POVIJEST HRVATSKOG NARODA

IME I PODRIJETLO HRVATA - 4 teorije

1. SLAVENSKA TEORIJA
govori da su Hrvati jedno od slavenskih plemena koje doseljava na podruje Hrvatske u seobi Junih Slavena - postavio ju je Franjo Raki

3. GOTSKA TEORIJA Hrvati su potomci slaviniziranih Gota - teorija zasnovana na pogrenom tumaenju djela "Povijest salonitanskih i splitskih biskupa" (iz 13.st) splitskog arhiakona TOME - vaan izvor za najstariju povijest Hrvata

4. IRANSKO-KAVKASKA TEORIJA 2. TEORIJA O SOCIJALNOM DUALIZMU

pleme Hrvata doselilo na podruju dananje domovine i potinilo Slavene svojoj vlasti - postavi ju je Vjekoslav Klai tvrdi da su Hrvati doselili iz Irana; zasnovana je nalazu 2 zapisa tzv, TANAISKE PLOE pronaene 2. i 3. st. na podruju ua Dona (Azovsko jezero) na kojima stoji natpis imena Horoathos i Horuathos, te ime perzijske pokrajine Harahvatija.

NARODNA TRADICIJA -LEGENDA: govori da su Hrvati doselili predvoeni 5-oricom brae (Kluk, Lobel, Muhlo, Kosenc i Hrvat), te 2-ije sestre (Tuga i Buga) u provinciju Dalmaciju gdje su zatekli Avare koje su porazili i zavladali tom zemljom (Hrvatskom) Ova teorija je zapisana u djelu "O upravljanju carstvom" bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta. Sa znanstvenog stajalita nijedna teorija nije tona jer ne prua vrste argumente. Prema znanstvenicima Hrvati su slavenskog podrijetla ali je u hrvatskoj etnogenezi veliku ulogu imalo zatoeno romansko i romanizirano stanovnitvo. STARI NARODI NA TLU HRVATSKE Hrvati nisu oduvijek nastanjivali podruje u kojem danas ive. Tu su prije njihova dolaska stoljeima ivjeli ILIRI. 4. stoljee prije Krista * na ilirsko podruje provaljuju Kelti potiskuju pred sobom ilirska plemena ili * se s njima mijeaju --- nastaju ilirsko-keltska plemena obalu nastanjuju Grci *osnivaju svoje naseobine na otocima Visu (Issa), Hvaru (Stari grad) i Koruli, oko Trogira i Stobrea

Iliri preuzimaju grku kulturu, gospodarske i drutvene tekovine a l i i pokuavaju zaustaviti grko irenje na svom podruju. Tenje Rimljana su bile osvojiti cijelo Sredozemlje pa im odgovaraju sukobi Grka i Ilira.U sukob ulaze na strani Grka da iz zatite od Ilira, koje su pokorili poetkom 1. st. Pod rimskom vlau romanizirali su se. 5. stoljee 475. g. pad Zapadnog Rimskog Carstva, naim krajevima zavladao Bizant. Granica istonog i zapadnog carstva bila je na rijeci Drini. Car Justijan I. povukao je vojsku s Dunava ime poinju prodori na bizantski teritorij od strane Avara i Slavena (zapisi bizantsih pisaca Prokopije, Simokate). Do kraja 6. stoljea cijeli Balkanski poluotok je pod vlau plemenskog saveza Avara i Slavena. U njihovim provalama stradali su mnogi rimski gradovi. Bizant je bio slab te su osvojili provincije Panoniju i Dalmaciju a meu prvim osvajanjima bio je panonski grad Sirmij, a meu posljednjima Salona i Epidarum. Avarsko-slavenskim napadima odoljeli su utvreni gradovi : Zadar, Trogir, Krk, Osor, Rab } u posjedu Bizanta, zvali ih TEMAT DALMACIJA (vojno podruje). zvan toga podruja trajno su se naselila slavenska plamena.

3 7. stoljee Avari i Slaveni pokuali zauzeti Carigrad (vladar Heraklije) - doivjeli poraz, mo Avara slabi i savez se raspada. Car Heraklije u pomo pozvao Hrvate iz Bijele Hrvatske (pradomovina, podruje sjeverne Poljske) - legenda o dolasku 5 brae i 2 sestre-. S njihovim dolaskom "poklapa" se poraz Avara pod Carigradom kojeg su Slaveni (naseljeni u naim krajevima) iskoristili da dignu ustanak protiv Avara, u kojeg su se ukljuili i Hrvati. Ustanak je pomogao Hrvatima da pobijede i protjeraju Avare i te da se nasele na prostor od Istre do Cetine na jugu, u unutranjosti do Kupe i porjeja rijeke Vrbas. 614. pad SALONE -naen je zapis koji opisuje kako je Salona pala u ruke Hrvata, odnosno Slavena kako su ih tada nazivali. Od 614. godine Hrvati se vie ne vraaju u Bijelu Hrvatsku. Slavenska plemena su se u seobama meusobno mijeala, razdvajala i odlazila u razliitim smjerovima, u krajevima koji su rijekama i gorama bili odvojeni od drugih. Tako su nastale posebne zemlje , na naem tlu: o Paganija ili Primode - od Cetine do Neretve, o Zahumlje -od Neretve do Dubrovnika, o Travunija -s Konavlima do Boke kotorske, Crvena Hrvatska o Duklja - juno od Travunije i Protjerivanje starosjedioca Pred ranije doseljenim Slavenima veliki je dio starosjedioca izbjegao u Italiju ili su se sklonili u utvrene gradove (ZD, TROGIR, utvrenu Dioklecijanovu palau, na otoke). Dio stanovnitva starosjedilakog kao i doseljenog povukao se u tee pristupana brdovita podruja gdje su se poeli baviti stoarstvo. To stanovnitvo e kasnije biti prozvano VLASIMA. ivei zajedno starosjedioci su poeli govoriti hrvatskim jezikom te je hrvatski narod nastao stapanjem hrvatskih i slavenskih plemena sa starosjediocima. Za vrijeme doseljavanja Hrvata i posljednji stanovnici su napustili Salonu. Prvi oblici plemenskom udruivanja Hrvata od 7. stoljea poinju nastajati kod nas rodovsko plemenske zajednice- seoske opine. Seoske opine udruuju u upe. upe se ve u 8. stoljeu povezuju u vee zajednice koje se nazivaju oblasti. Oblasti su potencijalne drave u kojima upni biraju kneza. To su drave u nastajanju. rodovskoplemenskezajednice upe oblasti = potencijalne drave seoskeopene upravljaju knezovi Od rodovsko-plemenskih starjeina, upana i knezova formira se plemstvo.

POKRTAVANJE HRVATA

-postoji vie teorija:

1. Bizantska teorija Car Heraklije za ijeg su vladanja Hrvati zaposjeli krajeve izmeu Drave i Jadranskoga mora, doveo je iz Rima sveenike da ih pokrsti. 641. godine, kad su primili papina izaslanika opata Martina koji je doao od njih otkupiti kransko roblje i kosti muenika (od strane Dioklecijana.) . Kako nisu svi Hrvati primili kranstvo, car Bazilije I. (II.pol. 9.st) alje misionare koji propovijedaju na slavenskom jeziku, (uenici irila i Metoda -u Hrvatsku donose Glagoljicu.

2. Dalmatinska teorija po njoj je zapoelo ve u 7. st posredstvom sveenstva kranskog stanovnitva iz dalmatinskih gradova misija pape radi otkupa kranskih zarobljenika i skupljanja relikvija kranskih muenika. Papa je osnovao biskupiju u Ninu i niskog biskupa postavio je za vrhovnog vjerskog vladara (krstionica kneza Vieslava iz 9. st. naena u Ninu) 3. Franaka teorija Hrvati su se pokrstili posredstvom franakih misionara. U 9. stoljeu . proces pokrtavanja poeo je istovremeno sa stvaranjem hrvatskih kneevinama - prve dravne organizacije a trajao do kraja 9. stoljea. 9. stoljee FRANAKA misionari pokrtavaju Hrvate BIZANT dolaze irilovi i Metodovi uenici (bizanstski misionari donijeli glagoljicu)

PODJELA POVIJESTI HRVATSKOG NARODA

1. razdoblje 2. razdoblje 3. razdoblje 4. razdoblje 5. razdoblje 6. razdoblje 614. - 1102. 1102. - 1526./27. 1527. - 1790/91. 1791. - 1918. 1918. - 1990.

1990. - ... ulazak u EU -naalost najkraa dionica u povijesti hrvatskog naroda, jer e za par godina biti dio europske zajednice, a tada gubimo i dio svojeg vlastitog suvereniteta.

1. razdoblje hrv. povijest od 614.(pad Salone) do 1102.

Za razdoblje od 614. do 800. postoje dva izvora: Franaki i Bizantski Bizantski izvori postoje Hrvati i imaju kneevine je djelo Konstantina Porfirogenet De administranto imperium da je 800. u Ninu stolovao 1. hrvatski knez kranin-Vieslav U Franakim izvorima oni su samo "zamijetili" postojanje hrvata NASTANAK KNEEVINA
Knezovi Primorske II. pol. VII. st. Porga II. pol. VIII. st. Viseslav oko 810. - 821. Borna 821. - oko 835. Vladislav oko 835. - oko 845. Mislav 845. - 864. Trpimir (Dalmatinske) Hrvatske oko 864. - 876. Domagoj 876. - 878. Domagojevi sinovi nepoznatog imena 878. - 879. Zdeslav 879. - oko 892. Branimir oko 892. - oko 900. Muncimir (Mutimir) oko 900. - oko 910. Petar oko 910. - 924. (925.) Tomislav Knezovi Posavske Hrvatske 796. - oko 810. Vojnomir oko 810. - 823. Ljudevit 829. - 838. Ratimir oko 880. -oko 897. Braslav

NASTANAK KNEEVINA Nae prve kneevine nastaju su na temeljima rimskih provincija. u 7. i 8. stoljeu formiraju tri kneevine od Gvozda do Cetine: Panonska-(posavska) Hrvatska -sredite u Sisciji -Sisak (izmedju Save, Drave i Dunava) Dalmatinska (primorska) Hrvatska - sjedite Dalmatinske Hrvatske bio je Nin, Neretvanska kneevina Panonska Hrvatska - knez Vojnomir krajem 8. stoljea Karlo Veliki sputa se prema Panoniji, kod unitavanja avarske drave pomae mu knez Vojnomir u Dalmatinskoj Hrvatskoj - knez Vieslav (krstionica) Okonanjem rata izmeu Franake i Bizanta tj. sklopljenim mirom u Aachenu 812.g. na teritorij podijeljen a) Franakoj pripala: hrvatsko kopno b) Bizantu pripadaju: gradovi i otoci Dalmacije na elu sa Zadrom

6 Stvaranje Kneevine Hrvatske 1. JUNA PRIMORSKA KNEEVINA - KNEZ BORNA Franci ostavili slobodan izbor domaih knezova uz obvezu pokrtavanja i priznavanja vrhovne vlasti Franake. Prvi poznati (po pisanim izvorima) knez Dalmacije bio je knez BORNA, franaki vazal, 2. PANONSKU-POSAVSKA KNEEVINA -KNEZ LJUDEVIT POSAVSKI Podruje izmeu Save i Drave vladao je u isto vrijeme knez LJUDEVIT POSAVSKI 819. g. podignuo ustanak protiv Franaka, u pomo je pozvao kneza Bornu koji ga je odbio i priklonio se Francima. Tim potezom je dalmatinska Hrvatska sauvala autonomiju i raspadom franake postat e jezgra srednjovjekovne drave. 824. ustanak slomljen, sjeverna Hrvatska dolazi pod vlast Franaka oko 830. godine pojavio se knez Ratimir.

JUNA-PRIMORSKA HRVATSKA -Kneevina

.....Knez Borna Knez VLADISLAV (821.-835) Bornin nasljednik ( sinovac). Odnos Vladislava prema Ljudevitu Posavskom bio je znatno bolji. Dokaz Ljudevit je iz Srbije doao k Vladislavu.

Vladislav je prvi od hrvatskih vladara koji je najavio i donio program morske orijentacije Hrvatske. Poinje graditi trgovaku i vojnu mornaricu to e njegovi nasljednici nastaviti

Knez MISLAV (835-845) stoluje u Klisu sagradio crkvu sv. Jurja u mjestu Putalju, kojoj je darovao zemljini posjed i kmetove. darovao splitskoj nadbiskupiji 1/10 plodova i ivotnja s dvora u Klisu prvi ratovao i pobijedio Mleane, saveznik Neretvanska kneevina.

knez TRPIMIR (845-864) stolovao u Bijaima utemeljio I. hrvatsku dinastiju Trpimirovii, u Riinicama dao podii 1. benediktinski samostan u Hrvatskoj.
Za opremanje samostanske crkve Sv. Petra, posudio je neto srebra od splitskog nadbiskupa

na njegovu dvoru boravi benediktinac Gottschalk (ueni ovjek) koji pie da je knez uspjeno ratovao s Bugarima i potjerao bizansku vojsku iz dalmatinski gradova 4. III 852. Trpimirova darovnica na latinskom jeziku dokument u kojem je prvi put napisano hrvatsko ime i ime hrvatskog vladara darovnicom potvruje Mislavovu darovnicu i za zahvalu daruje crkvu Sv.Jurja u Patuljima i neke posjede splitskom nadbiskupu njegovo ime zabiljeeno u edadskom evanelistaru - hodoastio u njegovo vrijeme osnovana hrvatska biskupija u Ninu

7 Knez DOMAGOJ (864-876) - posjed oko Knina Domagojeva mornarica u ratu protiv Arapa (osvajanje Barija) ujedinila se sa dubrovakomI. pomorski savez Hrvatske i Dubrovnika papa ga naziva "slavni knez Hrvata" - pomogao mu u ratu protiv Arapa Mleani ga zovu "najgori knez Hrvata" - napao i porazio mleane Bizant ga pokuava urotama maknuti s vlasti Knez ZDESLAV (878-879). (Trpimirov sin) kandidat Bizanta - vodi bizantsku politiku, ubijen u uroti Knez BRANIMIR (879.-892.) 1. meunarodno priznanje Hrvatske papi Ivanu VIII. alje pismo da se hrvatski narod vraa u krilo Rimsko crkve papa blagoslivlja njega i hrvatski narod, priznaje mu zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom - 07.06.879.g.- 1. meunarodno priznanje Hrvatske obaveza tititi Crkvu i iriti kranstvo u suradnji s ninskim biskupom Teodozijem, obnavljao je dao graditi nove crkve -mirna vladavina-razdoblje uspona i napredka Hrvatske drave da je tako i postupao svjedoi 5 sauvanih kamenih natpisa s Branimirovim imenom iz raznih crkva kameni natpis s njegovim imenom iz opota (Benkovac) - 1. uklesano ime hrvatske i vladara njegovo ime zabiljeeno u edadskom evanelistaru - hodoastio s enom 888. u Muu gradi crkvu djevice Marije

Knez MUNCIMIR (892-910) - drugi sin Trpimira i otac Tomislava - stoluju u Bijaima 892. potvruje oevu darovnicu - nadimak "pravdoljubitelj" Uzolj, pokraj Knina dao sagraditi crkvu Knez - Kralj TOMISLAV (knez 910.-925. i kralj 925-928.) porazio Maare potjerao ih na sjever - ujedinio jug i sjever hrvatske drave politiki i teritorijalno ujedinjenje zemlje 925. na Duvanjskom polju sam se kruni - imenuje kraljem pomogao Bizantu poraziti Bugare - dobiva naslov konzul i na upravu nad bizanstkom Dalmaciju - svi ga dalmatinski gradovi priznaju podravao bizantskog kandidata za prijestolje u Srbije sto je Simeon (bugar) smatrao mijesanjem Hrvatske u bugarsko-bizantske odnose te je poslao vojsku na Tomislava, koju je on porazio. kako je Bizantu prijetila opasnost od Bugara, koji su opsjedali Carigrad - prijateljstvo s Tomislavom pa je car naredio ga da svi dalmatinski gradovi (Krk, Rab, Osor, Zadar, Trogir i Split) priznaju

Kako je zemlja bila teritorijalno i politiki ujedinjenja postavlja se pitanje stvaranje jedinstvene crkvene provincije

CRKVENI SABORI U SPLITU 925. i 928. Papa Ivan X. je htio obnovu jedinstvene crkvene provincije jer ga je brinuo problem sirenja glagoljice i slavenskog bogosluja u granicama dalmatinskih biskupija a time i bizantskoj utjecaja. Bojao se da se u slavenskim obrednim knjigama krije neko krivovjerje koje sam naziva METODOVOM DOKTRINOM (prijevod svetog pisma na slavenki jezik koji bi dovelo do krivovjere.) te je 925. odobrio sazivanje crkvenog sabora u Splitu .Za izbor ujedinjene hrvatskodalmatinske crkve kandidirali su se: ninski biskup Grgur, zadarski biskup Formin, splitski nadbiskup Ivan. Zakljuci crkvenog sabora 925.g. u Splitu metropolitom postao splitski nadbiskup Ivan kod slavenskog bogosluja odlueno je da se glagoljai nee zareivati niti promicati ukoliko ne naue latinski Ninska biskupija je bila teritorijalno najvea s najveim brojem vjernika, ninski biskup Grgur koji je stolovao u Ninu, izmeu 900. i 929. godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni zagovornik staroslovenskog jezika, narodnog pisma i glagoljakog bogosluenja, obavljao je poloaj prvog crkvenog ovjeka u Hrvatskoj, smatrao je da je on trebao biti metropolita stoga je uloio albu Papi na zakljuke crkvenog sabora iz 925. nakon ega je sazvan novi sabor 928. Zakljuci crkvenog sabora 928. u Splitu potvruju se prethodnog sabora iz Splita (iz 925.) ukinuta je ninska biskupija i njezino je podruje podijeljeno dalmatinskim biskupima a Grgur Ninski odlazi u Skradin, vjeran Papi i Crkvi Tomislava je naslijedio njegov sin Trpimir II. Hrvatska je ostala snano kraljevstvo, ali zbog nesloge polovinom 10. stoljea snaga joj pada. Kralja Miroslava (945-949) s vlasti je zbacio ban Prbina i na prijestolje postavio njegova mlaeg brata Mihajla Kreimira (949-969), kojeg nasljeuje sin Stjepan Drislav. kralj STJEPAN DRISLAV (969-997). prvi vladar koji je primio znakove kraljevske vlasti (Bazilije II. mu alje krunu, ezlo, plat, zlatnu jabuku, zato to podrava Bizant i uspjeno ratuje (daje podrku i pomo) protiv Bugara, koji su carstvu bili prijetnja- nosi naslov kralj Hrvatske i Dalmacije car mu daje i naslov patricij (znaaj odmah iza cara) i daje mu ker za enu

O njemu pie Toma Arhiakon u svome djelu Salonitska povijest. Njegova majka, kraljica Jelena tzv. Jelena Slavna, dala je pokraj Solina podii crkvu Sv. Marije i Sv. Stjepana. U crkvi Sv. Stjepana od tada se pokapaju hrvatski kraljevi, u njoj je pokopana i ona. VENECIJA - MLEANI ZAUZIMAJU DALMACIJU Nakon Drislavove smrti sinovi se sukobili oko vlasti, iako je on vlast ostavio najstarijem sinu Svetoslavu Suronji ali su ga braca Kreimir III. I Gojslav zbacila s trona i sami zavladali. Sukob je iskoristila Venecija, dud Petar II Orseolo uspio zauzeti gradove na obali i otoke 1000.godine. Vode se bitke za okupirane gradove, neke uspiju vratiti ostale vraa Kreimirov sin STJEPAN I. (1030-1058) za ije vladavine se desio crkveni raskol 1054.(Hrvati pripali Katolikoj crkvi). Njegova vladavina bila je razdoblje oporavka Hrvatske, zapoela, vladao dalmatinskim gradovima, jedino su Mleani zakratko zavladali Zadrom. iza njega vlada Petar Kreimir IV.

kralj PETAR KREIMIR IV. (1058. do 1074.) poticao razvoj hrvatskih gradova, (radi romanskog ivlja u bizantskim gradovima) 1060. na saboru u Biogradu odluio ne stolovati samo u jednom gradu njegove prijestolnice koje se uzdiu: Nin, Biograd i novi grad ibenik 1066. osnovao novi grad ibenik - pred njega dolazi utemeljiteljica samostana Sv. Marije u Zadru -ika - izdaje joj povlasticu (samostan osloboen od javnih davanja) 1069. darovao otok Maun samostanu Sv. Krevana u Zadru u Biogradu potaknuo osnivanje 2 benediktinska samostana i obdario ih posjedim pa je samostan Sv. Ivan raspolagao najveim zemljitem podrava papine reforme katolike crkve svojim nasljednikom imenuje bana Zvonimira (sjeve.od Save i Drave)

SUKOB REFORME I PROTUREFORME Na zapadu se javlja pokret jaanje i osamostaljivanja zapadne crkve, papa Nikola II sazvao koncil u Latranu, pa u Splitu. 1060. u Splitu, donesena odluka o zatvaranju crkava u kojima se bogosluje obavlja na slavenskom jeziku i zabrana sluenja sveenicima koje ne znaju latinski. Kralj Kreimir IV. podrava reforme slavensko sveenstvo na Kvarnerskim otocima - ne prihvaa papine zakljuke tzv. protureforma Sukobi prerasli u graanski rat.

Godine 1075. kralj Petar Kreimir IV. pokopan je u crkvi sv. Stjepana, gdje su bile grobnice knezova i kraljeva hrvatskog roda. Naalost, Turci su kasnije crkvu sv. Stjepana razorili, redovnike koji su uvali grobove protjerali, a grobnice unitili. Kako Petar Kreimir IV. nije imao sina nego samo ker, naslijedio ga je (njegov nekadanji ban) Dmitar Zvonimir. kralj DMITAR ZVONIMIR (1075-1089/90) 1075. kraljevskom krunom i drugim znamenjem okrunjen u crkvi sv. Petra i Mojsije Solinu stolovao u Kninu ustupio papi Grguru VII. samostan Sv. Grgura u Vrani ojaao gospodarstvo, kulturu, (iako papin pristaa, pomagao glagoljae) darovao zemljite samostanu Sv. Lucije u Bakoj (otok Krk) - Baanska ploa 1100.g. prvi spomen vladara na narodnom jeziku izgradio baziliku pokraj Knina bogato darivao crkve i samostane legenda o "bacanju prokletstva" na hrvatski narod njegova ena Jelena - sestra kralja Ugarske Ladislava

10

STJEPAN II. - sinovac kralja P. Kreimira IV. (1089-1091) 1089. dolazi na vlast - nakon dvije godine umire nakon njegove smrti po 1091. nastali su veliki neredi u Hrvatskoj, Hrvatska se nakon Zvonimirove smrti podijelila u dvije stranke: prva i jaa stranka stala je uz Stjepana II., posljednjeg Trpimirovia, a druga stranka opredijelila se za kraljicu Jelenu, enu kralja Zvonimira koja je svojatala hrvatsku krunu i pozvala brata Ladislava da preuzme vlast. Ladislav Arpadovi (1092 -1102) 1092. on kree u osvajanje Hrvatske, Bizant se boji za dalmatinske gradove i plaa nomadskom narodu da napadnu Ugarsku. Ladislav se vraa u Ugarsku. U osvojenom dijelu Hrvatske postavlja svoga neaka Almora za kralja. Da bi uvrsio svoju vlast u Hrvatskoj, u Zagrebu 1094. osniva biskupiju i podredio joj je cijelo podruje tadanje Slavonije te je osnovao veliko susredgradskostubiko vlastelinstvo. Prije smrti nasljednikom imenuje Kolomana, koji vlada slavonijom od 1095. ban - kralj PETAR SVAI ili Snai (1093-1097) U dijelu kojeg Maari nisu zauzeli vei broj pristaa okuplja se uz Zvonimirova bana Petra Snaia. 1093. vladar (uz njega pristali hrvatski velikai) stolovao u Kninu borbe s Kolomanom (pogiba) planina Gvozd - Petrova gora Kralj Petar stolovao je u Kninu i uspio je nakratko ujediniti Hrvatsku sve do Drave, kada je protjerao Almoa (sinovac ugarskog kralja Ladislava), koji je bio na vlasti u Slavoniji od 1091. do 1095.(kasnije Koloman). Nakon pomirbe s papom Urbanom II. Koloman je krenuo u vojni pohod na Hrvatsku. Poetkom svibnja 1097. na sjevernom podnoju Gvozda dolo je do velike bitke, u kojoj je kralj Petar izgubio svoj ivot na bojitu, i tako ostao zapamen kao posljednji hrvatski kralj hrvatske krvi. U spomen nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd odnosno Petrova gora.

RAZVOJ KULTURE U DOBA NARODNIH VLADARA

Samostan Sv. Marije Zadar- skriptorij vaan u hrvatskoj kulturnoj batini jer je zahvaljujui skriptoriju sauvana geneologija hrvatske vladarske dinastije. ikin je asoslov sauvan i uva se u Bodleyanskoj knjinici u Oxfordu. Taj rukopis nije samo najstarija sauvana knjiga te vrste u svijetu, ve sadrava zanimljive knjievne sastave, prekrasne sitnoslikarije i niz notnih zapisa popijevaka iz ikinih vremena. ikina ki Vekenega, nakon tragine pogibije svoga mua Dobroslava, ulazi kao redovnica u samostan sv. Marije oko 1072. godine. Samostanski arhiv uva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju hrvatski kraljevi 11. stoljea. Stalna izloba crkvene umjetnosti (SICU) - Zlato i srebro grada Zadra. Tijekom srednjeg vijeka koriste se tri pisma: glagoljica, latinica i irilica. arita kulture i pismenosti na latinskom jeziku bili su benediktinski samostani: * benediktinski samostan u Riinicama

11 * samostan Sv. Krevana u Zadru, samostan Sv. Marije u Zardru, * samostan Sv. Mihovil u Klotru, Sv. Marije u Solinu, Sv. Petra u Supetarskoj Dragi na Rabu

Najznaajniji skriptoriji: u samostanu Sv. Marije - Zadar Samostanski arhivi - uvari najstarijih dokumenata hrvatske prolosti: samostana Sv. Marije Zadar; Sv. Krevan - Zadar Latinica -pisani latinskim jezikom i pismom - darovnica kneza Trpimira iz 852. - najstariji spomen hrvatskog imena na papiru - isprava kralja Zvonimira kojom poklanja papi, samostan Sv. Grgura u Vrani - kodeks Splitski evanelistar (kraj 8. po. 9. st.) pisan na pergameni - ikin asoslov - Vekenegin evanelistar Glagoljica - najpoznatiji spomenik pisan hrvatskim jezikom i pismom -oblom glagoljicom zapis u kamenu- darovnica kralja Zvonimira kojom daruju zemlju samostanu Sv. Lucije kod Bake, otok Krk je: BAANSKA PLOA- nastala oko 1100 g. . znaajan izvor povijesti hrvatskog naroda, jezika, knjievnosti - hrvatske oble glagoljice pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljinog posjeda na otoku; uz jezino i knjievno, ta ploa ima i povijesno znaenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir. Baansku plou pronaao je upnik Petar Dori ugraenu u pod crkve 1851.g Danas je izloena u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - Krstionica kneza Vieslava predstavlja jedini sauvani spomen imena toga kneza. - jedan od najljepih tekstova uklesanih u kamenu nedvojbeno je natpis sa sarkofaga kraljice Jelene. Najstariji spomen hrvatskog imena na papiru - Trpimirova darovnica Najstariji natpis u kamenu s hrvatskim imenom - kneza Branimira u opotu irilica- ulazi kasnije u upotrebu GRADITELJSTVO PREDROMANIKA: Karakteristike:prema oblicima centralnog oblika graevine s kupolom upuuje da je stil preuzet iz Bizanta ili bizantske Dalmacije, djela su to domaih autora, najvei broj crkava je malih dimenzija: crkva sv. Kria u Ninu crkva sv. Nikole u Ninu crkva Sv. Donata -najpoznatija crkva predromanike najvei broj crkava je malih dimenzija izuzetak Sv. Spas iz 9. st. -Cetina - motiv ukraavaja TROPRUTASTI PLETER (antika tradicija, talijanski utjecaj) - Najstariji natpis u kamenu s hrvatskim imenom - kneza Branimira u opotu ROMANIKA- Karakteristike: pojavljuje se sredinom 11. stoljea, graevine veih dimenzija, masivni stupovi, mali prozori, debeli zidovi;

12 u skulpturi ljudski lik - (najvjerojatnija) Petar Kreimir IV. iz krstionice splitske stolne crkve - reljefni prikaz hrvatskih vladara reljef iz ostatka crkve Sv. Nediljice u Zadru

Samostan sv. Krevana i SKRIPTORIJ

Benediktinski samostan (spominje se ve 918.) 986. - zadarski prior Madije, (Majo) do tada benediktinski monah u Monte Casinu, Propadanje samostana poinje 1447. kada je Opatija pretvorena u komendu. Godine1807. francuska je vlada samostan dokinula 1986.godine = 1000 godina Samostana sv. Krevana

Ve u 11. stoljeu nastaje u samostanu skriptorij (pisarna) najvrednija kulturno-povijesna crkvena, duhovna i drutvena ustanova ranosrednjovjekovnog grada. Kodeksi svetokrevanskog skriptorija mogu se svrstati uz bok najdragocjenijem dokumentu pisanom na hrvatskom jeziku, glagoljskim pismom. (kao i Baanska ploa). Za vrijeme opata Deodata Venijera (1459-1488)dolo je do materijalnog i duhovnog procvata Samostana. Uz njegovo se ime vezuje izrada 4 rukopisnih knjiga, liturgijskih kodeksa bogato ukraenih minijaturama: misala, epistolara, evanelistara i obrednika Prepisivaka aktivnost od osnutka do opata Deodata Venijera Prepisivaka aktivnost za vrijeme opata Deodata Venijera

11. stoljee
Redovnici njeguju literaturu, u 11. st. nastaju dokumenti, Isprava iz 995. crkvenu neki anali,

Liturgijski kodeksi: KNJIGA POSLANICA (Epistolarium) -Napisan prije opatove smrti (1479.). Kodeks br. 1807.
Pisan na pergameni u 2 stupca knjikom goticom

DAROVNICA bana Stjepana (1070.) IKIN ASOSLOV iz 1081.

najstariji produkt tog skriptorija pergamena rukopisna knjiga pisana je oblom beneventanom (kaligrafskim pismom june Italije) u skriptoriju sv. Krevana za enski samostan sv. Marije u Zadru i predstavlja tip osobnog asoslova, glazbeno-liturgijski aspekt ikina asoslova

KNJIGA EVANELJA (Euangelistarium)

Napisan nakon opatove smrti, (1489.) Kodeks br. 1806. na pergameni, pisan na 2 stupca.Kodeks je uvezan u drvene korice na kojima su se nalazile zakovice i kope. Pismo je pravilna knjika gotica talijanskog tipa

MISAL (Missale) VEENEGIN EVANELISTAR (1095./96)

Kodeks je na pergameni, knjika gotica talijanskog tipa, 2 stupca, poznat po reprodukcijama i opisu H. Folnesicsa, 1921. netragom nestaje zajedno s Kartularom sv. Krevana (u posjedu zadranina J. Beria, ibenskog biskupa koji ga daruje Sjemeninoj knjinici /Bianchi: Zara christiana 1877

EVANELISTAR Sv. IMUNA (1090)

OBREDNIK (Rituale)
Jedini dostupan (SICU Zadar), Kodeks na pergameni, Pravilna knjika gotica talijanskog tipa, Tekst jednostupaan (po cijeloj strani),Nedostaje mu prvi list (nemamo uvodni tekst)

13 I Evanelistar i Epistolar je Dvorskoj biblioteci u Beu prodao Ivan de Ponte za 20 forinti (1830.)

Meu 53 naslova rukopisnih knjiga u Katalogu Krevanske knjinice (s poetka 15. stoljea), 16 je rukopisa napisano beneventanskim pismom. Veina ih je nestala. Preko 600 liturgijskih tekstova uva se u Dravnom arhivu u Zadru, a sadraj knjinice obogatio je mnoge crkvene ustanove Za astronomiju je najzanimljiviji:

ZADARSKI ASTRONOMSKI KALENDAR - nastao krajem 13. st (1291. ili 1293.g)

koji sadri komputski raun (computus). nastao u panjolskoj ili Siciliji, u Zadru prepisan i dopunjen u njemu su Mjeseeve mijene i ifre za izraun datuma i Uskrsa vaan za odreivanje horoskopa u njemu 1. put napisane arapske brojke na hrvatskom podruju

Jedan dio teksta vjerojatno je nastao u panjolskoj ili na Siciliji, o emu svjedoe meridijanske visine Sunca i dnevne vrijednosti deklinacije koje ukazuju na zemljopisnu irinu od 37,5o. U zadarskom skriptoriju tekst je prepisan i dopunjen kalendarskim djelom od regionalnog znaaja koji se odnosi na Zadar i svetkovinama tipinima za Zadar (sv. Krevan, sv. Anastazije, sv. Zojlo).U tablicama na lijevoj strani dane su Mjeseeve mijene i ifre pomou kojih se iz posebnih tablica moe pronai dan i sat nastupa pojedinih mijena te datumi u mjesecu, zlatni broj i ferijalna slova za raunanje nedjelja u mjesecu i datuma Uskrsa, zbog ega je computus bio od izuzetne vanosti. Za odreivanje horoskopa u zadarskom kalendaru je bio vaan astroloki stih koji se nalazi na vrhu srednjega stupca, u kojem su imena svetkovina i naznaka u kojem se astrolokom znaku nalazi Sunce. Zanimljivo je i znaajno da su brojevi u tekstu pisani arapskim brojkama i to po prvi puta koritenim u matematikim i astronomskim raunima na hrvatskom podruju. U to su vrijeme arapske brojke prodirale u zapadnoeuropsku matematiku, nalazei, kao to je obino sluaj kada se dodirnu ustaljene norme, na otpor pa je trebalo vremena da potpuno istisnu rimske brojke u raunanju, te je zadarski astronomski kalendar dokaz ranog prihvaanja arapskih brojki u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Ovaj izuzetno vrijedni spis za hrvatsku kulturu i znanost nalazi se u Bodlejanskoj knjinici u Oxfordu.

2. razdoblje 1102. - 1526./27.

Drugo razdoblje hrv. povijesti poinje 1102. g. (dolazak na vlast dinastije Arpadovi, personalna unija, pacta conventa), a zavrava 1527.g. dolaskom habsburke vladarske loze (izmeu 1102. i 1527. vlada i dinastija Anuvinaca) Dinastija Arpadovii

1102. - 1116. Koloman 1172. - 1196. Bela III. 1205. - 1235. Andrija II. 1235. - 1270. Bela IV.

14

Ladislav Arpadovi (1092 -1102) Nakon Zvonimirove smrti (1091.) na vlast dolazi Stjepan I. (neak Petra Kreimira IV).Star je i ubrzo umire. Zvonimirova udovica Jelena obratila se za pomo bratu Ladislavu Arpadoviu, tadanjem ugarskom kralju. 1092. on kree u osvajanje Hrvatske, kako se Bizant se boji za svoju vlast nad dalmatinskim gradovima, plaa nomadskom narodu da napadnu Ugarsku. Ladislav se vraa u Ugarsku. U dijelu Hrvatske kojeg je uspio osvojiti postavlja svoga neaka Almora za kralja. Da bi uvrstio svoju vlast u Hrvatskoj, u Zagrebu 1094. osniva biskupiju i podreuje joj je cijelo podruje tadanje Slavonije te je osnovao veliko susredgradsko-stubiko vlastelinstvo. U dijelu zemlje kojeg nije uspio osvojiti, (iza smrti Zvonimira i Stjepana II.) vlast preuzima Petar Svai (Snai) uz njega pristali hrvatski velikai, proglaava se kraljem, stolovao je u Kninu i uspio je nakratko ujediniti Hrvatsku sve do Drave, tj. Slavonije. Na sjevernom dijelu zelje, Slaonija (osvojena podruja od strane Ladislava) vlada Almo, Ladislavov sinovac do 1095. Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava Anuvinca (1095.) njegovo mjesto zauzima drugi sinovac, Koloman. Koloman alje 1097. g. vojsku da doeka njegovu zarunicu u Biogradu. Kako su morali proi kroz podruje koje je pod nadzorom Petara Snai i koji ih nije htio pustiti dolazi do bitke, na podnoju Gvozda, u kojoj kralj Petar Snai (Svai) umire. Tako je ostao zapamen kao posljednji hrvatski kralj hrvatske krvi. U spomen nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazvana Gvozd, naziva se Petrov gvozd odnosno Petrova gora. kralj KOLOMAN (1102. - 1116. ) vie nije htio borbom osvajati hrvatska podruja ve je sklopio sporazum sa hrvatskim plemstvom tzv. Pacta Conventa (vrijedila do Gvozda ali ne i za Dalmaciju) Pactom conventom je stvorena Personalna unija (oblik ujedinjenja dvije zemlje sa zajednikim vladarem) - ujedinjene Hrvatske, Slavonije i Dalmacije - jedan vladar njome se obvezuje da nee dirati plemike posjede- potivati e plemike povlastice i prava Hrvatskog kraljevsta vrijedila samo za podruje do Gvozda a ne za Dalmaciju. 1102. krunidba u Biogradu n/M 1105. priznaju ga Dalmatinski gradovi - sporazumom u Zadru - uvjet: da se jo jednom u Zadru kruni i da im prizna samoupravu zbog trijumfalnog ulaska u Zadar podie zvonik crkve Sv. Marije u Zadru nakon njegove smrti dalmatinskim gradovima zavladala Venecija, sve gradove osim Zadra vraa Bela II.-slijepi prikljuuje i Bosnu te se naziva kraljem hr.ugar.i Bosne

1097. godine Koloman alje odred vojske u Biograd po svoju zarunicu, dolazi do sukoba Maara s Petrom Snaiem, on umire. 1105. njegovu vlast priznaju i Dalmatinski gradovi. Dalmacija nije djelovala kao jedinstvena cjelina nego je svaki grad samostalno odluivao o svojoj sudbini. Sabor pred Zadrom, posredovanjem trogirskog biskupa Ivana, Zadrani odluili priznati vlast uz uvjet da se Koloman ponovno okruni ali u Zadru, kralju daju 1/3 lukih pristojbi, autonomija u izboru kneza i crkvenih poglavara.Trijumfalni ulazak u Zadar Koloman odluio obiljeiti trajno te podie zvonik uz samostan Sv,. Marije, na kojem je uklesan natpis s godinom i 1105. i njegovim imenom.Ulaskom u zajednicu s Maarskom Hrvatska je sauvala posebnost, stvorena je PERSONALNA UNIJA - oblik vladavine u kojoj su dvije zasebne drave povezane samo osobnom - zajednikim vladarem. -

15 dinastija Arpadovia. Pod jedinstvenom vlau bile su jedinjene Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, ime je ponovno sjedinjen hrvatski etniki prostor (kao u vrijeme Petra Kreimira Iv. i Zvonimira).

U doba Arpadovia Hrvatskom je upravlja ban, drava je podijeljena na upanije, kojima upravlja upan - koje postavlja kralj. Prostori juno od Gvozda razvijaju se samostalnije. Nakon 1180. Slavonija se pretvara u posebnu kraljevinu s unutarnjim ureenjem od vremena Bele III. uvodi se i ast hrvatskog hercega (vojvode). Arpadovieva vlast juno od Kupe slabo se osjeala, zahvaljujui Kolomanovoj potvrdi prava plemstvu - jaa njihova mo. Hrvatske velikake obitelji: U kraljevo ime Slavonijom i Hrvatskom vladali banovi. knezovi krki - otok Krk, Vinodol, Senj Modruka upanija knezovi ubii-Bribirski - Ostrovica, Bribir knezovi Omiki (kasnije Kaii) - Omi, ue rijeke Cetine Babonii- Slavonija Nelipii - Knin, rijeka Krka Nakon Kolomanove smrti dalmatinski gradovi nakratko pod Venecijom. Vraa ih Bela II. slijepi prikljuuje Bosnu - naziva se kraljem hr.-ugar- i Bosne BELA III. (1172. - 1196.) REFORME dobar reformator uvodi titulu hercega (do tada je bila titula ban) herceg postaje suvladar to je hrvatska posebnost ubrzava razvoj privrede-naglasak na metalurgiji uvodi monopol nad trgovinom soli pismenim putem zahtjeva traenje prema kralju - poticaj razvoja pismenosti

CRVENI SABOR U Splitu - 1185. sazvan radi sprijeavanja prodora bosanskih-patarena -bogumilja, koji su bili opasnost (da se ne proire kroz dalmatinske gradove, u Zadru se navodi 5 pripadnika). Bogumiljstvo - pripadnici vjere koji su zadrali najosnovnije: krtenje i vjeru u trojstvo, drugo su odbacili jer su bili siromani. Zakljuci Sabora proklinju se svi krivovjernici ili patareni uvodi se preciznije razgranienje izmeu upa (lokalna zajednica moe samostalno birati svoje predstavnike jer je na elu crkve bio Maar) uvodi se misa u ast blaene Djevici Marije ANDRIJA II. 1205. - 1235. da bi sudjelovao u V. kriarskom ratu odrekao se prava na Zadar u korist Venecije po povratku iz rata zemlju zatie u loem stanju, plemiima oduzima posjede i dolazi do pobune nieg plemstva koje ga prisiljava da 1222. donese Zlatnu bulu (imala 31 lanak) njome se priznaju slobode nieg plemstva, time se ograniava njegova vlast

16 od tada svi kraljevi (hrvatsko-ugarski) prilikom krunidbe priseu na Zlatnu bulu

BELA IV. (1235. - 1270) do njegove vladavine bila je dvostruka krunidba kraljeva uvodi jedinstvenu krunidbu hrvatsko-ugarskih kraljeva (u jednom danu) plemii koji se stekli ogromne posjede moraju ih vratiti dravi reforme Bele III. (u obrazovanju i pismenosti ) dovodi do kraja uvodi disciplinu na dvor napali ga Tatari (jer je pomogao plemenu Kumani koji su ratovali protiv Tatara) bjei u utvreni grad Trogir iza njihova povlaenja, potie gradnju utvrenih gradova uvodi novi pojam - graanstvo (radi mogunosti ubiranja poreza) zlatnom bulom 1242. utemeljio Gradec (Zagreb)-status slobodnog grada

VINODOLSKI ZAKONIK 1288. - spomenik kulture Na sastanku kmetova i feudalnih gospodara koji je sazvan da se rijee meusobni sukobi. Znaaj: izvornost (raritet Zakona) izvorni hrvatski zakonik -napisan izvorno nije prepisan iz drugih zakona - glagoljicom uglatom (uz Baansku plou),

pisan hrvatskim jezikom i hrvatskim pismom jedan je od dva temeljna hrvatska spomenika

vei broj lanka o pravima ena i njihovoj moralnoj zatiti ( lanci 18. 27. i 56) izravnani u pravima crkveni i svjetovni poglavari nema traga Bojim zakonima

PAVAO UBI (hrvatski ban od 1299 do1312)-Nakon smrti Bele IV. na ugarsko-hrvatskom prijestolju su slabiji vladari -feudalna anarhija. Vode se borbe za hrvatsko ugarsko prijestolje. Napuljska kraljica Marija (sestra pok. Ladislava Arpadovia) tvrdi da samo ona ima pravo nasljedstva te svoja prava prenosi na sina Karla Martela, koji prilikom krunidbe uzima ime Karlo I. Na podruju Hrvatske (jo tijekom 12. stoljea dolo je do uspona velikakih obitelji). Najvei utjecaj ima obitelj ubii-Bribirski (juno od Gvozda). Od njih je najutjecajniji Pavao ubi (hrvatski ban od 1299 do1312), koji je kontrolirao veinu teritorija. Suprug Marije i otac Karla Martela, Karlo II., da bi pridobio Pavla ubia na svoju stranu i omoguio sinu mirnu vladavinu, Pavlu ubiu daje i priznaje: Pavao ubi od Karla II. (oca Karla I.) dobiva 1292. itavu Hrvatsku od Gvozda do Neretve, nasljedno pravo - to mu daje izuzetno veliki znaaj i ulogu radi nastavke njegove dinastije uspostavu vlastite kovanice novca - neovisnost politika i ekonomska mo peat - mogao davati unapreenje, darovnice, isto to daje car u svjetovnom dijelu

17 Jedino nije slubeno proglaen kraljem. Znao je ako bi iao na taj in stavio bi sebi omu na vrat. Nije pokazivao interes da zasjedne na hrvatsko-ugarsko prijestolje. On je odluio da hrvatskougarskim kraljem postane Karlo Martel, kojeg njegova obitelj dovodi u Hrvatsku, u Ostrogonu je okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja pod imenom KARLO I. Njegovim dolaskom zapoinje vladavina Anuvinaca.

Dinastija Anuvica
Ugarsko-hrvatska dinastija Anjou-Anu (1301-1409) 1301. - 1342. Karlo I. 1342. - 1382. Ludovik I. 1386. - 1409. Ladislav Napuljski (nuzkralj)

KARLO I. (1301- 1342.) 1292. papin ga legat u Napulju okrunio za ugarsko-hrvatskog kralja, raste snaga hrvatskih velikakih obitelji, Pavao ubi zavladao Bosnom eli ojaati kraljevsku mo pa pokuava slomiti mo hrvatskih velikaa nema posjeda te uvodi poreze - tzv. kraljevska prava (inili su glavninu dravnih prihoda) slomio mo obitelji ubi ( Mladen II., sina Petra)

Nakon smrti Pavla ubia naslijedio ga sin MLADEN II. - Mladenova mo je smetala Veneciji, primorskim gradovima. Da slomi mo ubia, Karlo I. alje vojsku na njega i u bici kod Blizne 1322. Mladen je poraen. Na dio Hrvatske proirila se vlast bosanskog bana Stjepana II. Kotromania, a Venecija je uspjela ostvariti vlast nad gotovo svim gradovima na istonoj obali Jadrana. Karlo nije uspio slomiti mo velikaa ali svome nasljedniku sinu Ludoviku ostavlja kraljevstvo u boljem stanju nego ga je zatekao. LUDOVIK I. 1342. - 1382 - zvan "Veliki" uspostava najvee Kraljevstva na tlu Europe od Skandinavije do Albanije zamjena s ubiima - Ostrovicu za Zrin Krievci sve vie dobivaju na vanosti kao mjesto odravanja sabora slomio mo hrvatskih velikaa i ojaao kraljevsku vlast stvorio Banderijalni sustav - svaki velika slui kralju i sudjeluje u ratnim pothvatima pod svojom zastavom (bandijerom) 1353. Turci ulaze na europsko tlo, Venecija vlada Dalmacijiom, Ludovik ju napada i pobjeuju vodio tri rata protiv Venecije, (1. gubi, 2. pobjeuje - Zadarski mir, nakon 3. pobjede -Mir u Torinu) 18.02. 1358. - Zadarski mir

**I. rat je voen zbog Zadra (1345. 1346.) koji je zatraio kraljevu zatitu, kada je Venecija poslala svoje snage protiv buntovnog grada.j Ludovik I. je sa 30 tisua vojnika bezuspjeno pokuavao

18 pomoi i morao se povui, nakon ega se i Zadar zbog nestaice hrane, nakon estomjesene opsade morao predati Veneciji. **II. rat (1356.- 1358.) je rat protiv Venecije, Ludovik I. zapoinje s ciljem preotimanja Dalmacije. U Dalmaciji snage pod zapovjednitvom bana Ivana uze (nalazile se snage knezova Frankopana, Nelipia, Ugrinia i Hrvatinia). Oni su 1357. godine uspjeli razoruati mletake snage u Splitu, Trogiru i ibeniku i osvojiti Zadar, osim tvrave, a potom i Bra, Hvar, a ubrzo i Nin. ** III. rat (1378. 1381.), pokorava Veneciju koja je Torinskim mirom 1381. godine priznala stvoreno stanje zadarskim mirom i obvezala se na plaanje godinjih naknada od 7 tisua dukata.

Zadarski mir sklopljen 18.02.1358. u crkvi Sv. Frane U vrijeme borbi s hrvatskim velikaima, Venecija je uspjela zavladati itavom obalom Dalmacije osim Skradinom i Omiom koji su u rukama knezova Bribirskih. 1356. Ludovik I. je zapoeo rat protiv Venecije i vojsku dovodi do samog grada Venecije. Nakon 2 godine rat je zavren sklapanjem mira. Nije htio da potpisivanje bude u Veneciji nego simboliki u Zadru. Tako je 18. veljae 1358. potpisan Zadarski mir. 1396. Osnivanje Zadarakog sveuilita Prvo Sveuilite na hrvatskom tlu kojeg su 1396. godine osnovali Dominikanci, u Zadru. Mogue je da kao doprinos Ludovika I. dolazi i do osnivanja u Zadru 1. sveuilita (juno od Bea na Europskom tlu - 1396.) To nije godina osnivanja sveuilita, nego godina prema arhivskoj grai da je to tada bilo sveuilite otvorenog tipa. Magistriralo je i doktoriralo je toliko i toliko osoba .... to je povijest. Znai da je ustanova i prije toga osnovana. Najvjerojatnije je ustanovljeno za vrijeme Ludovika I. Nemamo preciznog podatka. Jer sveuilite na kojem se moe doktorirati moralo je postojati najmanje 10-15 godina, moda i vie. Ludovikovo je doba bilo razdoblje najveeg uspona i napretka hrvatskih zemalja u srednjem vijeku.

ZADARSKI MIR - 18.02.1358. - u crkvi Sv. Frane

U ugovoru (Zadarski mir) je stajalo: 1. Venecija se za sva vremena odrie svih prava na Dalmaciju i Ludoviku I. ustupa sve posjede od sredine Kvarnera do Draa: - na kopnu: Nin, Zadar, Skradin, ibenik, Trogir, Split, Dubrovnik - na otocima posjede: Osor, Cres, Krk, Rab, Pag, Bra, Hvar, Korulu 2. Mletaki dud se odrie naslova HERCEG Dalmacije Hrvatske, kojeg su dudevi nosili od 1.000 godine (Petr II. Orseolo) 3. Mleani se obvezuju povui za 22 dana iz svih mjesta koja su drali ili zaposjeli 4. Mleci se obvezuju za Ludovika I. u svojim brodogradilitima izgraditi i opremiti 24 galije 5. Ludovik vraa Veneciji to je osvojio u Trevikoj i Cenetskoj oblasi te u Istri 6. Obje strane se obvezu ove obvezuju na borbu protiv gusara 7. Za prekritelje ove obveze nadlean je Papa Interdikt, te e biti proklet tko odredbe ne potuje (najgore je znailo izopenje i svjetovno i crkveno) 25. II. 1358. Dud s 24 vijenika izjavi prisegu. Mirom u Zadru i Dubrovnik je doao pod vlast Ludovika 28. II. 1358. Mletaki knez Marko Superanicio napustio je Dubrovnik.

19 MIR U TORINU -1381. -Kako se Venecije NIJE pridravala odredaba Zadarskog mira nego je zauzela Kotor, ibenik, Rab, Ludovik I. je u ponovnom sukobu porazio Veneciju, a mirom u Torinu 1381. Venecija se obveza: potovati odluke Zadarskog mira i plaati Ludoviku I. godinji danak od 7.000 dukata. Smru Ludovika I. dolazi do protudvorskog pokreta. PROTUDVORSKI POKRET (paralelna vladavina igmuda Luksemburkog i Ladislava Napuljskog) 1382. Ludovik I. je umro, nasljeuje ga Karlo II. Draki (nakon 2. godine vladavine ubijen, njegov sin je Ladislav Napuljski).Nakon smrti Ludovika I. dolazi do vladavine dviju ena (naslijedila ga je ki Marija, koja je imala 12 godina, pa vlast preuzima majka Elizabeta Kotromani (financirala raku Sv. ime-Zadar). Hrvatski plemii ne priznaju njezinu vlast te na vlast dovode Ladislava Napuljskog (obitelj Anuvinaca).Time poinje 30-god. sukob izmeu hrvatskih velikaa i dvora nazvan protudvorski pokret. Na elu nezadovoljnih bili su braa Horvat, slavonski velikai (podrijetlom iz Ugarske) te herceg Hrvoje Vuki Hrvatini. Uz kraljicu su bili ugarski velikai i Marijin zarunik igmund Luksemburki (sin ekog kralja). igmud pod izgovorom kriarskog rata protiv bosanskih heretika usmjerava napade na Bosnu protiv Hrvoja Vukia Hrvatia, a vri pokolj bosanskih heretika te 170 bosanskih velikaa. Nakon toga Hrvoje priznaje njegovu vlast te je potom igmut priznat od hrvatskog plemstva za kralja i time je protudvorski pokret bio okonan. DINASTIKI SUKOBI - braa HORVAT Nakon smrti Ludovika I. - uvidjevi neiskrenost kraljica (ker Marija, ena Elizabeta) nastavile i dalje vladati apsolutistiki i ne sazivajui SaboR, u Slavoniji je stvorena prava "Liga" s vrstom namjerom sruiti s prijestolja kraljice I igmunda, (budueg Marijinog mua). Na elo nezadovoljnih hrvatskih velikaa, dakle visokog plemstva, stala je sada velikaka obitelj brae Horvat, koja je bila rodom iz stare vukovske (vukovarske) upanije. Bila su to braa Horvat: Pavao Horvat - biskup zagrebaki, Ivani - donedavna mavanski ban, i Ladislav - nije poznato zanimanju Uz neke istaknute ugarske velikae pridruio im se dalmatinski ban Stjepan Lackovi akoveki, kao i sam bivi vranski prior Ivan od Paline. Oni su odluili dovesti u Hrvatsku napuljskog kralja Karla Drakog. Zagrebaki biskup Pavao Horvat ide u Rim, te pozvao Karla da doe i sjedne na hrvatsko i ugarsko prijestolje Elizabeta vrlo brzo saznala za stavove zagrebakog biskupa Pavla Horvata te zapovijeda graanima grada na brdu Gradecu "da navale na biskupov dvor i pretvore sve u plijen" Karlo Draki prihvatio je poziv hrvatske lige na elu sa zagrebakim biskupom Pavlom Horvatom i doao uskoro brodom u Senj, a odatle u Zagreb, pa u Budim gdje ga je tamonji Sabor na sam Boi 1385. godine proglasio kraljem, a kraljica Marija bila je prisiljena odrei se prijestolja. Sabor se tada preselio u Stolni Biograd, gdje je uz potivanje svih uobiajenih ceremonija, i to na samu Staru godinu 1385. g., ostrogonski nadbiskup Demetrije sveano okrunio Karla II. Drakoga posebno za hrvatskog, a posebno za ugarskog kralja, sveanostima su morale prisustvovati Marija i njena mati Elizabeta. Karlo II. odmah nagrauju svoje pristae - Ivan od Paline imenovan je hrvatsko-slavonskodalmatinskim banom i tu je ast obnaao sve do svoje smrti (1386. - 1391.), krki knez Stjepan Frankopan, koji se pridruio Palini i drugim nezadovoljnim hrvatskim velikaima, dobio je potvrdu da iza svoje smrti sa njegova imanja, a u sluaju da ne bi imao mukoga potomka, sva imanja naslijedila bi njegova najstarija ker Elizabeta.

20 kralj Karlo II. nije dugo vladao jer su kraljica Elizabeta i stari joj savjetnik ugarski palatin Nikola Gorjanski, koji su bili lieni "asti i vlasti" skovali su urotu te ga pozvali na pregovore u jednu sobu budimskog dvora i tu ga je teko ranio kraljiin peharnik Kraljeva pratnja zajedno s biskupom Horvatom, banom Stjepanom Lackoviem i drugim odlinicima vrati se tada u Zagreb, a teko ranjenog kralja presele, na njegovu vlastitu molbu, u Viegrad i tu je, vjerojatno otrovan, umro 24. veljae 1386. godine

Sada opet sjeda na prijestolje kraljica Marija (1386. - 1395.), a vladavinu preuzimaju i njezina mati kraljica Elizabeta i stari joj savjetnik ugarski palatin Nikola Gorjanski Na te nemile dogadaje cijela je Hrvatska "vapila za pravdom", graanski mir u zemlji bio je sada jo udaljeniji. Nije se mogla donijeti niti poznata "Gorjanska osveta" koja je zavrila zatoenitvom obiju kraljica u Novigradu na Moru nego je uskoro u istom gradu i umorena kraljica Elizabeta (sredinom sijenja 1387.), dok je kraljici Mariji poteden ivot, Elizabetino tijelo izloeno je potom u zadarskoj prvostolnici, zatim otpremljeno u Viegrad. Mariju je kasnije, i to uz pomo mletakog posrednitva, te Ivana senjskog i krkog kneza, oslobodio iz zatoenitva njezin mu kralj igmund (4. lipnja iste, 1387., godine). igmundu je ila u prilog i injenica to su ga Maari u meuvremenu, 31. oujka 1387. okrunili u Budimu krunom sv. Stje- pana. Slijedio je tada pravi graanski rat, i to izmeu hrvatske velikake vojske, koja nije ni tada htjela priznati igmunda hrvatskim kraljem, ve je raunala na mladog napuljskog kralja Ladislava, sina umorenog kralja Karla II. Drakog. Hrvatima se pridruio i bosanski kralj Tvrtko I. koji ima i svoje vladarske namjere, a uskoro i vojvoda Hrvoje Vuki Hrvatini, koji je kasnije u Omiu (ili Splitu?) dao izraditi bogato iluminirarzi rimski misal poznat i kao "Hrvojev misal". igmund je privremeno uspio preuzeti inicijativu, jer se Trtkove ete nalaze izvan zemlje u boju s Turcima, pa se voe hrvatskoga otpora (odnosno borbe protiv njihove volje okrunjenoga "stranca", igmunda) opet povlae u Bosnu, a zajedno s njima ban Ivan Palina, braa Horvat i drugi. kralj Tvrtko I umire u 50-oj godini ivota, malo kasnije i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban Ivan Palina. Kralja Tvrtka naslijedio je slabi i nesposobni vladar Stjepan Dabia (1391. - 1395.). Budui da nije imao hrabrosti oduprijeti se igmundu, on je s njima sklopio mir u akovu, kamo je doao na pregovore (1393. godine). Takoer se obvezao kralju igmundu da e mu oporuno, iza svoje smrti, ostaviti u nasljedstvo bosansko kraljevstvo i odrekao se hrvatskih velikaa, dakle voa otpora: brae Pavla i Ivania Horvata kao i njihovih najuih suradnika. Njih je igmund samo godinu kasnije uhitio u Dobor-gradu na donjoj Bosni. Ivania je dao okrutno pogubiti, biskup zagrebaki Pavao skrivao se u nekom samostanu.

Bio je to kraj hrvatskog otpora pod vodstvom brae Horvata, koji je pa makar i ne za dugo, obnovito staro hrvatsko kraljevstvo. Ali to ipak nije bio kraj borbe hrvatskih velikaa za samostalnost i neovisnost Hrvatske. Drugi hrvatski velikai nastavit e borbu pod vodstvom ve spomenutog bana Stjepana Lackovia, koji se ve ranije pridruio brai Horvat i kralju Tvrtku. Upravo je ta stranka sada uporno nastojala dovesti na hrvatsko prijestolje sina umorenog kralja Karla II. - Ladislava Napuljskog (1386. 1409.). Ustvari, taj je izbor ekao samo na svoju realizaciju - dolazak kralja i njegovu sveanu krunidbu. Tome je ila u prilog i suglasnost jednog dijela ugarskog plemstva, koje je takoer pristalo uz Ladislava Napuljskog.

21 Ugarsko hrvatski kraljevi raznih dinastija Luksemburgovci Habsburgovci Korvini Jagelovici

1387. 1437. Zigmund Luksemburgovac 1438. 1439. Albert Habsburgovac 1440. 1444. Vladislav I. Jagelovic 1444. 1457. Ladislav IV. (V.) Habsburgovac 1458. 1490. Matijas I. Korvin-Hunyadi 1490. 1516. Vladislav II. Jagelovic 1516. 1526. Ludovik II. Jagelovic

IGMUD LUKSEMBURKI (1387-1437) -- paralelna vladavina i Ladislava Napuljskog- 1387. okrunjen za kralja 1397. Krvavi sabor Krievaki u Bosni vri pokolj 170 bosanskih velikaa

U sukobe u Hrvatskoj mijeaju se i bosanski velikai te vojvoda Hrvoje Vuki Hrvatini. igmud kree na elu kriarske vojske protiv Osmanlija, u Bugarskoj doivio poraz (1396). U Hrvatskoj se nije znalo da li je iv pa dolazi do pobune i dio slavonskog i ugarskog plemstva pristaje uz Ladislava Napuljskog. Nakon par mjeseci igmud se vraa, saziva slavonsko plemstvo u Krievce 1397, i daje rije da se nee svetiti pobunjenicima. Meutim, dao je pogubiti voe bune meu njima i biveg bana Stjepana Lackovia. Po tome dogaaju - Sabor iz 1397. nazvan je KRVAVI SABOR KRIEVAKI. igmud pod izgovorom kriarskog rata protiv bosanskih heretika usmjerava napade na Bosnu protiv Hrvoja Vukia Hrvatia, vri pokolj bosanskih heretika te 170 bosanskih velikaa, nakon ega Hrvoje V.H. priznaje njegovu vlast te je igmut priznat od hrvatskog plemstva za kralja i ime je protudvorski pokret bio okonan. LADISLAV NAPULJSKI (1386. - 1409) 1403. kruni se u Zadru, za hrvatskog kralja 1409. prodaje Dalmaciju za 100.000 dukata Veneciji zbog kukaviluka vlast predaje Hrvoju Vukaiu Hrvatiu

Prodajom Dalmacije razdvojile su se hrvatske zemlje iz kojih e se postepeno istisnuti ime hrvatsko. Od svih dalmatinskih gradova jedino je Dubrovnik zadrao vazalni odnos prema ugarsko-hrvatskom kralju nastavljajui razvijati svoju slobodnu republiku. Od tada do Venecijanske propasti u 18. stoljeu dalmatinski gradovi su pod njezinom vladavinom. Jaanje velikakih obitelji grofovi Celjski Tijekom igmudove vladavine ojaale su pojedine velikake obitelji. Nakon smrti ene Marije, igmud se oenio Barbarom, kerkom grofa Celjskog pod ijom je vlau bio Varadin i vei dio Zagorja. u 15. stoljeu grofovi Celjski (velikai njemakog podrijetla) postaju najmonija velikaka obitelj.. U 16. stoljeu Celjski imaju posjede u Ugarskoj, Kranjskoj, Zagorju, Meimurju. Fridrik Celjski je ban Slavonije - posjeduje. Frankapani

22 Iz roda knezova Krkih, u posjedu su Krk, Vinodol, Modrua, Srnj, Lika, Gacka u Hrvatskoj, te Cetina, Slunja i Ozalj u Slavoniji. Darovnicom od igmunda (Biha, Knin, Zrmanja, Krka...) ban Nikola Frankapan posjeduje gotovo cijelu Hrvatsku. Turske provale u Hrvatsku MATIJA Hunjadija -KORVIN 1458. 1490. Iza smrti igmuda Luksemburkog na prijestolje prvi put zasjeda po njegovoj elji Albert Habsburg koji e vladati 400 godina. Habsburg osim prijestolja nasljeuje i rat s Turcima. Nakon par vladar na ugarsko-hrvatsko prijestolje dolazi Matija Hunjadija-Korvin.

Nakon pada Bosne uvidio opasnost od Turaka te je osvojio sjevernu Bosnu do Jajca. Radi obrane Slavonije, Ugarske i Hrvatskog primorja osnovao je: 1462 Srebreniku banovinu 1463. Jajaku banovinu 1469. Senjsku kapetaniju Odluio ojaati dravu, uvodi novi sistem oporezivanja da uzdrava plaeniku vojsku. Takva politika izazvala nezadovoljstvo velikaa. Juno od Kupe bune se Frankapani kojima pomae Venecija (Frankapani joj predaju Krk), u Slavoniji se bune knezovi Zrinski. Matija Korvik na svom dvoru osnovao knjinicu nazvanu Corvina, veliki broj knjiga dao ukrasiti minijaturama, podupirao je razvoj prosvjete, znanosti, kulture. Iza smrti naslijedio ga je Vladislav II. Jagelovi, iji izbor velikai uvjetuju ponitenjem svih Korvinovih odredaba to Vladislav potvruje i postaje ovisan o velikaima. Nakon rata s Maksimilijanom Habsburkim potpisuje mir u Pounu je 1491. po ijim odredbama pravo na krunu pripada nasljednicima Habsburga ako kralj umre bez mukog nasljednika.nesposoban. Meusobni sukobi velikaa oslabljuju obranu od Turaka VLADISLAV II. JAGELOVI (1490. 1516) 1491. Mir u Pounu - pravo na krunu Habsburgovcima BITKA NA KRBAVSKOM POLJU -1493. 1493. dolazi do Turske provale preko Hrvatske u Kranjsku i tajersku pod vodstvom Jakub-Pae. Opasnost od Turaka je sjedinila hrvatske velikae te su kod Udbine doekali Turke kada su se vraali s plijenom. Frankopani i knez Cetinski su predlagali da se Turcima postavi klopka u planini ali se je ban EMERIK DEREIN elio s njima boriti na otvorenom polju. Na Krbavskom polju turska konjica koja je nosila oklope potpuno je porazile hrvatsku vojsku (ubijeno 12-15 tisua Hrvata). Dio vojske je zarobljen kao i ban Dereina. Najvei poraz Hrvata u ratovima s turcima. Vladislava nasljeuje Ludovik II. Jagelovi (1516.- 1526) mlad, troio novce na zabavu BITKA NA MOHAKOM POLJU -1526. Turskim sultanom postaje SULEJMAN I.VELIANSTVENI. Potpuni raspad obrane Hrvatske desio se padom Knina, (1522)- kljune utvrde za obranu juno od Velebita. Sultan je kod Osijeka dao sagraditi drveni most preko Drave preko kojeg je 1526. krenula vojska na Ugarsku. Doekao ih je kralj Ludovik II. Jagelovi u blizini Mohaa. Nije htio posluati savjet da prieka hrvatske snage pod vodstvom Krste Frankopana i Ivana Zapolje te je ugarska vojska na Mohakom polju doivjela potpuni poraz a kralj (Ludovik II. Jagelovi) se prilikom bijega utopio.

23 Posljedice: kralj umire bez nasljednika ime Ugarsko-hrvatska zajednica prestaje postojati te e Hrvatskom zavladati Habsburzi.

KULTURA HRVATA OD 12. DO 15. stoljea

kraj 11., 12. i 13. stoljee - ROMANIKA graditeljstvo graevine bazilikanskog oblika (etvrtaske, stupovi dijele prostor na dijelove) katedrala Sv. Stoije - Zadar crkva Sv. Krevana - Zadar kiparska djela drvena vrata katedrale u splitu (vrata od orahova drveta u splitskoj katedrali 1214. izradio majstor Andrija Buvina). Na njima je u reljefima prikazo prizore iz Kristova ivota. kameni portal katedrale Sv. Lovre u Trogiru - izradio ga u 13. st. majstor Radovan 14. stoljee - GOTIKA graevine Crkva sv. Marka - Zagreb poetak gradnje ibenske katedrale Sv. Jakova (poinje ju graditi Juraj Dalmatinac u gotikom stilu - niz od 74 prikaza ljudskih glava, a zavrava Nikola Firentinac u renesansnom stilu -kupole, Crkva Sv. Dominika Trogir Knjievnost latinski jezik - jezik kulture Vinodolski zakonik - najstariji sauvan pravni spomenik, pisan glagoljicom i hrv. jezkom 1288. Poljiki statut pisan irilicom 1440.g. kroniarsko djelo kroniara Tome Arhiakona iz 13 stoljea (vaan za srednjovjekovnu povijest Hrvata jedini poznati primjerak Pacta Convente)

3. razdoblje 1527. - 1790/91.

24 Poslije poraza ugarske vojske 1526 god. (bitka na Mohakom polju i smrti kralja Ludvika II), u Ugarsko -hrvatskom kraljevstvu dolo je do rasula. SABOR u CENITU--------- SABOR U DUBRAVI (azma) Sabor hrvatskih velikaa U CETINU 1. sijenja 1527. godine -Hrvatsko plemstvo izabire Ferdinanda Habsburkog za kralja, koji im obeava da e potivati prava i povlastice hrvatskog plemstva te da e o vlastitom troku izdravati 1000 konjanika i 200 pjeaka Nekoliko dana kasnije Krsto Frankopan saziva sabor slavonskih i ugarskih velikaa - SABOR U DUBRAVI (kod ame) - 1527. -koji za kralja izabiru Ivana Zapolju, koji se kraljem okruni na saboru u Pounu. Za vladavine osvajaa Sulejmana Velianstvenog u Ugarskoj i Hrvatskoj zapoinje graanski rat koji traje oko 11 godina, za vrijeme kojeg su osmanlije osvojile veliki dio Hrvatske, Slavonije i Ugarske. Zapolja se obratio za pomo sultanu koji ulazi u Budim i priznaje Zaplju kao svog vazala, zatim opsjeda Be.

1538. g. dogovor izmeu Ferdinanda i Zapolje podijelili zemlje Ferdinand Habsburki - vladar Hrvatske i Slavonije Ivan Zapolje - vladar Erdelja Smru Ivana Zapolje Habsburka Monarhija zavladala kraljevstvom. Bitka kod Sigeta -1566.- Turci pokuavaju doi do Bea na tome ih sprijeila vojska bana Nikole ubia Zrinskog kod utvrde Siget. Sulejman Velianstveni umire. Turci osvojili u Slavoniji krajnju toku -zauzimanjem Virovitice i azme, 50-tak km. od Zagreba. U povijesti se govori "ostaci ostataka nekad slavnog hrvatskog kraljevstva". Nakon njegove smrti turska osvajanja slabe. SELJAKA BUNA 1573. - simbol borbe za pravdu Osmanske opasnosti poveale su poreze, kmetovi moraju raditi na izgradnji i odravanju utvrda. Crkvi daju desetinu, a zbog ponovnog uvoenja tlake i naturanih umjesto novanih podavanja dodatno je pogorao poloaj kmetova. Nakon to su se uzalud alili caru i banu na zlodjela stranih plemia, seljaci su u znak protesta prestali plaati nerazumne poreze. Zbog poveanog ili ponovnog uvoenja tlake seljaci Hrvatskog zagorja, Kranjske, tajerske, Prigorja i okolnih podruja podiu bunu, pod vodstvom Ambroza Gupca (Matija) iz Gornje Stubice. U buni sudjelovali seljaci - kmetovi sa 100 vlastelinstva. Susedgradsko-stubikim vlastelinstvom upravlja (jedan od najgorih) feudalaca - Franjo Tahy. Program - ciljeve koje su bunom htjeli ostvariti: slobodnu trgovinu i olakavanje poreznog tereta ukidanje podavanja Feudalna vojska brzo je slomila bunu. Prvi poraz zadali su seljacima kod Krkog, drugi kod Kerestinca i zadnji u bitci kod Stubikih Toplica 09.02.1573.g. Zarobili su vou bune, Ambroza Gupca te ga odveli u Zagreb gdje je okrutno pogubljen na Markovu trgu 14.02.1573.g. Legenda kae: morao je nositi uarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga maarski vlastelin Morencz Bahiczy rasetverio. Bitka kod Siska -1593. -Turci kreu u napad na Sisak. Ugroenom gradu u pomo dolazi ban Toma Erdody. 22.06. 1593. Turska doivljava poraz i umire Hasan-paa Predojevi - prekretnica u ratovima s Turcima jer slabe turska osvajanja. ITVANSKI MIR 1606.

25 Nakon Dugog rata koji je zapoeo bitkom kod Siska 1593.g. poeli su pregovori o miru izmeu Habsburke Monarhije i Osmanskog Carstva. Mirom je prihvaen status quo jer je svaka strana zadrala one prostore koje je osvojila tijekom rata, te je dogovoreno da se na granici ne smiju podizati nove utvrde. Kralj je sultanu morao platiti i jednokratni dar u vrijednosti od 200 000 forinti. VOJNA KRAJINA -Sredinom 16. stoljea du granice s osmanlijama habsburzi grade niz utvrda za obranu od Turaka nazvane Vojne krajine, koje su izgraene na posjedima hrvatskih velikaa i Crkve i podijeljene na 3 dijela Hrvatske je krajina sa sjeditem u Karlovcu, Slavonska krajina od Ivani-grada do Drave sa sjeditem u Varadinu, obje pod austrijskom upravom i zapovjednitvom te Banska krajina od Karlovca do Ivanigrada (jedina pod upravom bana i Sabora) . itvanskim mirom promijenio se poloaj obrambenog sustava utvrda prema Turcima a kada je vojvoda Ferdinand postao kraljem podijelio je Krajinu na 2 generalata: Karlovaki i Varadinski. Austrijski generali na podruje koje je slabo naseljeno i raseljeno pozivaju i masovno naseljavaju Vlahe s turske granice nudei im povlastice zemlju i plau. Njihovo naseljavanje na zemlje koje su pripadale hrvatskom plemstvu stvara novi problem poznat pod imenom "vlako pitanje".

Hrvatsko plemstvo trai da Vlasi budu njihovi kmetovi i da plemstvu daju uobiajena davanja i desetinu Crkvi. To dovodi do sukoba izmeu hrvatskih stalea i bekog dvora. Da bi pravno regulirao poloaj Vlaha na granici i tako Vojnu krajinu zakonski izdvojio kao poseban teritorij pod upravom dvora Ferdinand II. izdaje povelju Vlasima, 1630.godine pod nazivom: VLAKI STATUTI 05.10. 1630. - kojim se potvruje: da e Vlasi biti kraljevi vojnici doputeno im je da mogu sami birati knezove i suce, to znai da ne mogu biti kmetovi hrvatskom plemstvu Time je Vojna krajina pravno postala zasebno podruje izuzeto od vlasti bana i Hrvatskog sabora. Statutima su obuhvaeni svi krajinici pa je dio kmetova pobjegao na to podruje. To je izdvojeni prostor iz sastava Hrvatske te od tada do dananjih dana Vlaki statuti su najvei problem u modernoj hrvatskoj povijesti. Jedan dio teritorija koji nee razviti odnos prema Domovini. Nema razvoja, proizvodnje. U 17. i 18. stoljeu postaju ozbiljan vojni problem. Jer kad su se ukinule vojne krajine ostale su navike, kultura, pristup ... -kasnije tzv. SAO Krajina, Republike Srpska u BiH ... ZRINSKO-FRANKOPANSKA UROTA Hrvatsko plemstvo je nezadovoljno jer su im Vlakim statutima izgubljena prava nad njihovim posjedima a Monarhija ne pokazuje nikakve interese za osloboenje teritorija i protjeravanje osmanlija. 1664.g. Habsbuka monarhija je porazila Osmanskog Carstva kod Sv. Gottharda, a dvor nije iskoristio pobjedu ve je 1664.g. sklopilo mir u VAVARU na 20 godina - poznat kao sramotni mir. Njime je Turcima ostalo sve to su do tada osvojili i odteta od 200.000 forinti za ratne odtete. Hrvatski su velikai drali da su Habsburzi time prekrili uvjete pod kojima ih je Hrvatski Sabor na Cetinu izabrao vladarima hrvatskog kraljevstva. Kada su hrvatski i ugarski plemii uvidjeli da dvor nema namjeru ponititi mir, organiziraju svrgavanje Habsburga s ugarsko-hrvatskog prijestolja. Voa pobune je Nikola ubi, uz njega pristaju ugarski velikai, brat Petar sa enom Katarinom i Fran Krsto Frankopan. Za pomo se obraaju francuskom, poljskom kralju te turcima, meutim od svih budu izdani i car u Beu zna za pripremu bune. U meuvremenu u lovu na vepra pogiba Nikola vodstvu urote teak udarac. Njega nasljeuje njegov brat Petar. Malo-pomalo pobunjenici se povlae i ne ele sudjelovati u buni.U bezizlaznoj situaciji Petar ubi i Fran Krsto Frankopan odlaze u Be traiti oprost od cara. Budu

26 zatoeni i 1671. pogubljeni u Bekom Novom Mestu. Carska je vojska opljakala i zauzela njihove posjede, lanove obitelji protjerala. U Hrvatskoj vie nije bilo snage koja bi se mogla oduprijeti centralistikoj politici dvora. Prije smrti Petar Zrinski je svojoj eni Katarini napisao oprotajno pismo, koje je odmah prevedeno na nekoliko svjetskih jezika. "Braa hrvatskog zmaja" su pronali kosti hrvatskih muenika Petra Zrinskog i Fran Krste Frankopana te su njihove ostatke prenijeli i sahranili u zagrebaku katedralu. Na njihovom grobu uklesana je poznata izreka kneza i pjesnika Frana Krste Frankopana: "Navik on ivi ki zgine poteno" Osloboenje hrvatskih krajeva od osmanske vlasti 1683. Turci pokuavaju ponovno osvojiti Be, nakon turskog poraza sklopljen je savez izmeu Habsburke Monarhije, Venecije i Poljske nazvan SVETA LIGA. U hrvatskim zemljama dolazi do ustanaka protiv turske vlasti. U Slavoniji, Lici, Dalmaciji vode se borbe. Borbu protiv osmanlija vode i Venecija i uskoci. Venecija iri svoje posjede u unutranjost i iri pojam Dalmacija na tetu Hrvatske. 1699. mirom u Srijemskim Karlovcima od turske vlasti osloboene su Dalmacija, Lika i Slavonija.

Hrvatska podruja za osmanske i mletake vlasti -HAJDUCI I USKOCI Bitke protiv Turaka na hrvatskom podruju vodili su: u Slavoniji: fratar Luka Ibriimovi u Lici: sveenik Marko Mesi u Dalmaciji - harambaa Sojan Jankovi borbe protiv Turaka na podruju koje su oni okupirali vodili su HAJDUCI, predvodnik harambaa, pomaga u selu - jatak USKOCI su izbjeglice pred Turcima, prvo utoite Klis,Turskim osvajanjem Klisa odlaze u Senj ime uskoci dobili zato to su (uskakali) na teritorij gdje su Turci a nakon napada bi se vraali nazad za vrijeme sukoba s Turcima Venecija je pomagala uskocima u borbi protiv Turaka ali u vrijeme mira uskoci su (uz doputenje Austrije) iz Senja brodovima napadali i Mleane (oko Zadra) poznata tvrava "Nehaj" Senj, 1615. dolazi do rata izmeu Mleana i Austrije "Uskoki rat" 1617. odlaze u umberak,

Tijekom 16. i 17. st. hrvatske zemlje su podijeljene izmeu Mletake Republike i Osmanskog Carstva, a od ostatka Hrvatske beki je dvor izdvoji pod svoju upravu prostor Vojne krajine. Vlast hrvatskog bana i Sabora je jedino nad malim podrujem- Banskom Hrvatskom. Za vrijeme turskih osvajanja veliki je dio hrvatskog puanstva izbjegao (u Istru, mletaki dio Dalmacije, Srijem....) a dio stanovnitva koje je ostao na svojim ognjitima - katolici - bili su vjerski i politiki diskriminirani, porezi, nameti i nasilja tjerali su stanovnitvo da se odmeu u ume gdje bi se organizirano suprostavljali Turcima. Onaj tko bi se odluio poi u umu (HAJDUK) postao bi otpadnik od vlasti i njegova bi glava bila ucijenjena. Hajduci bi se u umama organizirali u skupine hajduke grupe - i napadali turske haralije i njihove vojne postrojbe.

27 Hajduki se predvodnik zvao Harambaa, a njihovi pomagai u selima - jataci. Hajduci su se protiv Turaka borali na turskom podruju (u blizini sela gdje su Turci) a USKOCI su bili prebjezi s podruja pod turskom vlau, prvo utoite gdje su se smjestili bio je Klis. Ime su dobili zato jer su iznenada prelazili, uskakali na turski teritorij a nakon izvrene akcije vraali bi se preko granice. Uskoci su branili Klis, a nakon to su ga Turci zauzeli preselili su se u Senj. Iz Senja kopnom i morem zajedno sa Mleanima napadaju turske posjede. Dok su Mleani bili u ratu s Turcima to im je odgovaralo no kada su s Turcima 1573. sklopili mir situacija se promijenila. Uskoci su nastavili napadati Turke preko mletakih podruja pa Turci zbog toga prijete Mleanima. Mali uskoki brodovi meu kanalima i otocima Jadrana (oko Zadra) uspjeno su napadali i pljakali velike mletake galije (uz potporu Austrije-Habsburgovaca). To je dovelo do Uskokog rata izmeu Habsburgovaca i Mleana (1615. 1617.). Rat je zavrio mirom u Madridu. Po uvjetima mira Habsburgovci su se obvezali iseliti uskoke iz Senja u umberak, to su i uinili. Time je konano za Mleane nestalo uskoke opasnosti. U borbama koje su na umberakom gorju uskoci nastavili protiv Turaka, razvila se kasnije jezgra Vojne krajine koja je u Osmansko-austrijskim ratovima u 17. i 18. Turcima pruala otpor.

Dalmacija za vrijeme mletake vlasti - Od 1409. (prodaja dalmacije od strane Ladislava Napuljskog)
Dalmacija se razvija odvojeno do ostatka Hrvatske.Podjela na vlastele i puane - sukobi zbog vlasti vlastele.Venecija je u ratu s Turcima izgubila velika podruja u Dalmaciji, u kandijskom ratu 1576.g. po sklapanju mira pa prostor Makarskog primorja do Neretve Mleani nazvali Starom steevinom. U ratu protiv Turaka gdje je sudjelovala kao lanica svete lige, Veneciji priznato osvojeno podruje mirom iz Srijemskih Karlovaca, granice pomie u unutranjost i podruje naziva novom steevinom. U ratu 1716-18. osvaja podruje do Metkovia (formirana dananja granica hrvatske prema BiH), Venecija naziva najnovija steevina. Na sva osvojena podruja protee ime Dalmacija na tetu hrvatskog. Istra: do kraja srednjeg vijeka podijeljena unutranjost - Habsburgovcima, obala - Mleanima. U vrijeme Uskokog rata opustoena podruja naseljava hrvatsko stanovnitvo. Dubrovnik Po sklapanju zadarskog mira 1358.g. priznaje vlast Ludovika I. Nakon njegove smrti 1441.g naziva se Dubrovakom Republikom. Zlatno doba Dubrovnika 15. i 16. stoljee. Od 1527. priznaju vrhovnu vlast sultana, kojem plaaju godinji danak a zauzvrat dobiju pravo slobodne trgovine po osmanskom carstvu. Dubrovani ne ratuju jer imaju razvijenu diplomaciju Pomorstvo ini temelj gospodarstva . Dubrovaki predstavnici Poklisari u stranim dravama. Dubrovnik slabi 1667. nakon poara i potresa a 1808. prestaje biti Republika

Prilike nakon osloboenja od Osmanlija -KARLO II. Karlo II. bio je jedini muki izdanak Habsburga. Okrunjen 1711. nakon toga se postavlja pitanje nasljeivanja prijestolja u sluaju da nema sinova. KARLO II.

PRAGMATIKA SANKCIJA
naziv za Kuni zakon koji je 19.04. 1713. donio njemako-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (III.). Tim je Karlo regulirao pitanje nasljedstva u sluaju da umre bez sina. On je naime bio jedini muki Habsburgovac te je elio osigurati prijestolje i za ensku lozu svoje dinastije. Poticaj mu je dao Hrvatski sabor 1712. donijevi HRVATSKU PRAGMATIKU SANKCIJU, koja je imala 3. toke Zemlje Habsburke Monarhije ne smiju se dijeliti odnosno ne smiju sebi izabrati drugog vladara osim Habsburgovca.

28 Nakon smrti Karla VI. (III.), ako on ne bi imao sina, prijestolje nasljeuju njegove keri i njihovi zakoniti potomci po naelu primogeniture (prvorodstva) Izumre li Karlova loza, prijestolje nasljeuju keri njegova brata Josipa I. i njihovi zakoniti potomci po naelu primogeniture.

Hrvatska pragmatika sankcija iz 1712. godine Samostalna i suverena odluka Hrvatskoga sabora o pragmatikoj sankciji iz 1712. godine navedena je u Ustavu Republike Hrvatske kao jedno od izvorinih osnova tisuljetne nacionalne samobitnosti i dravne opstojnosti, a time i povijesnog prava hrvatskog naroda na punu dravnu suverenost. Naime, te je godine 11. oujka, Hrvatski sabor izglasao lanak VII. poznat kao Hrvatska pragmatika sankcija kojom je Habsburkoj monarhiji priznato pravo nasljeivanja hrvatsko-ugarskog kraljevskog prijestolja i enskoj lozi dinastije. Druge godine i sam kralj donosi zakon pod imenom pragmatika sankcija ( hrv. sabor prihvatio ga tek 1722.g.). Kralj se zahvalio izdavanjem diplome i obeanjem da e uvati plemike povlastice i prava Hrvatskog Kraljevstva. Da privue trgovce 1719. proglasio je Trs i Rijeku slobodnim lukama, zbog povezanosti Rijeke i njezine luke s unutranjou poinje gradnja ceste - koja je po njegovom imenu nazvana Karolina a dovrena tek za vrijeme vladavine njegove keri Marije Terezije.

U Slavoniji se radi na osposobljavanju velikih nizinskih rijeka za plovidbu odakle se ito prevozilo Savom i Kupom u Karlovac a potom karolinskom cestom do Rijeke. Kada je kraljice Marija Terezija donijela odluku o pripajanju slavonskih upanija Hrvatskoj poinje razvoj luka (Senj, Bakar, Karlobag, Kraljevica). Karlo je 1740. umro bez sina, naslijedila ga je najstarija ki Marija Terezija to su osporile europske zemlje te je buknuo Austrijski nasljedni rat (1740. - 1748.) u kojem se Marija Terezija uspjela odrati na prijestolju. Pragmatika sankcija bila je jedan od temeljnih zakona Habsburke Monarhije, kasnije AustroUgarske sve do njene propasti godine 1918.
Vladari ---1740. 1780. Marija Terezija --1780. 1790. Josip II. ---1848. 1916. Franjo Josip I.

Poetak 18. stoljea -Hrvatski prostor je krajem 17. st. bio podijeljen. Na jugu - slobodna Dubrovaka Republika. Hrvatski prostor pod vladavinom bana i Sabora sveden je na "ostatke ostataka". Mleani imaju Dalmaciju, Boku kotorsku, Kvarner. Ostali dijelovi do kraja 17. stoljea pod Osmanskim Carstvom PROSVJEENI APSOLUTIZAM (Marija Terezija i sin Josip II.) MARIJA TEREZIJA 1740. 1780 donosi Urban - ureuju se obveze izmeu seljaka -kmetova prema feudalnim gospodarima osniva Kraljevsko vijee Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije sa sjeditem u Varadinu, nakon poara u Zagrebu - ograniavajui imbenik autonomnih prava Hrvata odvojila kolstva iz Crkve i predala na dravnu upravu osniva jedno kolsko okruje, na elu Nikola krlec,

29 reorganizacija kolstva (djeca od 6. do 13. moraju u kolu), u niim razredima nastava je na hrvatskom jeziku a u viim na njemakom uvodi reforme u upravu 1776. osniva Kraljevsku akademiju u Zagrebi sa 3 fakulteta (filozofski, teoloki i pravni)

. Nasljeuje ju sin Josip II. 1780. (vlada deset godina) JOSIP II. (1780. 1790) - germanizacija ukida samostane (osim onih koji se bave dobrotvornim i nastavnim radom) uvodi vjersku toleranciju (izjednaavanje pripadnika svih vjera u dravi - pravoslavci i idovi poinju osnivati svoje vjerske opine u Hrvatskoj). osobna sloboda kmetovima - mogu se seliti i kolovati djecu germanizacija- uvodi njemaki kao slubeni jezik u upravu i kolstvo ukida upanije (ukinuta povijesna autonomija) Zadnje dvije godine vladavine Habsburka Monarhija je u ratu protiv Turaka U Hrvatskoj nerodica zavladala glad, Josip II. teko bolestan , pred smrt ukida sve svoje reforme 1790. Za njihove vladavine u Slavoniji ivi prosvjetitelj Matija Antun Relkovi - Ep - "Satir iliti divji ovik" (1762).

KULTURNI RAZVOJ HRVATA U 15. -17. STOLJEU

(HUMANIZAM I RENESANSA) 1483. prvotisak Misal po zakonu rimskog dvora - poetak tiskarstva u hrv. prve tiskare senj i rijeka -u 15. stoljeu humanizam zahvatio sve hrvatske krajeve. Na dvoru kralja Matije Korvina razvija se sredite hrvatskog humanizma minijatura, Na obali - Dubrovnik. RENESANSA najznaajniji pisci: Marin Dri - komedije iz ivota Dubrovnika Petar Zorani - PLANINE - prvi hrvatski roman Marko Maruli - najpoznatije djelo spjev "Judita - otac hrvatske knjievnosti Petar Hektorovi - spjev Ribarenje i ribarsko prigovaranje Hanibal Luci, Dore Dri i ipko Meneti - ljubavna lirika u sreditu enska ljepota Graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo ljetnikovac Petra Hektorovia - Hvar te katedrala u Hvaru zidine oko Korule i Dubrovnika kipar Ivan Dunkovi - pozat po nadgrobnom spomeniku papa Ivana II. Julije Klovi (mijaturist) i dubrovaka slikarska kola crkva sv. Spasa Dubrovnik kapela Sv. Ivana u trogirskoj katedrali ljetnikovci Dubrovake republike i Hvar na kontinentu - tvravska arhitektura (zbog turskih napada) -karlovaka utvrda s oblikom zvijezde Reformacija i katolika obnova protestanstki pokret- reformacija Stjepan Kojnzul Istranin zapoeo prevoditi Bibliju na hrvatski 15601564- tiskano u tiskari Urah glagoljicom, latinicom i irilicom 25 knjiga. U doba katolike obnove pojava crkvenih redova ISUSOVCI, PAVLINI - nositeljikatolike obnove, osnivaju kole i znanstvene ustanove 1662. g. u Zagrebu osnovana Isusovaka gimnazija a 1669. podignuta na rang sveuilita

30 1604.- isusovac BARTOL KAI u Rimu tiska 1. gramatiku hrvatskog jezika Ivan Gunduli - knjievnost na narodnom jeziku, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman (barkni spjev-osman) znanstvenik Ruer Bokovi - teorija atoma, stihovi na latinskom u knjievnosti u 17. stoljeu razvija se interes za znanost - povjesniar IVAN LUI - O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u 6 knjiga Pavao Ritter Vitezovi - jedan od najobrazovanijih ljudi toga vremena, kajkavska knjievnost Petar Zrinski Fran Krsto Frankopan Jakov Mikalja Blago jezika slovinskoga - hrv.-lat.-tal. rijenik BAROK (Stilovi u graditeljstvu: predromanika, romanika, gotika, renesansa, barok.) 17. i 18. stoljee baroknu umjetnost ire isusovci i Pavlini u 1. st. ckrva Sv. Katarine -Zagreb u 18. stoljeu ukraavanje crkava - zidno slikarstvo, slikar Ivan Ranger stara gradska jezgra Varadina, palaa Ori-Rauh pavlinska crkva u Lepoglavi, izgraen Stradun i crkva Sv. Vlahe - Dubrovnik izvan gradova izgradnja pavlinskih i franjevakih samostana - nastavlja se i u slijedeem stoljeu, biskupske palae Zagreb i akovo

4. razdoblje 1790/91. - 1918.

Hrvatsko drutvo se iz zaostalog feudalnog, postepeno pretvara u moderno graansko drutvo. Poetak razdoblja obiljeen je Odlukom hrvatskog Sabora 1790. da se Hrvatska podvrgne Ugarskom namjesnikom vijeu. Time se Hrvatska prvi put podvrgnula u upravnom pogledu Ugarskoj. Hrvatsko plemstvo je u jaem povezivanju s Ugarskom vidjelo nain na koji bi se u budunosti lake oduprlo carskom apsolutizmu.

SABOR U BUDIMU -1790. Odluka hrvatskog Sabora da se Hrvatska podvrgne Ugarskom namjesnikom vijeu, predaju dio svojih politikih i financijskih ovlasti ugarskoj vladi, ime je Hrvatska izgubila svoj dravnopravni poloaj i mogunost da sam odluuje o porezima i drugim autonomnim poslovima

- od tada poinje politika borba Hrvata na dvije strane: protiv maarskog hegemonizma i austrijskog centralizma i germanizacije Poslije centralizacije, germanizacije i apsolutizma Marije i Josipa II. i Hrvatske i Ugarske, odluili su Hrvati na Saboru da se to vre poveu s Ugarima i tako zajedniki prue otpor Beu. Posljedica toga je zajednika vlada na koju su Hrvati prenijeli dio svojih prava sve dok se ne oslobode i od Osmanlija i Venecije te tako ujedine sve hrvatske zemlje. Smatrali su da je to privremeni potez. Meutim Maari su u odluci vidjeli mogunost da Hrvatsku posve uklope u buduu maarsku nacionalnu dravu koja bi se protezala od Karpata do Jadrana, bila utemeljena na maarskom jeziku (usprkos injenici da je veinu stanovnitva tadanje Ugarske inilo nemaarsko stanovnitvo). Sukob Hrvata i Maara obiljeit e hrvatsku politiku sve do propasti Habsburke monarhije. Hrvatski se narod naao u tjesnacu izmeu Bea i Pete i tako e uglavnom biti sve do sloma Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine.

HRVATSKA POD NAPOLEONOVOM VLAU - FRANCUSKOM

Krajem 18. i poetkom 19. st. vaan initelj hrvatske povijesti postaje revolucionarna Francuska pod vodstvom Napoleona, pod ijom vlau se dokidaju stoljetne dravne tvorevine kao to su bili

31 Mletaka i Dubrovaka Republika to je potencijalno otvaralo mogunost sjedinjenja hrvatskih zemalja. Padom Venecije 1797. i sporazumom izmeu Austro-Ugarske Monarhije i Napoleona prestaje postojati Mletaka vlast nad Dalmacijom i Istrom. Vlast nad venecijanskim posjedima (od Istre do Boke kotorske) tj. Dalmacijom i Istrom pripada Habsburkoj Monarhiji. Sjedite austrijske uprave na dalmatinskom podruju je u Zadru, a na istarskom u Kopru. Po ulasku Dalmacije u sastav Monarhije (kojoj pripada i veina hrvatskih zemalja), u Dalmaciji se javlja pokret za sjedinjenje s ostatkom Hrvatske, na elu franjevac Andrija Doroti koji izdaje proglas "Narode slavni". Beki dvor se tome opire. Novim ratom te naknadnim Mirom u Pounu 1805. pod francusku vlast dolaze Istra i Dalmacija. 1806. francuska vojska zauzima Dalmaciju. Sjedite francuske uprave (u sklopu Kraljevine Italije) je u Zadru, a za Istru u Kopru. U Zadru vojnu vlast preuzima maral Marmont, a civilnu providur Dandolo.

MIR U POUNU -1805.

pod Francusku vlast dolaze: ISTA i DALMACIJA 1806. francuska vojska zauzima Dalmaciju sjedite u Zadru - za Dalmaciju sjedite u Kopru - za Istru

Francuska vlast u Dalmaciji: osniva kole potie razvoj kulture potie proizvodnju, trgovinu 1806. u Zadru osnovano Sredinje povjerenstvo za trgovinu 1806. u Trogiru otvoren Kolegij sv. Lazara (studij filozofije, prava, medicine) a u Zadru LICEJ (visoka kola za talijanski i latinski jezik i knjievnost, filozofije, medicine prava, agronomije) 12.07.1806. u Zadru poele izlaziti prve novine na hrvatskom i talijanskom jeziku za Dalmaciju KRAGSLKI DALMATIN (izlazi do 1810., naklada od 500d0 1.100 primjeraka) 1807. ribolov proglaen slobodnim a prodaja ribe osloboena poreza 1807. ureeno djelovanje Liceja u Zadru i gimnazija u Krku, Zadru, ibeniku, Trogiru, Splitu, Makarskoj i Hvaru - nastavni jezik talijanski ukida se komunalna autonomija istarskih gradova i prestaje sa radom dominikanski sveuilini studij u Zadru Dubrovnik 1808. ukinuta Dubrovaka Republika (1806. francuska vojska ulazi u Dubrovnik pod izgovorom da e braniti grad od Rusa i Crnogoraca)

Ilirske pokrajine pod vlau Francuske

Novim ratom i mirom Habsburka Monarhija 1809. mora Francuzima predati slovenske i hrvatske zemlje juno od Save. Te krajeve Napoleon ujedinjuje s Dalmacijom i Istrom pod nazivom Ilirske pokrajine sa sjeditem u Ljubljani, 1809. u Rijeci osnovana trgovaka komora 1811. gradi se cesta Karlova-Rijeka (po Napoleonovoj eni nazvana Lujizijanska cesta)

Ilirske pokrajine pod vlau Habsburke Monarhije

32 Nakon Napoleonova sloma u Rusiji, austrijska vojska je 1813. zaposjela Ilirske pokrajine, koje car Franjo I. (1792.-1835) koje 1816. proglaava Kraljevinom Ilirijom. Uz potporu Austrijskog "Lloyda" 1838. - prva parobrodska linija Trst- Kotor 1843. parobrod iz Trsta u Dubrovnik prevozi 153 izletnika - prvo putovanje za razonodu 1844. u Opatiji sagraena "Vila Angiolina" - poeci opatijskog turizma

Podijeljenost Hrvatskih zemalja -Hrvatske zemlje su politiki bile rascjepkane i postojala je tenja za njihovim sjedinjenjem. Kada su krajem 18. stoljea Istra i Dalmacije dole pod Vlast Austrije, dobile su istog vladara te su do propasti Austro-Ugarske 1918. hrvatske zemlje su okupirane vlau Habsburgovaca.
Odjeci i rezultati preporoda u Dalmaciji (odjeci na Gajev preporod) 1844. u Zadru pokrenut asopis "Zora dalmatinska" Ante Kuzmani, sa simbolinom pjesmom Petra Preradovia "Zora puca! Najvanija postignua preporoda (Gajevog) osnivanje nacionalnih institucija ujedinjavanje Hrvata u jedinstvenoj knjievnosti, jezinom standardu i jedinstvenoj grafiji.

Hrvatski narodni preporod u DALMACIJI i ISTRI

Dalmacija pod Habsburgovcima. Glavna gospodarska djelatnost poljoprivreda, tamo ive Talijani (gradovi, Zadar), Srbi (oko Knina, Ravni kotari, Boka kotorska) i Hrvati - iako se dio smatrao talijanima - talijanai. Slubeni jezik je bio talijanski ali puanstvo u selima govori hrvatski. Nakon sloma neoapsolutizma 1860.g. pojava je prvih preporodnih djelatnika u Dalmaciji. Nagovjetaj nacionalnog buenja u Dalmaciji (odjek za Gajev pokret) 1844. u Zadru pokrenut asopis "Zora dalmatinska" Ante Kuzmani, sa simbolinom pjesmom Petra Preradovia "Zora puca" DALMATINSKI SABOR 1861. u Zadru i osnivanje NARODNE STRANKE 1861. osnovana NARODNA STRANKA - meu voama preporodnog pokreta u Dalmaciji i voama stranke istiu se sveenici Mihovil Pavlinovi i Miho Klai, Dalmatinski sabor: - Narodna stranka trai sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom i Slavonijom - veinu imaju autonomai (talijansko stanovnitvo) - zalau se za samostalnost Dalmacije ali ne u sklopu hrvatskih dijelova U to doba poinje preporodni pokret dalmatinskih Hrvata. Vodili ga pripadnici Narodne stranke. Trae uvoenje hrvatskoj jezika u slubenu upotrebu, irenje hrvatske kulture i sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske. NARODNI LIST - MATICA DALMATINSKA

33 1862.g. dalmatinski narodnjaci pokreu svoje glasilo Narodni list. Prvi urednik bio je Natko Nodilo, 1862. utemeljili su i Maticu dalmatinsku koja je uz itaonice promicala hrvatske preporodne ideje

TAJNI PROGRAM 1869. Mihovil Pavlinovi je napisao tajni program Hrvatska misao - zagovarao prirodno i povijesno pravo Hrvata na samostalnu, cjelovitu i ustavnu hrvatsku dravu koja bi obuhvatila sve hrvatske zemlje, pa tako i Dalmaciju. On je ujedno srpskom nacionalizmu suprotstavio hrvatsku dravnost. SABORSKI IZBORI 1870. -zapisnici saborskih sjednica pisani su hrvatskim jezikom Narodna stranka je pobijedila na izborima i dobila veinu u Dalmatinskom saboru, to je utjecalo na razvitak i daljnje jaanje hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, ali sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom i Slavonijom (glavni cilj svoje politike) nije bilo mogue provesti (Nagodba iz 1867. jer je Dalmacija pripala austrijskom dijelu a Hrvatska - ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Uspjeli se izboriti da hrvatski jezik postane sluben u Saboru (uz njemaki i talijanski). LOKALNI IZBORI U SPLITU 1882.g. Narodnjaci osvajaju opinu po opinu, jedini grad u kojem nisu uspjeli istisnuti autonomae je Zadar Narodnjaka pobjeda u Splitu 1882. (najjae uporite autonomaa u Dalmaciji) oznaila je pobjedu hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji

SABOR 1883. prihvaen je prijedlog prema kojem hrvatski postaje slubeni jezik u Dalmatinskom saboru i donesena je odluka da se u dravnoj upravi strankama obraa hrvatskim jezikom, te da u dravnu slubu ne moe biti primljen nitko tko ne govori hrvatski Ove odluke Dalmatinskog sabora o hrvatskom jeziku u potpunosti e biti provedene tek 1909., kad je hrvatski u potpunosti uveden kao slubeni jezik u Dalmaciji, a dokinuta slubena uporaba talijanskoga, to se poelo u stvarnosti primjenjivati 1. sijenja 1912.

ISTRA
Hrvati u Istri bili su najbrojniji stanovnici poluotoka, uz njih u Istri ive Talijani i Slovenci. Hrvati su bili odvojeni od sunarodnjaka iz ostalih dijelova Hrvatske. Talijansko puanstvo je u gradovima, a u unutranjosti ive istarski Hrvat. Jedini obrazovani sloj Hrvata bili su sveenici. ISTARSKI SABOR 1861. Prvi Sabor u Istri 1861.g. osnovan u Poreu. Na prvim izborima za sabor veinu dobivaju Talijani Narod preporod u Isti je poeo je otvaranjem prve itaonice u Kastvu 1866. godine

34 na elu pokreta nalazili su se sveenici, najistaknutiji za buenje hrvatske nacionalne svijesti bio je biskup Juraj Dobrila - pomagao je otvaranje narodnih itaonica (Pazin), izlaenju novina i tiskanju kalendara. prve novine "Naa sloga" 1870. izlaze u Trstu Hrvati koji su u svojim preporodnim gibanjima bili povezani sa Slovencima u Istri osnovali su Hrvatsko-slovensku stranku Do pobjede preporodnih gibanja u Istri je dolo 1907. kada je Hrvatsko-slovenska stranka pobijedila na izborima za predstavnike u Carevinskom vijeu u Beu

POETAK BORBE ZA JEDINSTVENI HRVATSKI JEZIK

Kako su hrvatske zemlje teritorijalno bile rascjepkane tako je bilo i s jezikom. Postoje 3 osnovna narjeja: kajkavski, tokavski i akavski. Na svakom od njih stvara se knjievnost. Slubeni jezik u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji bio je latinski, u Hrvatsko-slavonskoj i Vojnoj krajini njemaki, a u Dalmaciji i Istri talijanski. Hrvatski intelektualci bore se za ouvanje hrvatskog identiteta te su svoju su borbu usmjerili na ouvanje hrvatskog jezika. Na taj nain ulaze u obzor europskog romantizma koji podie kult nacionalnom jeziku i nacionalnoj kulturnoj batini. Nagovjetaj nacionalnog buenja je: 1813. poziv zagrebakog biskupa Maksimilijana Vrhovca (poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije) za skupljanje narodnog blaga - poetak je buenja nacionalne svijesti. 1815. "Re domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku" - Antun Mihanovi u brouri eli da hrvatski jezik dobije isti status kakav imaju i drugi nacionalni jezici.

35 Mlada graanska inteligencija poinje djelovati na stvaranju jedinstvenog hrvatskog jezika. Meu njima se posebno istie: LJUDEVIT GAJ koji je 1830. godine u Budimu tiskao knjiicu "Kratka osnova Horvatsko-Slavenskog pravopisanja", na hrvatskom i njemakom jeziku. U njoj predlae da se preuredi hrvatski pravopis te da se prihvati tokavsko, kao zajedniko narjeje, te novi nain pisanja rijei po ekom uzoru pomou slova (, , i ). Po njem u je taj pravopis kasnije nazvan "gajica" 1831.g. u Elegiji "Kip domovine vu poektu leta" 1831. koju je napisao Pavoa toos Hrvatska je prikazana kao ena u crnini iji se sinovi srame svoga jezika.

Uz Gaja se priklanjaju dijelovi sveenstva, graanstva i plemstva od kojih se istie: grof Janko Drakovi, koji 1832. objavio DISERTACIJU, napisanu na tokavskom narjeju. - tj. prvi hrvatski politiki program,

U njemu trai sjedinjenje svih hrvatskih zemalja te Bosne i slovenskih zemalja u "Veliku Iliriju" koja bi ostala u sklopu Habsburke Monarhije i imala bi neke dravno-pravne veze s Ugarskom ali bi slubeni jezik u toj zemlji bio hrvatski (tokavsko narjeje). Nadalje, predlae da tom zemljom upravlja ban, istie potrebu razvoja trgovine i hrvatskog gospodarstva, radi ega dobiva potporu hrvatskog plemstva koji su uz graanstvo i sveenstvo bili nositelji hrvatskog preporodnog pokreta. 1832. g. Gaj je zatraio doputenje za izdavanje novina i napisao pjesmu Horvatov sloga i zjedinjenje (... poetni stih..... jo Horvatska ni propala dok mi ivimo...). Pjesma je kasnije uglazbljena pa je postala himnom preporoda. Preporodne pjesme budnice imaju veliku ullogu u buenju nacionalne svijesti.

Konana pobjeda je doputenje za izdavanje novina na hrvatskom jeziku 1834. g.

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

-razdoblje hrvatske povijesti izmeu 1835. do 1848. Naziv je za nacionalno-politiki i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljea, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i slinih pokreta u drugim zemljama, razvio na podruju Hrvatske. Sveukupno traje od 1813. do 1850. (kada nastupa Bachov apsolutizam). 1835. izlazi prvi broj "Novine horvatske" - prve novine samo na hrvatskom jeziku, s tjednim prilogom Danicza pod geslom "Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti", to je bio znak afirmacije kulturnog programa, afirmacije jedinstvenog knjievnog jezika sa tokavskom osnovicom - novine su bile vaan medij irenja preporodne pisane rijei te se njihova pojava smatra POETKOM preporodnog razdoblja. 1835.g. u novinama je objavljena pjesma HORVATSKA DOMOVINA - Antun Mihanovi, koju je 1846.g. uglazbio Josip Runjanin, a 1891. godine odlukom Hrvatskog sabora proglaena je hrvatskom himnom pod nazivom "Lijepa naa domovino".

36 Gaj i njegovi suradnici smatrali su da su Juni Slaveni potomci starih Ilira pa su 1838.g. promijenili naziv novine u "Ilirske narodne novine", a Danica je postala Danica ilirska. U njima se koristio gajev pravopis, pisane tokavskim narjejem. Preporoditelji su ilirskim imenom pokuali obuhvatiti i povezati sve June slavene pa se preporod jo naziva i ilirskim pokretom. Kako su smatrali da je bit svakog naroda kultura, odnosno jezik, posebnu panju su davali kulturnim djelatnostima. Kulturno stvaralatvo u doba preporoda osnivaju se knjinice i itaonice (V.ZG.KA...) koje su bile arita preporodne misli. Pojavljuju se nacionalna drutva i ustanove. 1841. u Zagrebu je osnovno Hrvatsko-slavonsko gospodarsko drutvo - radi unapreenja poljoprivrede (vodeu ulogu u osnivanju ima mecena preporoda, zg. biskup Juraj Haulik). Drutvo je poelo izdavati svoje glasilo, koje izlazi i danas - Gospodarski list. 1842. u Zagrebu utemeljena Matica ilirska, a 1874. nazvana Maticom hrvatskom, sa zadaom izdavanja znanstvenih, pounih i zabavnih knjiga. Jo 1840. u Zagrebu je djelovalo Domorodno teatralno drutvo koje je izvezo Kukuljevievu dramu Juran i Sofija (ili Turci pod Siskom) 1846. ilirac Vatroslav Lisinski sklada prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba - osvrtom na tu izvedbu Stanko Vraz je utemeljio hrvatsku glazbenu kritiku. 1846. - Ivan Maurani objavio junai ep "Smrt Smail-age engia" -najusjelije knjievno ostvarenje preporoda.

PRVE POLITIKE STRANKE osnovane 1841. Uspjesi preporoditelja nisu bili po volji dijelu plemstva (protivnici preporoda), koje je odbijalo tokavtinu i nije se slagalo sa politikim razilaenjem Hrvata i Maara. Oni su; osnovana Horvatsko-vugersku stranjku (tj. Horvatsko-ugarsku stranku). Njezin je program bila uska povezanost s Ugarskom. Stoga su ih ilirci nazvali maaronima. Ilirci su osnovali Ilirsku stranku, koja je zastupala preporodne ideje.

Te dvije stranke bile su prve politike stranke u Hrvatskoj. u Sijenju 1843. vladar je zabranio uporabu ilirskog imena i znakovlja pa je stranka preimenovana u Narodnu stranku a njezini lanovi su nazvani narodnjacima. Gajeve novine preimenuju se u Narodne novine (izlaze i danas kao slubeni list RH). Hrvatsko narodno ime koje je do tada preteno oznaavalo samo kajkavski dio Hrvatske poelo se iriti na sve hrvatske pokrajine i preobraavati u nacionalno ime.

37 "SRPANJSKE RTVE 29.07.1845. - pri izboru za zagrebaku upanijsku skuptinu, dolo je do tekog obrauna izmeu vojske i narodnjaka izazvanih injenicom da su plemii (seljaci iz Turopolja) glasali za maarone te su maaroni pobijedili. U sukobu je ubijeno 13, od posljedica ranjavanja umrlo 9, a ranjeno 27 osoba, preteno narodnjaka. Bile su to prve rtve politikih sukoba u Hrvatskoj nazvane "srpanjskim rtvama". Njihov sprovod pretvori se u tihu demonstraciju protiv nasilja.

Hrvatski Sabor i hrvatski jezik 1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrao je 2.5.1843. g. u Hrvatskom Saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. 1843. Hrvatski sabor je donio zakljuak da se na zagrebakoj Akademiji uvede katedra hrvatskog knjievnog jezika i knjievnosti. 1847.g. posljednji je staleki sabor prihvatio zakonski lanak o uvoenju hrvatskog jezika u slubenu uporabu, umjesto latinskog. Odjeci i rezultati preporoda u Dalmaciji 1844. u Zadru pokrenut asopis "Zora dalmatinska" Ante Kuzmani, sa simbolinom pjesmom Petra Preradovia "Zora puca!

Najvanija postignua preporoda osnivanje nacionalnih institucija ujedinjavanje Hrvata u jedinstvenoj knjievnosti, jezinom standardu i jedinstvenoj grafiji.

HRVATSKA - 1848. Oujak Sabor 1848.- Narodna skuptina Europske revolucije 1848/49. utjecale su na zbivanja u Hrvatskoj, naroito pobuna Maara u Beu kojom su dobili odreene povlastice tj. ugarski sabor moe neovisno i samostalno donositi odluke, val nezadovoljstva brzo dolazi do Hrvatske te Narodna stranka (politika) staje na elo pokreta i u Zagrebu 25.03.1848.g. narodnjaci sazivaju Narodnu skuptinu, na kojoj donose ZAHTIJEVANJE NARODA - program u 30 toaka, najvanije od njih: sjedinjenje hrvatskih zemalja u jedinstvenu dravnu cjelinu sa samostalnom vladom na elu s banom Josipom Jelaiem (potpuna samostalnost Hrvatske od Ugarske), ukidanje kmetstva i stalekog poretka u Hrvatskoj, osnivanje narodne vojske, olakice krajikom stanovnitvu, slobodu

38 tiskajednakost pred zakonom, utemeljenje sveuilita, uvoenje hrvatskoj jezika u kolstvo i upravu. Hrvatsko izaslanstvo od 400 ljudi odnosi kralju u Be program kojeg je kralj odbio jer nije izglasan i usvojen u Saboru. Kralj je ve bio imenovao Jelaia za bana te ga je jo imenovao generalom cijele Vojne krajine. Takvom odlukom Narodne skuptine nezadovljna Ugarska koja tei "Velikoj Maarskoj" te Travanj 1848. Ugarski sabor 11.04. Ugarski sabor donio zakone kojima je ukinuta tradicionalna hrvatska autonomija ukinuo kmetstvo (pozivajui se na cjelovitost Ugarske) Narodna skuptina 19.04.1848. ban Josip Jelai prekida odnose s ugarskom vlasti i nareuje lokalnim vlastima Hrvatske i Slavonije da ne primaju ugarske naredbe 25.04. - ukidanje kmetstva u Hrvatskoj i Slavoniji (temeljem odluke Ugarskog sabora) Svibanj 1848. Narodna skuptina osnovano Bansko vijee - samostalna hrvatska vlada od 6 odsjeka (ministarstva) ban J. Jelai raspisuje izbore za novi narodni sabor. Lipanj 1848. prvi zastupniki sabor na kojem su i predstavnici graanstva i vojne krajine (ukinuta je staleka privilegija za zastupnike Sabora) Hrvatski sabor - 05.06.1848.g. u Zagrebu sastao se prvi zastupniki Hrvatski sabor, na kojem je Josip Jelai je sveano proglaen za hrvatskog bana Sabor trai da Hrvatska bude savezna drava u Habsburkoj monarhiji ban trai ujedinjenje svih Hrvata potvruje ukinue kmetstva donosi tzv. KRAJIKI USTAV - kojim je nastojao olakati poloaj krajinika i stvaranje preduvjeta za postupno sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom i Slavonijom

Maarima se nisu svidjeli postupci i zahtjevi hrvatskog sabora pa trae od kralja smjenu bana, kralj ga smjenjuje ali zbog pritiska Hrvatskog sabora povlai odluku. Zbog seljakih nemira i maarskih prijetnji Hrvatski sabor

11.06. - (zbog seljakih nemiri i maarske prijetnje) Hrvatski sabor daje banu J. Jelaiu izvanredne ovlasti i svu vlast u zemlji. Jelai zapoinje pripremu za rat s Maarskom. Srpanj 1848. Hrvatski Sabor - Hrvatski sabor poetkom srpnja prestaje s radom ali se prije toga "Manifesstom naroda hrvatsko-slavonskog" obratio europskoj javnosti istaknuvi da Hrvati ele biti "slobodan narod u slobodnom austrijskom carstvu". Rujan 1848. 11.09. ban Jelai prelazi Dravu kod Varadina, vraa Meimurje Hrvatskoj i ulazi u Ugarsku. Kako je velikomaarski pokret ugroavao temelje Habsburke Monarhije, beki mu dvor daje potporu, i on pobjeuje.

39 Prosinac 1848. Habsburkim vladarom postaje Franjo Josip I. (1848.-1916.) koji dana 2.12.1848. godine Josipa Jelaia imenuje upraviteljem Rijeke i namjesnikom u Dalmaciji. inilo se da su sve hrvatske zemlje ujedinjenje, ali to je bio samo privid. Hrvatsko-srpska polemika oko jezika i narodnosti - 1848. Vuk Stefanovi Karadi objavljuje spis "Srbi svi i svuda" sve je tokavce proglasio Srbima, kajkavce Slovencima, a samo akavce Hrvatima. Ante Starevi odgovara uzvraa osporavajui srpski jezik te je rekao da je ime srpsko izvedeno iz latinskog pojma "sluga" Oujak 1849. Ban Jelai u sijenju ulazi vojsko u Budim i Petu, u kolovozu je uguena maarska revolucija. Car Franjo I. u oujku objavljuje novi tzv. OKTROIRANI USTAV kojim u habsburkim zemljama ponitava sve steene slobode te je uveden apsolutistiki nain vladavine, Ivan Maurani sastavlja saborsku peticiju vladaru kojom trai zadravanje hrvatske autonomije ali ih car odbija. Prosinac 1851. 31.12. carr izdaje SILVESTARSKI PATENT kojim ukida oktroirani ustavi uvodi novi austrijski apsolutizam - u narodu poznat kao Bachov apsolutizam ili noviapsolutizam. Obiljeje: vojno-birokratski centralizam koji je podupirao gospodarstvo ali zabranjivao politiku djelatnost, germanizacija, centralizacija.Hrvatska i Slavonija su odvojene od Ugarske (podreene bekom dvoru). Vojna krajina (izdvojena beka uprava). 1850. rasputeno Bansko vijee i osnovana Banska vlada koja je 1854. pretvorena u Namjesnitvo.
Reforme Franje Josipa I.: odgoj katolike mladei preputen Crkvi, objavljen popis stanovnitva Monarhije Obavljen urbanistiki plan "red gradnje" za Hrvatsku i Slavoniju, 1850. pod Jelaievim vodstvo osnovano I. hrvatsko povijesno drutvo -Drutvo za jugoslavensku povjesnicu i starine - na elu Ivan Kukuljevi Sakcinski, 1852. zagrebaka biskupija pretvorena u nadbiskupiju, biskup Juraj Haulik -prvi kardinal akovakog biskupa imenovan JJ Strossmayer (19. st. najvei hrvatski mecena), 1854. u sve urede i kole uveden kao slubeni njemaki jezik (postupak germanizacije provodili inovnici prozvani "bachovi husari" modernizirano sudstvo, andamerija,u Puli otvoreno 1. ratno brodogradilite Arsenal,uspostavljene prve telegrafske veze, eljeznike pruge,u Zadru utemeljeno zadarsko filharmonijsko drutvo, pronaena Baanska ploa (1851). 1859. umire ban Jelai u Zagrebu osnovan odbor za podizanje spomenika u sreditu Zagreba

1860. - Slom apsolutizma Listopadskom diplomom u Hrvatskoj i Slavoniji obnovljeno ustavno stanje Kralj je odobrio uporabu hrvatskog jezika, - putene u promet prve eljeznike pruge, najvaniji gospodarski dogaaj: I. dalmatinsko-hrvatsko-slavonska gospodarska izloba odrana 1864.g. u Zagrebu Hrvatska gubi Meimurje kralj osniva Dvorske kancelarije u Beu za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju ime je Hrvatska izjednaen s Ugarskom, za kancelara imenuje Ivana Maurania 15.04.1861. HRVATSKI SABOR, tzv. "Veliki Sabor Hrvatski" - zakljuak "lanak 42" Travanj: Raspravlja se o odnosu Kraljevine Hrvatske i Slavonije prema Kraljevini Ugarskoj polazi se od toga da Ugarsku i Hrvatsku vee samo zajedniki vladar jer se Hrvatska temeljem odluka Sabora iz 1848. smatra potpuno nezavisna Nakon glasanja prihvaeni prijedlozi:

40 zahtjeva se sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, razvojaenje Vojne granice i njezino sjedinjenje s Hrvatskom donosi se odluka da je Hrvatska voljna stupiti u realnu uniju s Ugarskom ali tek to dobije potvrdu o samostalnosti i teritorijalnoj cjelovitosti. Taj zakljuak Hrvatskog sabora poznat je kao zakonski "lanak 42".

Sabor je znaajan jer je oivjela politika djelatnost i na njemu oblikovale politike grupe koje e biti nosioci hrvatske politike do 1918. Na zasjedanju su 3 stranke, svaka ima svoje miljenje o odnosima Hrvatske, Ugarske i Austrije zbog apsolutizma i germanizacije. NARODNJACI Ivan Maurani: smatraju da Hrvatska treba ui u blie odnose s Ugarskom uz uvjet da Ugarska prizna ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske (sjedinjenje) UNIONISTI: ele povezivanje Hrvatske s Ugarskom bez ikakvih uvjeta PRAVAI Eugen Kvaternik: da se neposredno pregovara s kraljem i zatrai priznavanje samostalnosti -sjedinjenja Hrvatske, pod vlau Habsburgovaca, Hrvatska bi bila nezavisna ali bi bila povezana preko osobe vladara. Prijedlog podrava Ante Starevi. To je bio poetak djelatnosti pravaa, koji su kasnije osnovali Stranku prava. Ante Starevi- otac domovine sa Eugenom Kvaternikom postavlja temelje stranci prava. Najveim neprijateljima hrvatskog naroda Starevi je smatrao Habsburku dinastiju. Bog i Hrvati" bio je sukus Starevieve politike ideje Nakon zasjedanja A. Starevi i E. Kvaternik progonjeni. Kvaternik odlazi emigraciju. Starevi ide u zatvor, Ivan Maurani se odvaja od Narodne strane i osniva Samostalnu narodnu stranku. IZBORI 1865.- Novi izbori za sabor. Odbijena mogunost sklapanja sporazuma s Maarima. Car je
zahtijevao da se rijei pitanje odnosa Hrvatske prema ostalim zemljama Austrije, s time da sabor treba priznati Listopadsku diplomu te rijeiti odnose s Ugarskom. Hrvatska i ugarska delegacija su se bezuspjeno sastale. Car je sabor raspustio.

AUSTRO-UGARSKA NAGODBA 1867. Habsburka Monarhija je preureena, uveden je dualistiki sustav vlasti. Podijeljena na 2 dijela: austrijski i ugarski - Dvojna Monarhija Nagodba je bila rezultat kompromisa izmeu austrijskih i maarskih politikih krugova dva parlamenta i dvije vlade. Ugarskoj pripada dio s povijesnim Ugarskim i Hrvatskim kraljevstvom, a Austrijska 17 zemalja. 1868. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA Hrvatska je stoljeima imala poseban poloaj trebala se sklopiti jo jedna nagodba sa Maarima. Narodna stranka koja je imala veinu u Saboru nije htjela sklopiti bezuvjetnu nagodbu. Novi saziv sabora, na prijevaru unionisti dobivaju veinu. Unionistiki sabor izabrao poslanstvo koje ide u Petu i tamo sklapaju nagodbu. Prema Nagodbi je Hrvatska imala svoju vladu, sabor, bana. Financije, porezi, privreda bilo je u zajednikim rukama. Hrvatska je time bila oteena i optereena financijski.

41 Nagodbom je formalno priznata cjelokupnost hrvatskih zemalja - potreba pripojenja Vojne krajine i pravo na sjedinjenje s Dalmacijom ali oko Rijeke se nisu mogli dogovoriti te je to pitanje ostalo otvoreno. Kralj je primorao hrvatske pregovarae da pristanu na ustupak pa je Rijeka dola pod maarsku upravu (prijevarom).

"Rijeka krpica" Na hrvatski izvornik teksta Nagodbe bio je prilijepljen novi tekst, a taj falsifikat je uinjen uz kraljevu pomo i poznat je pod nazivom "Rijeka krpica". Posljedice Nagodbe Slubeni jezik je bio hrvatski. Unionisti na Saboru, na prijedlog bana Raucha donose zakon kojim se protivljenje Nagodbi smatralo veleizdajom - najteim kaznenim djelom. Nakon njegove smrti ponovni izbori, narodnjaci imaju veinu zastupnikih mjesta i izdaju "Rujanski manifest" kojim Nagodbu proglaavaju nevaeom. Rakovaka buna 1871.g. -Izbila je buna u kojoj je postavljen zahtjev za slobodnu i nezavisnu Hrvatsku i nezadovoljstvo Nagodbom. Voa Eugen Kvaternik proglasio je prvu hrvatsku samostalnu zemaljsku vladu, izdao proglas u kojem poziva sve da rade na osloboenje od vapsko-maarskog gospodara. Buna uguena. Kvaternik pogubljen. Posljedice bune teke za pravae: nisu smjeli vie javno djelovati, u Beu pritisak na protivnike dualizma.
Hrvatski narodni preporod u DALMACIJI i ISTRI - str.28.

1873.g IVAN MAURANI -modernizacija Hrvatske - ban puanin Prvi hrvatski ban nije plemikog podrijetla pa ga nazivaju - banom puaninom. Uz potporu narodnjake veine u Saboru proveo mnoge liberalne reforme, 1866.g. u Zagrebu utemeljena prva znanstvena akademija na slavenkom jugu Akademija znanosti i umjetnosti . novano pomogao akovaki biskuj JJ.Strossmayewr Ivan Maurani uvodi: zakon o graanskoj i vjerskoj ravnopravnosti idova, za sudionike Rakovake i druge pravake bune donio amnestiju uprava odvojena od sudstva, uveden decimalan sustav mjera za teinu i povrinu uveo obavezno 4-godinje puko obrazovanje uz 1 godinu opetovnice (ponavljanja)

1874.g. u Zagrebu otvoreno Kraljevsko sveuilite Franje Josipa 1. - prvo moderno sveuilite sastojalo se od filozofskog, pravnog i teolokog smjera, zakon o slobodi tiska i prava okupljanja modernizirao zdravstvenu i veterinarsku slubu, Crkvi je oduzeto pravo nadzora nad pukim kolama 1866. utemeljena Akademija znanosti i umjetnosti 1874.g. urednikom Vienca postaje (najznaajniji hrvatski knjievni asopis) August enoa koji je obiljeio 70. god. 19. stoljea stoga se u kulturi nazivaju enoino doba. 1876. pod ravnanjem praizvedena junaka opera Nikola ubi Zrinski koja postaje glazbeni zatitnik nacionalnog samopotvrivanja. Bogoslav ulek izdaje hrv-njem-tal rjenik znanstevenog nazivlja, 1888. povjesniar Tadija Smiiklasa objavljuje Poviest hrvatska.

1881.- Sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom

42 1881. ukinuta Vojna krajina (granica) vraeni su njeni dijelovi po povijesnom pravu matici zemlji Hrvatskoj, ije je upravno, politiko i kulturno sredite bio Zagreb. Ukinuta je Hrvatsko-slavonska vojna krajina i ujedinjena s Banskom Hrvatskom koja dobiva izgled granice koje e zadrati dok se bude nalazila u sastavu Austro-Ugarske (1918). Sjedinjenje svih hrvatskih zemalja nije bilo mogue zbog dualistikog ureenja AustroUgarske. Dalmacija, Boka kotarska i Istra bile su i dalje u austrijskom dijelu Monarhije, a Rijekom kao lukom i Meimurjem upravljala je Ugarska. Sjedinjenjem Vojne krajine 1881. poveao se broj Srba u Hrvatskoj. To su bili potomci Vlaha - stoara koji su za turske agresije naseljavani u hrvatskim zemljama, a tijekom 19. st. su zbog iste grko-istone vjere prihvatili srpsku nacionalnu pripadnost. 1883. -Nemiri u Hrvatskoj Ban Ivan Maurani dao je ostavku jer su Maari spreavali njegove reforme. Suprostavljao se maarizaciji, te je njegovom ostavkom imenovan novi ban koji uvodi maarski jezik na eljeznice i javne zgrade, to je bilo u suprotnosti s odredbama Hrvatsko-ugarske nagodbe. Takvo nasilno stanje unionista i Maara izazvalo je snane otpore.Razbijeni su nezakoniti maarski grbovi i natpisi, a zatim je itavu srednju Hrvatsku zahvatio protumaarski narodni pokret. Vlada uvodi izvanredno stanje i imenuje kraljevskog povjerenika kada su postavljeni "nijemi grbovi" bez natpisa a za bana je postavljan Khuen Hedervary. 1883.-1903 KHUEN HEDERVARY- Dvadeset godina vladavine upameno je kao "mrano doba" Provodio je jaku maarizaciju. Krivotvorio izborne rezultate i tako su maaroni dobili veinu u Hrvatskom saboru. Na svoju stranu uspio pridobiti odreeni broj politiara Narodne stranke kao i veinu politiara srpske manjine u Hrvatskoj. Poticao je hrvatsko-srpske nesuglasice. Maarizacija se najvie osjeala na eljeznici i u dravnim uredima. Obzorai i pravai pruali Khuenu otpor. Politike stranke - ogranci Obzorai - Dio narodnjaka koji nije stao uz bana osnovao je Neodvisnu narodnu stranku. Njezini pripadnici nazvani su OBZORAI prema svojim novinama "Obzor". Frankovci -osamdesetih godina ojaala Stranka prava, ali 1895.g dolazi u stranci do podjele. Dio pravaa okupljen oko Josipa Franka se odvaja i osniva istu stranku prava. Imenom htjeli pokazati da su samo oni zastupnici dizvornog "istog" pravatva A. Starevia i E. Kvaternika. Pripadnici se zvali frankovci. Domovai - ostatak lanstva Stranke prava, nazivaju se domovai po novinama Hrvatska domovina. Voa Ante Starevi preminuo nakon podjele.

Studentske demonstracije Na samo otvaranje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazalita, 14. listopada 1895., Khuen poziva Franju Josipa I. Na taj dan skupina studenata i uenika odrali su protumaarske demonstracije i pred carem su spalili maarsku zastavu kao simbol maarizacije ispod Jelaieva spomenika. Demonstracija je nasilno uguena, a studenti su izbaeni iz kola. Tada je car mogao vidjeti kako je Hrvatska jo daleko od smirivanja". Meu studentima isticao se Stjepan Radi. Hrvatsko srpski spor- 1887. ozakonjena je srpska narodno-crkvenena autonomija u Hrvatskoj i Slavoniji i Srbi uivaju potporu Kuenad, srpski tisak nije prestao pisati o "ugroenosti" u hrvatskim zemljama. Budui su lokalni Srbi u Zagrebu u svom glasilu "Srbobran" objavili lanak pod naslovom Srbi i Hrvati gdje se nijee hrvatsko i najavljuje Hrvatima rat do unitenja, izbile su u Zagrebu 1902. i prve protusrpske demonstracije. Protumaarske demonstracije 1903.

43 1902. godine je trebalo obnoviti financijsku nagodbu izmeu Hrvatske i Ugarske. (Svakih deset godina ta se nagodba trebala obnavljati.) Hrvati su svjesni da ih Maari financijskom politikom kradu i zato su se poeli okupljati na javnim skupovima i traiti gospodarsku i politiku samostalnost Hrvatske. u Zagrebu 1903. dolazi do novih demonstracija protiv bana Khuena Hedervarya i njegove politike guenja hrvatske samostalnosti.Na Narodnom zboru zahtijevane su vee graanske slobode ope pravo glasa i financijska neovisnost Hrvatske. Khuen-Hedervary je takve skupove rastjerivao policijom, a kad je bilo potrebno i vojskom -zabranjuje svako okupljanje. U Zapreiu dolazi do sukoba andarmerijie i seljaka jer su seljaci sa zgrade eljeznikog kolodvora skinuli i zapalili maarsku zastavu - bilo je i mrtvih seljaka. Odmah nakon toga poela su protestna okupljanja u Zagrebu, potom po cijeloj Hrvatskoj, palile su se Khuenove slike i maarske zastave. Narodni pokret dobiva snanu podrku iz ostalih hrvatskih zemalja, potporu hrvatskih iseljenika iz Amerike, te se u Istri i Dalmaciji odravaju protestni skupovi na kojima se Hrvatski solidariziraju -pretvorajuo u snanu anti-austrougarsku akciju. Takav razvoj dogaaja uzdrmao je vlast u Ugarskoj te oni povlae Khuena iz Hrvatske, kada se i smiruje narodni pokret. Politike prilike - stvaranje novih stranaka - U Hrvatsku se po. 20. stoljea poinju vraati mladi ljudi koji sud studirali u inozemstvu (T.G.Masaryk, Stjepan Radi). Donose nove ideje o potrebi gospodarskog i kulturnog razvijanja zemlje, pod tim utjecajem uvode se nove ideje u knjievnosti (moderna) umjetnosti (secesija). Hrvatska puka seljaka stranka -1904. braa Stjepan i Antun Radi osnivaju Hrvatsku puku seljaku stranku koja e nakon I. Svjetskog rata postati najsnanija politika stranka. U svom programu - interes hrvatskog seljatva, istiu borbu za ope pravo glasa i seljaka te njihovom gospodarskom i kulturnom prosvjeivanju. POLITIKA "novog kursa" -politika Frane Supila i dr. Ante Trumbia Nakon narodnog pokreta, izbori u Dalmatinskom saboru 1903. godine doveli su u politiku nove ljude. U Dalmaciji postoji tenja za ujedinjenjem sa Banskom Hrvatskom. S druge strane, Dalmacija je gospodarski zaputena. U akciji potpore istaknuli su se hrvatski politiari iz Dalmacije, poglavito Frano Supilo i Ante Trumbi, koji zapoinju zajedniku borbu protiv vladajueg reima te su pokrenuli tzv. politiku "novog kursa" (zaokret prema Budmipeti) koja je predviala okupljanje svih oporbenih stranaka, kako Srba u Hrvatskoj i Dalmaciji, tako i Maara u Ugarskoj i Talijana u Monarhiji, osim frankovaca i seljake stranke (stranke u Hrvatskoj).

Voe politike "novog kursa": ** Ante Trumbi (splitski odvjetnik) uspio je ujediniti dalmatinske narodnjake i pravae na programu ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, izjasnivi se na saboru 1903. za politiku "novog kursa". ** Frano Supilo - urednik novina "Crvena Hrvatska" i "Novi list". IDEJA - "politike novog kursa" bila je stvaranje saveza s maarskom oporbom koje je isto bila neprijateljski raspoloena prema njemako-austrijskog politici prodora na istok, zajedniki strahovi bili su opasnost od nove germanizacije. Maarska oporba je prihvatila prijedlog revizije Hrvatsko-ugarske Nagodbe i davanja veih sloboda Hrvatima. Rijeka i zadarska rezolucija Rijeka rezolucija - u jesen 1905. u Rijeci se sastaje skupina hrvatskih oporbenih politiara, potpisuju Rijeku rezoluciju kojom podravaju maarsku oporbu u borbi za dravnu samostalnost

44 Maarske, uz uvjet da se odobri sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom, ukine maaronska vlast i uvedu politike i graanske slobode. Zadarska rezolucija - jesen 1905. Program i Potpisivanje Rijeke rezolucije privuklo je Srbe u Dalmaciji. Srpski politiari su se sastali sa Trumbiem i Supilom u Zadru. Prihvatili su politiku novog kursa i potvrdili da izmeu Hrvata i Srba treba vladati sloga, traili da se prizna postojanje Srba u Hrvatskoj. U Zadru je (jesen 1905.) potpisana i Zadarska rezolucija. Srbi vie nisu mogli raunati na potporu Khuenove struje - jer je on bio protivnik maarske oporbe. Rijekom i Zadarskom rezolucijom u Hrvatskoj nastale nova stranaka udruga - Tom rezolucijom je udaren temelj Hrvatsko-srpskoj koalicija u Hrvatskoj . Malim narodima na Balkanu u budunosti prijeti nestajanje pod utjecajem velikih naroda rusifikacija, germanizacija, maarizacija Zato poinje jaati jugoslavenska ideja U nju ulaze 2 hrvatske i 2 srpske stranke oporbe. Hrvatsko-srpska koalicija dobiva veinu na izborima (1906.). Najuglednija linost Koalicije bio je Hrvat Frano Supilo, ali njega vjetom i lukavom politikom potiskuje hrvatski Srbin Svetozar Pribievi koji radi u suradnji sa srbijanskom vladom u Beogradu i usmjerava Koaliciju prema zajednikoj dravi sa Srbijom. Koalicija pobjeuje na izborima 1906., 1908, 1910 i 1913. i dobila vodee mjesto - veinu zastupnikih mjesta, u hrvatskoj politici do 1918. Slom politike "novog kursa" U Maarskoj je na vlast dola oporba koja nije potivala dogovore iz Rijeke rezolucije. Nastavlja dualistiku politiku, zahtjeva da slubeni jezik eljeznice bude maarski (tzv. eljeznika pragmatika 1907). Hrvatska delegacija ogorena naputa parlament (prema Nagodbi u Hrvatskoj je sl. jezik hrvatski), ime je politika novog kursa doivjela slom. Hrvatsko-srpskoj koalicija mijenja program prema suradnji s Beom. Zajedniku suradnju Srba i Hrvata vladajui smatraju najveom opasnou. Hrvatski narod u I. Svjetskom ratu 1914. u Sarajevu bosanski srbi ubijaju austrougarskog prijestolonasljednika Franja Ferninada i zapoinje I. Svjetski rat. Velikih bitaka i razaranja na hrvatskom tlu nema, ali dolazi do gospodarskog zaostajanja.Hrvatske zemlje bile su u sastavu Austro-Ugarske te su se u ratu morali borati za interese drave koja im nije doputala samostalan razvoj. Stoga stanovit broj hrvatskih politiara odlazi u emigraciju (Frano Supilo, Ante Trumbi...) gdje zapoinju borbu za osamostaljenje Hrvatske od Austo-Ugarske i za njeno ujedinjenje ssa Srbijom i Crnom Gorom u jednu dravu.

U Rimu osnivaju Hrvatski odbor koji je preimenovan u Parizu 1915. u Jugoslavenski odbor, predsjednik Ante Trumbi, sjedite kasnije prebaeno u London.Londonskim ugovorom (za suradnju u ratu na strani Antante) Italiji obeana istona jadranska obala. Zahtjeve Jugoslavenskog odbora nitko ne shvaa vanim (mala zemlja) te oni ustraju na politici zajednike politike sa srbijanskom vladom (koja je imala interes stvaranja "Velike Srbije", na elu s vladarem iz dinastije Karaorevia, a ne ujedinjenje Hrvata, Srba i Slovenaca sa ravnopravnim pravima). Zbog politike srbijanskog premijera Nikole Paia iz Jugoslavenskog odbora 1917. izlazi Frano Supilo -ubrzo umire. 1917. Svibanjska deklaracija Vladar austro-ugarske monarhije Franjo Josip I. umire 1916., a 1917. naslijedio ga Karlo I. obnovljena je parlamentarna djelatnost u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Na saborskom zasjedanju 1917. godine zastupnici junih Slavena objavljuju Svibanjsku deklaraciju ijim zahtjevom misle ukinuti dualistiki oblik vladavine, te njome trae: ujedinjenje Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj Monarhiji u jednu samostalnu dravnu zajednicu, koja bi priznavala Habsburgovce kao vladajuu dinastiju

45 1917. Krfska deklaracija (srpanj) Na otoku Krfu je bilo sjedite Srbijanske vlade. Zbog straha da bi (prema traenju iz svibanjske deklaracije) se ujedinjenje junih Slavena moglo ostvariti bez Kraljevine Srbije, srbijanski premijer Nikola Pai organizirao je sastanak s predstavnicima Jugoslavenskog odbora. Na konferencije u ljeto 1917. na otoku Krfu prihvaena je deklaracija kojom su utvrena osnovna naela ureenja budue zajednike drave junih Slavena: nakon rata treba se osnovati monarhija -drava "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca", na elu s dinastijom Karaorevia, ustav nove drave trebala je donijeti demokratski izabrana skuptina, kojeg kralj mora potvrditi

Hrvatska oporba poslala je Anti Trumbiu svoje stajalite -da se prvo trebaju ujediniti svi Hrvati i stvoriti svoju dravu a tek potom sklapati saveze sa Srbima i Slovencima. Trumbi je imao drugaije miljenje - da se prvo treba sruiti vlast Austro-Ugarske, ujediniti se sa Srbijom,a tek onda raspravljati o problemima. Njegovo se miljenje kasnije pokazalo kao velika pogreka. Dalmacija i Istra na prijelazu stoljea Pod kraj stoljea Dalmaciju zahvatila kriza vinogradarstva, nedovoljna sredstva za proizvodnju jedrenjaka te nedostatak eljeznica. Najtei udarac proizvoaima vina bilo je sporazum Austrije i Italije o uvozu jeftinih talijanskih vina. Automai su postepeno gubili vlast, osim u Zadru. Narodnjaci su imali veinu u Saboru i do kralja 19. stoljea u kole je uveden hrvatski kao slubeni jezik (osim u Zadru), a do 1912. u poslovima uprave nije uveden. Trst je bio glavna austrijska, a Rijeka glavna maarska izvozna luka. Pula je bila glavna austrijska ratna luka. Pod kraj 19. st. u Istri se poela razvijati nova gospodarska djelatnosti - turizam. Prvo turistiko sredite bila je Opatija. Prvi hotel "Kvarner" 1884.g.

Kultura pod kraj 19. i na poetku 20. stoljea

Krajem stoljea u knjievnosti prevladava roman. Knjievnici su slijedili realizam kao svjetski knjievni smjer. REALIZAM Predstavnici: Ksaver andor alski, Ante Kovai (roman "U registraturi"), Eugen Kumii, Vjekoslav Novak i dr. opisivali su drutvenu stvarnost vremena. Najznaajniji pjesnik realizma je Silvije Strahimir Kranjevi. Lijepa naa je postala himna. 1900. U Zagrebu osnovano Drutvo hrvatskih knjievnika. 1899. prvi primjerak Povijesti Hrvata - Vjekovalav Klai. 1889. Dragutin Gorjanovi Kramberger pronaao je ostatke praovjeka iz starijeg kamenog doba.

46 Na samom kraju 19. st. pojavljuje se novi smjer MODERNA koje traje do I. Svjetskog rata. Karakteristika: tenja za savrenstvom forme i isticanje slobode umjetnikog stvaranja Glavni predstavnik Antun Gustav Mato. Graditeljstvo u Zagrebu: Akademija znanosti, Hrvatsko narodno kazalite, Glavni kolodvor, osnovano Drutvo inenjera i arhitekata. Slikarstvo: prevladava umjetnika obrada povijesnih tema iz Hrvatske prolosti, kasnije pojava realizma i modernizma.. Kiparstvo: Ivan Reni i Robert Frange-Mihanovi, Ivan Metrovi. Pojava fotografija - 1840., u Zagrebu organizirane 2 meunarodne izlobe

+ Narodni preporod

nije ispravljano (da bude krae) 5. i 6. razdoblje 5. razdoblje 1918. - 1990.

STVARANJE DRAVE SLOVENACA, HRVATA I SRBA U ozujku 1918. sastali u Zagrebu clanovi Jugoslavenskog kluba (program Svibanjske deklaracije) te hrvatska oporba, radi osmisljavanja daljnje politike, kojoj je po osnivanju Narodnog vijeca pristupila tada vladajuca . Hrvatsko-srpska koalicija, predsjednik vijeca Anton Korosec (zamjenik Pribicevic). Nakon kogresa u Rimu (iste godine) predstavnici malih potlacenih zemalja dobili medjunarodnu potporu trazeci rusenje Austro-Ugarske Monarhije i pravo na samostalnost. 29. 10. 1918. u Zagrebu se na izvanrednoj sjednici sastao Hrvatski sabor i donio dvije vane odluke. prekidaju se sve dravno pravne veze s Austro-Ugarskom Monarhijom i osniva se Drava Slovenaca, Hrvata i Srba iji su teritorij trebala initi podruja na kojima su, u okviru Monarhije, ivjela ta tri naroda.

47 Sabor svoje ovlasti prenio na Narodno vijee SHS ime je ono postalo vrhovni organ vlasti u novonastaloj dravi. Poloaj novostvorene Drave SHS od samih je poetaka bio izrazito teak. Veliki dio ljudi ivio je u neimatini i gladi. Vanjskopolitika situacija bila je jednako teka otvara se pitanje nasljedjivanja imovine tj. mornarice. Austrijska strana pristala je odmah i predaja je izvrsena u ratnoj luci u Puli. Italija je (ohrabrena Londonskim ugovorom) nakon par dana usla i zauzela Rijeku, Zadar, Pulu, Istru i veliki dio Jadranske obale i otoka. Nova drzava je ovlastila Jugoslavenski odbor (PREDSJEDNIK Trumbic)za njezina predstavnika u inozemstvu Novi problem bilo je pitanje ujedinjenja sa Kraljevinom Srbijom. O tome su postojala dva stava: Centralisticki trazi blisku uniju sa Srbijom (Pribicevic) Federalisticki trazi drzavu kao zajednicu ravnopravnih naroda (Stjepan Radic) ENEVSKA DEKLARACIJA 1918. Meunarodne aktivnosti SDS i Jugoslavenskog odbora, zasluge dobrovoljaih postrojba koje su se borile na strani Antante potakle su zemlje saveznice da izvrse pritisak na Pasica (srpski politicar) i pristane na dogovor oko ujedinjenja s predstvnicima Drzave SDS. 9.11.1918.g. donesena je ENEVSKA DEKLARACIJA kojom obje strane pristaju na ujedinjenje sa zakljucima: Osniva se zajednika vlada u koju ulaze predstavnici Narodnog vijea SHS i srbijanske vlade ime bi se uspostavio svojevrsan dualizam Pai je pristao na ovako formuliranu deklaraciju zbog pritiska saveznika, ali po dolasku kui prijestolonasljenik Aleksandar i protest cijele srbijanske vlade na Krfe (svi podnose ostavku) prisililo ga povue svoj potpis, ime je deklaracija postala nevaea. KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA Vodstvo Drave SHS odluilo je zbog ve opisanog loeg stanja u zemlji te zbog ulaska talijanske vojske na hrvatskim priobalni prostor pouriti s postupkom ujedinjenja. Na burnoj sjednici Sredinjeg odbora Narodnog vijea SHS potkraj studenog 1918. donesena je odluka da se u Beograd uputi delegacija koja e sa srpskom stranom dogovoriti stvaranje zajednike drave. Stjepan Radi upozoravao je na oprez, istiui da bi najprije trebalo odrediti uvjete ujedinjenja i zalaui se da nova drava bude federativna republika. Veina je smatrala da za to nema vremena te su pourivali sa ujedinjenjem. Tu je veinu predvodio Svetozar Pribievi koji se zauzimao za to da nova drava bude centralistika monarhija. Sredinji odbor je sastavio je upute nazvane Naputak (detaljne upute o nainu ujedinjenja) kojeg je izaslanstvo trebalo odnijeti u Beograd na pregovore sa srbijanskim i crnogorskim predstavnicima i pridravati se kod pregovora o ujedinjenju. U njemu je navedeno da bi nakon izbora, unutarnje ureenje drave trebala odrediti Ustavotvorna skuptina i to 2/3 veinom glasova, ime bi se onemoguilo preglasavanje na tetu Hrvata i Slovenaca, koji su bili malobrojniji. Izaslanstvo izlazi izjavom tzv. Adresom u kojoj ujedinjenje nije bilo niim uvjetovano. prosinca 1918. proglaeno je ujedinjenje Drave Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom u jedinstvenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Moglo se odmah naslutiti da e novonastala drava biti monarhija organizirana centralistiki, a ne federativno. RAPALLSKI UGOVOR - 1920. Po zavretku rata Italija je vojskom okupirala podruja koja su joj obeana Londonskim ugovorom. Na mirovnoj konferenciji u Parizu, Italija je nastojala osigurati i pravnu potvrdu - da joj pripadne to je

48 okupirala. Predstavnici Kraljevine SHS, (podupirao predsjednik SAD-a Wilson), nisu popustili talijanskom pritisku. Kako sporazum nije postignut na mirovnoj konferenciji, preputeno je da ga dvije strane postignu naknadno. Nakon nekoliko neuspjenih pregovora dogovor je postignut 1920. u talijanskom gradiu Rapallo. Ministar vanjskih poslova Kraljevstva SHS - Ante Trumbi na kraju je potpisao dokument kojim su Italiji dani veliki ustupci, ali nisu se uspjeli dogovoriti za Rijeku, pa je ona proglaena slobodnim gradom. 1920. Rappalski ugovor - Italiji pripada: - Trst i okolica, neka slovenska podruja, te Istra, Zadar, otoci Cres, Loinj, Lastovo, Palagruu i Suac.

RIMSKI UGOVOR Rijeka pripala Italiji Nakon to je talijanska vojska okupirala Rijeku, potpisan jo jedan sporazum u Rimu, kojim je Rijeka pripala Italiji. Gubitak Rijeke bio je teak udarac na hrvatsko gospodarstvo. OBILJEJA NOVE DRAVE Bila je vienacionalna drava. Dva najbrojnija naroda bili su Srbi i Hrvati. Stoga nije sluajno da su upravo hrvatsko-srpski odnosi i hrvatsko nacionalno pitanje s vremenom izrasli u kljuni problem Kraljevstva SHS. Vlast je od samog poetka bila centralizirana u rukama vlade i Beograd, veinu su uvijek imali Srbi. Nova je drava pune dvije i pol godine bila bez ustava, nije postojao ni parlament, pa je kralj zapravo vladao praktiki samostalno. Njegove oznane (ukazi sa snagom zakona) potvrivalo je Privremeno narodno predstavnitvo. PRVA NEZADOVOLJSTVA U NOVOJ DRAVI mijenjanje kune za dinar - provizija 20 % agrarna reforma - bolje prolaze srpski seljaci tzv. sudionici solunskog fronta nepravedan poticaj kod obnove ratom poruenih podruja

Ujedinjenje u zajedniku dravu zahtijevalo jeuvoenje zajednike valute. U Srbiji se rabio dinar, a u podrujima koja su bila dijelom Austro-Ugarska kruna. Odreeno je da zajednika valuta bude dinar. Kako je kruna jo neko vrijeme bila u opticaju, drava je odredila da se sve krune moraju oznaiti, ne bi li se sprijeio njihovo unos iz Ugarske i Austrije. Pri oznaivanju je vlasnicima novca oduzimano 20% vrijednosti novanica kao dravna taksa. Jedan od prvih zakona kojim je vlast uvodila velike promjene bio zakon o agrarnoj reformi. Veleposjednicima je oduzima zemlja, a potom je dijeljena seljacima. Naelo je agrarne reforma dravna mjera kojom se eli pravednije prerasporediti zemlja. Meutim zbog nedosljednosti i propusta u provedbi izazvala je i brojna osporavanja. Pri dodjeli zemlje uglavnom su bolje prolazili srpski seljaci (poglavito tzv. soluna oni koji su se potkraj rata borili na solunskom bojitu.) Time nisu mijenjani samo vlasniki odnosni nego i nacionalni sustav pojedinih dijelova Hrvatske. Nezadovoljstvo je stvarala i nejednaka gospodarska politika vodstva zemlje. Ona je uzrokovala estoke napade oporbe na centralistike vlade. Naime uz opravdanje da je potrebno gospodarski obnoviti ratom opustoena podruja, (tj. Srbiju i Crnu Goru) drava im je davala razne privilegije, poevi od neravnomjernog poreznog optereenja pa sve do oslobaanja od carine, poreza, troarine itd. Takva je gospodarska politika u sjeverozapadnim dijelovima zemlje doivjela izrazito nepravednom. Razoarani stanovnici Hrvatske svoje su nezadovoljstvo ureenjem nove, zajednike drave izraavali i na duhovni nain. Tako je u ono doba kruila ironina primjedba na SHS u ime drave znai Srbi hoe sve ili pak Samo Hrvati smetaju

49 IZBORI I POLITIKE STANEK U KRALJEVSTVU SHS prvi izboru u novoj dravi 1920. - pobijedila Demokratska stranka 4 politike stranke: Prvi su viestranaki izbori odrani tek potkraj studenog 1920. dakle dvije godine nakon nastanka Kraljevstva SHS. Izbornim zakonom uvedeno je ope pravo glasa za punoljetne mukarce (starije od 21. g.) ene i dalje nisu mogle glasovati. Stranke na prvim izborima:: o Demokratska stranka - program: centralizam i jugoslavenski unitarizam.Unitaristikim programom predvialo se brisanje nacionalnih i kulturnih posebnosti ime bi se (Slovenci, Hrvati i Srbi) stopili u jednu jugoslavensku naciju. Dobila najvei broj glasova. o Druga stranka po snazi bila je Narodna radikalna stranka, a predvodio ju je Nikola Pai. Radikali su Kraljevstvo SHS doivjeli kao proirenu Srbiju. o Trea stranka po broju osvojenih glasova, a etvrta po broju mandata u Skuptini bila je Hrvatska puka seljaka stranka (HPSS). Kako je u Hrvatskoj jo uvijek gotovo 90% stanovnitva ivjelo na selu, stranka koja je okupljala seljatvo osvojila je znatno vie zastupnikih mjesta od svih ostalih stranaka zajedno. U prvim godinama nove drave HPSS se zalagao za stvaranje federativne republike. Na temelju tog programa Radi je dobio veliku potporu hrvatskog naroda, pa odluio promijeniti ime stranci u Hrvatska republikanska seljaka stanka. Zbog protuzakonita zalaganja za Republiku Radi je zavrio u zatvor o etvrta stranka po broju osvojenih glasova, a trea po broju mandata, bila je Komunistika partije Jugoslavije (KPJ). KPJ se zalagao za ruenje kapitalistikog, a uvoenje socijalistikog drutvenog poretka te za stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije (po uzoru na SSSR). Vlada je zabranila njezin rad, ime ona poinje djelovati ilegalno.

. VIDOVDANSKI USTAV - 28.06.1921.g 28.06.1921.g. - na pravoslovni blagdan Sv. Vida zakljuak: Kraljevina SHS postaje centralistika monarhijom, podjela zemlje na 33 oblasti ime Hrvatska posebnost nestaje ukida se Hrvatsko sabor.

Na temelju izbornih rezultata zapoelo je zasjedanje ustavnotvorne skuptine.Ustav je izglasan 28. lipnja 1921.g. na pravoslavni blagdan Sv. Vida, nazvan je Vidovdanski ustav. Nain na koji je ustav izglasan bio je sporan. Suprotno odredbama Krfske deklaracije i odlukom narodnog vijea SHS, kojima se za tako vanu odluku predviala kvalificirana veina (2/3veina), ustav je izglasan obinom veinom (natpolovinom veinom). Osim toga u radu skuptine uope nisu sudjelovali zastupnici HPSS-a i KPJ. Zastupnici HPSS-a nisu eljeli poloiti zakletvu kralju, a KPJ je obznanom iskljuen iz rada Skuptine . Takav je nepotpuni parlament jedva skupljenom nadpolovinom veinom donio Vidovdanski ustav. Time je ustavom Kraljevina SNS definitivno postala centralistikom monarhijom, a kralju su dane velike ovlasti. Hrvatska je posebnost praktini nestala podjelom na 33 oblasti i ukidanjem Hrvatskog sabora. STVARANJE SDK Ujedinjenje miljenje S. Radia i Pribievia - ujedinje njihovih stranaka u Seljaku demokratsku koaliciju

50 Seljaka je stranka nakon prvih izbora nastavila jaati. Meutim zastupnici HSS-a i nadalje nisu sudjelovali u radu Skuptine. Stjepan Radi je uoio da izvanparlamentarna borba ne daje znaajnih rezultata te da ne sudjelovanje u radu Skuptine zapravo odgovara reimu. Stoga se 1925. god. odluio na jo jednu promjenu taktike: priznao je monarhiju i Vidovdanski ustav, a ime stranke promijenio je u Hrvatska seljaka stranka (HSS). Svetozar Pribievi, politiar koji se u prvim godinama nove drave zalagao za unitarizam (tvrdei da su Srbi, Hrvati i Slovenci u stvari jedan narod) i centralizam, s vremenom se takoer naao u oporbi. Stajalita ove dvojice politiara, nekad ljutih suparnika (prvo Radievo uhienje dogodilo se u vrijeme dok je Pribievi bio ministar policije), poela su se pribliavati. Radi je odustano od republikanske ideje i prihvatio monarhiju, dok je Pribievi odbacio unitarizam i prihvatio federalizam. Pribliavanje stavova Pribievieve Samostalne demokratske stranke i Radieve Hrvatske seljake stanke na kraju (1927.g) dovelo je do ujedinjenja tih stanaka u Seljako-demokratsku koaliciju (SDK). ATENTAT NA HRVATSKE ZASTUPNIKE U SKUPTINI 20.06.1928.g. svae srpskih i hrvatskih zastupnika u Saboru atentat i smrt Stjepana Radia na elo Hrvatske seljake stranke dolazi Vlatko Maek zastupnici SDK odbili sudjelovanje na Saboru - odbacili sve budue odluke Sabora

estoke rasprave zastupnika SDK s predstavnicima vlasti u dravnom parlamentu zavrile su tragedijom 20. lipnja 1928. god. Zastupnik Radikalne stranke Punia Rai pucao je u hrvatske zastupnike i pritom usmrtio Pavla Radia i uru Basarieka, a ranio Stjepana Radia, Ivana Pernara i Ivana Granu. Stjepan Radi je nakon operacije u Beogradu prebaen u Zagreb, ali zbog posljedica ranjavanja umro u kolovozu iste godine. Predsjedniko mjestu u HSS-u (Hrvatska seljaka strana) preuzeo je Vlatko Maek. Zastupnici SDK odbili su sudjelovati u daljnjem radu skuptine te su objavili rezoluciju u kojoj su unaprijed odbacili sve odluke koje bi ona mogla donijeti u krnjem sastavu. U rezoluciji su osudili srpsku prevlast i najavili borbu za preureenje drave u kojoj bi se svi njezini dijelovi mogli osjeati ravnopravnima. Kralj Aleksandar je meutim imao bitno drugaije planove.

UVOENJE DIKTATURE 06.01.1929.g. kralj Aleksandar ukida Vidovdanski ustav, rasputa skuptinu i uvodi privremenu diktaturu ime drave promijenjeno u Kraljevina Jugoslavija Krizu u zemlji nastalu nakon atentata na hrvatske zastupnike iskoristio je kralj Aleksandar. Koristei se izgovorom da u tekom vremenu izmeu kralja i naroda ne smije biti nikakvih posrednika, ukinuo je Vidovdanski ustav i raspustio Narodnu skuptinu. Ta je njegova odluka objavljena 6. sijenja 1929. g. pa odatle i naziv estosijeanska diktatura. Kraljeva je odluka u poetku u Hrvatskoj izazvala pozitivan odjek jer se oekivalo da e diktatura trajati kratko te da oznauje samo poetak pravednijeg i ravnopravnijeg preureenje drave. Meutim kralj Aleksandar suprotno tim nadama nije diktaturu zamislio kao sredstvo nego kao cilj. elei primijeniti program integralnog jugoslavenstva, kralj je zabranio sva nacionalna imena i politike stranke koje u imenu nose nacionalno obiljeje, a krajem iste godine ime dravne je promijenjeno u Kraljevina Jugoslavija. REAKCIJE NA DIKTATURU komunisti provode atentate 1930. hrvatska revolucionarna organizacija ustae -pravai Ante Paveli bjei iz zemlje djeluje ilegalno iz Itralije

51 Uvoenje diktature za posljedicu je imalo i ograniavanje graanskih sloboda, uvoenje cenzure te sustavni progon politikih protivnika reima. Policija i sudovi radili su u tri smjene pa su u zatvoru meu mnogima zavrili i Vlatko Maek i Svetozar Pribievi. U zatvoru se moglo zavriti i zbog vrlo banalnih stvari, pjevanja domoljubnih pjesama ili isticanja nacionalnih simbola. Komunisti krajnje ljevice pokuavali su atentatima izazvati nereda koji bi doveli do ruenja kralja Aleksandra s vlasti, a potom i do ukidanja monarhije u uvoenje komunistikog reima. S druge strane pravai okupljeni oko Ante Pavelia za cilj su si postavili razbijanje Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave koja bi obuhvaala i Bosnu i Hercegovinu. Godine 1930. utemeljili su organizaciju Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija. Cilj te tajne revolucionarne organizacije bila je oruana borba za osamostaljenje Hrvatske. Paveli je emigrirao iz zemlje (u odsutnosti je zbog protudravne djelatnosti, osuen na smrt) te je s veinom ustaa boravio u Italiji odakle je vodio diverzantske akcije. Hrvatska seljaka stranka i nadalje je zagovarala politiki, a ne oruani otpor diktaturi i nastavak djelovanja unutar Kraljevine Jugoslavije. OKTROIRANI USTAV 1931. kralj Aleksandar donosi novi Ustav bez sudjelovanja skuptine - nametnuti Zagrebake punktacije 1932. - stranka SDK osuuje reim kralja Aleksandra Premda je kralj 1929.g. objavio da diktaturom nastoji primiriti stanje u zemlji, to se nije dogodilo, prvenstveno zbog metoda kojima se koristio reim sigurnosna situacija se jo i pogorala. U tim je okolnostima kralj Aleksandar, dobrim dijelom i zbog pritiska europske javnosti u rujnu 1931. proglasio novi ustav. Kako u njegovoj izradi nije sudjelovala skuptina (jer nije ni postojala) prozvan je oktroiranim ili nametnutim ustavom. Njime se situacija nije bitno promijenila jer je kralj u potpunosti nadzirao rad skuptine. Svoje su vienje novonastale situacije hrvatski politiari kupljeni oko SDK-a izrekli u Zagrebakim punktacijama 1932.g - kojima su osudili reim kralja Aleksandra temeljen na srpskoj prevlasti i unitarizmu, a kraljev je reim na to odgovorio novim uhienjima i zatvorskim kaznama. Vlatko Maek je kao prvi potpisanik punktacija osuen na tri godine zatvora, a uhieni su i mnogi drugi.

UBOJSTVO KRALJA I USPOSTAVA NAMJESNITAVA 1933. u Zagrebu - ustaki pokuaj atentata na kralja, 1934. u Marsselu - ustae ubile kralja vlast u zemlji preuzima trolano namjesnitvo na elu s knezom Pavlom

Usprkos progonima kojima je izloen, Vlatko Maek i nadalje je zagovarao mirno rjeavanje hrvatskoga nacionalnog pitanja politikim dogovorom s Beogradom. Ustaka emigracija imala je potpuno suprotan stav. Pavelieve pristalice namjeravali su teroristikim akcijama oslabjeti Jugoslaviju i dovesti do njezina raspada, nakon ega bi Hrvatska mogla ostvariti neovisnost. Glavnom metom postao im je kralj Aleksandar Karaorevi. Vjerovali su da bi kraljeva smrt prvi korak k raspadu Jugoslavije te su potkraj 1933. godine u Zagrebu na njega pokuali izvesti atentat. Pokuaj nije uspio ali im je kraljev posjet Marseilleu (Marseju) 1934. otvorio novu prigodu. Atentat je organizirao Paveliev povjerenik Eugen Dido Kvaternik, s izvritelj je bio lan VMRO_a (Unutarnje makedonska revolucionarna organizacije koja je takoer eljela raspad Jugoslavije. Kralj Aleksandar i njegov domain francuski ministar vanjskih poslova Barthou u atentatu su smrtno stradali. Zbog njihove umijeanosti u atentat, Italija je dio ustaa koji su boravili u njoj zatoila na Liparskim otocima u Tirenskom moru. Paveli i drugi ustaki voe zatvoreni su u tamnici u Torinu. Nakon ubojstva kralja Aleksandra vlast je u ime maloljetnog prijestolonasljednika Petra preuzelo trolano namjesnitvo

52 predvoeno knezom Pavlom, kraljevim bratiem. Namjesnitvo je odmah dalo do znanja da ne namjerava nita bitno mijenjati te je nastavilo s politikom zasnovanom na centralizmu, unitarizmu i srpskoj vlasti. HRVATSKO PITANJE skup nerijeenih problema u zajednikoj dravi zbog kojih je Hrvatska u neravnopravnom poloaju Hrvatsko pitanje je pojednostavljeno reeno skup nerijeenih problema zbog kojih je Hrvatska bila u neravnopravnom poloaju u zajednikoj dravi. Hrvatski je teritorij mimo povijesnih i etnikih granica, najprije podijeljen na oblasti, a potom na banovine. Hrvatski sabor, simbol hrvatske dravnosti u doba zajednike drave s Ugarskom i kasnije Austrijom, u Kraljevini SHS nije se sastajao. Hrvatske je politiare esto proganjala policija, a Aleksandrovom zabranom koritenja nacionalnih imena ti su progoni sve vie zahvaali i obian puk, nenavikao na injenicu da je pjevanje domoljubnih pjesama ili isticanje hrvatske zastave kanjivo djelo. Valja naglasiti da su i ostali narodi Kraljveine SHS bili u neravnopravnom poloaju u odnosu prema Srbima, neki ak u mnogo gorem od Hrvata (npr. Makedonci koji nisu niti priznavani kao zaseban narod, a Makedonija je smatrana junom Srbijom). SPORAZUM Cvetkovi Maek - osnivanje Banovine Hrvatske 26.08.1939. g. u Zagrebu potpisan sporazum - stvorena Banovina Hrvatske Vlatko Maek, podpredsjednik Vlade u Kraljevini banom imenovan Ivan ubai Sporazumom Hrvatska dobila: vlastita vladara, vlastiti ban, vlastiti Sabor, gospodarstvo, prosvjeta, zdravstvo, sudstvo i unutarnja uprava, Sredinja vlada u Beogradu dobila: nadzor nad: vanjskim poslovima, vojskom, financijama, vanjskom trgovinom, potom, prometom

Vlatko Maek je naslijedio Stjepana Radia na elu HSS-a. To potvruje i strah beogradskog reima od njegova djelovanja, zbog kojeg je dosta vremena proveo u zatvoru. Utjecaj HSS-a u Hrvatskoj je rastao pa je na izborima 1938. stranka osvojila oko 80% glasova u Savskoj i Primorskoj banovini. Takva snana potpora biraa kao i sve sloenija meunarodna situacija prisilili su vladu na pregovor. Pregovori s tadanjim predsjednikom vlade Milanom Stojadinoviem nisu bili uspjeni te su prekinuti. Dvije godine potom novi je predsjednik vlade Dragia Cvetkovi obnovio pregovore s Maekom. U meuvremenu se meunarodna situacija jo vie zakomplicirala jaanje nacistike Njemake kao i faistike Italije prijetilo je izbivanjem i irenjem ratnih sukoba.Nakon dugotrajnih pregovora 26. kolovoza 1939. u Zagrebu je potpisan sporazum Cvetkovi-Maek. Tim sporazumom stvorena je Banovina Hrvatska a Maek je imenovan potpredsjednikom Cvetkovieve vlade (u vladu je ulo jo est lanova SDK). Banom je imenova Ivan ubai, lan HSS-a. Premda je sporazum predviao izbore za Hrvatski sabor, oni nisu odravani to je dobrim dijelom uzrokovano kritinom meunarodnom situacijom svega pet dana nakon potpisivanja sporazuma Cvetkovi-Maek, Njemaka je napala Poljsku i time zapoinje Drugi svjetski rat. Premda je sporazumom Cvetkovi-Maek stvorena autonomna Banovina Hrvatska ime su srueni dotadanji centralizam i nacionalni unitarizam dio hrvatskih politiara nije bio zadovoljan tim sporazumom. Najvie su prigovarali ustae tvrdei da e hrvatsko pitanje biti

53 rijeeno tek uspostavom samostalne hrvatske drave.Mnogo je prigovora Sporazumu uputila i srpska strana. Za razliku od ustaa, koji su smatrali da je Hrvatska sporazumom dobila premalo, velikosrpski su politiari tvrdili da je Hrvatska dobila previe i time dovela Srbiju u podreeni poloaj u dravi, a Kraljevinu Jugoslaviju usmjerila k rasulu. Drugi svjetski rat je zapoeo 1. rujna 1939. i veina pogodnosti koja je roizlazila iz posebnog statusa Banovine Hrvatske u Kraljevini Jugosaviji nije uspjela doi do izraaja. Rat je ubrzo zahvatio i Jugoslaviju ime je Banovina Hrvatska prestala postojati.

ZNANOST I KULTURA U prvoj polovici 20. stoljea

Glavno kulturno i znanstveno sredite u Hrvatskoj bio je Zagreb koji je jedino. Raspadom AustroUgarske odlazak hrvatskih studenata u Be, Prag ili neki drugi sveuilini centar postao je sloeniji. Stoga se u Zagrebu otvaraju Medicinski fakultet, Visoka kola za trgovinu (kasnije Ekonomski fakultet) i Visoka veterinarska kola (kasnije Veterinarski fakultet). Broj nepismenih se smanjivao Prilike u meuratnoj Jugoslaviji bile su inspiracije pjesnicima i knjievnicima. Meu njima se isticao: Miroslav Krlea, po mnogima najznaajniji hrvatski pisac svih vremena -Balade Petrice Kerempuha. Vladimir Nazor, Tin Ujevi, Dobria Cesati, Ivana Brli-Maurani -postala je prvom enom lanicom Jugoslavenske akademije znanosti, danas u HAZU;unuka Ivana Maurania, politiara, pjesnika i hrvatskog bana. Marija Juri Zagorka bila je uspjena spisateljica i novinarka svjetskog glasa. Politiki se angairala i organizirala enski pokret. Njena predavanja o eni i politici te enskom glasakom pravu mogla su se uti i u cijeloj zemlji. Pokrenula je i ureivala enski list prvi hrvatski asopis za ene, i Hrvaticu. Meu znanstvenicima se u tom razdoblju posebno istakao Lavoslav Ruika koji je 1939. dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Meu kiparima istie se: Ivan Metrovi, njegov uenik Antun Augustini, te Robert Frange Mihanovi, Slikari: Ljubo Babi, Emanuel Vidovi i Krsto Hegedui. Glazba Jakov Gotovac ija je opera "Ero s onoga svijeta" obila sve poznate svjetske pozornice.

DRUGI SVJETSKI RAT - 1941. - osnivanje Nezavisne Drave Hrvatske Trojni pakt Jo od 1936. savezima su povezane Italija i Njemaka - sile osovine (Osovina Rim-Berlin odatle naziv sile Osovina) te Japan, kao lanice Antikominterskog pakta, koje u rujnu 1940. potpisuju dokument o suradnji i meusobnoj pomo - Trojni pakt. 25. oujka 1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila Trojnom paktu. Dio jugoslavenske javnosti nije odobravao taj korak te su u Beogradu protivnici pakta organizirali prosvjede. Sporazumom je bila nezadovoljna i Velika Britanija jer je njime Njemaka osigurala jo jednog saveznika. Stoga je britanska obavjetajna sluba pomogla grupi srpskih asnika provesti dravni udar. Dva dana nakon potpisa zauzete su sve vanije institucije u Beogradu svrgnuta je vlada Cvetkovi-Maek, a predsjednikom nove vlada proglaen je general Duan Simovi. Premda je nova vlada izjavila kako nee ponititi sporazum o ulasku Jugoslavije u Trojni pakt, Hitler je pretpostavljajui da se radi samo o kupovanju vremena odluio napasti Jugoslaviju. Napad je zapoeo 6. travnja 1941. bombardiranjem Beograda a istoga je dana zapoeo i njemaki napad na Grku. Samo jedanaest dana nakon poetka napada Jugoslavija je bila prisiljena na bezuvjetnu kapitulaciju. Njezin su teritorij meusobno podijelili Nijemci, Talijani, Maari i Bugari, a na jedenom je dijelu stvorena Nezavisna Drava Hrvatska. Kralj i vlada pobjegli su u London. Grki je otpor uz britansku pomo potrajalo neto due ali je na kraju slomljen NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

54 10.04.1941.g. nastaje NDH - nacistika tvorevina stvorena raspadom Kraljevine Jugoslavije od strane nacistikih i faistikih okupatora, iji je reim predvoen ustaama 1945. nestaje sa svjetske pozornice - unitenjem Sila osovine

Uspostavljanje tzv. satelitskih drava i ostavljanje neovisnosti pojedinim okupiranim podrujima bila je esta Hitlerova praksa. Raunao je da e stanovnitvo puno lake prihvatiti okupaciju ako su barem prividno na vlasti domai politiari. Usto na zaposjednutom prostoru tada nije bila potrebna velika njemaka vojna sila. Vlasti tih neovisnih drava svojim su se vojnim i policijskim postrojbama trebale brinuti o odravanju mira i reda, glavnina njemake okupacijske vojske mogla je biti tamo gdje je bila potrebnija na bojita. Hitler je naelo neovisne hrvatske drave htio postaviti Maeka imajui na umu njegovo osobni ugled kao i injenicu da je predvodio najsnaniju hrvatsku stranku. Talijanski diktator Mussolini ima je svoga kandidata Antu Pavelia, raunajui da e na njega moi lako utjecati i osigurati Italiji znatne teritorijalne ustupke. Italija je vie od deset godina pruala gostoprimstvo Paveliu i ustaama. Dolo je vrijeme da se ta potpora viestruko naplati. Kako je Maek odbio ponudu procjenjujui da se ne isplati vezati za faistiku Italiju i nacistiku Njemaku ( a isto tako je bio uvjereni demokrat) prihvaen je talijanski prijedlog. U skladu s njim je 10. travnja 1941. dok su njemake trupe ulazile u Zagreb Slavko Kvaternik na zagrebakom radiju proitao proglas o uspostavi Nezavisne Drave Hrvatske . Budui poglavnik NDH, Ante Paveli tek je nekoliko dana poslije stigao iz Italije. Odgovorna je za sustavne progone Srba, Roma, idova ali i Hrvata protivnika reima. USTROJ VLASTI U NDH - podreenost okupatorskim silama Vlast u NDH je bila organizirana po uzoru na Italiju i Njemaku. Na elu drave nalazio se poglavnik Ante Paveli koji je imao praktino neogranienu vlast. Sve su stranke osim ustakog pokreta bila zabranjene, a sve je vane odluke imenovanja i zakone donosio ili Paveli sam ili uz pomo uskoga kruga najodanijih ustaa. Hrvatski se sabor sastao tri puta tijekom 1942. ali njegova je utjecaj na politiki ivot bio zanemariv. Poglavnik je bio i vrhovni zapovjednik oruanih snaga koje su se sastojale od domobranstva (redovita vojska koja se popunjavala novaenjem) i Ustake vojnice (dobrovoljci, pristae ustakog pokreta). Premda je u samom imenu drave stajalo da je nezavisna bila je podreena okupatorskim silama Njemakom i Italijom koje su i omoguile njezin nastanak. Ta se podreenost vidjela od prvih dana postojanja NSD ve pri utvrivanju njezinih granica. U svibnju 1941. potpisani su Rimski ugovori kojima je Paveli pristao na velike teritorijalne ustupke Italiji. Podreeni poloaj oito je iz gospodarskog iskoritavanja NDH. Nijemci i Talijani su odvozili rudu, drvo, poljoprivredne proizvode i drugo, a robu su slabo ili uope nisu plaali. S vremenom su velike potekoe gospodarstvu uzrokovali partizani diverzantskim akcijama koje su oteavale ili u potpunosti onemoguivale promet. S danjim jaanjem partizanskog pokreta smanjivao se i teritorij NDH a s time i gospodarska snaga drave. NDH je pristupila Trojnom paktu i time si osigurala meunarodno priznaje od drava lanica toga saveza. Antifaistika koalicija nije priznala NDH. USTAKI TEROR Dvadeset godina koje je Hrvatska provela u zajednikoj dravi Junih Slavena veini je Hrvata ostalo zbog njezina neravnopravna poloaja u looj uspomeni. Stoga je stvaranje neovisne hrvatske drave makar i u okolnostima njemake i talijanske okupacije velik dio Hrvata doekao s odobravanje. Meutim ve u prvim mjesecima postojanja nove drave broj onih koji su je podravali vrtoglavo je opadao. Jedan od uzroka splanjavanja oduevljenja novom dravom svakako su bili spomenuti Rimski ugovori. Drugi je uzrok bio teror koji su poele provoditi ustake vlasti. Naime ustake su vlasti svoju zahvalnost njemakim i talijanskim saveznicima koji su im pomogli doi na vlast i stvoriti dravu pokazale i prihvaanjem faistike i nacistike ideologije koja se zasnivale na rasizmu i antisemitizmu. Namjera ustakog vodstava bila je stvaranje etniki iste hrvatske drave. Na udaru

55 ustakog terora nali su se Srbi, idovi i Romi. Ustaka politika prema Srbima koristila je brutalne metode: deportaciju (prisilno iseljavanje) prevoenje na katolicizam i fiziko istrijebljenje. Ustaki teror prema srpskom stanovnitvu uzrokovao je odlazak velikog broja Srba u umu. Dio ih se prikljuio partizanima, a dio etnicima. Ubrzo nakon uspostavljanja NDH zapoeli su i progoni idova u poetku su ogranieni na javna poniavanja (svi su idovi morali nositi posebne oznake ute boje s ucrtanom idovskom zvijezdom) i oduzimanje imovine. Meutim s vremenom je u potpunosti preuzet njemaki uzor te su otvarani koncentracijski logori u kojima su nastradali brojni idovi ija je jedina krivnja bila to su pogrene nacionalnosti. Uz njih estokim su progonima bili izloeni i Romi. Ustakim su progonima bili izloeni i svi oni koje su vlasti smatrale protivnicima svog reima, bez obzira na nacionalnu ili stranaku pripadnost. Stradalo je dakle i mnogo Hrvata antifaista, komunista, haesesovaca, poput Vlatka Maeka koji je najprije bio est mjeseci u zloglasnom logoru Jasenovac, a potom u kunom pritvoru na svom imanju u Kupincu. Za najvei ustaki logor Jasenovac najee procjene kreu se izmeu ezdeset i sto tisua rtava. PARTIZANSKI POKRET -Ustaki teror i kolaboracija (suradnja s okupatorima zemlje) jaali su elju za otporom. Otpor faizmu antifaizam pojavio se mnogo prije poetka Drugog svjetskog rata, a najei protivnici faizma bili su komunisti. Drugi svjetski rat uzrokovao je pojavu oruanih antifaistikih pokreta (pokret otpora) u veim okupiranim zemljama. Oruani antifaistiki pokret koji se pojavio na okupiranom prostoru nekadanje Kraljevine Jugoslavije partizanski pokret bio je jedan od najbolje organiziranih i najuspjenijih u Europi. Partizanskom pokretu prikljuili su se i brojni Hrvati predvoeni Josipom Brozom Titom vrhovnim zapovjednikom partizanske vojske. Prva partizanska jedinica stvorena je upravo u Hrvatskoj bio je to Sisaki partizanski odred koji je 22. lipnja 1941. izveo prvu diverzantsku akciju. Taj dan svake godine obiljeavamo kao Dan antifaistike borbe dravni praznik RH. U poetku dok su jo bili malobrojni partizani se nisu uputali u vee sukobe nego su djelovanje ograniili na diverzije (miniranje eljeznikih pruga, mostova, tefonskih stupova) i napade na manje neprijateljske jedinice. Partizanski je pokret jaao dobrim dijelim i zbog postupka reima u NDH. Teror usmjeren protiv Srba, idova ali i Hrvata koji ga nisu podravali tjerao je sve vie ljude u partizane. Jaanje partizanskog pokreta zahtjevalo je i bolju organiziranost. Stoga je stvoren Glavni tab Hrvatske koji je organizirao vojne akcije hrvatskih partizana, a djelovao je u skladu s odlukama Vrhovnog taba Jugoslavije. Na elu Vrhovnog taba nalazio se Josip Broz Tito. Partizani su kao svoje glavne ciljeve isticali osoboenje i obnovu Jugoslavije ali na federativnim naelima. S vremeno e postati jasno da namjeravaju ostvariti jo neto osvojiti i zadrati vlast.

ETNIKI POKRET-etnici su postojali jo krajem 19. stoljea a njihov se program temeljio na velikosrpstvu. Nakon kapitulacije i podjele Jugoslavije pukovnik bive kraljevske vojske Draa Mihailovi oko sebe je poeo okupljati dijelove razbijenih jugoslavenskih jedinica. Prvotno postavljeni ciljevi etnikog pokreta bili su osoboenje zemlje od okupacije i obnavljanje Kraljevine Jugoslavije u kojoj bi bila osigurana srpska vlast. etniko je vodstvo ubrzo procijenilo da su im partizani vei neprijatelji od okupatorskih vojski zbog planova o ruenu monarhije i stvaranju komunistike Jugoslavije. Stoga su etnici, elei suzbiti partizanski pokret poeli suraivati s Nijemcima i Talijanima. Jugoslavenska je izbjeglika vlada kojom su domin8irali Srbi etnike proglasila jugoslavenskom vojskom u otadbini a Mihailovia ministrom obrane, usprkos njihovoj suradnji s okupatorima. Sve do 1943. godine antifaistika koalicija etnike je pogrjeno smatrala saveznicima. Sredite etnikog pokreta bilo je u Srbiji, ali su etniki odredi osnivani i meu srpskim stanovnitvom u Hrvatskoj i BiH (dakle na podruju NDH). Na tim su prostorima etnike jedinice uinile stravine zloine protiv civilnog stanovnitva, palei i unitavajui brojna hrvatska i muslimanska sela te ubijajui njihovo stanovnitvo. Etniko ienje koje su provodili nad Hrvatima i Muslimanima bilo je u skladu s planom o ostvarenu velike Srbije koja bi meu ostalim obuhvatila i cijelu BiH te velike dijelove Hrvatske. Zato je na tom prostoru trebalo jednostavno istrijebiti sve nesrpeke narode ime bi se tu uvrstila srpska prevlast.

56 JAANJE PARTIZANSKOG POKRETA I STVARANJE HRVATSKE DRAVE -Nakon znatnih partizanskih uspjeha u Srbiji tijekom 1941. okupatorske snage su ih potisnule prema Bodni. Stoga je tijekom 1942. i 1943. partizanska aktivnost najsnanija u Bosni i Hercegovini te u Hrvatskoj. Krajem 1942. godine osnovano je Antifaistiko vijee narodnog osoboenja Jugoslavije (AVNOJ) kao vrhovno politiko tijelo partizanskog pokreta. U skladu s najavama da e drava za koju su se partizani borili biti federacija osnivanja su i nacionalna vrhovna politika tijala est buduih lanica jugoslavenske federacije. Tako je stvoreno i Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH). ZAVNOH je nakon kapitulacija Italije donio odluku o prikljuenju hrvatskih podruja koja su bila pod talijanskom okupacijom matici zemlji. Partizanske su jedinice iskoristile talijansku kapitulaciju uavi u vei dio Dalmacije i zaplijenivi talijanskoj vojski znatne koliine oruja i opreme. Njemaka ih je ofenziva meutim natjerala na uzmak. Jaanje partizanskog pokreta omoguilo je njegovu vodstvu predvoenom Josipom Brozom Titom da naini jo jedan korak k osiguravanju vlasti nakon zavretka rata. U Jajcu je 29. studenog 1943. odrano Drugo zasjedanje AVNOJ-a koji je proglaen vrhovnim zakonodavnim tijelo (tj. parlamentom) te je donio nekoliko vanih odluka. Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a: - utemeljena je nova jugoslavenska drava Demokratska Federativna Jugoslavija u kojoj su trebala biti potivana prava svih naroda - osnovana je privremena vlada s Titom na elu Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije (NKOJ) a izbjeglikoj vladi u Londonu oduzeta su prava zastupanja zemlje te je zabranjen povratak kralju Petru. - potvrena je odluka ZAVNOH-a o sjedinjenju s maticom zemljom hrvatskih krajeva koji su bili pod talijanskom vlau. Zapadni saveznici u poetku nisu priznavali AVNOJ i njegove odluke dobrim dijelom i zato to su pokretai partizanske borbe bili komunisti. Svoje su stajalite poeli mijenjati tek kad ime je postalo sasvim jasno da su partizani jedini koji se bore protiv okupatora te da nadziru sve vei osoboeni teritorij.

SUDJELOVANJE HRVATA U ANTIFAISTIKOJ BORBI Premda je odmah nakon uspostave NDH objavljen proglas kojim Maek poziva na mir i suradnju s novim vlastima, on sam s ustaama nije elio suraivati. Zato je za vrijeme cijelog rat bio pod ustakim nadzorom najprije u logoru Jasenovac, a potom u kunom pritvoru na svom imanju. Maek se opredijelio za politiku ekanja. Jednako kao to nije elio suraivati s ustaama tako se protivio i suradnji s partizanima uglavnom zbog injenice da su ih predvodili komunisti. Ustaama se prikljuio vrlo mali broj haesesovaca a slino je u poetku bilo i s prikljuivanjem partizanima. Jaanjem ustakog terora sve se vei broj lanova i simpatizera HSS-a prikljuivao partizanskim jedinicama. Tome je pridonijela odluka ZAVNOH-a iz 1944. kojom je proglaena Federalna Drava Hrvatska kao dio DFJ. SPORAZUM TITO-UBAI- U strahu da bi se utjecaj Sovjetskog Saveza mogao proiriti na Jugoslaviju zapadni su saveznici prvenstveno Britanci nastojali posredovati u postizanju dogovora izmeu izbjeglike i partizanske vlade ((NKOJ-a). Kako je Tito odbijao pregovore s vladom koja je podravala etnike novim je predsjednikom izbjeglike kraljevske vlade proglaen Ivan ubai. ubai je bio lan HSS-a i tijekom rata nije suraivao s etnicnima. U pregovorima je ubai pristao na dosta ustupaka. Sporazum Tito-ubai ubai:Obavezao se da e izbjeglika vlada priznati AVNOJ i demokratsko i federativno ureenje obnovljene Jugoslavije. Prihvatio je odluke da se kralj ne vraa u zemlju dok

57 jugoslavenski narodi nakon rat ne odue kakvo dravno ureenje ele monarhiju ili republiku. Tito: prihvatio je da se pitanje konanoga dravnog ureenja rijei nakon rata. Na kraju je dogovoreno da je osnivanje zajednike vlade sastavljene od predstavnika partizanske i izbjeglike vlade koja je trebala biti odgovorna AVNOJ-u kao i privremenom parlamentu. Predsjednik zajednike vlade i ministra obrane bio je Tito, a ministar vanjskih poslova ubai. Zajednika je vlada, obnovljena Jugoslavija, ubrzo dobila i meunarodno priznanje. Osnovane su vlade est buduih jugoslavenskih republika meu njima i hrvatska. Predsjednik Narodne vlade Hrvatske bio je Vladimir Bakari. SLOM NDH I PARTIZANSKI ZLOIN U BLEIBURGU Nakon kapitulacije Italije poelo se nasluivati da bi Njemaka mogla izgubiti rat pa je dio elnika NDH planirao prebaciti Hrvatsku na savezniku stanu. Smatrali su da je jedino tako mogue spasiti NDH od propasti. Ministri Mladen Lovrekovi i Ante Voki upoznali su Pavelia s tom idejom no on je naredio njihovo uhienje. Zatvoreni su u logor u Lepoglavi gdje su pri kraju rata i ubijeni. Njemaka se vojska poetkom 1945. povlaila na svim bojitima, ukljuujui i podrujne NDH. Zavrene bore za osloboenje Dalmacije, Gorskog kotora, Hrvatskog primorja i Istre zapoele su jo u jesen 1944. Poetkom svibnja 1945. partizani su bili nadomak Zagrebu koji su uz ustae i domobrane u strahu od partizana napustili i mnogi civili. (1945. Ulaskom partizana u Zagreb prestaje postojati NDH). Krenuli su prema sjeverozapadu elei se predati Englezima ili Amerikancima i tako izbjei predaju partizanima. Naime partizani su se dotad prilikom osoboenja dijelova nekadanje NDH okrutno obraunali ne samo s radnim protivnicima nego i sa svim moguim buduim suparnicima. Kod austrijskog mjesta Bleiburg bjegunci s podruja NDH (a bilo je neto etnika i Slovenaca) predali su se saveznicima no Britanci su to odbili prihvatiti te su dogovorili njihovu predaju partizanskim jedinicama. Dio zarobljenika suprotno meunarodnom pravu o ratnim zarobljenicima odmah je ubijen, a ostali su zapoeli krini put mukotrpni i dugotrajan povratak u zemlju. Pod oruanom partizanskom pratnjom zarobljenici su pjeice proli preko Slovenije, Hrvatske sve do Srbije a neki i do Makedonije. Na tom putu dio zarobljenika je umor iscrpljen glau i eu, a dio je ubijen u novim masovnim pokoljima. Toan broj rtava krinog puta nije utvren, ali procjenjuje se da je stradalo nekoliko desetaka tisua ljudi. Manji dio izbjeglih uspio je pobjei na Zapad a meu njima je bio i Ante Paveli koji je napustivi svoju vojsku i civile uspio pobjei u Austriju, a potom preko Italije u Argentinu.

HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI Posljedice rata: golemi ljudski gubici preko 1 milijuna povlaei se Njemci rue eljeznice, mostove, ceste diljem Hrvatske zakopane mine i neeksplodirane bombe neimatina, glad Obnova zemlje: od meunarodne pomoi entuzijazam mladih ljudi - Omladinske radne akcije (dio dobrovoljno dio prisilno) glad spreava humanitarna pomo od UNRR - dio organizacije UN . USPOSTAVA VLASTI KPJ i Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ). KPJ - predvodnica borbe za osloboenje od faistikih snaga Pripremajui se za prve poslijeratne izbore komunisti su osnovali Narodnu frontu koja je predstavljala blok komunista i vanpartijskih simpatizera

58 oduzimanje prava glasa svima koji su smatrani suradnicima s okupatorima. Ne-komunistike politike stanke i njihovi voe bili su izloeni zastraivanju. pravo glasa na izborima po prvi put imale su i ene.

IZBORI: 11. 11. 1945. - glasai su mogli birati izmeu kandidata - Narodne fronte (kojom su dominirali komunisti, a predvodio ju je Josip Broz Tito) i - opozicijske liste na kojoj kandidati nisu bili istaknuti imenom. Kandidati Narodne fronte osvojili su sva mjesta u novoj Ustavotvornoj skuptini. Na prvom zasjedanju Ustavotvorna je skuptina ukinula monarhiju, a kralju Petru II. Karaoreviu zabranjen je povratak u zemlju. Zemlja je dobila novo ime: Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ). USTAV - u sijenju 1946. Ustavotvorna je skuptina proglasila Ustav FNRJ. FNRJ je proglaena saveznom dravom koja se sastojala od 6 republika (Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije) i 2 autonomne pokrajine u sastavu Srbije (Vojvodine i Kosova). Ustav je garantirao graanima Jugoslavije niz graanskih prva i sloboda, poput jednakosti pred zakonom bez obzira na rasu, vjeru i nacionalnost. Ukinute su sve politike stranka osim KPJ. Time je u Jugoslaviji i Hrvatskoj zapoelo razdoblje jednostranaja, tj. jednopartijskog sustava. USTAV 1947. donesen je i Ustav Narodne Republike Hrvatske (NRH). On je definirao Hrvatsku kao narodnu dravu republikanskog oblika i utvrdio je suverenost hrvatskog naroda NRH kao i njegovoj nacionalnoj dravi. Nakon rata zabranjena prodaja prehrambenih proizvoda, tekstilne robe i obue kao i svih potreptina za kuanstvo. Ta se roba nije mogla nabaviti u redovnoj prodaji. Umjesto toga uvedena je planska raspodjela potronje. Svaka je obitelj (ili pojedinac) dobila potroaku knjiicu i tzv. tokice, kojima je tono bilo odreeno na koliko brana, ulja ili kruha te obitelj mjeseno ima prava. Od tuberkulozne bolesti uzrokovane loom ishranom i loim uvjetima stanovanja 1948. umrlo 6 000 ljudi.

UVRIVANJE VLASTI Obraun s politikim neistomiljenicima bio je brz i surov. Kako su sve stranke osim komunistike bile zabranjene, njihove su politike voe bile izloene progonu.. Katolikoj crkvi - oduzeta gotovo sva imovina, mnogi su sveenicii bili zatvarani i osuivani za kolaboraciju s faistima. Najvie panje izazvalo je suenje zagrebakom nadbiskupu Alojziju Stepincu, koji je 1946. optuen za suradnju s ustakom vlau za vrijeme Drugog svjetskog rata. Osuen je na 16 godina zatvora i gubitak graanskih sloboda u trajanju od 5 godina. (za vrijeme izdravanja kazne, Sveta Stolica imenovala je Stepinca kardinalom i blaenim). Na to je Jugoslavija prekinula diplomatske odnose sa Vatikanom. Nakon pet godina Stepinac je iz kaznionice u Lepoglavi prebaen u svoj rodni Krai gdje je ostao u kunom pritvoru do svoje smrti 1960. USPOSTAVLJANJE GRANICA nakon zavretka rata Hrvatskoj pripada: zapadni Srijem i Baranja, Srbiji pripada: istoni Srijem. na meunarodnoj mirovnoj konferenciji u Parizu 1947. Jugoslavija je sklopila ugovor s Italijom. Po tom su ugovoru Hrvatskoj vraeni dijelovi Istre, otoci Cres, Loinj i Lastovo te gradovi Rijeka i Zadar.

59 Podruje grada Trsta ostalo je sporno: grad i okolicu svojatale su i Italija i Jugoslavija. Posredovanjem Velike Britanije i SAD-a sporno podruje razdijeljeno je na zonu A (grad Trst i okolica) i zonu B (kotarevi Buje i Kopar), zona B dodijeljena je 1954. FNRJ ime je Hrvatska dobila i podruje Buja. Tako su zaokruene granice dananje Hrvatske.

UKIDANJE PRIVATNOG VLASNITVA 1945. donijeli Zakon o agrarnoj reformi a zatim 1946. Zakon o nacionalizaciji kolonizacija kolektivizacija Komunisti su vjerovali da je raspodjela materijalnih dobara u kapitalistikom drutvu, kakvo je bila i monarhistika Jugoslavija, nepravedna, jer je manji broj ljudi posjedovao gotovo sva materijalna dobra (tvornice, rudnike, banke, trgovine, zemlju). Ostatak ljudi tvrdili su iskoritavali su vlasnici tih tvornica i trgovina, jer je radnik radio za malu plau, a svu zaradu poduzea prisvajali su vlasnici. Zato su komuniti ve 1945. donijeli Zakon o agrarnoj reformi a zatim 1946. Zakon o nacionalizaciji. Zakonom o nacionalizaciji ukinuto je privatno vlasnitvo. Ukinuto je trite a uvedeno plansko gospodarstvo. Sve tvornice, rudnici, banke, veletrgovine oduzeti su vlasnicima i pretvoreni u dravno vlasnitvo. Zakonom o agrarnoj reformi oduzeta je zemlja veloposjednicima a ponajvie crkvi koja je u meuratnoj Jugoslaviji bila najvei zemljoposjednik. Zemlja je podijelenjena seljacima. Odmah nakon rata zapoeo je i poroces kolonizacije: ljudi i pasivnih i gladnih krajeva (Like, Dalmatinske Zagore, Banovine, Korduna) selili su na plodna podruja Slavonije i Vojvodine. Siromanim seljacima dodijeljeno je 94 000 hektara zemlje i uma. Dio te zemlje bio je nekadanje vlasnitvo slavonskih Nijemaca: njih 90 000 napustilo je Jugoslaviju. Nakon rata Nijemci su smatrani omraenom manjinom jer je dio njih suraivao s nacistima.Ubrzo je provedena i kolektivizacija postupak kojim su seljaci bili prisiljeni udruiti svoju zemlju u kolektivna gospodarstva (zadruge). To je dalo loe rezulatate pa se od kolektivizacije ubrzo odustalo. USTAV 1963.- 1974. Ustav 1963. Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija Ustav 1974. potvruju se granice republika Ustavom 1963. drava mijenja naziv u Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) a promjenama republikih ustava nastaju Socijalistika republika Hrvatska i ostale socijalistike republike. ezdesete godine ujedno oznaavaju i razdoblje djelomine demokratizacije politikog ivota. Ljudi su smjeli slobodno izraziti svoje miljenje lake se dobivale putovnice i putovalo se u inozemstvo. Konano novim Ustavom 1974. jugoslavenski sustav dobiva konfederalne elemente.

Suverenitet republika od toga je trenutka bio jai od saveznog suvereniteta. Iz toga je razloga Ustav imao mnoge protivnike naroito U Srbiji koministi su obeali da e nacionalno pitanje rijeiti na zadovoljstvo svih nacija federacijom.Drugi svjetski rat ostavio je meutim jo tee nasljee. Rate rane bile su vrlo svjee i nije bilo lako zaboravit ustake masakre nad Srbima i idovima ili etnike nad Hrvatima i Muslimanima. Niti unutar jedne nacije nije bilo jednostavno ivjeti pogotovo kad su se njeni pripadnici nali i na strani pobjednika rata i na stani gubitnika. U Hrvatskoj je na strani partizana poginulo oko 65000 ljudi, a na strani NDH raunalo se da je poginulo 52 000 ljudi. Potiskivali su se gotovo svi javni iskazi nacionalne pripadnosti. Svako isticanje vlastite nacije proglaavano je nacionalizmom, ovinizmom i kojemu je cilj razbijanje bratsktva i jedinstva naroda i narodnosti FNRJ Neposluh se kanjavao zatvorom. Ruenje spomenika bana Jelaia u Zagrebu 1947. ezdesetih godina politika se mijenjala. Naglaavala se vanost nacije i obrane nacionalno indentiteta. SUKOB SA STALJINOM - hladni rat -Staljinu se nije svidjela vlastita inicijativa koju je iskazivao Josip Broz Tito.Jugoslavija je za razliku od ostalih istonoeuropskih komunistikih zemalja od Staljina bila nezavisna JER je njezina vojska gotovo samostalno oslobodila zemlju. U lipnju 1948. iskoristio je meunarodnu organizaciju kominisitkih parija , Informbiro je 1948. donio rezoluciju u kojoj najotrijim rijeima osuuje KPJ za izdaju socijalizma i poziva zdrave snage u Jugoslaviji da svrgnu

60 Tita i njegove bliske suradnike. Staljin je loe procjenio svoje snage. Bez obzira na velik ugled koji je SSSR kao i prva i vodea zemlja komunizma uivao meu jugoslavenskim komunistima njihova vjernost Titu pokazala se jaom. Slalo ih se u kaznionice na Goli otok gdje u u vrlo tekim uvjetima robijali godinama. U tom se obraunu stradali i mnogi nevini ljudi. Sukob sa Staljinom nagnao je Jugoslaviju da se umjesto prema Istoku sve vie poinje okretati prema Zapadu u potrazi za novim saveznikom i izvorom financijske pomoi. Od SAD-a samo je 1950.dobivena pomo u iznosu od 10 milijuna dolara. Tako e u godinama koje dolaze Jugoslavija po svom vanjskopolitikom opredijeljenju stajati negdje izmeu Istoka i Zapada, ne pripadajui niti jednom od blokova hladnog rata. Umjesto toga Jugoslavija je zajedno s Indijom i Egiptom zapoela pokret nesvrstanih ija je ideja bila ostati neovisan od oba bloka. HRVATSKO PROLJEE 1967. Matica Hrvatska donosi Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika, kojom protestira to je srpski jezik postao slubeni u svim saveznim institucijama poput vojske i pote. Objavljivanjem Deklaracije pokrenuta je javna debata o poloaju Hrvatskog naroda u Drugoj Jugoslaviji - Hrvatsko proljee je bio pokret koji je bio prihvaen od naroda i mnoge studentske skupine podravale su ovaj pokret. Jedan od glavnih ciljeva pokreta bila su vraanje civilnih prava Hrvatima, tj. vraanje ponosa pripadnosti hrvatskom narodu to je bilo oduzeto nakon rata sustavnom negativnom propagandom jugoslavenskog reima, zbog grijeha NDH. Ekonomija Hrvatske bila je izrabljivana od strane federalne vlade: 50% deviza ulazilo je preko Hrvatske dok je hrvatska zadravala samo 7%. Mnogo puta SR Hrvatska se "odricala" svoje alokacije u korist "nerazvijenih krajeva. Jedan od potpisanika Deklaracije bio je i slavni pisac Miroslav Krlea. Tito je (prema svjedoanstvu Mike Tripala) Krlei predlagao da povue svoj potpis, na to je Krlea odgovorio da to ne moe pa je dogovoreno da Krlea istupi iz Centralnog komiteta Hrvatske- ugledan da bi ga se kanjavalo na neki grublji nain Matica hrvatska se jasno isprofilirala kao jedna od najvanijih kulturnih, pa i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, koja je svojim programom, aktivnostima, izdavakom djelatnou privukla velik broj uglednih intelektualaca, studenata i radnika. U zbivanjima vezanim uz Hrvatsko proljee odigrala jednu od najvanijih uloga iznimno aktivno zastupajui kulturne, gospodarske, ali i politike interese SR Hrvatske i hrvatskoga naroda.

Upravo zbog te injenice tu su ustanovu najvii hrvatski politiki krugovi tijekom tog razdoblja promatrali s osobitim interesom, osjeajui da ona odraava stajalita cijelog hrvatskog naroda. Na koncu, zbog takve svoje uloge Matica hrvatska kao ustanova, a osobito pojedini njezini najistaknutiji lanovi, nakon sloma Hrvatskog proljea doivjeli su teke trenutke.Obraun s Proljearima trajao je i nekoliko godina nakon kraja Proljea. Uhieni su i zatvoreni brojni uglednici i z hrvatskog kulturnog ivota dok su brojni intelektualci jedini izlaz vidjeli su u emigraciji. MODERNIZACIJA zemlje nakon rata uvedeno obvezno O uvodi se struja i voda grade se ceste, pruge, vrtii, nove kole, igralita, knjinice, stanovi ljudi poinju "putovati" - domai turizam U Hrvatskoj je nakon rata bilo puno prostora za gospodarski napredak i modernizaciju. Po. 1960-ih g. 62 % stanovnitva Hrvatske jo uvijek je ivjelo od poljoprivrede. Taj je broj sredinom osamdesetih pao na 15%. I dok se broj nepismenih meu djecom smanjivao jer je uvedeno obavezno osnovno obrazovanje za sve, meu ljudima starijim od 50 godina preko 80% ih je bilo bez ikakve zavrene kole ili samo etiri razreda osnovne. Cijela Hrvatska nije imala niti 15 000 motornih vozila

61 to znai da je jedno vozilo dolazilo na 267 stanovnika. Poveanje proizvodnje utjecalo je i na povienje ivotnog standarda u Hrvatskoj. Kada su prestala dravna ulaganja u teku industriju poelo se ulagati u proizvodnju predmeta za svakodnevni ivot. Osobni su dohoci zaposlenih bili u stalnom porastu. To je potaknulo potronju i elju ljudi za novim proizvodima. Hrvatska postaje potroako drutvo, to uvelike premauje prosjena primanja stanovnika Hrvatske.Raste broj ureaja za zabavu, poput televizora, gramofona ili radio aparata, od ureaja koji pomau u obavljanju kuanskih poslova (usisava, stroj za rublje). 50-ih god. od svih zaposlenih u Hrvatskoj je 30% bilo ena, a 70-ih taj broj raste na 40%. Poinju izlaziti prvi specijalizirani enski asopisi u kojima su ene uile o modi, zdravlju stanovanju (mjesenik Svijet)Jedna od novih navika bila je i putovanje u svrhu odmora odnosno turizam. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvati su zajedno s ostalim Europljanima uili putovati. Razlika je bila samo u tome to u zapadnoj Europi ljudi putuju samostalno ili s obiteljima a u Hrvatskoj i Jugoslaviji putovanja su se organizirala u poduzeima i masovno. Pedesetih godina veina Hrvata po prvi put u ivotu odlazi na ljetni odmor.

6. razdoblje

1990. - ...

POSTANAK I RAZVOJ SAMOSTALNE HRVATSKE DRAVE Smrt Josipa Broza Tita otvorila je zadnje desetljee postojanja socijalistike Jugoslavije. Tih zadnjih deset godina bilo je obiljeeno gospodarskom krizom i politikim nemirima. Gospodarska kriza mogla se zamijetiti na svakom koraku. Jugoslavija je bila prezaduena. Dugovi prema inozemstvu iznosili su 21 milijun dolara. Inflacija je rasla i 1984. godine popela se na 60% godinje. Zaustavljen je uvoz, to je dovelo do nestaice uvozne robe. Vlada je eljela ograniiti potronju. Ljudi su u redu ekali za stvari poput deterdenta za rublje, kavu, sapun. Krajem osamdesetih komunizam kao sustav dolazi u krizu u itavoj Europi, pa tako i u Jugoslaviju. Slovensko je vodstvo trailo vie samostalnosti i demokratskih sloboda. Albanci na Kosovu zahtijevali su za Kosovo status republike. Srbi u Srbiji napadali su Ustav iz 1974.godine, prema kojemu su na podruju Srbije utemeljene dvije autonomne pokrajine: Kosovo i Vojvodina. One su imale odreen stupanj samostalnosti u odnosu na republiku vlast u Beogradu.

Tvrdilo se da je time oslabljen poloaj Srbije u Jugoslaviji. Srpski intelektualci okupljeni u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) oblikovali su 1986.godine srpski nacionalni program u dokumentu poznatom kao Memorandum SANU. Situacija u Jugoslaviji se dodatno zakomplicirala dolaskom Slobodana Miloevia na elo srpskih komunista. Miloevi je potiui nezadovoljstvo srpskog naroda promovirao sebe u srpskog vodu. Njegova vizija Jugoslavije podrazumijevala je jaanje centralistike vlasti iz Beograda u uvoenje sustava jedan ovjek, jedan glas, u kojem bi Srbi, kao veinski narod u Jugoslaviji, uvijek odnosili veinu. Ukinuo je autonomiju Vojvodine i Kosova, na elu Crne Gore doveo je sebi odane ljude i zatim se okrenuo prema zapadu zemlje. Milan Kuan predovodio je slovenske komuniste na 14. Izvarednom kongresu SKJ 1990. Tu su sjednicu zbog sukoba sa srpskim komunistima napustili slovenski a potom hrvatski zastupnici predvoeni Ivicom Raanom. Raspad SKJ bio je nagovjetaj raspada SFRJ. USPOSTAVA DEMOKRACIJE: viestranaje, izbori, ustav osnivanje novih politikih stranaka privi izbori za Sabor - 1990. 30.05.1990. - prvo zasjedanje Sabora Franjo Tuman proglaen predsjednikom Stjepan Mesi - predsjednik vlade

62 referendum 25.06.1991. Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne RH Raspoloenje u Hrvatskoj se postupno mijenjalo. U hrvatskom javnom ivotu sve ivlje sudjeluju ljudi progonjeni od komunistikog sustava zbog njihove politike orijentacije, sudionici Hrvatskog proljea i drugi. Tako nastaju jezgre buduih politikih stranaka. Prva politika stranka u Hrvatskoj bila je Hrvatska socijalna-liberalna stranka (HSLS) a odmah za njom je i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Nove politike snage taile su odravanje viestranakih izbora. Novi predsjednik Saveza komunista Hrvatske Ivica Raan prihvatio je zahtjev. Shvaajui nunost demokratskih promjena, Raan je preimenovao i svoju stanku u SKH-SDP (Stranka demokratskih promjena) odbacujui malo kasnije prvi dio imena u potpunosti. Prvi su izbori odrani u proljee 1990. Na izborima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica. Na prvom zasjedanju Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. predsjednik HDZ-a Franjo Tuman proglaen je predsjednikom Hrvatske. Za predsjednika vlade izabran je Stjepan Medi takoer lan HDZ-a. Iz imena hrvatske drave izbaen je naziv Socijalistika pa se ona tada naziva Republika Hrvatska. Hrvatska je tada jo uvijek bila u sastavu SFRJ. Na sjednicama Predsjednitva SFRJ raspravljalo se o budunostio Jugoslavije i nunostima njezine reforma i demokratizacije. Slovenija i Hrvatska zagovarale su to vei stupanj konfederalizma i samostalnosti republika na svom podruju dok su Srbija i Crna Gora zahtijevale centralizaciju. Zbog takvih nepomirljivih stavova hrvatsko je vodstvo u svibnju odluilo organizirati referendum po pitanju ostanka Hrvatske u Jugoslaviji. Od ukupnog broja hrvatskih graana koji su izali na referendum 93% ih se izjasnilo za rjeenje prema kojem Hrvatska kao suvremena drava moe (ali i ne mora) stupiti u savez s ostalim suverenim dravama. Na temelju rezultata referenduma Sabor je 25. lipnja 1991. donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Time je Hrvatska prekinula svoje veze s Jugoslavijom. Provedba deklaracije odgoena je u tri mjeseca, do listopada 1991. DOMOVINSKI RAT Prije raspisivanja referenduma, (veljai 1991).srpsko stanovnitvo s podruja Knina proglasilo je odvajanje od Republike Hrvatske i zasnovalo Srpsku autonomnu oblast Krajina (SAO Krajina). Pobuna je izbila nekoliko mjeseci ranije postavljanjem barikada (balvana) na hrvatske ceste, uz pomo jugoslavenske vojske (JNA). Velikosrpski nacionalisti tada su zagovarali ideju o stvaranju velike Srbije ije bi se zapadne granice protezale od Virovitice preko Karlovca do Karlobaga.

Time su eljeli ujediniti sve Srbe u jednoj dravi. Srpski mediji i agitatori iz Srbije plaili su srpsko stanovnitvo u Hrvatskoj da Republika Hrvatska sve vie postaje slina ustakoj NDH i da ako hoe ostati ivi trebaju uzeti oruje u ruke. Srpski tisak i televizija pokazivali su snimke ustakih zloinima plaei ljude novim progonima. Uspjenosti ove propagande neodmjerenim su izjavama pridonijeli i neki hrvatski politiari te je u podrujima Hrvatske naseljenim srpskim stanovnitvom prevladavalo antihrvatsko raspoloenje upravo prema eljama Beograda. Krajem 1991. godine pobunjenici su proglasili odcjepljenje od Hrvatske te su osnovali Republiku Srpsku Krajinu kojoj se naelu stajali ljudi odani Slobodanu Miloeviu. U oujku 1991 u Pakracu je dolo do sukoba hrvatske policije i policajaca srpske nacionalnosti. Tijekom sukoba hrvatske s pobunjenicim na Plitvicama na Uskrs 1991. godine pale su prve rtve. Do novog sukoba sa srpskim pobunjenicima dolo je 2. svinja 1991. U Borovu pored Vukovara u kojem je poginulo 12 hrvatskih policajaca. Od ljeta 1991. na tlu Hrvatske poinju ei vojni sukobi. JNA je pomagala pobunu od samog poetka. Najprije prikriveno dijelei oruje pobunjenim Srbima a kasnije sasvim otvoreno koristei u napadima na Hrvatske zrakoplove tenkove te dovodei velik broj vojnika i BiH, Srbije i Crne Gore. Hrvatski su gradovi pretrpjeli velika oteenja i ruenja. Mnoga su sela u potpunosti unitena a nesrpsko stanovnitvo iz njih protjerano ili pobijeno.Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Karlovac, Zadar, ibenik bili su izloeni viemjesenom bombardiranju kao i brojna druga naselja. Posebno je teak bio sukob na dvjema hrvatskim krajnjim tokama Vukovar i Dubrovnik. Dubrovnik je obranjen u dramatinim okolnostima dok je Vukovar nakon viemjesene

63 opsada pao u ruke znatno brojnijem neprijatelju. Najvei dio stanovnitva morao je otii iz grada ali mnogi su ubijeni i pokopani u masovnoj grobnici na Ovari. (Sinia Glavaevi urednik radija Vukovar bio je ratni izvjestitelj iz opkoljenog Vukovara, ubijen je i pokopan u grobnici na Ovaari. U godinama do osloboenja Hrvatske rauna se da je poginulo 13 000 vojnika i civila. Mnogi su ranjeni, a jo ih je vie izbjeglo iz svojih domova. Ubijanjem i protjerivanjem nesrba trebalo je stvoriti etniki ista podruja naseljena iskljuivo Srbima. Rat u Hrvatskoj se razbuktavao. Budui da je to ponitavalo ponitavalo mogunost rjeavanja jugoslavenske krize Hrvatski je sabor 8. listopada 1991. objavio da odluka o suverenosti i samostalnosti Hrvatske stupa na snagu. Tim se inom prekidaju dravnopravne veze Republike Hrvatske i SFRJ. Neovisnost su proglasile i Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Jugoslavija je prestajala postojati. Zemlje Europske zajednice (danas Europske unije) priznale su Hrvatsku u sijenju 1992. godine a SAD u travnju iste godine. Republika Hrvatska priznata je u svojim republikim granicama dakle ukljuujui i tada okupirano podruje Krajine. Hrvatska je lanicom Ujedinjenih naroda postala 22. svibnja 1992. Neposredno prije meunarodnog priznanja potpisano je primirje kojim je treina Hrvatske ostala okupirana. Na tom su podruju rasporeene plave kacige - jedinice Ujedinjenih naroda. Dolazak vojnih snaga Ujedinjenih naroda oznaio je zamrzavanje postojeeg stanja i krhko esto prekidano primirje. OSLOBOENJE HRVATSKIH PODRUJA Vojne snage Ujedinjenih naroda nisu uspjele vratiti hrvatska podruja pod nadzor hrvatske Vlade. To je ostvareno tek u hrvatskim oslobodilakim vojno-redarstvenim operacijama. Akcije su poduzete 1992. i 1993. a 1995.g. veina je okupiranog hrvatskog teritorija vraena u sastav Hrvatske. Operacijom BLJESAK - svibanj 1995. pod nadzorom hrvatske vlade stavljeno podruje zapadne Slavonije. Operacijom OLUJA - kolovoz 1995. pod hrvatski nadzor vraen ostatak okupiranih podruje (izuzetak je bilo podruje istone Slavonije). Obje operacije trajale su svega nekoliko dana te su pokazale zavidnu borbenu spremnost i sposobnost Hrvatske vojske. Operacija Bljesak omoguila je sigurno putovanje autocestom kroz to podruje. Operacijom Oluja zavrile su vojne operacije Domovinskog rata i otvoren je put povratka hrvatskim prognanicima na to podruje.

Ulaskom Hrvatske vojske u Knin prestala je postojati Republika Srpska Krajina. Na poziv vodstva Republike Srpske Krajine a dijelom i zbog straha od suoavanja s posljedicama poinjenih zloina veina srpskog stanovnitva napustila je to podruje i otila u Srbiju. Tijekom i nakon operacije Oluja spaljen je dio kua odbjeglih Srba a dogodilo se vie ubojstava srpskih civila. Pojedinci su za navedene zloine optueni a neka suenja su jo uvijek u tijeku. Podruje istone Slavonije mirno je reintegrirano u sastav Hrvatske tijekom 1997. i 1998. Vojne jedinice Ujedinjenih naroda povukle su se iz istone Slavonije poetkom 1998. Hrvatskim je prognanicima od tada otvoren put povratka. HRVATSKA DANAS Nakon smrti predsjednika Franje Tumana njegova stranka HDZ izgubila je izbore 2000. Razlozi za to su viestruki. Obnova razruenih podruja tekla je sporije nego to je veina hrvatske javnosti oekivala. Gospodarski su se problemi nastavili gomilati, rasla je nezaposlenost, sve vie poduzea odlazilo je u steaj, zemlja se vie zaduivala. Predsjedniku Tuman i HDZ-u prigovaran je autokratski nain vladanja, upitna neovisnot sudstva, nadzor medija i oteavanje rada onima koji su bili van nadzora (primjerice Radio 101 i Feral Tribune). Stoga je na izborima 2000. ujedinjena oporba uvjerljivo pobijedila. Stvorena je koalicija vlade koja nije u potpunosti zadovoljila oekivanja graana o demokratizaciji zemlje i gospodarskom napretku. Stoga je na izborima 2003. ponovno pobijedio HDZ. Na izborima za hrvatskog predsjednika 2000. g. pobijedio je Stjepan Mesi, tada lan Hrvatske narodne stranke. Po stupanju na dunost Mesi je istupio iz stranke uz obrazloenje kako treba biti

64 predsjednik svih hrvatskih graana i graanki, te da se zato ne treba vezati za jednu stranku. Mesiev predsjedniki slogan graanin predsjednik. Po zavretku mandata Mesi je osvojio i drugi predsjedniki mandat. Prema hrvatskom ustavu, trei nije mogu. Institucije i simboli hrvatske drave: do vremena Tomislava vladare se zvalo knez a od njega kralj. Prvi put se rije kralj koristi na Baanskoj ploi (kralj Zvonimir jedini za kojeg se sa sigurnou zna da je 1075. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije.Ulaskom u Personalnu uniju zadrava naziv Kraljevstvo hrvatske i dalmacije iz Zvonimirova doba Ugarsko -hrvatski vladari krune se odvojenom krunom najprije krunom Sv. Stjepana (kao i kraljevi Ugarske) a zatim hrvatskom krunom kao kraljevi Hrvatske i Dalmacije.d Odvojeno krunjenje odbacuje Bela IV. u 13.st. U ranom srednjem vijeku poloaj bana je po asti odmah iza vladarskog. Prema djelu cara Konstantina VII. ban je u vladarevo ime upravljao planinskom Hrvatskom, 3 upanije Lika, Gacka, Krbava. Prvi imenom poznat ban iz 10.st. je u 11. i 12. stoljeu uloga velika jer vladaju hrvatskom u ime kralja. Od 13. stoljea poloaj bana jaka (ubii) pa postaje nasljedna. Od Bele II. u ime kralja Bosnom vlada zaseban bosanski ban.Bela II. uvodi ast hrvatskog hercega funkciju obnaa predvien nasljednik prijestolja - kraljev namjesnik- imenovao je hrvatskog bana, stolovao u Zg. sazivao sabor i podjelu plemikih povlastica. S imenovanjem hercega prestaje se smru Andrije II. te se kao kraljev zamjenik istie naziv Ban. Bela Iv. uvodi funkciju slavonskog bana i bana Hrvatske i Dalmacije. Od Matije Korvina imenuje se samo jedan ban. Sabor - prvi sabor odran prema podacima 1273. kao sabor Kraljevine Slavonije u Zagrbu 1351. prvi sabor Kraljevine Hrvatske.. Kao skuptine feudalnih staa sabori su bili najvanije organizacijki oblik upravljanja dravom sazivao bi ih ban u 13. i 14.st.u suradnji s banom sabor je imao zakonodavnu i sudsku vlast. formiranjem ugarskog sabora u 15. st. zbog opasnosti od turaka u 16. st. dolazi do povezivanja hrv. i slav. plemstva 1533. u Zg. odrano 1. zajedniko zasjedanje . Hrvatski grb simbol drave. najstariji s likom kune - slavonski. dananji grb prvi put se javlja 1525. na medalji Ludovika II. - 5 redova crvenih i bijelih polja. grb dalmacije s leopardovim glavama za vrijeme igmuda 15589.g Hrvatski sabor prihvaa grb Slavonije kao grb dsjedinjene Hrvatske nakon turskih osvajanja Hrvatske jono od Gvozdad- koriten do 1847.

Literatura: vodi kroz predmet: Trpimir Macan, POVIJEST HRVATSKOG NARODA, Naknadni zavod Matice hrvatske, K Zagreb, (2007.- izmijenjeno izdanje) Obavezna literatura: 1. SRPSKI TAJNI RAT, Philip J. Cohen, David Riesman 2. DRUGI SVJETSKI RAT I SUVREMENI ETNICI, Philip J. Cohen 3. TRAGEDIJA SE DOGODILA U SVIBNJU, Vinko Nikoli 4. SJEANJA I ZAPAANJA 1925.-1945.g. - prilozi za hrv. povijest, Eugen Dido Kvaternik, Zagreb, 1996.g. 5. DESIGNIRANI HRVATSKI KRALJ TOMISLAV II., Hrvoje Matkovi, 2008.g.

Neobavezna literatura: STAROIRANSKO PODRIJETLO HRVATA, 24.VI. 1998. Zbornik

65

DODATAK
BOSNA - Prvi spomen zemlje kao "zemljica uz rijeku Bosnu". Krajem 12. stoljea Bosnom vlada ban KULIN, koji s Dubrovnikom sklapa ugovor o slobodnoj trgovini dubrovana na cijelom podruju Bosne. Nakon provale Mongola u 13. stoljeu njome vladaju ubii Bribirski. ubievo slabljenje iskoristio je Stjepan II. Kotromani i proirio svoju vlast na posjede hrvatskih velikaa. CRKVA BOSANSKA Katarsko uenje u dalmatinske luke donijeli su trgovci iz Italije i Francuske odakle je dolo u Bosnu. Uenje Crkve bosanske proirilo se Bosnom u 12. st. za vrijeme vladavine bana Kuline. Ban Kulina im pomae jer misli da e se uz njihov utjecaj osamostaliti od ugarsko-hrvatskih kraljeva. zasnovana na katarskom vjerovanju ---(Katari su sekta kranstva) pripadnici vjeruju da ovim svijetom upravlja zlo te da samo pokorni i siromani nakon smrti mogu doi na drugi svijet kojim upravlja Bog pripadnici Crkve bosanske - KRSTJANI najvii crkveni dostojanstvenik -DJED (na elu Crkve)

66 Papa i ugarsko-hrvatski kralj silom nastoje vratiti bana Kulinu pod okrilje Katolike crkve. Bosanski katoliki biskup u Bosni je imao podrku dominikanaca i franjevca ali je isto 1252. g. morao prenijeti sjedite biskupije u akovo. ZADAR ( 4. kriarski rat) - 1198.g. Papa Inocent III.poziva vojsku na 4. kriarski pohod na Carigrad - Mletaka Republika se obvezala kriarima osigurati prijevoz brodovima i gradi flotu od 200 jedrenjaka 1202.g. kriari se okupljaju u Veneciji ali im nedostaje vie od 1/3 ugovorene svote Mletaki dud Enrico Dandolo daje (prethodno osmiljen prijedlog) da opljakanim blagom i dobrima Zadra nadmire dug nakon nekanja kriari ipak prihvate prijedlog te u 10. mjesecu 1202. kreu prema Dalmaciji 11.11.1202.g. dolaze pred Zadar zadrani izvjesili krieve, poslanstvo hr.-ug. kralja Emerika molilo da ne diraju grad ipak osvajanje i opsada grada zapoinje i traje 2 tjedna 18.11.1202. provaljuju u grad, pljakaju i vre pokolj stanovnitva koje bjei u Nin i Biograd osvajanjem grada dogovorena podjela na 2 dijela (mletaki i kriarski) i nastavak puta prema Egiptu tek u proljee jer e u Zadru prezimiti 1203. Aleksijevi poslanici nude nagrade za pohod na Carigrad, potroene su zalihe hrana te kriari povueni ponudom odlaze iz grada prije naputanja grada, dud je dao sruiti zidine uz mora i pojaati one s kopnene strane radi lake obrane u sluaju borbe s hrvatsko-ugarskom vojskom obnovom vlasti hrvatsko-ugarskog kralja, grad postepeno oivljava i u njega se poinje vraati staro stanovnitvo Domald (izabran za kneza 1204.) imao znaajnu ulogu kod osloboenje grada od kriara. Pretpostavlja se da je pomagao oko izgradnje Novog Zadra, tj. Biograda u koji su prebjegli brojni Zadrani. Po njihovom povratku u Zadar, Biograd je dobio naziv Stari Zadar i to se ime u talijanskom obliku Zara Vecchia odralo do danas. 1205. godine Zadrani potpisuju ugovor s dudom Rainierijem Dandolom, radi zatite od moguih novih mletakih napada. Ludovik I. Anuvinac uspio je poraziti Veneciju i vratiti grad pod svoje okrilje mirom u Zadru, dana 13. veljae 1358. godine.

"dignuto" s Interneta tzv. Stogodisnji hrvatsko-turski rat U drugoj polovici 15. st. nastavljaju se stalni napadaji Osmanlija iz okupirane Bosne prema Hrvatskoj. Njih, zapravo, vode pretezito domaci, islamizirani begovi od kojih su mnogi donedavno bili katolicima. Bio je to stalni mali rat na granici koga vode Turska i Hrvatska. Tako su vec 1465. oni osvojili Blagaj na Sani, nekoc grad hrvatskih velikasa Babonica i sjediste hercega Hrvoja Vukcica Hrvatinica. Godine 1471. zauzimaju Pocitelj na Neretvi, a 1482. pada i Herceg-Novi, posljednji slobodni dio Hercegovine. Uzalud je Nikola Ilocki, hrvatski velikas imenovan za kralja Bosne (1471.), a kralj Matijas Korvin 1480. prodro u Bosnu cak do Sarajeva. U tim teskim vremenima Hrvati su uspjeli 1491. pobijediti tursku vojsku koja se vracala s pohoda u Kranjskoj. Ali sve je izgledalo izgubljeno kad je hrvatsko plemstvo 1493. tesko potuceno na susjednom Krbavskom polju. Medjutim, poraz Hrvata na Krbavi bio je najava i pocetak stogodisnjeg obrambenog rata u kome su Hrvati hrabro branili svaku stopu svoje zemlje. I dok su Osmanlije od 1453. do 1482. osvojili Carigrad, srusili Bizantsko Carstvo i pokorili brojne kraljevine, Hrvati su u stotinu godina izgubili samo pedesetak kilometara u dubini svoga prostora. Sacuvali su uski pojas svoje drzave koji su sami nazivali ostatcima ostataka nekoc snaznoga hrvatskog kraljevstva ANTE STAREVI - otac domovine - (1823.- 1896.), hrvatski politiar, publicist, knjievnik.

67 Pored politikih aktivnosti bavio se povijeu, filologijom, knjievnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, drama i politikom satirom. 1846. je dobio poasnu titulu doktora filozofije u Peti od onda se odluuje posvetiti borbi za slobodnu i suverenu Hrvatsku. Danas se esto naziva ocem domovine. 1861. izabran je u Hrvatski sabor kao zastupnik (1865., 1871. i 1878. do 1896.g.) najgovorljiviji zastupnik hrvatske neovisnosti - protivnik bilo kakvoj ureenje zemlje u sklopu sa Austrijom i Maarskom jedan od suosnivaa Stranke prava, (uz Eugena Kvaternika) govori da je najvanija stvar osloboditi se od Austro-Ugarske hegemonije aHabsburku dinastiju smatra najvei neprijatej hrvatskog naroda vie puta zatvaran, a nakon Kvaternikova ustanka u Rakovici (zatvoren, Stranka prava rasputena) protivnik klera - smatra iz krivicima za zaostalost masa i slubu tuincima. vjerovao u jainu hrvatskog naroda, graanske slojeve i inteligenciju, "Bog i Hrvati" -poznata uzreica Stareviea pod utjecajem ideja francuske revolucije borio se protiv ostataka feudalizma i zalagao se za demokratizaciju politikog ivota, pobornik demokratskih narodnih prava i politikih sloboda.

U jedinstvenoj zajednici Junih Slavena svi bi se trebali zvati -Hrvati, Srbe naziva pogrdnim imenom, kasnije odustaje od te ideje i govori da ime nije vano nego da svi rade za narod i za domovinu, je 28. veljae 1896. godine u Zagrebu u 73-oj godini ivota. Sahranjen je, prema vlastitoj elji, u crkvi sv. Mirka u zagrebakim estinama, a spomenik je izradio Ivan Rendi.

STJEPAN RADI - (1871 -1928.), hrvatski politiar -Njegov lik je na hrvatskoj novanici od 200,00 kn. Ve se od mladosti zanimao za politiku, tako da je iz politikih razloga iskljuen je iz sedmog razreda 1891. upisuje se na zagrebaki Pravni fakultet, ali je iskljuen 1893. zbog javnog napada na bana Khuena i osuen na etiri mjeseca strogog zatvora. 1895.g. u studentskom pokretu sudjeluje u spaljivanje maarske zastave prilikom posjeta Franje Josipa I. Zagrebu. Zbog iskljuena sa zagrebakog Pravnog fakulteta nastavlja studij na prakom sveuilitu. No, uskoro je iskljuen i s prakog sveuilita, a odmah zatim i s petanskog tako da mu je daljnij studij onemoguen na itavom podruju Austro-Ugarske Monarhije. Poeci njegove politike djelatnosti vezani su upravo uz borbu protiv maarizacije. Od 1902. - do 1906., glavni je urednik mjesenika Hrvatska misao S bratom Antunom 1904. godine osniva HPSS (Hrvatska puka seljaka stranka) - stranku koja na izborima za Hrvatski sabor dobiva devet mandata. U Hrvatski sabor prvi puta je izabran 1908. godine u izbornom kotaru Ludbreg.

68 Godine 1912. u doba Cuvajeva komesarijata ponovo je u zatvoru. U studenome 1918. godine na sjednici Narodnog vijea suprostavlja se centralistikohegemonistikom nainu ujedinjenja junoslavenskih zemalja.Tada je izgovorio reenicu: "Srljate kao guske u maglu." Godine 1920. stranka mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljaka stranka 1927. Radi sklapa koaliciju sa Samostalnom demokratskom strankom (koju je vodio Svetozar Pribievi) i nastaje Seljako-demokratska koalicija kojoj je Radi bio na elu. 1928. dobio je mandat ali nije sastavio vladu. Dana 20. lipnja 1928. godine revolverskim hicima dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Punia Rai usmruje zastupnike HSS-a Pavla Radia, uru Basarieka i smrtno ranjava Stjepana Radia Stjepan Radi preminuo je 8. kolovoza 1928. u Zagrebu. Sahranjen je 12. kolovoza u Zagrebu na Mirogoju.

ANTE PAVELI (1889-1959.) Ante Paveli roen je 14. srpnja 1889. u hercegovakom selu Bradini na Ivan planini, gdje su se njegovi roditelji, otac Mile (pruni radnik) i majka Marija, doselili iz Krivog Puta u Lici. U svoje gimnazijsko doba pristupa Hrvatskoj stranci prava (HSP). Nakon to je maturirao upisuje se na Pravni fakultet u Zagrebu. Pravo je diplomirao 1914., a ve naredne godine (1915.) stekao je doktorat prava te se iste godine i zapoeo strunu praksu kao odvjetniki perovoa u odvjetnikoj pisarnici . (1918. radi kao samostalni odvjetnik te ulazi u vodstvo HSP-a. (1921.) izabran je za zastupnika u gradskoj skuptini grada Zagreba. Pored toga imao je jo jednu zadau - u ime HSP-a bio je kontakt-osoba s Nikolom Paiem, a u cilju slabljenja stranke Stjepana Radia. Nakon to je 1927. izabran za zagrebakog pokrajinskog zastupnika u lipnju iste godine predstavljao je zagrebaku gradsku opinu na europskom kongresu gradova u Parizu. Na povratku u Rimu je izaslaniku talijanske vlade Davanzatiju u ime HSP-a predao promemoriju u kojoj se Italiji nudi suradnja u ruenju Jugoslavije. U skladu s tim oekuje talijansku pomo u uspostavi i zatiti nezavisne hrvatske drave, te iznosi spremnost na teritorijalnu, politiku, gospodarsku i vojnu prilagodbu talijanskim interesima. Na parlamentarnim izborima 1927. izabran je, zajedno s Trumbiem, za zastupnika na listi Hrvatskog bloka. U svojim govorima u beogradskoj skuptini istupio je protiv velikosrpske politike i izjanjavao se za hrvatsku samostalnost i neovisnost. Unutar stranke posebno se posvetio radu s omladinom te pokrenuo listove Starevi i Kvaternik. Poslije atentata na prvake Hrvatske seljake stranke 1928. pristupa Seljako-demokratskoj koaliciji. Tada pokree list Hrvatski domobran s programom ostvarenja samostalne hrvatske drave, a 1. listopada 1929. osniva istoimenu organizaciju za borbene akcije.

Nakon proglaenja estosijeanjske diktature 1929. odlazi u emigraciju. Prvo odlazi u Be, a zatim u Budimpetu da bi se potom preselio u Sofiju. S voama makedonske emigracije u Sofiji 20. travnja 1929. potpisuje deklaraciju o uzajamnoj pomoi Makedonaca i Hrvata u ruenju Jugoslavije i stvaranju nezavisnih drava Hrvatske i Makedonije. Istovremeno u Beogradu ga je Sud za zatitu drave 17. srpnja 1929. osudio na smrt u odsutnosti. U Italiji, potkraj 1930., osniva tajnu revolucionarnu nacionalisticku organizaciju Ustaa - hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO) s ciljem razbijanja Jugoslavije i uspostave neovisne hrvatske drave uz pomo Italije. Tada uzima naslov poglavnika, a ustaki pokret organizira na vojnim i urotnikim naelima. U drugoj polovici 1931. u Italiji osniva prvi logor za vojnu obuku u mjestu Bovegno u pokrajini Brescia, te inicira osnivanje drugih takvih logora u Italiji i Maarskoj. U Glavnom ustakom stanu 1. lipnja 1933. obznanjuje Naela ustakog pokreta u 17 toaka i kao cilj pokreta istie uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske drave "na itavom njezinu povijesnom i etnikom podruju, to se ima pravo provesti svim sredstvima, pa i silom oruja". Sukladno deklariranim naelima inicira i organizira promidbene akcije, atentate i diverzije. Godine 1932. organizira Velebitski ustanak, a 1934. atentat u Marseillesu na jugoslavenskog kralja Aleksandra. Stoga je ponovno osuen na smrt u odsutnosti. Nakon marsejskog atentata, pod pritiskom Francuske, talijanske ga vlasti 17. listopada 1934. uhiuju i zatvaraju u Torinu gdje ostaje u zatvoru

69 sve do 1936. godine. Do kraja listopada 1936. dovrava opseni elaborat za njemako Ministarstvo vanjskih poslova pod naslovom: "Hrvatsko pitanje". Nakon pribliavanja Jugoslavije i Italije te sporazuma Ciano-Stojadinovi (1. travnja 1937.) izdaje odredbu kojom razrjeava ustae djelatne slube i rasputa sve logore na podruju Italije. Nakon pada Milana Stojadinovia, te talijanske okupacije Albanije i priprema za napad na Jugoslaviju, poziva ga talijanski ministar vanjskih poslova Ciano (23. sijenja 1940.) i dogovara s njim plan akcije koji ukljuuje podizanje ustanka u Hrvatskoj, talijansku vojnu intervenciju, uspostavu nezavisne Hrvatske pod talijanskom zatitom i njezin ulazak u monetarnu i carinsku, zatim i u personalnu uniju s Italijom. Nakon beogradskih dogaanja (27. oujka 1941.) prvi ga put prima Mussolini (29. oujka), a kada je Slavko Kvaternik u njegovo ime proglasio Nezavisnu Dravu Hrvatsku (NDH) 10. travnja 1940., ponovo ga prima Mussolini dan kasnije (11. travnja) i odobrava mu ulazak u Hrvatsku. Na elu skupine ustaa vraa se u Hrvatsku i preuzima vlast. U Zagreb stie 15. travnja 1941. i kao poglavnik NDH imenuje prvu hrvatsku dravnu vladu. U vladi je uzeo poloaj predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova. Potom osniva domobranstvo i organizira upravnu i diplomatsku slubu; preoblikuje ustaki pokret u jedinog nositelja politike volje i mijenja mu ime u Ustaa - hrvatski oslobodilaki pokret (UHOP). Ujedno uspostavlja Glavni ustaki stan (GUS) kao organizacijsko-politiku, a Ustaku vojnicu i Ustaku nadzornu slubu (UNS) kao vojno-policijske poluge reima. Nakon pregovora s Cianom 25. travnja u Ljubljani i s Mussolinijem 7. svibnja u Triu (18. svibnja 1941.) potpisuje Rimske ugovore. Tim ugovorima velik je dio hrvatske obale i otoka preputen Italiji, a ujedno prihvaen talijanski politiki, gospodarski i vojni nadzor na djelu Nezavisne Drave Hrvatske, te je hrvatska kruna ponuena talijanskom vojvodi od Spoleta Aimoneu. Drugi dio novostvorene drave preputen je pak pod njemaki nadzor i time je praktino NDH bila podijeljena na talijanski i njemaki dio. Poetkom lipnja 1941. Paveli prvi put posjeuje Hitlera, a 15. lipnja 1941. u Veneciji potpisuje pristupanje NDH Trojnom paktu. Odnose unutar NDH rijeava terorom. Tako ve 17. travnja donosi Zakonsku odredbu za obranu naroda i drave, koja vrijedi retroaktivno i predvia samo jednu kaznu, smrtnu, za djela povrede asti i ivotnih interesa hrvatskoga naroda. U Hrvatskoj je uspostavio totalitarni sustav po uzoru na nacistiki reim u Njemakoj, donio rasne zakone, uspostavio koncentacijske logore i podravao nasilje nad dijelom stanovnitva, unato prosvjedima Katolike crkve na elu s nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Zabranio je sve stranke i udruge, te uspostavio osobnu diktaturu. Na poticaj umjerenih ustakih prvaka (poetkom 1942.) ublaava teror pa tako u sijenju 1942. saziva Hrvatski Dravni Sabor, premjeta Vlatka Maeka iz Jasenovca u Kupinec i puta zatvorene zastupnike i pristae Hrvatske Seljake Stranke (HSS), Srbima priznaje status pravoslavnih dravljana i donosi odredbu o osnivanju Hrvatske pravoslavne crkve, a u listopadu 1942. uklanja s dunosti Eugena Kvaternika, jednog od glavnih provoditelja politike terora.

Nakon pua marala Badoglia i pada Mussolinija, naputa mjesto predsjednika vlade i 2. rujna 1943. na to mjesto imenuje N. Mandia, a nakon kapitulacije Italije, 10. rujna 1943. godine objavljuje Dravnopravnu izjavu o razrjeenju Rimskih ugovora. U listopadu iste godine prekida pregovore o stvaranju koalicijske vlade, koje su s njegovom suglasnou N. Mandi i M. Lorkovi vodili s elnicima HSS-a. Time je sudbinu NDH vezao uz sudbinu nacistike Njemake, te je potkraj listopada 1944. zasutavio akciju M. Lorkovia i A. Vokia za odvajanjem NDH od Njemake. U travnju 1945. sudjelovao je u kombinacijama Drae Mihailovia i Lava Rupnika o stvaranju srpsko-hrvatskoslovenskog antikomunistikog bloka. Zagreb je napustio 6. svibnja 1945. te preko Austrije i Italije otiao u Argentinu. U emigraciji osniva 1956. Hrvatski oslobodilaki pokret (HOP). Nakon to je na njega pokuan atentat (10. travnja 1957.) u mjestu Lomas del Palomar kraj Buenos Airesa, gdje je ivio pod lanim imenom, prisiljen je napustiti Argentinu. Stoga odlazi u panjolsku gdje je na vlasti Franco. U panjolskoj, tonije Madridu i umire 28. prosinca 1959. godine. Za ivota je objavio vie politikih i literarnih radova te dvije knjige: politiki roman Lijepa plavojka (1935.) i politiku raspravu Strahote zabluda (1938.). Njegova kerka Vinja objavila je 1968. knjigu njegovih sjeanja Doivljaji.

70

- the end -