristupaju jednoj grupi. Pored toga, na svakom papiriu se nalazi i napisano ime uloge koju osoba, koja izvue taj papiri, igra. Pored ve utvrenih uloga, u svakoj grupi postoje i papirii na kojima nema ispisanih imena uloga. To su papirii za osobe ije e uloge biti eventualno izmiljene. Za pravljenje predstave imate 15 minuta.
24 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
Nakon to se predstava osmisli, kree se u sljedeu fazu igrice, a to je izvoenje predstave. Kada trupa izvede predstavu, nagrauje se aplauzom i slijedi rekapitulacija izvedenog uz pomo parafraziranja, npr. Ovdje je Slavica imala ... potrebu, njena mama ... itd. U toku ovog parafraziranja, akcenat se stavlja na potrebe likova u predstavi, jer je znaajan dio rjeavanja sukoba upravo u spoznavanju potreba, kako svojih, tako i tuih. Kada sve trupe izvedu svoje predstave i one se prokomentariu iz ugla potreba, onda slijedi pria o tome da li su uesnici zadovoljni dobijenim rjeenjem, da li se moglo doi i do nekih drugih rjeenja. d. Sverada Ova igra poinje voenom fantazijom. Voditelj uvodi uesnike u igru na sljedei nain: Da bismo uspjeno izveli ovu igru, potrebno je da se opustite, to udobnije smjestite u svojim stolicama, zatvorite oi i paljivo sluate ta vam priam. Neka vam noge budu cijelim stopalima na podu, ruke na krilu, a vrat oputen. Na moj znak, vi ete zatvoriti oi i, tako murei, pratiti priu koju u vam priati. Dok budem govorila, zamiljaete ono ta govorim. Opustite se. Zatvorite oi. ujete razne zvukove ... Disanje, lagano kaljucanje, um ulice ... Svi ti zvuci se stapaju i ine va zatitni omota ... U njemu se osjeate sigurno ... Svaki novi zvuk, koji se bude javio, bie dio vaeg zatitnog omotaa, i ne moe vas uznemiriti ... Zamislite da se nalazite u svojoj sobi, u svom krevetu ... Jo nije svanulo, spavate i sanjate divan san ... Vi ste na livadi prepunoj arenog cvijea ... Osjeate miris cvijea, meku travu pod nogama, toplinu sunca koje vas miluje po licu i lagano pirkanje vjetra ... Po toj livadi se kreete onako kako elite ... Moete da trite, lagano etate, da se valjate po travi ili da lebdite iznad nje ... Odaberite nain koji vam najbolje odgovara. ... I dalje se kreete po livadi ... Osjetite jo jednom mirise, boje, svjetlo, zvuke, toplinu sunca ... Sunce nije bilo samo u vaem snu, ve je odavno i napolju ... Budite se sa onim predivnim osjeajem koji nas prati poslije lijepog sna ... Odjednom vidite da je u vaoj sobi neto drugaije nego inae ... Sa zaprepatenjem vidite da je na zidu vae sobe ispisana poruka sa sljedeim sadrajem: estitamo! Postao si srean dobitnik u specijalnoj kosmikoj nagradnoj igri! Dobio si Sveradu! Sverada je poseban dan. To je nagradni dan dan za ostvarenje elja. Moe da je provede onako kako hoe. Sverada je prilika da uradi ono to prieljkuje, i to bi te uinilo radosnim. Sveradom samo ti raspolae!!! Proitali ste poruku i pomalo ste zbunjeni .. Ubrzo shvatate da je dolo, ne vaih 5 minuta, ve vaih 24 sata ... u glavi razmatrate mogue varijante, ta biste sve mogli da radite ... Vano je da vam, sve to elite, stane u taj dan ... zato ponite odmah ...Krenite da ostvarujete svoju radost ...
Neko e ostati u toj sobi, neko je ve stigao tamo gdje je elio ... Poinje da se dogaa ono to ste oduvijek eljeli ... Obratite panju na to gdje se nalazite, kakav je taj prostor, ima li tu drugih osoba ili ste sami ... ta radite, ime se bavite ... Kako vam prolaze sati Sverade ... Koje boje, koji zvuci, mirisi, preovlauju u vaoj Sveradi ... Jedno vrijeme vas neu uznemiravati ... Pratite ta vam se deava, ta sve osjeate ... Rei u vam kada budemo bili na pola ovog udesnog dana i zatim kada budemo na kraju Sverade ... Sada jo uvijek imate dovoljno vremena, Sverada je tek poela ... (pravite pauzu od oko 1 minut) Sada smo na pola dana, pred vama je jo cijelo popodne i vee ... (pravite pauzu od oko 1 minut) Sverada se pribliava kraju, dovrite ono to elite da dovrite ... jo malo u vas pustiti da to uradite, da uivate u Sveradi ... (pravite pauzu od oko 20 sekundi) Onda emo se pripremati za povratak u dananji dan (rei dan i datum) Sada emo se polako vratiti u nau uionicu ... Na putu nazad prolazite opet onom livadom iz vaeg sna, sa osjeajem ispunjenih elja ... Kreete se na nain koji najvie volite, osjeate boje, mirise i zvukove, osjeate radost ... Doivjeli ste ono to ste eljeli ... Brojau do tri i kada kaem tri, otvoriete oi i osjeaete se potpuno mirno i oputeno ... 1, 2, 3 ... Otvorite oi. Da bi ova igra bila uspjena, veoma je vano da uesnici budu oputeni i mirni i da paljivo prate upute voditelja, i da njegove rijei budu razumljive, jasno izgovorene, a ton blag i oputajui, ritam sporiji od uobiajenog. Nakon matanja o Sveradi, uesnici uzimaju papir i bojice i dobijaju instrukciju da na papiru predstave sve ono to se deavalo u njihovoj mati. Prije nego to ponu sa crtanjem voditelj ih uvodi u aktivnost: Obratite panju na ovo to u vam sada rei. Nije vano kako crtate, niti da li ete predstaviti samo jedan isjeak iz vae mate o Sveradi. Bitno je da u svoj crte unesete svoja osjeanja koja ste imali kada ste matali o Sveradi. Ukoliko postoji bilo ta to elite da sauvate samo za sebe, da ne pokaete drugima, slobodno uinite to. Sauvajte to samo za sebe. Sa nama podijelite ono to elite. Sada uzmite boje i crtajte. Kada uesnici zavre sa crtanjem, dobijaju instrukciju da svom cteu daju naslov. Zatim slijedi razmjena crtea, tako to uesnici svoj crte predaju prvom do sebe sa desne strane. Tako crtei idu u krug. Nakon te razmjene uesnici predstavljaju svoje crtee, govore o njima onoliko koliko ele. Svaki crte se pohvali. Na kraju ove aktivnosti, sa uesnicima se razgovara o potrebama koje su se protezale kroz njihovu matu o
20. Vidjeti u prilozima, prilog broj 3.
Sveradi, o onome to je za njih bilo znaajno. Ukoliko neko od uesnika nije u mogunosti da odgonetne svoju potrebu, u tome mu pomae voditelj. Tu se treba truditi da se potreba ne namee iskljuivo od strane voditelja. Kada se zavri pria o potrebama, prelazi se na priu o sposobnostima, pomou kojih je svaki od uesnika uspio da ostvari svoju elju ili zadovolji potrebu. Zatim se ta pria prevodi u realan ivot i to tako to se razgovara o tome da li se te sposobnosti mogu iskoristiti kada su u pitanju rjeavanja realnih problema koje uesnici imaju. Nastoji se napraviti spona izmeu mate i realnog. Na kraju voditelj izvodi zakljuak u kojem se navodi kako postoji mnogo neobinih naina da se potrebe zadovolje, ali da je najvanije znati ta elimo, ta nam je potrebno i da postoje mnogi razliiti putevi da do toga doemo, a ne samo jedan. 4. IGRICE KOJE NAS UE PREPOZNAVANJU SVOJIH I TUIH POTREBA I OSJEANJA a. Hajde da pregovaramo U ovoj igri svaki uesnik ima svoju ulogu i svi uesnici zajedno glume jednu situaciju, u kojoj svako moe da se nae u svom ivotu. Kroz predstavu se rjeava jedan problem, tako da svi kojih se ovaj problem tie budu zadovoljni. Na poetku igrice voditelj e da upozna uesnike sa odigravanjem ove drame, pa e, nakon toga, da pree na itanje prie, kako bi ih u nju uveo. Pria se nalazi u prilozima (str. 48). Kada zavri itanje prie, voditelj uzima kutiju, eir ili slino, u kojoj se nalaze izmijeani bedevi20, i svaki uesnik uzima po jedan bed i odlazi na odgovarajuu adresu, koja je ispisana na njemu. Uesnici koji igraju uloge djece, ostaju na sredini uionice. Potrebno je znati da e se u predstavi desiti da mukarac dobije ensku ulogu, ali i da ena dobije muku ulogu. Uloge ne treba mijenjati, jer je vanije uiviti se u njihovu priu. Kada se uesnici rasporede po uionici, voditelj nastavlja: Evo, sada ste svi na svojim adresama. Da vidimo ko je gdje? Evo npr. recite mi, molim vas, vi iz Slavujevog vijenca 3, kakva je vaa zgrada? Je li stambena ili neto drugo? Ovako uesnici otkrivaju ta se nalazi na kojoj adresi. Kada svi kau gdje se nalaze, voditelj kae: Sada svi proitajte tekst sa poleine svog beda. On opisuje ulogu koju igrate. Sadraj nemojte da dijelite sa ostalima, ve ga sauvajte samo za sebe. Od sada, pa do kraja igre, vi ete se ponaati u skladu sa karakteristikama linosti koju glumite. Prije nego to ponete sa igranjem uloga, utvrdite da li ima ikakvih nedoumica i sa svakim uesnikom, koji ima bilo kakve
25
nedoumice, razgovarajte nasamo, da drugi ne uju. Kada se nedoumice otklone, voditelj upoznaje uesnike sa pravilima pregovaranja21 i o njima se malo prodiskutuje: - Zato su pravila ba takva, ta se njima eli postii? - Ima li nekih pojedinanih pravila, ija primjena ili funkcija nije ba jasna? Zatim se kree sa glumom i voditelj uvodi igrae u predstavu: Djeca kreu od jedne do druge zgrade, predstave se i trae osobu ili osobe, sa kojima bi mogli da porazgovaraju o svom projektu. Svako od odraslih se predstavlja punim imenom i prezimenom i zanimanjem, ali ne treba da kae sve to pie na poleini njegovog beda. To mu slui da zna kako da igra svoju ulogu. Zatim e djeca izloiti svoj zahtjev, pa e onda odrasli, jedan po jedan, rei ta imaju da kau. Diskusija treba da tee tako to e djeca i odrasli naizmjenino doputati jedni drugima da kau ono to misle. Ne trebate se slijepo drati opisa sa svoga beda. Ukoliko vidite da druga strana ima jake argumente za ono to zahtijeva, vi moete da promijenite svoj prvobitan stav. isto tako, to ne znai da vi odmah trebate da odustanete od svojih potreba i uvjerenja. Neka sada djeca krenu do adresa Slavujev vijenac 1, a ostali neka paljivo prate pregovore. Ovo je vano da bismo uoili eventualno krenje pravila pregovaranja. Na svakoj adresi pregovori mogu da traju najvie 10 minuta. Ako u tom vremenu ne uspijete da se dogovorite, idite na drugu adresu, pa se, kada sve ostale zavrite, vratite na onu kod koje ste imali potekoa, pa niste okonali pregovore. Po zavretku pregovora, vodi se razgovor o tome kako su oni tekli, kako se ko osjeao u svojoj ulozi, ta je bilo teko, ta je bilo lake, da li je pridravanje pravila pregovaranja oteavalo ili olakavalo pregovore, itd. I ovdje je potrebno da se naglasi da je uvaavanje tuih i svojih potreba, osnova za razrijeenje sukoba. U sluaju da pregovori ne uspiju, iz bilo kog razloga, voditelj treba da naglasi da je i to jedno pozitivno iskustvo, iz kojeg moe dosta toga da se naui. Vrlo je vano da se grupi pomogne da prevazie osjeaj neuspjeha. b. Zato me odbacuju? Na poetku ove igre uesnici se podijele u grupe od po 5 lanova i svaka grupa zauzme neko svoje mjesto u prostoriji. U svojim malim grupama uesnici naprave krugove. Nakon toga voditelj kae: Sada neka u svakoj grupi jedan lan ue u mali krug i neka u njemu mirno stoji. Za to vrijeme ostali lanovi krue oko njega, odmjeravajui, zagledajui, mjerkajui ga. Ovu aktivnost provodite
bez prie, mirno. Kada svako u sebi izbroji do 30 neka se okrene leima od osobe koja stoji u centru kruga. Onog trenutka kada osobi u centru kruga svi okrenu lea, vri se zamjena pozicija. Sada neka druga osoba ulazi u centar kruga. Trebate voditi rauna da se svi jednom naete u centru kruga. Kada sve grupe zavre sa vjebom, vraaju se u veliki krug i poinje diskusija, gdje voditelj postavlja sljedea pitanja: - Kako ste se osjeali kada ste bili u centru kruga? - ta vam je bilo tee, kada su vas mjerkali ili kada su vam okrenuli lea? - Kako ste se osjeali dok ste u krugu, zajedno sa ostalima, mjerkali onog ko je bio u centru kruga? - ta vam je bilo tee, dok ste bili u centru kruga ili dok ste sa ostalima mjerkali onoga ko je u centru? Nakon ove diskusije, voditelj zakljuuje. Sada ste imali priliku da iskusite kako se osjeate kada ste izloeni neprijateljskim pogledima grupe, ali i to kako je biti onaj koji pripada grupi koja se neprijateljski odnosi prema drugima. U sljedeoj aktivnosti djeca se dijele u 6 grupa i to tako to djeca izvlae cedulje iz eira. U eiru se nalaze sljedee cedulje22: crveni i plavi krugovi, uti i zeleni trouglovi i ljubiasti i narandasti kvadrati (Ove cedulje na svojoj poleini imaju ispisane brojeve od 1 do 10, po sljedeem principu: npr., crveni krugovi imaju ispisane brojeve redom od 1 do 10, pa tako i plavi krugovi, itd.). Svaka grupa dobija po jedno pismo italaca23 i to tako to grupa koje su izvukle krugove dobijaju pisma djece koja se osjeaju odbaenom, grupe koje su izvukle trouglove dobijaju pisma djece koja odbacuju svoje vrnjake i grupe koje su izvukle kvadrate dobijaju pisma djece koja su se zatekla kao posmatrai u situaciji u kojoj grupa odbacuje svog vrnjaka, a oni sami nisu znali ta da rade. Voditelj ih uvodi u igru, nakon podjele pisama, na sljedei nain: Sada zamislite da ste vi strunjaci za odnose meu vrnjacima i da ste dobili ova pisma od djece, koja imaju odreene probleme sa svojim vrnjacima. Vi treba da odgovorite na ta pisma, tj. da smislite najbolji savjet za njih. Za ovaj rad imate 20 minuta. Kada grupe zavre svoj rad, itaju se odgovori na pisma italaca. Na svakoj cedulji koju su uesnici izvlaili na poetku igre, kako bi se grupisali, nalazi se ispisan jedan broj. Djeca trae one koji imaju ispisan isti broj na cedulji, ali sa razliitim znakom, npr. djeca sa trouglima trae djecu sa istim brojem, ali sa krugom i kvadratom. Tako se formiraju trojke u kojima imamo po jedno
21. Vidjeti u prilozima, prilog broj 4. 22. Zadatak voditelja radionice jeste da, od kola papira, pripremi po 10 crvenih i 10 plavih krugova, 10 utih i 10 zelenih trouglova, te 10 ljubiastih i 10 narandastih kvadrata. 23. Vidjeti u prilozima, prilog broj 5. 26 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
dijete koje je savjetovalo dijete koje je odbacivano od strane vrnjaka, jedno koje je savjetovalo dijete koje odbacuje vrnjaka i jedno koje je savjetovalo dijete koje je posmatralo to odbacivanje. Njihov zadatak je da dovre strip koji e dobiti. Voditelj ih upoznaje sa zadatkom: Stripu koji ste dobili nedostaju kljune scene. On se sastoji iz etiri kadra, od kojih su predstavljani prvi i zadnji. U prvom kadru imate grupu djece koja se rugaju jednom djeaku, koji je usljed toga jako tuan i nesrean, a u zadnjem kadru imate tu istu djecu veselu i srenu. Va je zadatak da strip dovrite ucrtavajui scene u preostala dva kvadrata i upisujui dijaloge u oblaie. Ukoliko vam je potrebno, moete da dodate broj kvadrata izmeu ovog prvog i posljednjeg, kako biste predstavili sve to elite. Za rad imate 15 minuta. Nakon zavretka, slijedi predstavljanje stripova i diskusija o predloenim rjeenjima. c. ovjee, ne ljuti se! Uesnici dobijaju od voditelja po deset cedulja na koje ispisuju sva osjeanja koja znaju, i to tako da na svaku cedulju napiu po jedno osjeanje. Za to vrijeme i sam voditelj popunjava deset cedulja, ali tako to na njih ispisuje samo osjeanja LJUTNJU i BIJES, kako bi time poveao njihovu uestalost u skupu cedulja. Kada uesnici zavre sa ispisivanjem osjeanja, voditelj ih pokupi i dobro promijea. Zatim se uesnici dijele u grupe od po 4-5 lanova, po sopstvenom izboru. Voditelj cedulje dijeli nasumino u onoliko grupa koliko ih ima. Svaka grupa dobija po jednu hrpu cedulja i zadatak: Sada ete ove cedulje da razvrstate na dvije grupe, gdje e se u jednoj grupi nalaziti cedulje sa osjeanjima koja su vezana za sukobe, a u drugoj ona koja to nisu. Vjerovatno se neka osjeanja na ceduljama ponavljaju. Te cedulje odvojite sa strane da vam ne smetaju. Kod ovog grupisanja ne postoje tana i pogrena grupisanja. Uesnici za ovu aktivnost imaju 5 minuta. Voditelj na tabli nacrta oblik amebe (ili kronje drveta)24 i u sredinu upie rijei BIJES i LJUTNJA. Zatim kae: Kada smo u sukobu sa nekim, najee osjeanje koje imamo jeste bijes ili ljutnja. Sigurno ste ta dva osjeanja izolovali u grupu osjeanja u situacijama sukoba. Hajde sada da po obodu ove kronje ispiemo ostala osjeanja, koja ste takoe stavili u ovu grupu. Dok uesnici izvjetavaju, voditelj pie. Da sada vidimo koji su to korijeni bijesa, ta je to to nas po pravilu razbjesni. Koji su to postupci, poruke, situacije, koje izazivaju ljutnju? Vi govorite ta vam pada na pamet, a ja u pisati. Voditelj docrtava stablo i korijen kronje i uz njih ispisuje ono to uesnici navode. Kada se iscrpe ideje, voditelj pita: Koji su znakovi ljutnje? Kako najlake prepoznajete da je neko ljut?
24. Vidjeti u prilozima, prilog broj 6. 25. Vidjeti u prilozima, prilog broj 7. 26. Vidjeti u prilozima, prilog broj 8.
Odgovore koje dobija od grupe voditelj ispisuje na grane koje ucrtava unutar kronje. Na kraju, voditelj saeto ponavlja sve to su ispisali na upravo formiranom drvetu. Nakon iscrtavanja i ispisivanja drveta ljutnje i bijesa, prelazi se na sljedeu fazu igre, u kojoj se radi pomou 4 panoa. Voditelj kae sljedee: Pripremila sam vam etiri panoa na kojima emo sabrati iskustva, vezana za situacije kada smo mi bili ljuti na nekoga i kada je neko bio ljut na nas. Oni e nam pomoi da bismo rijeili jedan sluaj. Dva panoa se odnose na tuu ljutnju na nas, a druga dva se odnose na nau ljutnju na drugu osobu. U oba sluaja imate po jedan pano na koji ete da ispisujete ono to znate da moe da raspali tu ljutnju, a na drugi pano ispisujete ono to znate da moe da je ohladi Zatim voditelj uesnike dijeli u 4 grupe. Panoi25 se okae na zidove uionice i svaka grupa stane ispod jednog panoa. To znai da e svaka od njih imati drugaiji zadatak. Prva i druga grupa stoje pred panoima pod nazivom Tua ljutnja. Prvi pano na sebi ima crte vatre i to znai da se na njega upisuju ponaanja koja razbuktavaju ljutnju, dok drugi pano ima crte kantice sa vodom, to znai da se na njega upisuju ponaanja koja smiruju ljutnju. Prva grupa ima zadatak da na prvi pano zapie ponaanja koja jo vie mogu da razbuktaju tuu ljutnju, dok druga grupa ima zadatak da na drugi pano zapie ponaanja koja mogu da smire tuu ljutnju. Trea i etvrta grupa se nalaze pred panoima pod nazivom Moja ljutnja. I ovi panoi nose crte vatre i crte kantice sa vodom. Trea grupa ima zadatak da na svoj pano zapie ponaanja koja mogu da razbuktaju nau ljutnju, dok etvrta grupa, na etvrti pano, zapisuje ponaanja koja mogu da smire nau ljutnju. Kada se ovo zapisivanje zavri, grupe se rotiraju za jedno mjesto udesno i zapisuju ponaanja na panoe pred kojima se nalaze. Rotiranje se provodi sve dok sve etiri grupe ne zapiu svoje prijedloge ponaanja na svaki pano. Nakon to se izvri ispisivanje ponaanja, voditelj ita ona ponaanja koja su navedena na panoima sa kanticom vode. U sljedeoj aktivnosti uesnici se dijele u grupe od po 4 lana. Svaka grupa dobija jedan primjerak ljutitog dijaloga26. U svakoj grupi dvoje uesnika preuzimaju uloge oca i djeteta i imaju zadatak da itaju dijalog. Kada se dijalog u potpunosti proita, nastavlja se sa glumom, sluei se nekom od tehnika za razljuivanje koju su naveli na panoima sa vatrom. Drugo dvoje u grupi treba da razmisle koje su bile brige i potrebe i jedne i druge strane, zato je dolo do sukoba i koje razloge ni otac, ni dijete, zapravo nisu pominjali.
27
Kada se odradi ovo igranje uloga, grupe izvjetavaju ukratko ta je uraeno. Vrlo je vano da se potrebe i brige i djeteta i oca precizno navedu. Posljednji zadatak se odnosi na to da se dijalog preinai, koristei se tehnikama smirivanja ljutnje, koje su ispisane na panoima sa kanticom vode. Ovaj zadatak ima tri dijela. U prvom dijelu, uesnici pokuavaju da sukob smire odmah na poetku, koristei se ponaanjima sa panoa. U drugom dijelu, smirivanje se vri neto kasnije, kada se ljutnja jo vie rasplamsa, a u treem dijelu smirivanje se ukljuuje tek na kraju dijaloga. Nakon toga grupe izvjetavaju o svom radu. Vrlo je bitno da se zakljui kako je ljutnju mogue smiriti, ak i kada se ona jako rasplamsa. d. Nevidljive misli Uesnici se podijele u grupe od po etiri lana. Nakon toga se, u tim manjim grupama, uesnici dijele u parove. Svaki par e predstavljati jednu osobu i to tako to e jedan lan para da bude glas te osobe, a drugi lan e da bude njeno prikriveno miljenje. Tako u ovoj igrici imamo sljedee uloge: Glas 1, Miljenje 1, Glas 2 i Miljenje 2. Svaka grupa dobija po jednu situaciju sukoba. Dok jedna grupa izvodi vjebu, ostale je posmatraju. Komunikacija poinje tako to prvo progovara Miljenje 1, zatim Glas 1, nakon toga Miljenje 2 i napokon Glas 2. Ovim redosljedom se komunicira tokom cijele vjebe. To znai da komunikacija ide na sljedei nain:
Glasovi sluaju svoja miljenja, ali ujedno i glas one druge osobe, kako bi komunikacija bila odgovarajua. Ono to se ovom vjebom eli postii, jeste da uesnici shvate kako u mnogim situacijama nae potrebe ne budu izreene direktno, ve indirektno, te da se pravo miljenje druge osobe vrlo esto ne iskazuje direktno. Zato bi fokus diskusije trebao da bude na tome, kako iza svakog sukoba stoje neka skrivena osjeanja, potrebe. Voditelj diskusiju moe da usmjerava i sljedeim pitanjima: - Zato imamo blokade kada treba da izrazimo svoja osjeanja ili potrebe? - Kada ne treba da kaemo kako se osjeamo? Ovo je vrlo teka igrica i zahtijeva dosta vjebanja, ali je vrlo korisna za rad na ovom problemu. 5. IGRICE KOJE NAS UE PREPOZNAVANJU POJEDINIH FAZA SUKOBA UZROKA I ISHODA a. udesan strip Voditelj pred sobom dri listove nedovrenog stripa27, koji se sastoji iz etiri dijela. Od ta etiri dijela oslikan je samo jedan dio. Voditelj kae uesnicima: Ja vam nudim ovaj nedovreni strip da ga dovrite. Dobro pogledajte ta se tu deava, jer na osnovu ove jedne naslikane scene vi treba da dovrite cijeli strip, da odredite njegov poetak, ta je prethodilo ovoj sceni, ta se desilo da ova djeca izgledaju ovako kako izgledaju. Crtaete u parovima. Svako e da zamisli da je jedan od ova dva lika u stripu. Svaki par dobija po jedan primjerak stripa. Sada ete na ovoj slici koja je nacrtana, u oblaie (sa oblim linijama) iznad likova, da upiete ta ko od njih kae onom drugom, a u ove druge oblaie (sa otrim linijama) upisaete kako se ko od njih osjea. Poslije toga treba da osmislite kako je sve poelo. To ete nacrtati u kvadratu broj 1, onda ta se desilo nakon toga crtaete u kvadratu broj 2 i u kvadratu broj 4 ete nacrtati kako se sve zavrilo. Kada budete crtali svoje junake, uvijek u oblaiu sa oblim linijama upisujte ono ta govore, a u oblaiu sa otrim linijama ono to osjeaju. Na kraju smislite naslov svoje prie i potpiite se kao autori. Nije vano da se trudite da vam crtei budu lijepi, ve je vana ideja. Za crtanje imate 20 minuta. Kada proe 20 minuta, uesnici izlau svoje stripove. Ukoliko grupu vode dva voditelja, uesnici mogu da se podijele u dvije grupe. Izlaganje se vri tako to se strip nalijepi na zid i onda par objanjava radnju. Nakon to se izlaganje zavri, voditelj pita par da li su oboje zadovoljni radnjom stripa, i ako se desi da
M1
G1
G2
M2
Ono to je veoma bitno naglasiti uesnicima, jeste da Glas ne smije direktno kopirati ono to govori Miljenje, niti ga direktno slijediti. U stvarnom ivotu imamo mnogo situacija u kojima pomislimo jedno, a kaemo neto sasvim drugo, iz razliitih razloga. Sada ete vidjeti jedan primjer komunikacije u sukobu izmeu majke i sina, gdje sin treba da je obavijesti da mu je djevojka u drugom stanju: Miljenje 1 (sin): Moja majka e da poludi. Izbacie me iz kue. Potrebna mi je njena pomo. Glas 1 (sin): Mama, ta radi veeras? Ja bih rado gledao fudbal. Mislim da e biti dobra utakmica. Miljenje 2 (majka): Do avola, ta si uradio sa svojom kosom? Glas 2 (majka): ta misli da radim? Isto to i uvijek, veera, sudovi, pranje, ...
27. Vidjeti u prilozima, prilog broj 9. 28 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
neko od njih nije zadovoljan, onda se razgovara o tome zato je pristao na takvu radnju. Zatim se prelazi na sam strip. Ovdje se u toku diskusije nastoji konstantno praviti poreenje izmeu osjeanja kod aktera i onoga to oni govore. Tu se uesnicima ukazuje i na jednu ljudsku osobinu, a to je da nekada ne govorimo i ne postupamo u skladu sa svojim osjeanjima. Zatim se uporeuju osjeanja na poetku i na kraju sukoba. Posebno je vano da se skrene panja na to kako se razliito mogu doivljavati iste situacije. b. Ispeci, pa reci Za ovu igru voditelj treba da napravi onoliko cedulja koliko ima uesnika, na kojima se nalaze ispisana sljedea pitanja: - ta ti je tata rekao, pa si bio tuan? - ta ti je mama rekla, pa se bio ljut? - ta ti je drug rekao, pa si bio veseo? - ta ti je drugarica rekla, pa si bio bijesan? - ta ti je nastavnica rekla, pa si bio razoaran? - ta ti je mama rekla, pa si bio uplaen? - ta ti je tata rekao, pa si bio srean? To su pitanja koja se mogu ponavljati na razliitim ceduljama. Igra poinje tako da svaki uesnik, iz eira, izvue po jednu cedulju. Voditelj kae: Na ceduljama su napisane neke situacije koje vam se deavaju svaki dan. Sigurno vam se nekad desilo da vam je mama, npr. neto rekla i da ste se vi naljutili. Sjetite se ta vam je rekla. Na nekim ceduljama e pisati mama, na nekim tata, ili neko drugi i pominjae se razliita osjeanja. Nakon uputstva, uesnici se ostavljaju 2-3 minuta da se prisjete neke situacije. Zatim slijedi izvjetavanje o situacijama. Dok uesnici izvjetavaju, voditelj zapisuje ono o emu oni priaju na posebne cedulje. Tu je neophodno navesti osobu koja je izazvala odreeno osjeanje (mamu, tatu, itd.). Ove cedulje se koriste u nekoj od narednih aktivnosti, tako da se sadraji koje uesnici priaju, zapisuju na papiriima razliitih boja, ali po sljedeem pravilu: na papirie iste boje zapisuju se doivljaji koji su izazvali isto osjeanje, npr. sve poruke koje su izazvale sreu zapisuju se na papirie zelene boje. Za ovo zapisivanje su nam potrebni listii sljedeih boja: zelene za sreu, plave za ljutnju i bijes, crvene za strah, bijele za tugu i ute za razoarenje. Sljedea aktivnost odnosi se na to ta se deava sa drugim osobama, kada mi neto kaemo. Za ovu aktivnost voditelj treba da ima pripremljen materijal sa sljedeim pitanjima na ceduljama: - ta si rekao drugarici, pa si je razveselio? - ta si rekao drugu, pa si ga uplaio? - ta si rekao mami, pa si je razoarao? - ta si rekao tati, pa si ga rastuio? - ta si rekao nastavnici, pa si je naljutio? vi. ta si rekao mami, pa si je razbjesnio? Uesnici izvlae po jednu cedulju sa odreenim pitanjem
i, kao i u prethodnoj aktivnosti, imaju po 2-3 minuta za razmiljanje i prisjeanje. I u ovoj aktivnosti voditelj nastoji da usmjerava djecu da razmiljaju o tome ta su rekli, a ne da opisuju sami dogaaj. Kada uesnici kreu sa izvjetavanjem, voditelj, kao i u prethodnoj aktivnosti, biljei njihove odgovore na papirie, koji su odreeni sljedeim bojama, za sljedea osjeanja: zelene za sreu i veselje, plave za ljutnju i bijes, crvene za strah, bijele za tugu i ute za razoarenje. I ovdje je, kao i u prethodnoj aktivnosti, neophodno da se navede osoba kod koje smo izazvali odreeno osjeanje (drug, mama, tata, itd.) Zatim se uesnici dijele u pet grupa i to tako to iz eiria izvlae kruie koji mnogu da budu sljedeih boja: zelena, plava, crvena, bijela i uta. Boje ovih kruia odgovaraju bojama cedulja, na kojima je voditelj ispisivao ono to su uesnici govorili u prethodnim aktivnostima. Tako imamo zelenu, plavu, crvenu, bijelu i utu grupu. Zatim grupe dobijaju cedulje, sa njima odgovarajuom bojom i grupiu ih po stepenu u kome su poruke, koje se na njima nalaze, jako ili slabo, izazvale odreeno osjeanje. Poruke se redaju du kanapa, koji je voditelj razapeo izmeu dvije stolice. Uesnicima se, prije samog poetka, napomene koji kraj kanapa predstavlja najjae poruke, a koji najslabije poruke. Kada se lanovi grupe dogovore koja poruka ide na koji kraj, onda je spajalicom kae na kanap. Kada se zavri kaenje poruka, svaka grupa saoptava kako je to uradila, a voditelj ih usmjerava pomou sljedeih pitanja: - Kako ste znali koje su poruke jake, a koje slabe? - Da li je nain na koje su one izgovorene uticao na vau odluku? - Da li jaina poruke utie na to ko nam govori (drug, mama, tata, nastavnica)? - Da li je bilo nesuglasica u grupi oko razvrstavanja? - Da li se svi lanovi grupe slau sa predstavljenim i razvrstanim porukama? - Da li ste se, tokom razvrstavanja, sjetili jo nekih poruka koje niste naveli? - ta mislite, da li sada bolje znate koje rijei izazivaju koje osjeanje? c. Moemo li da se ne svaamo? Voditelj pria sljedeu priu: Dvije sestre su, po povratku iz kole, ule u trpezariju i ugledale iniju sa voem u kojoj se nalazila jedna naranda. Obje su posegle za narandom. Jedna je bila bra i imala je narandu u ruci. Druga sestra je na to rekla: Ja sam htjela da je uzmem. Daj mi je! Prva je uzvratila: I ja je hou! Tako je poela svaa, a pitanje za vas glasi: Na koje sve naine ova situacija moe da se rijei? Dok uesnici navode svoja rjeenja, voditelj ih zapisuje na tabli i svrstava ih u kategorije, kao u tabeli28, ali kategorije ne imenuje. Nakon to se
29
navedu sva mogua rjeenja, prelazi se na imenovanje kategorija. Sada uesnici nastoje da odgonetnu po kom kriteriju je voditelj grupisao njihove odgovore i zapisivao ih u tabelu. Sljedea aktivnost odnosi se na traenje rjeenja sukoba na stripu. Uesnici se podijele u parove i svaki par dobija isti crte broj 129. Na crteu je predstavljen sukob izmeu brata i sestre. Nakon to proitaju ono to su brat i sestra jedno drugom izgovorili, uesnici treba da razmisle da li vide rjeenje njihovog problema. Nakon toga predlau rjeenje problema. Zatim se uesnicima daju crtei broj 2 i 3.30 Na crteu broj 2 vidi se ta su brat i sestra eljeli, a nisu, jedno drugom, mogli da kau. Nakon to taj tekst proitaju, uesnici imaju zadatak da na crteu broj 3, u prazne oblaie, upiu kojim rijeima su brat i sestra mogli da, jedno drugom, iskau svoje potrebe, ono to su htjeli, a nisu mogli da kau. Kada zavre sa radom, uesnici itaju svoja rjeenja. Na kraju ove aktivnosti voditelj zavrava sa sljedeim zakljukom: U svakodnevnom govoru mnogo stvari podrazumijevamo, smatramo da ih drugi moraju znati, pa ih ne saoptavamo. Kada se dogodi da svoje potrebe i elje ne izrazimo jasno, to moe da dovede do sukoba ili svae. d. Kako da se najbolje pomirimo? Voditelj kae: Ja u vam sada proitati dijalog izmeu dva brata, koja su se sukobila, jer je stariji brat trebao da ide sa drugom u sportski centar, a mlai je insistirao da poe i on, to starijem nije odgovaralo. paljivo sluajte. Sada voditelj ita dijalog koji vam se nalazi u prilozima.31 Voditelj nastavlja: Dobro, sada emo ovdje da zamrznemo scenu, a na vama je da razmislite o svim moguim ishodima ove situacije, i onim loim i onim dobrim. Shvatite ovo kao film koji je potrebno doraditi, odnosno smisliti mu kraj. U tome e da vam pomogne tabela koje se nalazi u prilozima.32 Uesnici se dijele u pet grupa. Zadatak tih grupa jeste da se njihovi lanovi dogovore i da za svaku kategoriju iz tabele smisle rjeenje, koje opisuje ishod sukoba meu braom, i da ta rjeenja zapiu na papir. Za rad u grupama imaju 15 minuta. Kada sve grupe zavre, itaju se njihovi prijedlozi i zapisuju na tablu, kako bi se vidjelo da postoje razliiti ishodi jednog sukoba. U toku zapisivanja, voditelj treba da ukae na to kako postoje razlike izmeu rjeenja koja se nalaze na poetku tabele, i oznaena su sa - -, i onih koja se nalaze na kraju tabele, i oznaena su sa + +. Kod prvih rjeenja, braa nisu odustajala od svojih prvobitno iskazanih elja, pa su obojica ostali nezadovoljni, dok su kod rjeenja na kraju tabele obojica
29. Vidjeti u prilozima, prilog broj 11. 30. Vidjeti u prilozima, prilog broj 12. 31. Vidjeti u prilozima, prilog broj 13. 32. Vidjeti u prilozima, prilog broj 14. 33. Vidjeti u prilozima, prilog broj 15. 34. Vidjeti u prilozima, prilog broj 16. 30 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
uvaila meusobne potrebe, to im je omoguilo da sukob rijee na obostranu korist. Prosto su izali iz svojih pozicija i iz drugog ugla sagledali cjelokupnu situaciju. e. Priam ti priu Igra se zapoinje tako to uesnici, jedni drugima, prepriavaju sadraj jedne prie33. Velika grupa se dijeli na dvije manje. Svaka grupa odredi svog predstavnika, koji dobija priu od voditelja. Nju treba to bolje da zapamti i da je onda, apatom, prenese uesniku do sebe. Ovaj je onda, na isti nain, prepriava onom do sebe i tako redom, sve dok prepriavanje prie ponovo ne doe do predstavnika grupe. Kada posljednji uesnik bude tu priu prepriavao predstavniku, ovaj treba da je zapie, pa e se onda ona dalje komentarisati. Za vrijeme prepriavanja, uesnici treba da budu odvojeni jedni od drugih, kako se sadraj prie ne bi uo. Dovoljno je da izmeu osobe koja slua priu i one koja priu tek treba da uje, bude jedna prazna stolica. Kada se zavri prepriavanje prie, voditelj prilazi predstavnicima grupa i od njih uzima papire na kojima je pria zapisana. Zatim se svi vraaju u veliki krug. Voditelj ita nalne prie i pita uesnike ta misle, da li su one sline originalima. Nakon to oni odgovore, on ita originalnu priu. Zatim uesnici, po svojoj volji, odgovaraju na sljedea pitanja: - Da li su vam poznate neke situacije iz svakodnevnog ivota, koje vas podsjeaju na ovo to smo sada radili? - Po emu se moe prepoznati da je rije o glasini? - Kakve su posljedice situacija u kojima se ire glasine? - ta se moe uraditi da do glasina ne doe? Voditelj treba da nastoji da uesnici shvate da glasine mogu da budu izvor sukoba, ali i da se irenje glasina moe sprijeiti. Jedan od naina je da se sve ne prihvata zdravo za govoto, odnosno, da treba traiti objanjenje i dodatne informacije za stvari koje su zasnovane na tuim procjenama i iskustvima, kako bismo provjerili da li smo dobro razumjeli poruku. f. Da li me slua? Uesnici se podijele u parove, koji sjedaju jedno do drugog u krug. Jedan lan para je osoba A, a drugi lan je osoba B. Svi parovi dobijaju isti zadatak, istovremeno rade i za rad imaju 4 minuta. Osobe A, prva dva minuta, govore ta su radile prije nego to su dole na radionicu, a osobe B ih ne sluaju. Svaki neslua dobija cedulju34 na kojoj pie zato ne slua osobu A. Kada je proita, ona nastoji da se uivi u tu ulogu i da se, u skladu sa njom i ponaa. Za to vrijeme, osobe A nastoje da privuku panju osoba B.
Nakon dva minuta, uloge se mijenjaju, s tim da osobe B svoju cedulju predaju novom nesluau, osobi A, sa svoje desne strane. I osobe B imaju dva minuta da priaju ta im se desilo prije dolaska na radionicu i da kroz svoju priu, privuku panju osobe A, koja ih ne slua. Kada se igrica zavri, voditelj postavlja sljedea pitanja: - Kako ste se osjeali tokom ove vjebe? - Koja uloga vam je bila tea, uloga nesluaa ili govornika? - Kako ste dali do znanja svom paru da ga ne sluate? - Kako ste se trudili da privuete panju? - Da li vas je ovo podsjetilo na situacije u kojima ste vi bili ti koje ne sluaju, ili u kojima vi niste nekog sluali? Sljedea aktivnost odnosi se na to da se uesnici prisjeaju u kojim to situacijama oni nisu bili sasluani. Svako od njih dobija po etiri cedulje35 oznaene slovima. Uesnici imaju 10 minuta da popune cedulje. Za to vrijeme voditelj zapie na tabli etiri pitanja koja se nalaze na ceduljama, kako bi uesnicima bilo lake da prate diskusiju. Kada zavre sa pisanjem, voditelj kupi cedulje i razvrstava ih, na osnovu slova koja se nalaze na njima, u etiri grupe. Uesnici se dijele u 4 grupe i svaka grupa dobija po jednu skupinu cedulja sa odreenim slovom. Tako imamo grupu A, B, C i D. Grupa A ima zadatak da napravi spisak osoba koje se pojavljuju kaonesluai i da navede koliko se puta koja osoba pojavljuje kao neslua. Grupa B analizira sadraj i zapisuje tip poruke: molba, saoptenje, pitanje, ubjeivanje, zahtjev, obrazloenje, itd. Grupa C zapisuje koji su to znaci, na osnovu kojih se vidi da nas neko ne slua i koliko se esto koji znak javlja. Grupa D zapisuje osjeanja koja su se javila u situacijama kada nisu bili sluani, kao i koliko esto se koje osjeanje javilo. Za ovaj rad grupe imaju 10 minuta. Nakon toga, svaka grupa izvjetava o dobijenim podacima. Zatim, grupe dobijaju zadatak da odaberu jednu od situacija nesluanja i da je odigraju pred ostalima. Za pripremu imaju 5 minuta. Kada se situacija odigra, voditelj postavlja pitanja: - Kako je ova situacija mogla drugaije da izgleda, tj. da sagovornici stvarno uju jedan drugog? - ta treba da se kae, da se sagovornik uje, odnosno da razumije da ti je vano to o emu govori? Zatim, uesnici odigravaju razliite varijante rjeenja situacije koju su odigrali. Ovdje se insistira na primjeni JA-govora, kao sredstva za privlaenje panje sagovornika, jer ova vrsta poruke sadri emocije onoga ko govori i koga ne sluaju, objektivan opis situacije i prijedlog mogueg rjeenja te situacije.
6. IGRICE KOJE NAM OTKRIVAJU NA STIL SUKOBLJAVANJA a. ivotinjska fantazija Voditelj kae: Sada emo igrati jednu igricu pod nazivom ivotinjska fantazija. Da bismo je uspjeno odradili potrebno je da se opustite, to je vie mogue, u stolicama u kojima sjedite. Zatvoriete oi i dobro sluati ta vam govorim. Nastojte da se, to je vie mogue, uivite u priu kroz koju u vas voditi, i da je zamiljate u svojim mislima. Sada zatvorite oi i opustite se. Zatim voditelj napravi jednu krau pauzu od nekoliko sekundi, dok se uesnici ne smire. Veoma je bitno da se govori polako, izmeu reenica pravi pauza od nekoliko sekundi, kako bi se uesnicima omoguila vizuelizacija. Glas voditelja treba da bude srednje glasan i umirujui. Kada se uesnici smire, voditelj poinje sa priom: Zamislite se u obliku neke ivotinje ... Kako izgleda ta ivotinja u ijem ste se obliku zamislili ... Obratite panju na okolinu u kojoj se nalazite ... Kako se kreete ... ta vas okruuje ... Sada zamislite osobu sa kojom ste u nekom sukobu, takoe u obliku neke ivotinje ... Ta ivotinja vam se sada pribliava ... ta inite ... ta se dogodilo ... Sada polako otvorite oi, opet smo u uionici. Nakon ove igre fantazije, prelazite na raspravu u okviru koje uesnici odgovaraju na sljedea pitanja: - U obliku koje ivotinje ste se zamislili? - Koja druga ivotinja je stupila na scenu? - ta je uinila? - Kako ste vi reagovali na njen dolazak? - Kako se osjeate povodom onog to se dogodilo? - Da li ste zadovoljni onim to ste uinili? Dok uesnici odgovaraju na postavljena pitanja, voditelj na tabli ili velikom papiru, zapisuje njihova reagovanja na pojavu protivnika u sljedeu tabelu. SUOAVANJE SA PROTIVNIKOM
IZBJEGAVANJE SUKOBA
Sva ponaanja, kao to su: bijeg, skrivanje, ignorisanje druge ivotinje, predstavljaju ponaanja koja vode ka izbjegavanju sukoba i, kao takva, upisuju se u ovaj dio tabele. Ponaanja kao to su: pozdravljanje, zajednika igra, napad, unitavanje protivnika, predstavljaju ponaanja koja vode ka suoavanju sa protivnikom, i upisuju se u taj dio tabele. Nakon toga se uesnicima ukazuje na stilove sukobljavanja: takmienje, prilagoavanje, izbjegavanje, saradnja i kompromis, koje imate opisane u uvodnom
31
razmatranju o sukobima. Vrlo je vano da uesnici prepoznaju svoj dominantan stil sukobljavanja i da uvide kada je ovaj stil dobar, a kada nije, kako bi ga na adekvatan nain korigovali. 7. IGRICE KOJE NAS UE KVALITETNOJ NENASILNOJ KOMUNIKACIJI a. Hajde da pregovaramo Za ovu igru je potrebno da se uesnici podijele u dvije grupe, a zatim, u okviru svake grupe da se naprave po dva tima. Tako e u prvoj grupi da budu dva tima A1 i B1, a u drugoj grupi A2 i B2. Uesnici se rasporeuju tako da jedna grupa radi u jednom dijelu uionice, a druga u drugom. Suparniki timovi sjede jedan preko puta drugog i to na dovoljnoj udaljenosti, tako da ne bi mogli jedni druge da uju. Svaki tim dobija po jedan crveni i jedan plavi karton. Voditelj uesnike uvodi u igru: Danas emo da se igramo igrice koja se zove Crveno i plavo. Svaka grupa ima po dva tima. Igrica se igra tako to svaki tim ima zadatak da skupi to vie poena. Svaki tim ima po dva kartona, crveni i plavi. Timovi se prvo tajno dogovaraju koju boju e da izaberu, crvenu ili plavu, i na moj znak SAD podii e jedan ili drugi karton, kako su se dogovorili. Od toga koju boju je odabrao tim B, zavisi broj poena koji e dobiti tim A, i obrnuto, od toga koju boju je odabrao tim A, zavisi koliko e poena dobiti tim B. Bodovi se ili dodaju ili oduzimaju, i to prema sljedeim kombinacijama: Kombinacija boja Tim A Tim B CRVENO CRVENO CRVENO PLAVO PLAVO PLAVO PLAVO CRVENO Broj poena Tim A Tim B +3 +3 -6 -3 +6 +6 -3 -6
Znai, svaki tim treba da predvidi koju e boju da izabere protivniki tim. Cilj je sakupiti to vie poena. Igrica se, prije samog poetka, moe probati, da se vidi da li su uesnici razumjeli instrukcije. U ovoj igrici voditelj, ukoliko nema pomonika, odreuje jednog od uesnika za svog pomonika, tako da e voditelj da preuzme kontrolu takmienja u jednoj, a njegov pomonik u drugoj grupi. Oni imaju pripremljene tabele36 za upisivanje poena. Ove tabele stoje na vidljivom mjestu, tako da uesnici, u svakom trenutku igre, mogu da vide koliko imaju osvojenih poena. Nakon svakog izbora boja, voditelj u tabelu upisuje kombinaciju boja i broj poena. Nakon etvrtog izbora boja, na trenutak se staje sa takmienjem. Tada slijedi prvo pregovaranje, gdje
36. Vidjeti u prilozima, prilog broj 18. 37. Vidjeti u prilozima, prilog broj 19. 38. Vidjeti u prilozima, prilog broj 20. 39. Vidjeti u prilozima, prilog broj 21. 32 PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
voditelj kae: Dobro. Vidite koliko je svaki tim osvojio poena. Do sada je svaki tim birao boju za sebe. Sada e timovi moi meusobno da se dogovore, kako e dalje da igraju, jer tako mogu da dobiju vie poena. Npr., mogu da se dogovore da stalno biraju crvenu boju, pa e tako i jedan i drugi tim da stalno dobijaju po 3 poena. Ali, mogu da se dogovore i drugaije. Neka sada svaki tim izabere svog predstavnika. Prvo svom predstavniku predloite kako da pregovara. A sada neka predstavnici dou ovdje i neka se dogovore kako da nastave igru. Predstavnike se puta 1-2 minuta da se dogovore, a onda se oni vraaju u svoje timove i igra se nastavlja dalje. Voditelj nastavlja: Sada ete igru nastaviti dalje kao i ranije. To znai da ete se, prije svakog dizanja kartona, tajno dogovarati unutar grupe i na moj znak dizati kartone. Igra se nastavlja tako to uesnici diu kartone i dogovaraju se jo etiri puta. Nakon etvrtog dogovora, voditelj zaustavlja igru: Evo jo jedne prilike da se timovi dogovore kako e dalje igrati. Ali pazite. Poslije tog dogovora broj poena se udvostruuje: umjesto +3 dobijate +6, a umjesto -3 dobijate -6, umjesto +6 dobijate +12, ali umjesto -6 dobijate -12. Znai, ovi dogovori su jo vaniji. Nakon ovih dogovora, timovi diu kartice jo samo dva puta. Kada se igra zavri, i poeni saberu, uesnici se vraaju u veliki krug i odgovaraju na sljedea pitanja: - Kako su birali na poetku? - Da li je dogovaranje uticalo na nain biranja boja ili su se pridravali istog naina? - Da li su potovali dogovor? - ta su postigli dogovorom? - Kakve rezultate je postigla prva grupa, a kakve druga (pozvati ih da objasne razliku, ukoliko postoji)? b. Kako je u tuim cipelama? Voditelj kae: Sada u da vam proitam jednu, vama poznatu priu, ali na malo drugaiji nain. To e biti pria o Pepeljugi. Do sada ste sluali ovu bajku u verziji nekoga ko je na strani Pepeljuge. Da li ste se ikada pitali kako ona zvui iz pozicije, npr. maehe. Sada ete to uti. Zatim ete uti ta na to sve kae maehina starija kerka, kao i Pepeljugin otac. Dakle, evo prie.37 Poto ste uli ovu bajku na malo drugaiji nain, kako vam ona sada izgleda? Ovdje treba sasluati odgovore uesnika, ali ne ulaziti u diskusiju. Zatim voditelj kae: Sada u vam ispriati jednu pravu kolsku priu38, samo bez zavretka. Paljivo je pratite, da biste kasnije mogli da odgovorite na postavljena pitanja. Nakon toga se uesnici dijele u est grupa i svaka grupa dobija po jednu cedulju39 na kojoj je ispisana jedna od uloga. Voditelj nastavlja: Va je zadatak
da se to vjernije uivite u ulogu koju ste dobili i da iz njene pozicije sagledate cjelokupan dogaaj. Sada e svaka grupa dobiti po jedan upitnik40, sa pitanjima na koja treba da odgovorite iz uloge koju imate. Oko svakog pitanja se dogovarate u okviru grupe, a zatim popunjavate upitnik. Za rad imate 20 minuta. Kada zavre, grupe, jedna za drugom, itaju odgovore na pitanja iz upitnika. Kada se odgovori proitaju, voditelj kae: uli ste kako iz razliitih uloga izgleda ovaj dogaaj i ta druge uloge misle o vaoj. Vidjeli ste da su se pojavile razliite potrebe, brige i razliita rjeenja, u zavisnosti od toga ko ih nudi. ta sada mislite o cijeloj stvari? ta mislite o ostalim akterima? Pogledajte ponovo svoje odgovore u upitniku. Da li biste, poslije svega to ste uli, promijenili svoje miljenje o pojedinim uesnicima u dogaaju? Da li biste drugaije odgovorili na neka pitanja? Imate 5 minuta da pogledate svoje odgovore i da promijenite neto to elite. Kada grupe naprave odreene promjene, voditelj kae: Sada emo isprobati neto vrlo neobino. Do sada ste imali jednu ulogu, a sada ete postati neko drugi. Dakle, pokuaete da stanete u tue cipele, tj. da pogledate stvar iz drugog ugla. To emo uraditi ovako: sve grupe neka spuste svoj upitnik na pod ispred sebe. A sada, neka grupa uenika koja je upisivala ocjene, zamijeni mjesto sa grupom razrednog starjeine. Neka grupa uenika koji su poruivali ocjene, zamijeni ulogu sa drugom grupom uenika koji su bili u drugoj uionici i radili kontrolni. I na kraju, neka oni koji su samo posmatrali dogaaj, zamijene mjesto sa nastavnikom fizike. Kada uesnici zamijene mjesta, voditelj nastavlja: Sada pogledajte upitnik koji je ispred vas. Vi sada predstavljate tu grupu. Prouite odgovore iz upitnika i pokuajte da se uivite u novu ulogu. U daljem toku radionice vi ete nastupati iz te nove uloge. Za rad imate 10 minuta. Kada istekne vrijeme za rad, voditelj poziva redom predstavnike svake grupe i na taj nain formira nove grupe. Formiranje grupa se izvodi sve dok se svi lanovi prvobitnih grupa na ukljue u novoformirane grupe. Voditelj kae: Sada u svakoj novoj grupi imamo po jednog predstavnika iz prethodnih grupa. Svi vi ete ostati u svojim prvobitnim ulogama. Va zadatak je, da u ovim novim grupama, pregovarate, dok ne doete do odreenih rjeenja, koja bi, podjednako bila dobra za sve. Razmiljajte o tome ta bi bilo najbolje za vas, ali i pokuajte da uvaite i potrebe drugih. Za pregovore imate 10 minuta. Kada pregovori zavre, grupe izvjetavaju o dobijenim rjeenjima. Nakon saoptenja, vodi se razgovor o tome koliko je zamjena uloga doprinijela toku pregovora i krajnjem rjeenju. Kada se razgovor zavri, voditelj nastavlja: Vi ste sami doli do moguih ishoda ovog dogaaja, a ja u vam sada ispriati ta se stvarno
desilo. Kada se nastavik vratio, nita nije primijetio. Sve je izgledalo normalno i uobiajeno. Meutim, kada se nastava zavrila, svi su se uenici zabrinuli iako do tada nisu bili okrivljeni. Odluili su da se jave razrednici i sve joj ispriaju. Nisu saekali sutranji dan, ve su je pozvali telefonom kui i sve joj ispriali. Ona je odmah zakazala as odjeljenjske zajednice, na kojem e imati priliku da sve razjasne. Razrednica nije eljela da prosuuje, niti presuuje, ve je to prepustila uenicima. Bilo je raznih prijedloga kako da se sluaj razrijei. Na kraju, itavo odjeljenje se saglasilo sa sljedeim: - Uenici koji su upisivali ocjene, kao i oni koji su to naruili, treba da dobiju trojku iz vladanja, ali, osim toga, treba stvarno i da naue predmete za one ocjene koje su sebi namjestili i da se sami jave da odgovaraju. - Uenici koji su sjedili u svojim klupama i samo posmatrali itav dogaaj, treba da dobiju etvorku iz vladanja, zato to nita nisu preduzeli, da sprijee ovaj dogaaj. Prije nego to je sluaj stigao na nastavniko vijee, nastavnica srpskog je primijetila trojku kod jedne uenice. Bila je sigurna da ta uenica nije odgovarala i prozvala ju je: Dobro, hajde da odgovara za trojku! Uenica je odgovarala i stvarno je dobila trojku. To je bio znak da su se uenici stvarno pridravali dogovora na nastavnikom vijeu, nastavnici su bili iznenaeni uenikom odgovornou. Na kraju je Vijee odluilo da se uenicima ne smanje ocjene iz vladanja, ve da dobiju samo opomene. c. Izvini Voditelj na tabli ili velikom papiru napie sljedee: KADA TI SE NEKO IZVINJAVA ... - ... kako se tada osjea? - ... ta misli, kako se ta druga osoba osjea? - ...ta misli da ta osoba eli da postigne izvinjenjem, ta joj je potrebno? Zatim proita ta je napisao, i nakon toga svakom uesniku da po jednu cedulju A i kae: Va je zadatak da na ovoj cedulji napiete odgovore na pitanja koja vidite na tabli. Nakon to uesnici napiu odgovore, voditelj ih dijeli u grupe po pet i kae: Va je zadatak da meusobno razmijenite svoje odgovore, tako to ete ih proitati jedni drugima i napraviti zbirni izvjetaj. To znai da ete izdvojiti sve odgovore na prvo pitanje, zatim na drugo, pa na tree. Jedan od vas neka sve ukratko biljei, a dogovorite se ko e na kraju da prezentuje zbirni izvjetaj ostalima. Za rad imate 10 minuta. Zatim voditelj na tabli ili papiru ispiruje sljedea pitanja: KADA SE TI NEKOME IZVINJAVA ... - ... kako se tada osjea? - ... ta misli kako se osjea ta osoba kojoj se izvinjava? - ... ta eli da postigne tim izvinjenjem? Sada svaki uesnik dobija cedulju B i na njoj ispisuje
33
odgovore na postavljena pitanja. Nakon toga uesnici ponovo odlaze u iste grupe i rade zbirni izvjetaj. Za rad imaju opet 10 minuta. Kada istekne i tih 10 minuta, voditelj kae: Poto ste zavrili sa zbirnim izvjetajima A i B, kreemo sa izvjetavanjem po grupama. Izvjetai e proitati izvjetaje, sa posebnim naglaavanjem slinosti i razlika u odgovorima na pitanja sa cedulja A i B, ukoliko postoje. Voditelj prati proces izvjetavanja i pomae u sumiranju zakljuaka o postojanju slinosti i razlika u reagovanju, u situacijama kada se izvinjavamo i kada nam se izvinjavaju. U svom komentaru istie da je u osnovi, bilo sopstvenog, bilo tueg izvinjenja, potreba da se komunikacija otvori i odnos nastavi. d. Sada znam kako sa problemima Uesnici se dijele u pet grupa i svaka grupa dobija po jednu priu41, u kojoj je predstavljena neka od tema sa sukobom. Zadatak lanova grupa je da otkriju konkretan problem, koji je doveo do sukoba. Ispod svake prie su postavljena pitanja na koja treba da se odgovori. Pored toga, uesnici u svojim grupama treba da osmisle i dijalog, kojim bi se sprijeilo nastajanje problema. Grupe za rad imaju 15 minuta. Kada grupe zavre svoj rad, svaka grupa drugima ita svoju priu, a zatim i odgovore na pitanja. Nakon toga, uesnici odigravaju dijalog u kojem se vidi kako je sukob mogao da se sprijei. Igra se zavrava razgovorom u krugu o tome da li je odreeni sukob mogao i drugaije da se rijei. Voditelji u prilozima imaju i vodi, koji im moe pomoi u otkrivanju prihvatljivih rjeenja42. 8. IGRICE KOJE UKAZUJU NA UTICAJ SREDINE NA PONAANJE POJEDINCA a. Kako su me nagovorili? Voditelj na tablu postavlja poster43, na kojem je predstavljena marioneta, i kae: Zamislite da ste na mjestu ove lutke. ta mislite ko je pokree, ko dri sve konce u svojim rukama, ko i ta spolja sve utie na vas, vae postupke, vae ponaanje? U toku ove prie voditelj zapisuje sve to uesnici govore, u balone koji se nalaze na krajevima konia koje dri marioneta. Ukoliko se desi da uesnici zaborave neke od kljunih faktora socijalizacije, kao to su vrnjaci, kola, mediji, voditelj ih navodi na kraju diskusije. Zatim on postavlja sljedea pitanja: - Da li su svi uticaji iste snage? iji uticaj smatrate najjaim, odnosno najslabijim? - Da li neko misli drugaije? - Da li moete vi sami da donosite odluke da li ete, neke od pomenutih uticaja, prihvatiti ili ne? - Za koje uticaje, od ovih koje ste gore naveli, moete da odluite da ih prihvatite ili ne
41. 42. 43. 44. 45. 34 Vidjeti u prilozima, prilog broj 23. Vidjeti u prilozima, prilog broj 24. Vidjeti u prilozima, prilog broj 25. Vidjeti u prilozima, prilog broj 26. Vidjeti u prilozima, prilog broj 27. PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama
prihvatite, a za koje ne moete? v. Da li neko misli drugaije? vi. ta mislite o uticaju vrnjaka? Koliko je jak taj uticaj? Da li moete da se oduprete ili ne? Nakon ove aktivnosti, uesnici se dijele u grupe od po 5-6 lanova. Voditelj im ita jednu krau priu, koja moe da se desi svakome od njih, a nakon toga, svaka grupa dobija odreeni zadatak u vezi sa tom priom. Pria se zove Nagovorili su me.44 Kada voditelj proita priu, svaka grupa dobija listu45 pitanja vezanih za tu priu. Zadatak lanova grupe jeste da odgovore na postavljena pitanja. Za odgovaranje imaju 10 minuta. Kada zavre sa odgovaranjem, svaka grupa saoptava svoje miljenje. Vrlo je vano da voditelj, tokom saoptavanja, povezuje odgovore koje su dale grupe. Kada se saoptavanje zavri, voditelj pita cijelu grupu: Poto smo vidjeli kakve sve posljedice mogu da slijede kada lako podlegnemo prijedlozima vrnjaka, hajde da vidimo ta je oneta u stvari, natjeralo da se prikljui prijateljima, iako sam nije bio oduevljen prijedlogom. ta mislite zato je one ipak pristao? ta je elio da postigne? Da li je na njegov pristanak uticalo i to to se neega plaio? ega? Voditelj treba ovu diskusiju da vodi tako da uesnici to vie govore o potrebama i strahovima glavnog junaka. Ovdje uesnici treba da dou do zakljuka da se one upustio u avanturu sa drugovima, zato to je elio da pokae drugovima da im je odan, ali se istovremeno plaio da ga oni ne ismijavaju i da ga ne proglase za kukavicu. U narednoj aktivnosti se sa uesnicima prolazi kroz to ta je one mogao da uradi u ovoj situaciji, da ne pristane na nagovaranje drugova, ali da sa njima i dalje ostane u dobrim odnosima. Voditelj kae. Ja u sada stati u centar kruga i glumiu Kizu i Crnog. Svako od vas neka zamisli da je one. Hajde da malo ojaamo oneta, moda on i nije u tako bezizlaznoj situaciji, kao to mu se ini. Razmislite ta je to one mogao da kae, a da postigne ono to je elio, da se odupre Kizi i Crnom, ali da im i dalje ostane dobar prijatelj. Ostavite oko 1-2 minuta da se uesnici koncentriu na zadatak i smisle odgovor. Svi ustanite, i jedno po jedno ete mi rei reenicu koju ste smislili. Sigurno postoji mnogo dobrih naina na koje je one mogao da se obrati drugovima. Voditelj poslije svake reenice odgovara potvrdno, odnosno prihvata onetovo odbijanje. Nikako ne smije da vrednuje ono to uje, ve prihvata sva rjeenja. Kada svaki uesnik kae svoju reenicu, voditelj se vraa na svoje mjesto i nastoji da same odgovore u nekoliko kategorija, npr. kategorija laganja kao naina da se rijei situacija ili kategorija predlaganja nekog drugog naina zabave, itd.
POGLAVLJE
PRILOZI
PRILOG BROJ 1
TABELA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O OPAENIM OBLICIMA NASILNOG PONAANJA

MJESEC: IME I PREZIME UENIKA POSMATRAA: RAZRED I ODJELJENJE: IME I PREZIME RAZREDNIKA:
DATUM DEAVANJA
VRIJEME DEAVANJA
MJESTO DEAVANJA
OBLIK NASILJA
DATUM ODRAVANJA ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE: POTPIS RAZREDNIKA: POTPIS UENIKA:
35
PRILOZI
PRILOG BROJ 2
STRUKTURA ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE
1. Uvodni dio asa u okviru kojeg uenik, koji je zaduen za monitoring nasilnih oblika ponaanja, predstavlja prikupljene podatke ostatku razreda i razrednom starjeini. U ovom dijelu se ne imenuju uesnici u sukobu, ve se samo navode oblici nasilnog ponaanja i njihova frekvencija. Za ovaj dio asa uenik je zaduen da podatke predstavi graki, kako bi ostalima bilo lake pratiti njegovo izlaganje.
2. Razjanjavanje predstavljenih podataka Nakon izlaganja, razrednik zapoinje diskusiju o predstavljanim podacima. Na samom poetku primjene ovog modela (u prvih nekoliko mjeseci) ne bi bilo loe da se nastavnik osvrne na oblike nasilnih ponaanja, da d objanjenje kojoj vrsti nasilja pripadaju, kako bi diskusija mogla da bude to bolja, a i kako bi se uenici upoznali sa razliitim vrstama nasilnog ponaanja, kao i njihovim uzrocima i posljedicama. U ovom dijelu razredniku moe da pomogne i uenik koji vri monitoring.
3. Diskusija o pojedinanim sluajevima U ovom dijelu asa diskutuje se o specinim oblicima nasilnog ponaanja, te se: a. opisuje situacija u kojoj se desio in nasilja (u ovom dijelu uestvuju svi uesnici nasilnog ina), b. trae se uzroci nasilja, c. govori se o posljedicama nasilja, d. traga se za to ekasnijim rjeenjem problema.
36
PRILOZI
Prilozi za radionice PRILOG BROJ 3
KARTICE ZA IGRICU HAJDE DA PREGOVARAMO

Kartice za ovu igricu rezati po isprekidanim linijama.
Slavujev vijenac 1 STAMBENA ZGRADA Slavujev vijenac 2 STAMBENA ZGRADA Ti si gospodin Alen Hadi, pukovnik u penziji. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. Voli red i mir. Jedva si doekao da doe u penziju, da se odmori od vojnike galame. Nisi ba veliki ljubitelj djeije igre, jer kada se igraju uvijek stvaraju buku. Bolje bi bilo da lijepo sjede kod kue i ue. Smeta ti to je poljana neuredna i bilo bi pametno kada bi se djeca iz susjedstva nekako organizovala i na njemu zasadila rue.
Slavujev vijenac 1 STAMBENA ZGRADA
Ti si gospoa Mirna ari, vaspitaica u oblinjem vrtiu. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 1. Vrlo dobro zna koliko je djeci potreban prostor za igru i jedva eka da se to neuredno polje preuredi u lijepo djeije igralite.
Ti si gospodin Mirko Zeevi i stanuje u ulici Slavujev vijenac 1. Prozor ti gleda na poljanu i nervira te to je tako neuredna, svuda po njemu je korov i ubre. Ba bi bilo dobro kada bi tu bio neki park. uo si da se govori o ureenju djeijeg igralita i ini ti se da je to bolje nego neuredno poljane.
Slavujev vijenac 2 STAMBENA ZGRADA Slavujev vijenac 2 STAMBENA ZGRADA Slavujev vijenac 2 STAMBENA ZGRADA
Alen Hadi
Mirna ari
Ti si gospoa Ana Hadi, domaica. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2 sa svojim muem Alenom. Nemate djece. On je malo prgav i stalno vie na djecu kada galame, ali je dobar u dui. Ti mnogo voli djecu. Uiva kada gleda kako se lijepo igraju i ao ti je to je poljana neuredna i opasna za igru zbog toliko ubreta.
Mirko Zeevi
Ti si gospoa Nina Kapi, nastavnica engleskog jezika. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 1 i u stan ti dolaze uenici zbog privatnih asova. Smeta ti galama koja dolazi spolja i neprijatno ti je to neki tvoji aci moraju da prelaze preko one neuredne i opasne poljane.
Denis Graoanin
Nina Kapi
Ana Hadi
Ti si gospodin Denis Graoanin, trgovaki putnik. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. Po cijeli dan si na poslu, a kada se uvee vrati kui, toliko si umoran da jedva eka da zaspi.
Ti si gospoa Jasna Prpi. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 1. Svakog dana ode do pijace ili prodavnice i nikako ti ne bi odgovaralo da se na poljani napravi djeije igralite, jer preko nje ide preicom, a kada bi tu bilo igralite onda to ne bi mogla. Vie bi ti odgovaralo da se tu napravi park, pa da moe da sjedne na klupu i malo se odmori.
Ti si gospoa Divna Jokanovi, slubenica. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. Ima dvoje djece, koju esto nema ko da uva dok si na poslu. Ne usuuje se da ih puta na poljanu, jer je toliko neuredna i prljava, a ne smije da ih puta ispred kue, jer je ulica prometna, puna saobraaja. ula si za ideju da se na poljani napravi djeije igralite i svim srcem je podrava.
Divna Jokanovi
Jasna Prpi
37
PRILOZI
Ti si gospodin Miroslav Pavi, knjievnik. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 1. Prozor ti gleda na poljanu, koja ba i ne izgleda najbolje, ali ti prija da je tiina, tako da moe da pie u miru. Nikako ti se ne dopada ideja da se tu napravi djeije igralite, jer ne podnosi galamu, koja bi odatle dolazila.
Ti si gospodin arko Markovi, staklorezac. Stanuje u ulici Slavujev vijenac 2. U prizemlju ima staklarsku radnju. uo si za ideju da se na poljani napravi djeije igralite i uasava se od pomisli koliku bi tetu mogla da naprave djeca, kada bi lopta uletila u tvoj izlog.
Slavujev vijenac 3 MUZIKA KOLA MALI SLAVUJI
arko Markovi
Miroslav Pavi
Slavujev vijenac 4 KLUB PENZIONERA
Ti si Slavia Hodi, direktor Muzike kole. Tebi je vano da u koli vlada red, da se tano zna ko, gdje i ta radi. Poto si umjetnik, stalo ti je do lijepog izgleda, tako da ti nije ba milo, to se u blizini kole nalazi tako prljava poljana. Ne bi volio da se na njoj izgradi neka zgrada, jer bi zaklanjala vidik. Najvie bi volio da se poljana pretvori u park, koji bi mogli da koriste i penzioneri iz oblinjeg kluba, a da se djeca, koja galame, nekako izbjegnu.
Ti si gospodin Danko Peri, lan Kluba penzionera. Uestvovao si u Drugom svjetskom ratu i od tada ima problema sa sluhom. Posljednjih godina gotovo jedva uje. Ne protivi se izgradnji djeijeg igralita, ak to smatra i korisnim. Jedino ega se boji jeste da te neka sluajno utnuta lopta ne pogodi, kada bude dolazio u Klub.
Slavujev vijenac 4 KLUB PENZIONERA Slavujev vijenac 4 KLUB PENZIONERA Slavujev vijenac 4 KLUB PENZIONERA
Slavia Hodi
Danko Peri
Ti si Jasminka Gavrilovi, nastavnica klavira u Muzikoj koli. Dva puta nedjeljno dri asove poslije podne, a tvoj sin Milan je uenik II razreda, i ima nastavu samo prije podne. Poto i tvoj mu esto radi popodne, ti Milana dovodi na posao. Ako bi se poljana pretvorila u djeije igralite, to bi za tebe bilo upravo idealno.
Ti si gospodin Davor Vuji, lan Kluba penzionera. Otro se protivi izgradnji djejeg igralita. Svoj radni vijek proveo si u fabrici, gdje su po cijeli dan tutnjale maine i vie ti nije do buke. Kod kue ne moe da se odmori, jer komija puta muziku preglasno, pa ti je Klub penzionera jedino mjesto na kojem uspije da na miru odigra partiju aha i popria sa svojim drugovima.
Jasminka Gavrilovi
Slavujev vijenac 3MUZIKA KOLA MALI SLAVUJI
Ti si Dario Joci, nastavnik u Muzikoj koli. Ti vodi kolski hor, ije se probe odravaju u sali, koja gleda na ulicu, a ne na poljanu. Ti nema nita protiv da se poljana pretvori u djeije igralite.
Davor Vuji
Ti si gospodin Miran Miri, lan Kluba penzionera. Ne dopada ti se ideja o izgradnji djeijeg igralita. Najkrai put da stigne do Kluba jeste put preko poljane. Ukoliko se izgradi igralite ti bi morao da ide okolo, a to ti ne odgovara, jer se tee kree.
38
Miran Miri
Dario Joci
PRILOZI
Slavujev vijenac 3 Slavujev vijenac 3 MUZIKA KOLA MALI SLAVUJI MUZIKA KOLA MALI SLAVUJI
Slavujev vijenac 4 KLUB PENZIONERA Slavujev vijenac 5 BOLNICA Slavujev vijenac 5 BOLNICA Slavujev vijenac 4 KLUB PENZIONERA
Ti si Mila Mari, sekretar Muzike kole. esto ima jake glavobolje i smeta ti buka. Zato ti ba prija tvoja kancelarija koja ne gleda na ulicu, ve na poljanu. Tebi nikako ne odgovara da se na njoj napravi djeije igralite.
Ti si gospoa Dunja oki, biva sportistkinja i odskora lanica Kluba penzionera. Podrava svaku inicijativu vezanu za sport. Poto si nekad bila trener u lokalnom koarkakom klubu, rado e pomoi djeci nekim strunim savjetom.
Ti si Goran Brankovi, profesor violine u Muzikoj koli. Jako ti smeta buka za vrijeme asova i nikako ti se ne dopada da se na poljani napravi djeije igralite. S druge strane, za godinu dana ide u penziju, pa ti i nije toliko stalo da se bavi tim priama oko toga da li treba, ili ne, da se gradi igralite.
Dunja oki
Mila Mari
Ti si gosodin Nik Petrovi, ininjer u penziji i lan Kluba penzionera. Nema nita protiv djeijeg igralita, mada bi bilo mnogo zgodnije da se na tom mjestu napravi park. S obzirom da si nepua, esto ti smeta dim u Klubu, pa bi ti igranje aha na nekoj klupi u parku bilo drae. Osim toga, park mogu da koriste i djeca i odrasli.
Goran Brankovi
Slavujev vijenac 5 BOLNICA Ti si gospoa Milena Stojanovi, direktorica bolnice. Protivi se izgradnji bilo kakvog igralita u njenoj okolini, jer je prostor iza bolnice mnogo potrebniji bolnici. Ionako nema dovoljno mjesta za sve pacijente, pa je zato korisnije da se na tom mjestu napravi jo jedna zgrada bolnice. Ti si gospodin Alen Antoni, glavni hirurg bolnice. Ne dopada ti se ideja o izgradnji igralita u okolini bolnice, jer bi to naruavalo mir koji je potreban pacijentima. Osim toga, veina ljekara ima svoje kancelarije na toj strani zgrade, tako da bi graja ometala njihov rad. Ti si gospoa Gordana Stani, glavna medicinska sestra u bolnici. Ima razumijevanja za ono to djeca trae i podrava njihovu ideju. S obzirom da si majka dva djeaka i sama zna kako je to kada djeca nemaju prostor za igru. Buka koja bi dopirala sa igralita ne bi bila nita jaa od buke koja se i sada ponekad uje. Slavujev vijenac 5 BOLNICA
Neno Todorovi
Ana Stojanovi
Nik Petrovi
Ti si gospodin Neno Todorovi, ljekar zaposlen u bolnici. Po tvom miljenju, svaki sport je koristan i doprinosi zdravlju, pa zato nema nita protiv da se na poljani izgradi djeije igralite.
Slavujev vijenac 5 BOLNICA
Dragan Mati
Alen Antoni
Ti si gospodin Dragan Mati, radnik obezbjeenja u bolnici. esto dolazi u sukob sa djecom zbog razbijenih prozora, a ako bi se izgradio sportski teren, toga bi bilo jo vie.
Slavujev vijenac 5 BOLNICA
Gordana Stani
39
PRILOZI
PRILOG BROJ 4
PRAVILA PREGOVARANJA ZA IGRICU HAJDE DA PREGOVARAMO
PRAVILA PREGOVARANjA ZA DJECU 1. Jasno kaite ta vam treba, tako da budete sigurni da vas je druga osoba razumjela. 2. Ni na koji nain ne smijete vrijeati sagovornika. Ako imate problema u sporazumijevanju, NAPADAJTE PROBLEM, A NE SAGOVORNIKA. 3. Ne smijete nikada prekidati sagovornika. 4. Ako nekoga niste uspjeli da ubijedite odmah, razmislite i konsultujte se sa lanovima grupe, kakav bi drugi nain bio najpogodniji. POKUAJTE PONOVO. 5. Pokaite razumijevanje za potrebe drugih ljudi. Ukratko ... PREGOVARAJTE!!!
PRAVILA PREGOVARANjA ZA ODRASLE 1. Paljivo sluajte ta vam djeca govore. 2. Ako vrijeaju, ne dajte saglasnost. 3. Ne dozvolite da vas prekidaju dok govorite. 4. Ako djeca misle samo na svoje potrebe, a vae smatraju nevanim, ne dajte saglasnost. 5. Pokuajte da ne mislite samo na ono to je vama vano, nego pokuajte da razumijete i potrebe djece. 6. Ako imate problema u sporazumijevanju sa sagovornikom, NAPADAJTE PROBLEM, A NE OSOBU.
40
PRILOZI
PRILOG BROJ 5
PISMA ITALACA ZA IGRICU ZATO ME ODBACUJU?
PRVO PISMO ITALACA
Dragi savjetnici, Zovem se Alen, idem u sedmi razred osnovne kole i vrlo dobar sam uenik. Imam jedan problem, koji me dugo mui. Grupa od nekoliko djeaka i djevojica iz mog odjeljenja, stalno me maltetira. Kada god prou pored mene, lupaju mi klepke, otimaju mi naoare, a kada ih zamolim da mi vrate, oni me zezaju, jure sa naoarima po uionici i ve su mi jedne tako polomili. To nije sve. Zovu me ora, Zriki i slino. Ja ne vidim razlog za ovakvo njihovo ponaanje, jer sam sa svima dobar drug. Nekima od njih sam pomogao i na pismenom iz matematike. Ali evo, ta me je navelo da vam se obratim za pomo. Prolog ponedjeljka, kada sam se vratio sa velikog odmora, namjestili su mi kantu za otpatke iznad vrata, tako da mi je pala na glavu, kada sam ulazio u uionicu. Svi su mi se smijali, a ja samo to nisam zaplakao. Ali, ovo nije bio kraj maltretiranja. Kada sam doao na svoje mjesto, dvojica iz pomenute bande su mi prila i otela ranac sa knjigama. Poeli su da se dobacuju sa njim, ak i da ga utiraju. Njima su se pridruili i ostali lanovi ove grupe i moja torba je letila po cijeloj uionici, a knjige su poispadale i bilo ih je svuda. Ostali iz odjeljenja su sve ovo bez rijei posmatrali i niko nije nita uradio da ih sprijei. Ja sam bio potpuno nemoan. Vrhunac je bio kada je Marina, jedna od njihovih, dohvatila ono to je ostalo od torbe i bacila kroz prozor. U tom trenutku je uao nastavnik, svi su se vratili na svoja mjesta, kao da se nita nije desilo. Ja sam digao ruku da se poalim nastavniku, meutim, prije nego to me je nastavnik i ugledao, dobio sam uku iz klupe iza mene i prijetnju: Samo probaj, vidjee ta te jo eka! Molim vas, pomozite mi. ta da radim, kako da izaem na kraj sa ovim problemom? ivot u koli mi je postao pravi komar i samo strahujem ta e mi jo uraditi. Alen
41
PRILOZI
DRUGO PISMO ITALACA Dragi savjetnici, Zovem se Kiki. Idem u sedmi razred osnovne kole i vrlo dobar sam ak. Moj problem je ukor razrednog starjeine, koji sam dobio, a nemam pojma zato i zato ba ja. Sve je poelo tog ponedjeljka, kada smo drugovi i ja, nakon velikog odmora, nastavili da se zezamo u uionici. Neko je vidio kako sa hodnika stie onaj tunjavi Alen i poto se toga dana nita interesantno nije deavalo, odluili smo da se malo naalimo sa njim. Stavili smo praznu kantu za otpatke iznad vrata i kada je ulazio, pala mu je na glavu. Bio je uasno smijean, sa im su se i ostali sloili, jer su umirali od smijeha. Kasnije smo se malo dodavali tenis lopticom, a u jednom trenutku je tu lopticu zamijenila neka torba sa knjigama. Poslije se ispostavilo da je to Markova torba. On je udario u dreku, samo to nije zaplakao. Toliko je bio bijedan, da ne mogu da razumijem, da neko sa 13 godina moe da bude takav jadnik i da ne umije da prihvati dobro zezanje. Na kraju je Nika bacila tu uvenu torbu kroz prozor. Sve u svemu, nije bilo nita strano, a poslije ta? Kiki dobio ukor. E, to je ve strano. Prvo, zato sam ja, kada smo se svi dobro zabavljali, a drugo, zato ukor? Ja treba da se za godinu dana upiem u gimnaziju i ovaj ukor mi uopte ne treba. Pokuao sam da priam sa razrednikom, ali on nee da razgovara o tome. ta da radim? Kako da ispravim cijelu stvar? Kiki
TREE PISMO ITAOCA Dragi savjetnici, Zovem se Irena i idem u sedmi razred osnovne kole i odlina sam uenica. Ve neko vrijeme sam u dilemi ta je trebalo da uinim u jednoj situaciji i molim vas da me posavjetujete. Prolog ponedjeljka vratila sam se sa velikog odmora i nastavila da askam sa drugaricom iz klupe. Utom se uo neki tresak, okrenule smo se prema vratima, kad tamo Alen, kome je kanta sa otpacima pala na glavu. Kanta je bila tako namjetena na vratima, da je, kada ih je Alen otvorio, direktno pala na njega. U prvi mah nismo mogle da odolimo, a da se ne nasmijemo, ali je on izgledao toliko tuno, da to vie nije bilo za smijeh. Posmatrala sam ta e dalje da se desi. Grupici koja je sve ovo smislila, izgleda nije bilo dosta. Oteli su Alenov ranac sa knjigama i poeli njime da se dobacuju. Knjige su ispale iz torbe, Alen je bio oajan, a ja, kao i ostali, nisam znala ta treba da uradim, pa sam ostala na svom mjestu i samo gledala. Da li je moda ipak trebalo da se umijeam i probam da zaustavim ove uenike ili da nita ne preduzimam. S jedne strane, Alen je na to ionako navikao (njemu se esto deavaju sline nezgode sa ovom grupom). S druge strane, malo sam se uplaila da i ja ne padnem u nemilost ovih uenika, ako stanem na Alenovu stranu. ta je trebalo da uradim i ta vi mislite da treba raditi u ovim situacijama? Molim vas, odgovorite mi. Irena
42
PRILOZI
PRILOG BROJ 6
KRONJA DRVETA ZA IGRICU OVJEE, NE LJUTI SE!
Ovo drvo crtate na tabli ili na ip chart papiru i na njega lijepite cedulje uesnika.
PRILOZI
PRILOG BROJ 7
IZGLED PANOA ZA IGRICU OVJEE, NE LJUTI SE!
TUA LJUTNJA vatra voda vatra
MOJA LJUTNJA voda
PRILOG BROJ 8
LJUTITI DIJALOG IZ IGRICE OVJEE, NE LJUTI SE!

LJUTITI DIJALOG OCA I DJETETA Dijete (na vratima): E, odoh ja. Otac: Ne dolazi u obzir! Dijete: Ali svi izlaze! Otac: Ne zanimaju me ti svi! Dijete: Tebe nikad nita ne zanima. E pa da zna, mene itekako zanima! Otac: Svake veeri se vue okolo kao kloar! Pogledaj prvo na ta ti lii soba! A i taj kec iz fizike ti stoji ko kua! Dijete: E, ovo ja kvarno. Ne pada mi na pamet da sada sreujem sobu! Idem i gotovo, ta mi moe! Otac: Itekako ti mogu. Dolazi ovamo!
PRILOZI
NEDOVRENI STRIP ZA IGRICU UDESAN STRIP
PRILOG BROJ 9
45
PRILOZI
PRILOG BROJ 10
TABELA ZA UNOENJE PODATAKA ZA IGRICU MOEMO LI DA SE NE SVAAMO
+/-
+/-
obje su dobile ono to su eljele
jedna je dobila ono to eli, a druga nije
obje su djelimino dobile ono to ele (kompromis)
nijedna nije dobila ono to eli
PRILOG BROJ 11
CRTE BROJ 1 ZA IGRICU MOEMO LI DA SE NE SVAAMO
46
PRILOZI
PRILOG BROJ 12
CRTEI BROJ 2 I 3 ZA IGRICU MOEMO LI DA SE NE SVAAMO
47
PRILOZI
PRILOG BROJ 13
DIJALOG ZA IGRICU KAKO DA SE NAJBOLJE POMIRIMO?

SUKOB IZMEU DVA BRATA - Miki, zvao me je Sajo da odemo do sportskog centra. Kai mami da sam tamo. ao, ja odoh. - ta? Kako to misli? A ja? Idem i ja sa tobom. - Ma jok, tamo je moje drutvo, neu da te vuem za sobom. - Vodie me! Inae u mami da kaem za onu iniju to si je slomio, tetoino! - Ucjenjuje me, je li? E, ba neu da te vodim! - Mora da me vodi! Nikada me nisi vodio i proli put si me zeznuo! - Ma, ne dolazi u obzir, balavac, makar ni ja ne iao ...
PRILOG BROJ 14
TABELA ZA IGRICU KAKO DA SE NAJBOLJE POMIRIMO?

S M S + M S M + S + M +
Objanjenje tabele: Slova S i M znae STARIJI i MLAI brat. Tamo gdje stoje dva minusa, nijedan od brae nije zadovoljan i ne dobija nita, odnosno ne dobija ono to bi elio da dobije. Tamo gdje stoji jedan plus i jedan minus, samo jedan od brae dobija ono to je elio, a drugi ne, tako da je jedan zadovoljan, a drugi nije. I na kraju, postoji i opcija, kao u posljednjoj koloni u tabeli, da ispod oba brata stoji znak plus. To znai da su krajnjim ishodom sukoba obojica zadovoljna i da obojica dobijaju ono to su eljela. Dakle, najbolje bi bilo da krajnje rjeenje bude upravo ovo ja dobijam i ti dobija, ako je mogue.
PRILOG BROJ 15
PRIA ZA IGRICU PRIAM TI PRIU

PRIAM TI PRIU Zamislite ta sam jue ula. Neki ljudi, mu i ena, poznanici kumova mojih roditelja, poslije ruka su jeli kompot od jabuka. Muu je u grlu zapeo komadi jabuke. ena ga je udarila po leima. Mu je pomislio kako ona hoe da ga tue. Ula je kominica bez kucanja. Ostavila je otvorena vrata. Za njom je naila i Ciganka. Kominica, niska rastom, imala je, u plavo ofarban uperak kose, koji joj je trao na glavi. Liila je na malog utoubog kakadua. Ciganka je krenula da zauzda enu, a kominica mua. Muu je ispao novanik. Kominica je pola u svoj stan, a za njom i Ciganka. Pojavio se potar. Mu se maio za novanik da plati raun. Novanika nije bilo. Svi su poli u stanicu policije. Tamo su se dugo zadrali, jer im je Ciganka gledala u dlan.
PRILOG BROJ 16
Cedulje isjei po linijama i podijeliti ih uesnicima nesluaima.
CEDULJE ZA IGRICU DA LI ME SLUA
SADRAJ CEDULJA
Na prethodnom asu sam dobio keca i pokuavam da smislim kako to da kaem roditeljima. Na prethodnom asu sam dobio keca i pokuavam da smislim kako to da kaem roditeljima. Na prethodnom asu sam dobio keca i pokuavam da smislim kako to da kaem roditeljima.
Na prethodnom asu sam dobio keca i pokuavam da smislim kako to da kaem roditeljima.
Maloprije sam se posvaao sa najboljim drugom. Maloprije sam se posvaao sa najboljim drugom. Maloprije sam se posvaao sa najboljim drugom.
Maloprije sam se posvaao sa najboljim drugom.
Strano mi se ide u WC. Strano mi se ide u WC.
Strano mi se ide u WC.
Uopte me ne Uopte me ne Uopte me ne zanima o emu zanima o emu pria. zanima o emu pria. pria. Moram da pourim kui, da gledam super lm.
Uopte me ne zanima o emu pria. Moram da pourim kui, da gledam super lm.
Uopte me ne zanima o emu pria. Moram da pourim kui, da gledam super lm.
Uopte me ne zanima o emu pria.
PRILOZI
Moram da pourim kui, da gledam super lm.
49
PRILOZI
PRILOG BROJ 17
CEDULJE OZNAENE SLOVIMA ZA IGRICU DA LI ME SLUA

SADRAJ CEDULJA (a)
KO JE BILA OSOBA KOJA VAS NIJE SLUALA
(b)
KONKRETAN SADRAJ ONOGA TO STE HTJELI DA SAOPTITE
(c)
ZNACI NA OSNOVU KOJIH STE UVIDJELI DA VAS TA OSOBA NE SLUA
(d)
KAKO STE SE OSJEALI U TOJ SITUACIJI
Napomena: Ovo je komplet ceduljica za jednog uesnika. Za ovu igricu kopirajte onoliko ceduljica koliko imate uesnika. I ove ceduljice razdvojite po linijama.
PRILOG BROJ 18
TABELA ZA BILJEENJE POENA U IGRICI HAJDE DA PREGOVARAMO

Kombinacija Tim A 1. izbor 2. izbor 3. izbor 4. izbor PREGOVARANjE 5. izbor 6. izbor 7. izbor 8. izbor PREGOVARANjE 9. izbor 10. izbor Ukupno poena: Napomena: Za izvoenje igrice potrebno je imati dva primjerka ove tabele, za svaku grupu po jednu.
Poeni Tim B Tim A Tim B
PRILOZI
PRILOG BROJ 19
PRIE ZA IGRICU KAKO JE U TUIM CIPELAMA

MAEHINA PRIA Ova pria me je potpuno ocrnila. Ja sam, u stvari, jedna dobra ena. Kad sam dola u ovu kuu, Pepeljugu sam prihvatila kao roeno dijete, ali je ona imala mnotvo loih navika. Nije voljela da se kupa, niti da ima bilo ta isto na sebi. Jedva sam uspijevala da je povremeno strpam u korito. Svaki put je tako urlala i zvala upomo, da su se komije u udu skupljale. Kad god joj obuem istu haljinu, ona se uvalja u pepeo. Imala je bujnu matu i voljela je da izmilja prie. Svima je priala kako je maltretiram. A to se tie onog legendarnog bala ... naravno, svi znate da ne postoje dobre vile. Moj mu je za sve tri djevojke kupio lijepe balske haljine, ali je Pepeljuga odmah svoju bacila i rekla: Ja u ovome neu da idem! Mi smo je nagovarali, ali ona je ostala uporna, tako da smo otili bez nje. Ona se, u meuvremenu, predomislila, i pojavila kada je bal ve poeo. Nemate pojma koliko sam bila srena kada sam je vidjela. Bila je ista i divno je izgledala. Pomislila sam: Konano me je posluala. Princ je, kao opinjen, priao Pepeljugi. Zaplesali su i, dok su prolazili pored mene, uh kako je pita: Mlada damo, da li ste stigli posljednji, zato to ste htjeli da vas primijetim? Pepeljuga je zastala, mrko ga pogledala, lupila cipelicom o pod, pojurila, cipela joj je spala, ali je ona, ne okreui se, odjurila sa bala. Kad sam poslije nekoliko dana ula da je princ neuspjeno trai po kraljevstvu, poslala sam stariju kerku da mu javi radosnu vijest, da izabranica njegovog srca, ivi ba u naoj kui. Na njihovom vjenanju plakala sam od sree i mislila kako bi njena pokojna majka, Bog da joj duu prosti, sada bila srena.
PRIA STARIJA SESTRE Neu mnogo da duljim, ali, gledajui mene i moju mlau sestru, ispada da se uopte ne isplati biti dobar i posluan. Moe, u najboljem sluaju, da se uda za nekog inovnika na kraljevom dvoru. Pepeljuga je uvijek tjerala po svom i uvijek je dobijala ta je htjela. Noi i noi sam proplakala nad takvom nepravdom.
OEVA PRIA Kad je umrla moja prva ena, ostao sam sa kerkom. Nita nisam znao da radim po kui, a bogme, ni oko djeteta. Zato sam odluio da se to prije oenim, da ima ko da brine o kui, meni i djetetu. Reeno, uinjeno. U te enske stvari ja vam se ne razumijem. Moje je bilo da zaraujem novac i da sve tri kerke obezbijedim. Kada doem kui, poslije napornog posla, ja samo gledam da se to prije zagnjurim u krevet, tako da zapravo i ne znam ta se tu sve deavalo. Naravno, ne mogu da krijem koliko me je radovalo, to je sam princ zatraio ruku moje keri i dao sam joj oinski blagoslov. Eto, toliko od mene.
PRILOZI
PRILOG BROJ 20
KOLSKA PRIA ZA IGRICU KAKO JE U TUIM CIPELAMA
KOLSKA PRIA Dogaaj se desio pred samo tromjeseje, u jednoj osnovnoj koli. Nastavnik zike nije stigao da ispita sve uenike, pa je odluio da za one bez ocjene organizuje pismenu vjebu, u drugoj uionici. Dok je dijelio zadatke za ovu pismenu vjebu i davao uputstva toj grupi uenika, u kabinetu za ziku, gdje je bio ostatak razreda, ostao je otvoren dnevnik. Iskuenje je bilo veliko i neki uenici mu nisu mogli odoliti. Jedan dio uenika je brzo dograbio dnevnik i poeo da upisuje ocjene. Drugi dio uenika se okupio oko dnevnika i poeo da govori koje ocjene ele da se njima upiu, ali oni sami nisu njima upisivali. Trea grupa je ostala u klupama i posmatrala cijelu situaciju. Prije nego to se nastavnik zike vratio, svi su sjeli na svoja mjesta i izgledalo je kao da se nita nije desilo.
PRILOG BROJ 21
CEDULJE SA ULOGAMA ZA IGRICU KAKO JE U TUIM CIPELAMA
UENICI KOJI SU SA SVOJIH MJESTA UENICI KOJI SU UPISIVALI OCJENE UENICI KOJI SU PORUIVALI OCJENE PRATILI TA SE DEAVA, A NISU NI UPISIVALI, NI PORUIVALI OCJENE
UENICI KOJI SU SE NALAZILI U DRUGOJ UIONICI NASTAVNIK FIZIKE RAZREDNI STARJEINA
Napomena: Izrezati cedulje po linijama.
52
PRILOZI
PRILOG BROJ 22
UPITNICI ZA GRUPE ZA IGRICU KAKO JE U TUIM CIPELAMA

UPITNIK ZA GRUPU UENIKA KOJI SU UPISIVALI OCJENE
1. Kako ste se osjeali dok ste upisivali ocjene?
A poslije?
2. ta vas je natjeralo da rizikujete i to uradite?
3. Poslije svega, ta bi dalje trebalo da se desi, a da bude najbolje po vas?
A najgore?
4. O nastavniku zike mislimo da je ... (kakav)
5. O uenicima koji su naruivali ocjene mislimo da su ... (kakvi)
6. O uenicima koji su sjedili u svojim klupama i sve posmatrali, mislimo da su ... (kakvi)
7. Razredni starjeina e sigurno ... (uraditi ta)
53
PRILOZI
UPITNIK ZA GRUPU UENIKA KOJI SU NARUIVALI OCJENE
1. Kako ste se osjeali dok ste naruivali ocjene grupi uenika koja ih je upisivala u dnevnik?
A poslije?
2. ta vas je natjeralo da rizikujete i naruujete ocjene?
A ta vas je zadralo da sami ne upisujete?
3. Poslije svega, ta bi dalje trebalo da se desi, a da bude najbolje po vas?
A najgore?
4. O nastavniku zike, mislimo da je ... (kakav)
5. O uenicima koji su upisivali ocjene, mislimo da su ... (kakvi)
54
PRILOZI
UPITNIK ZA UENIKE KOJI SU SJEDILI U SVOJIM KLUPAMA I SAMO POSMATRALI
1. Kako ste se osjeali dok ste posmatrali uenike okupljene oko dnevnika, koji naruuju i upisuju sebi ocjene?
2. Zato se niste prikljuili grupi uenika okupljenih oko dnevnika?
A zato niste ita uinili da ih sprijeite?
3. Poslije svega, ta mislite, ko sve treba da snosi posljedice za ono to se desilo?
Kako vi vidite najbolje, najpravinije razrjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
4. ta mislite kako su se osjeali uenici koji su radili kontrolni, kada su saznali ta se desilo?
5. O uenicima koji su naruivali ocjene, mislimo da su ... (kakvi)
7. Razredni starjeina e sigurno ... (uraditi ta) nama.
55
PRILOZI
UPITNIK ZA UENIKE KOJI SU RADILI KONTROLNI ZADATAK U DRUGOJ UIONICI
1. Kako ste se osjeali kada ste uli za cijeli dogaaj?
2. Da ste tada bili u uionici, kojoj grupi biste se prikljuili?
Zato?
3. Poslije svega, ta mislite ko sve treba da snosi posljedice za ono to se desilo?
ta vi vidite kao najbolje rjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
56
PRILOZI
UPITNIK ZA NASTAVNIKA FIZIKE
2. Da li mislite da i Vi, dijelom, snosite odgovornost za ono to se desilo?
(Ako je odgovor DA) Na koji nain?
ta Vi vidite kao najbolje rjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
7. Mislim da razredni starjeina ovog odjeljenja treba da ... (uraditi ta)
57
PRILOZI
UPITNIK ZA RAZREDNOG STARJEINU
2. Da li ste ovako neto mogli da oekujete od svog odjeljenja?
Zato?
ta Vi vidite kao najbolje rjeenje ovog dogaaja?
A najgore?
7. Da li mislite da Va kolega, nastavnik zike, snosi dio odgovornosti za ono to se desilo?
58
PRILOZI
PRILOG BROJ 23
PRIE ZA IGRICU SADA ZNAM KAKO SA PROBLEMIMA

1. PRIA Maja i Biba su drugarice iz klupe, ba dobre drugarice. Za vrijeme velikog odmora, Maja je trknula da kupi hamburger u kiosku, preko puta kole. Biba je ostala u kolskom dvoritu sa Ilom i neto su povjerljivo priale. Na poetku sljedeeg asa, Maja zapoinje razgovor: MAJA: Je l pita danas? Nemam blage veze. Nisam nita uila. Molim Boga da me ne pita. A ti? Kako stoji sa ovom glupom zikom? BIBA: (uti) MAJA: (poto apue, misli da ova nije ula, pa jo jednom pita) Jesi bubala ziku? Rekla je da e danas pitati. BIBA: ta te briga za mene? MAJA: Kako ta me briga? Pa normalno je da te to pitam? BIBA: Jeste, sada me pita, a ono od jue? MAJA: ta od jue? BIBA: ta se pravi kao da ne zna? Sve sam ula od Goce. Uostalom, nemam ja tebi ta da objanjavam. Ne interesuje me!
ZADATAK 1. Nesporazum je nastao zbog ...
2. Maja i Biba su u sukobu. Kako je ovaj razgovor mogao da izgleda, pa da njih dvije ne uu u sukob?
3. Kako da Maja i Biba ponovo uspostave dobre odnose?
59
PRILOZI
2. PRIA Alen i Beki su super drugari i u koli i nakon nje. Naroito vole da zajedno gledaju lmove i idu u video-klub. Jednom prilikom, obojica su propustili da odgledaju sjajan lm, koji je Bikijev brat, na sreu, snimio, a Boro je elio da ga trajno sauva u svojoj videoteci. Alen je imao ideju da odmah odgledaju lm, ali Beki nikako nije mogao, jer je imao da ui. Ipak, poto ga je Alen molio, dao mu je kasetu, da on prvi odgleda. Meutim, desilo se neto nepredvieno. Za vrijeme gledanja lma, drei daljinski upravlja u ruci, Alen je sluajno pritisnuo dugme za snimanje i obrisao tri minuta lma. Kasnije se ispostavilo da su to kljuni kadrovi. Kada je vratio kasetu Bekiju, nita nije pomenuo u vezi sa tim. Beki je ubrzo ukapirao o emu se radi. Pri ponovnom susretu, Beki je poeo: BEKI: Pa, ovjee, kako si mogao? ta si to uradio? (bio je strano bijesan) ALEN: Pa ta? Desilo se. A sjea se kada si ti meni probuio loptu za fudbal? Poslije toga su njihovi odnosi zahladili.
2. Poslije svega to se desilo, ta je Alen mogao da uradi, a da se njihovi odnosi ne pokvare?
60
PRILOZI
3. PRIA Lana i Inga su sestre. Lana je student, a Inga ide u sedmi razred osnovne kole. Jednog dana, Lana se vratila sa ispita na fakultetu veoma neraspoloena. Nasuprot njoj, Inga je dola zadovoljna iz kole i ohrabrena popravljenom ocjenom iz biologije, poinje da prepriava svoj uspjeh. Poslije dueg zastoja u uenju, konano joj je krenulo. Veoma raspoloena, poinje da opsjeda Lanu da je preslia geograju, kao to su se ranije dogovorile. Lana je u svojim mislima. LANA: Pa dobro Inga, hoe li me nekad ostaviti na miru? Daj prestani da skakue oko mene! Ba si nepodnoljiva. I da zna, dosauje mi! INGA: Ali Lana, obeala si mi! LANA: Jesam, pa ta ako sam ti obeala! Ko te je do sada presliavao? ta si navalila!
2. Inga i Lana su oigledno dole u sukob. Kako je ovaj razgovor mogao da izgleda, pa da njih dvije ne uu u sukob?
3. Kako bi Jelena i Ljubica mogle da se dogovore, a da obje budu zadovoljne?
61
PRILOZI
4. PRIA Petak je poslijepodne. Mio se odmara poslije kole, uz omiljenu muziku i stripove. Mama dolazi sa posla i kae mu: MAMA: E ba no to sutra ne ide u kolu, veeras moemo due da ostanemo na slavi kod Mitrovia. MIO: Na kakvoj slavi? MAMA: Pa zna da svake godine u ovo vrijeme idemo kod njih na slavu. To je ve tradicija. Nisi valjda zaboravio? MIO: Ali mama, tek mi sada to kae. Ja sam ve isplanirao odlinu urku kod Bojana. Ve se nedjelju dana sa drugovim pripremam za to. Moram da idem. MAMA: Neu da ujem. eka te ono lijepo odijelo u sobi. Evo, kravatu ne mora da stavi. Uostalom, sigurno e pitati gdje si. Uvrijedie se ako uju da ti je urka vanija od njihove slave. MIO: Nema anse. Ja odlazim na onu urku. MAMA: Ma hajde, zna koliko e se Milena obradovati. MIO: ta, ona klinka koja mi svake godine pokazuje svoju kolekciju salveta?!
2. Mama i Mio su u sukobu. Kako bi ovaj razgovor trebao da izgleda, a da do sukoba ne doe?
3. Kako da izau iz sukoba, a da oboje budu zadovoljni?
62
PRILOZI
5. PRIA Vesna se vraa iz kole. Doekuje ju naroguena mama. Bila je u koli i vidjela je Vesnine ocjene pred kraj polugodita. MAMA: E pa Vesna, stvarno si me razoarala. Mislila sam da bar sa tobom neu imati problema. VESNA: Kakvih problema, mama? MAMA: Kakve su ono ocjene? Sve same trojke i etvorke. VESNA: Pa, to su moje ocjene i meni su dovoljne trojke iz istorije i geograje. MAMA: Kako Dragana moe da ima sve petice? A stie i u muziku kolu ... A ti? Na ta to lii? VESNA: Ba me briga za Draganu!
2. Kako bi ovaj razgovor trebao da izgleda, a da do sukoba ne doe?
3. ta bi mogle da urade, pa da obje budu zadovoljne?
63
PRILOZI
PRILOG BROJ 24
VODI ZA VODITELJE ZA IGRICU SADA ZNAM KAKO SA PROBLEMIMA
VODI ZA VODITELJE (okvirni, prihvatljivi odgovori koji se trae u upitniku)
Prva pria se odnosi na GLASINE. Sukob se mogao izbjei da je Biba htjela da provjeri kod Maje one informacije koje je dobila od Ile, a prihvatila ih je zdravo za gotovo.
Druga pria se odnosi na IZVINjAVANjE. Sukob se mogao izbjei da je Alen odmah rekao ta se desilo, da se izvinio Bekiju i ponudio neku mogunost nadoknaivanja tete.
Trea i etvrta pria se odnose na NEISKAZIVANjE POTREBE. U obje prie sukob se mogao izbjei da su akteri jedni drugima jasno iskazali svoje potrebe u formi JA - govora.
Peta pria se bavi PRAVOM NA RAZLIITOST. I ovdje se sukob mogao izbjei da je kerka majci saoptila na lijep nain da je zadovoljna svojim ocjenama, kao i da se loe osjea kada je majka poredi sa drugima.
64
PRILOZI
PRILOG BROJ 25
MARIONETA ZA IGRICU KAKO SU ME NAGOVORILI?
65
PRILOZI
PRILOG BROJ 26
PRIA ZA IGRICU KAKO SU ME NAGOVORILI?

NAGOVORILI SU ME Bilo je toplo, tiho subotnje popodne. one je sjedio ispred zgrade na stepenicama svog ulaza. Bio je sam i dosaivao se. Ba me interesuje gdje su svi nestali? ta je sa tim ljudima? Nigdje ive due. one, ta radi?, upita Crni. Nita, gluvarim ovdje, suim se od dosade. Je l imate moda vi neku ideju? ta emo?, upita one. Hajdemo do kolskog dvorita da vidimo ta se tamo deava, predloi Kiza. Odetali su do kole, ali ni tamo nije bilo nikoga. Ej, hajde da se malo zezamo ... da provalimo u kolu i napravimo malo haos unutra, iskoi Crni sa svojim prijedlogom. one je oklijevao. Nije bio siguran da je ba to sada elio da radi. Pa, ne znam, ree, ta ako nas uhvate, a onda emo stvarno biti u frci. Moe da naie i policija, a onda smo gotovi. Ma hajde one, nee nas uhvatiti, ta si se prepao, ta panii, dodao je Kiza samouvjereno, osim toga, neemo da pretjerujemo, samo malo da se zezamo. Pa, dobro, hajde, ree one nevoljno. Nije bio ba oduevljen idejom, ali je htio da ostane sa drugovima. I dok su tako sreivali kabinet biologije profesorice Markovi, skidajui sijalice, preturajui po ormaru i ukraavajui zidove gratima, iznenada je uao domar. Odmah je pozvao policiju, ali i njihove roditelje. Djeca su sa svojim roditeljima odvedena u stanicu policije. Tada su oneta roditelji pitali zato je to uradio, a on je odgovorio: Nagovorili su me!
66
PRILOZI
PRILOG BROJ 27
LISTA PITANJA ZA IGRICU KAKO SU ME NAGOVORILI?

LISTA PITANJA
1. Kako e se osjeati profesorica kada ue u kabinet i zatekne haos?
2. ta mislite da li e profesorica preduzeti neto u vezi sa tim?
3. ta mislite kako e Crni, Kiza i one pravdati ono to su uradili?
4. O emu je sve one razmiljao i kako se osjeao nakon svega?
67
LITERATURA
Grupa autora (2004). Nasilje meu djecom, Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba Kova Cerovi, T., Rosandi, R., Popadi, D. (1995). Uionica dobre volje. Grupa Most. Triki, Z., Koruga, D. (2003). Vrnjaka medijacija od svae slae. Kancelarija nemake agencije za tehniku saradnju GTZ Unicef, Ured za Hrvatsku (2005). Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje; Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba (2004). Nasilje nad djecom Uzelac, M. (2000). Za Svemire. Mali korak Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Djeija psihologija. Naklada Slap. Zagreb
BILJEKE
BILJEKE
BILJEKE

Prirucnik Program Prevencije Vrsnjackog Nasilja

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Prirucnik Program Prevencije Vrsnjackog Nasilja

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Dr Ivana Zeevi

Banja Luka, 2010

Fondacija za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?

TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?

ZATO SU NEKA DJECA NASILNA?

KOJE VRSTE NASILNIH PONAANJA POSTOJE?

TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?

KOJI SU TO ZNAKOVI NASILNIH PONAANJA?

KOJE SU POSLJEDICE NASILJA MEU DJECOM?

KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA SU RTVE VRNJAKOG NASILJA?

KOJA DJECA MOGU POSTATI RTVE NASILJA?

TA JE TO NASILJE MEU DJECOM?

KOJE POSLJEDICE IMAJU DJECA KOJA VRE NASILJE?

KOJE POSLJEDICE NASILJE OSTAVLJA NA DJECU KOJA TO NASILJE POSMATRAJU?

KAKO DJECA TREBA DA SE PONAAJU U SITUACIJI KADA SU IZLOENA NASILJU?

KAKO RODITELJI TREBA DA SE PONAAJU U SLUAJU NASILJA MEU DJECOM?

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

TA PREDUZETI U SLUAJU NASILJA?

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

MOBILNI TELEFONI I NASILJE

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

NAJEI UZROCI SUKOBA U KOLI/ODJELJENJU

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

STRUKTURA SUKOBA I UOBIAJENI NAINI PONAANJA U KONFLIKTIMA

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

KAKO SE SUPROTSTAVITI SUKOBU?

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

SUKOBI I NJIHOVO RJEAVANJE

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

MONITORING NASILNIH OBLIKA PONAANJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

PROGRAM PREVENCIJE VRNJAKOG NASILJA

TABELA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O OPAENIM OBLICIMA NASILNOG PONAANJA

DATUM ODRAVANJA ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE: POTPIS RAZREDNIKA: POTPIS UENIKA:

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

STRUKTURA ASA ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

PRIRUNIK - Program prevencije vrnjakog nasilja u kolama

Prilozi za radionice PRILOG BROJ 3

KARTICE ZA IGRICU HAJDE DA PREGOVARAMO