Sie sind auf Seite 1von 33

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KRIVINO PROCESNO PRAVO II


SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OBLICI KP

KPP u BiH poznaje vie obliga prvostepenog kp: Redovni kp vodi se protiv punoljetne osobe za koju postoji vjerovatnoa da je izvrila kd za koje je propisana kazna zatvora preko 5 god. Ili dugotrajni zatvor. Predviaju se procesne ustanove za ubrzanje kp: izjanjavanje o krivnji, pregovaranje o krivnji, imunitet svjedoka. Sumarni (skraeni) postupak postupak za izdavanje kaznenog naloga koji se vodi protiv punoljetnog izvrioca kd za koje je proisana novana kazna kao glavna kazna ili zatvor do 5 god. U vezi sa svojstvima izvrioca kd, izdvaja se krivicni postupak protiv fizike i protiv pravne osobe Postupak prema maloljetnicima

Zakoni o kp u BiH normiraju utvruju posebne postupke u sluaju : 1. 2. 3. 4. 5. 6. Izricanja sudske opomene, Izricanja mjera bezbjednosti i oduzimanja imovinske koristi, Neuraunljivosti osum/opt osobe, Pruanja meunarodne krivino pravne pomoi, Naknada tete, rehabilitacije, Izdavanje potjernice i objave.

Stadiji redovnog kp : 1) Istraga 2) Postupka optuivanja 3) Glavni pretres 4) Postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ISTRAGA

Je prvi stadij redovnog krivinog postupka - Predstavlja prvi procesni stadij u okviru redovnog kp. - Pokree se kad postoje osnovi sumnje da je izvreno kd. - Pokretanje i voenje istrage povjereno je tuiocu ( on je dominus litis ) - Povod za pokretanje istrage je prijavljivanje kd. - U toku istrage, tuilac moe preduzeti sve istrane radnje ( ispitivanje osumljienog, sasluanje svjedoka i oteenog, vrenje uviaja i rekonstrukcija dogaaja, nareivanje postrebnih vjetaenja ) . - Pored tuioca potrebne radnje i mjere za otkrivanje kd. preduzimaju i ovlatene slubene osobe. Istraga se okonava kada je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica. Cilj istrage je da se stanje stvari istrai, da se pronau i prikupe potrebni dokazi i da se na osnovu toga odlui da li ima opravdanja da se odreena osoba optui pred sudom ili za to ne postoje zakonski uslovi.

Prijavljivanje kd.
Jedan je od naina saznanja o izvrenom krivinom djelu, njegovom izvriocu. Razlikujemo: Neposredno prijavljivanje kada se neposredno tuiocu prijavljuje kd. Posredno prijavljivanje kada se kd. prijavljuje drugom dravnom organu (npr. policiji ) , koji e zatim obavjestiti tuioca o izvrenom kd.

Prijavljivanje kd. mogue je putem prijave ili izvjetaja. Prijava je obavijest nadleznom tuiocu o izvrenom kd. Podnosi se usmeno ili pismeno. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik. U prijavi se navode bitne injenice o krivicnom djelu i izvriocu kao i izvori saznanja. Prijave mogu podnositi: slubene i odgovorne osobe, osobe koje su ovlatene ili dune da pruaju pomo i zastitu maloljetnim osobama i graani. Razlikujemo : Obligatorno prijavljivanje ( zakonska obaveza navedenih subjekata ) i Fakultativno prijavljivanje ( prijave graana o izvrenom kd. ) Neprijavljivanje osobe optuene od strane me. krivinog suda zatvor do 3 god. Prijave mogu biti : istinite ili lane, potpune ili djelimine, one koje se odnose na jedno kd. i jednog izvrioca ili one koje sadrajno obuhvataju neki od koneksiteta, potpisane ili anonimne. Ovlatene slubene osobe podnose tuiocu izvjestaj o krivinom djelu, a ne prijavu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postupak tuioca nakon prijavljivanja kd.
Tuilac moze preduzeti sljedece aktivnosti : 1 . donijeti naredbu o provoenju istrage kada postoje osnovi sumnje da je izvreno kd. 2. donijeti naredbu o neprovodjenju istrage ako : - prijavljeno djelo nije kd., - ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba uinila kd., - ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaeno amnestijom, - ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. O neprovoenju istrage obavjetava se podnosilac prijave i oteeni u roku od 3 dana od dana donoenja naredbe o neprovoenju istrage. Oteeni i podnosilac imaju pravo podnijeti pritubu u roku od 8 dana uredu tuioca. 3. zahtijevati od ovlatenih slubenih osoba ili drugih dravnih organa, preduzea , pravnih i fizickih osoba dostavljanje informacija kao i preduzimanja mjera za otkrivanje kd. i izvrioca ( karakteristicno za anonimne prijave) .

Predistrani postupak i provoenje istrage. Polozaj kriv. proc. subjekta


Tuilac
nareuje provoenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvreno kd.

U toku istrage moe preduzeti sve istrane radnje ukljuujui ispitivanje osumnjienog, sasluanje oteenog i svjedoka, vrenje uviaja i rekonstrukcija ... Preduzima one radnje za koje smatra da su potrebne da bi se postigao cilj istrage : donoenje odluke o tome da li se moe podii optunica ili je potrebno obustaviti kp.

Tuzilac ima pravo i duan je da : s jednakom panjom ispituje i utvruje injenice koje terete osumnjienog i one koje mu idu u korist, utvruje injenice potrebne za odluivanje o imovinsko pravnom zahtjevu i oduzimanju imovinske koristi pribavljene kd., da je imunitet u skladu sa zakonom, izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu sa zakonom, nareuje ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu koju je izdao sud u skladu sa zakonom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osumnjieni i njegov branilac
Na poetku ispitivanja osmnjienom e se saoptiti za koje krivino djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega, a pouit e se o sljedecim pravima : da nije duan iznijeti svoju odbranu ni odgovarati na postavljena pitanja, da moe uzeti branioca po svom izboru koji moe biti prisutan ispitivanju, pretresanju, da ima pravo na branioca bez naknade u sluajevima predvienim zakonom, da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret, u toku istrage razmatrati spise i predmete koji mu idu u korist, pravo na preovodioca ako ne razumije jezik koji se koristi prilikom ispitivanja. Osumnjieni i njegov branilac imaju pravo predlagati sudsko obezbjeivanje dokaza i izjaviti albu protiv rjeenja sudije za prethtodni postpak kojim je odbijen takav prijedlog.

Ovlatene slubene osobe


Na zahtijev tuioca ili po slubenoj dunosti preduzimaju radnje na otkrivanju, istraivanju i dokazivanju krivinog djela. Nadzor tuioca nad radom ovlatene slubene osobe pokazuje dvoje: 1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno kd. s propisanom kaznom zatvora preko 5 god., ovlatena slubena osoba je duna odmah obavjestiti tuioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere na otkrivanju kd. , njegovog izvrioca i dokaza. 2) Ako postoje osnovi sumnje da je izvreno kd. s propisanom kaznom zatvora do 5 godina ovlatena slubena osoba je duna obavjestiti tuioca o svim radnjama i mjerama koje je preduzela u roku od 7 dana od dana saznanja o postojanju osnovane sumnje da je izvreno kd. Zakoni o krivinom postupku odreuju radnje i mjere koje se mogu preduzeti radi izvrenja navedenih zadataka. Te se radnje i mjere mogu podijeliti na: A. POTRANE ili NEFORMALNE B. ISTRANE ili FORMALNE Potrane ili neformalne radnje su : 1. prikupljanje potrebnih izjava od osoba, 2. pregled preveoznih sredstava, putnika i prtljage, 3. preduzimanje potrebnih mjera u vezi sa utvrivanjem osoba i predmeta, 4. obavljanje uvida u odreenu dokumentaciju, 5. raspisivanje potrage za osobom i stvarima za kojima se traga. Potranim radnjama se otkrivaju i prikupljaju podaci od moguem kd. i njegovom izvriocu. Rezultati potranih radnji nisu dokazi u krivinom postupku i unose se u slubenu zabiljeku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Istrane ili formalne radnje : 1. ovlatena slubena osoba duna je izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja, osim obdukcije i exhumacije; 2. moe izvriti pretresanje stana, prostorija, pokretnih stvari i osoba; 3. privremeno oduzeti predmete i imovinu; 4. preduzeti mjere radi utvrivanja identiteta osoba; 5. zadrati osobu zateenu na mjestu izvrenja kd.; 6. liiti slobode osobu zateenu na mjestu izvrenja kd. Istranim radnjama se dokazuje postojanje kd. i njegovog izvrioca. Rezultati istranih radnji, pod uslovom da su radnje zakonite su dokazi i unose se u zapisnik.

Sudija za prethodni postupak


Prisilne mjere i postupci kojima se ograniavaju osnovna prava i slobode osobe protiv koje se vodi kp. povjerene su sudiji za prethodni postupak, u ijem opisu poslova stoji zatita prava i sloboda osumnjiene osobe. Ovlatenja sudije za prethodni postupak : odreivanje pritvora, nadzor nad izvrenjem pritvora, nadzor nad komunikacijom pritvorenika sa spoljnim svijetom, izdaje naredbu za dovoenje, izdaje naredbu za pretresanje, privremeno oduzimanje predmeta i imovine... , odreuje mjere zabrane, donosi rjeenje o jamstvu. Sudija za prethodni postupak je osoba kojoj e se stranke ili branilac obratiti radi iznoenja odreenih dokaznih radnji prije glavnog pretresa. Rije je o sudskom obezbjeenju dokaza.

Oteeni
Ima pravo da podnese prijavu o izvrenom kd., Da bude obavjeten o neprovoenju istrage, o obustavi istrage, Pravo na ostvarenje imovinsko pravnog zahtjeva.

Oteeni moe biti : -

aktivno dokazno sredstvo ( sasluava se kao svjedok ) i pasivno dokazno sredstvo ( tjelesni pregled oteenog i protiv njegove volje ), tj. vaan izvor saznanja o injenicama koje se utvruju u krivinom postupku.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Okonanje, prekid i obustava istrage


Istraga se okonava i optunica podie kada se postigne svrha istrage, a to je priprema predmeta za postupak optuivanja pred sudom. Ako se istraga ne zavri u roku od 6 mjeseci od donoenja naredbe o provoenju istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala preduzet e kolegij tuilatva. Istraga se moe zavriti i obustavom. Tu odluku donosi tuilac u formi naredbe pod sljedeim zakonskim uslovima : 1. djelo koje je uinio osumnjieni nije kd., 2. postoje okolnosti koje iskljuuju krivino odgovaranje osumnjienog osim ako se utvrdi da je bio neuraunljiv u vrijeme izvrenja kd., 3. nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio kd., 4. djelo je obuhvaeno amnestijom, pomilovanjem, zastarom. O obustavi istrage kao i razlozima za obustavu tuilac e obavjestiti oteenog koji ima pravo u roku od 8 dana podnijetu pritubu uredu tuioca, zatim osumnjienog ako je ispitan te osobu koja je prijavila djelo. Tuilac moe ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove injenice i okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjieni uinio kd. Ako je kod osumnjienog nakon izvrenja nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati u postupku, tuilac e rjeenjem, nakon psihijatrijskog vjetaenja, prekinuti postupak i osumnjienog uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja. Kad se zdravstveno stanje popravi, postupak se nastavlja. Ako nastupi zastara tokom prekida postupka, krivini postupak se obustavlja.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSTUPAK OPTUIVANJA

Predstavlja drugi stadij redovnog krivinog postupka Obuhvata procesne norme o : podizanju optunice, sudskom odluivanju o optunici, prethodnim prigovorima optuenog i njegovog branioca, izjanjavanju o krivnji, pregovaranju o krivnji i povlaenju optunice. Cilj postupka optuivanja je ostvarivanje funkcije krivinog gonjenja i izvoenje optuenog pred sud ako su ispunjeni zakonski uslovi za dosnoenje sudske odluke.

1.

Podizanje optunice

Optunica je procesni akt optuenja koji se podie nakon provedene istrage, a podie je tuilac. Nadleni tuilac optunicu dostavlja sudiji za prethodno sasluanje nadlenog suda u pismenom obliku. Obavezni dijelovi optunice : 1. podaci o stvarno i mjesno nadlenom sudu pred kojim se treba odrati glavni pretres, 2. ime i prezime osumnjienog sa linim podacima, 3. opis djela, 4. zakonski naziv kd. s navoenjem odredbe KZ, 5. prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu, uz navoenje svjedoka i vjetaka, 6. rezultat istrage, 7. dokazi koji potkrepljuju navode optunice. Fakultativni dijelovi optunice: prijedlog o odreivanju pritvora, produenju pritvora ili o putanju na slobodu.

1.

Prvobitna optunica se moe mijenjati na glavnom pretresu.

2.

Sudska kontrola optunice

Svaka optunica se predaje sudiji za prethodno sasluanje koji e odmah po njenom prijemu ispitati sljedee : a. da li je sud nadlean, b. da li postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, c. da li je optunica sastavljena u skladu sa ZKP BiH. Sudska kontrola optunice ogleda su u odluivanju o optunici tj. u tome da li e je potvrditi ili odbiti sudija za prethodno sasluanje. Sudija zapravo odluuje o takama optunice.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Moe potvrditi ili odbiti sve ili pojedine take optunice u roku od 8 dana od dana prijema optunice, u sloenim predmetima u roku od 15 dana. Pod takom optunice se uzima svako pojedino kd. koje se odreenom optunicom stavlja osum./opt. na teret. Za potvrivanje optunice sudija za prethodno sasluanje mora utvrditi da postoji osnovana sumnja da je odreena osoba izvrila odreeno krivino djelo. Poto se potvrde pojedine ili sve take optunice, osumnjieni dobija status optuenog i njemu i njegovom braniocu se dostavlja optunica. Sudija za prethodno sasluanje dostavit e optunicu optuenom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24h, od potvrivanja optunice. Sudija e obavjestiti optuenog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optunice: 1) ima pravo na podnoenje prethodnih prigovora, 2) da e roite o izjanjavanju o krivnji biti zakazano odmah nakon donoenja odluke o prethodnim prigovorima, 3) da moe navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnom pretresu. Ako sudija za prethodno sasluanje odbije sve ili pojedine take optunice, donosi se rjeenje koje se dostavlja tuiocu. Protiv ovog rjeenja alba se podnosi u roku od 24h . O albi odluuje vijee od 3 sudija u roku od 72h .

3.

Prethodni prigovori

Su pravno sredstvo, a ne pravni lijek jer se ulau protiv optunog akta, a ne protiv sudske odluke. Pravo na podnoenje prethodnog prigovora pripada optuenom i njegovom braniocu, a o njima odluuje sudija za prethodno sasluanje u roku od 8 dana, a njegove odluke mogu biti takve : - da ne prihvata prigovore ili - ako ih prihvata, da otkloni ono na ta se prigovorima ukazuje. Protiv rjeenja kojim se odluuje o prethodnim prigovirma alba nije doputena. Prethodni prigovori se odnose na : 1. (ne) nadlenost suda (stvarna nadlenost), 2. postojanje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, 3. formalne nedostatke u optunici, 4. zakonitosti dokaza, 5. spajanje i razdvajanje postpaka.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

4.

Izjanjavanje o krivnji

Izjanjavanje o krivnji slijedi nakon to sudija za prethodno sasluanje utvrdi postojanje osnovne sumnje, potvrdi sve ili pojedine take u optunici te nakon to odlui o prethodnim prigovorima ako ih je bilo. Optueni izjavu o krivnji daje pred sudijom, tuiocem i braniocem. Optueni moe da se izjasni da je kriv. Sudija za prethodno sasluanje e izjavu unijeti u zapisnik i uputiti predmet sudiji, tj. vijeu radi zakazivanja roita na kojem e se provjeriti izjava o priznanju krivnje. Roite poinje utvrivanjem : a. da li se do izjave dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, b. da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog, c. da li je optueni upoznat sa posljedicama u vezi sa imovinsko pravnim zahtjevom oteene osobe i oduzimanjem imovinske koristi pribavljene kd. d. da li je upoznat sa odlukom o naknadi trokova kp. Izjava o poricanju krivnje znai poricanje djela koje se optuenom stavlja na teret, to usmjerava predmet u stadij glavnog pretresa. Glavni pretres se mora zakazati u roku od 30 dana od dana izjanjavanja o krivnji. Ako se donese presuda kojom se optueni oglaava krivim, ova izjava se ne uzima u obzir kod odmjeravanja krivino pravne sankcije. Ako se optueni ne izjasni o krivnji sudija za prethodno sasluanje to uzima kao poricanje krivnje.

5.

Pregovaranje o krivnji

Do donoenja presude i zakljuenja konkretnog krivinog postupka dolazi na osnovu stranakog pregovaranja o krivnji. Pregovaranje o krivnji je otvoreno za sva kd. U naem krivinom pravu pregovaranje o krivnji odvija se izmeu osum./opt. i njegovog branioca, s jedne strane i tuioca, s druge strane. Prijedlog za postizanje sporazuma moe biti iniciran od obje strane. Pregovara se o vrsti i visini krivino pravne sankcije. Predmet pregovora ne moe biti odustanak tuioca od krivinog gonjenja. Sporazum o priznanju krivnje mora se sainiti u psimenom obliku i mora se podnijeti sudu na razmatranje i odluku. Priliokom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava : 1. da li se do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, 2. da li je osum./opt. upoznat posljedicama koje su vezane za imovinsko pravni zahtjev i trokove krivinog postupka, 3. da li postoji dovoljno dokaza o krivnji osum./opt. 4. da li osum./opt. razumije da se odrie prava na suenje,

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. da li osum./opt. razumije da ne moe uloeiti albu na krivino pravnu sankciju koja e mu biti izreena. Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava optuenog se unosi u zapisnik, a sud nastavlja sa pretresom za izricanje krivno pravne sankcije. Postupak pregovaranja o krivnji moe se odvijati do zavretka glavnog pretresa.

6.

Povlaenje optunice

Iako nae procesno zakonodavstvstvo prihvata naelo legaliteta krinog gonjenja, ipak tuilac ima pravo da odustane od krivinog gonjenja ako smatra da vie ne postoje zakonski uslovi za to. ( naelo mutabiliteta ). Naelo imutabiliteta tuilac ne moe odustati od krivinog gonjenja, ve mora u postupku ostati do kraja. Do potvrivanja optunice tuilac moe povui optunicu bez prethodnog odobrenja sudije za prethodno sasluanje. Nakon potvrivanja optunice pa do poetka glavnog pretresa tuilac moe povui optunicu samo uz odobrenje sudije za prethodno sasluanje. U sluaju povlaenja optunice sud rjeenjem obustavlja kp. O obustavi se obavjetava osum./opt. , branilac i oteeni.

GLAVNI PRETRES

Glavni pretres je trei stadij redovnog krivinog postupka. To je roite na kojem se u okviru naela kontradiktornosti, neposrednosti, usmenosti i javnosti raspravlja o krivnopravnom zahtjevu sadranom u potvrenoj ili na glavnom pretresu izmijenjanoj optunici. Iznosi se teza optube i teza odbrane, preduzimaju se dokazne radnje, utvruje injenino stanje i donosi presuda. Glavni pretres obuhvata procesne norme o : pretpretresnom roitu, naelu javnosti, pretpostavkama za njegovo odravanje, odlaganja i prekidanje, zapoinjanje u pravnom smislu i tok dokaznog postupka.

1. Pretpretresno roite Cilj pretpretresnog roita je pripremanje glavnog pretresa, njegovo uspjeno zapoinjanje i tok. Planiraju se dokazi koji e se izvesti na glavnom pretresu, nain izvoenja i u kom vremenu. Prisustvuju mu sudija/predsjednik vijea, stranke i branilac. Odrava se bez prisustva javnosti, i o njegovom toku se vodi zapisnik. Odravanje pretpretresnog roita nije obavezno.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Pretpostavke za odravanje glavnog pretresa Odnose se na prisustvo odreenog krivino procesnog subjekta. Nakon to sudija otvori zasjedanje i objavi predmet glavnog pretresa, mora se utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit e se da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale. Nedolazak tuioca/osobe koja ga zamjenjuje ima za posljedicu odlaganje gl. p. Moe se kazniti novanom kaznom do 5.000 KM. O kanjavanju tuioca obavjetava se Visoko sudsko i tuiteljsko vijee. Prisustvo optuenog na gl. p. je obavezno i zakon iskljuuje mogunost suenja u odusustvu. Ako oputueni koji je uredno pozvan izbjegava da doe na glavni pretres i ako prinudno dovoenje nije uspjelo, sudija/p. v. moe optuenom odrediti pritvor. Nedolazak branioca na glavni pretres ima za posljedicu odlaganje glavnog pretresa. O kanjavanju branioca obavjetava se advokatska komora ini je on lan. Neopravdani izostanak svjedoka ili vjetaka na glavnom pretresu moe imati za posljedicu prinudno dovoenja svjedoka ili vjetaka, odnosno izricanje novane kazne do 5.000 KM.

3. Odlaganje i prekidanje glavnog pretresa Razlozi sa odlaganje glavnog pretresa su npr. : pribavljanje novih dokaza, nesposobnost optuenog da prisustvuje glavnom pretresu zbog psihikog stanja... U rjeenje kojim se odlae glavni pretres odredit e se, ako je to mogue, dan i sat nastavka glavnog pretresa. Glavni pretres mora iznova poeti, ako uz saglasnost stranaka i branoca, vijee moe odluiti da se svjedoci i vjetaci ne sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da se koristi zapisnik o uviaju : - ako je odlaganje glavnog pretresa trajalo due od 30 dana ili - ako se glavni pretres dri pred vijeem u izmijenjenom sastavu. Glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovo izvesti : - ako se glavni pretres dri pred drugim sudijom/ predsjednikom vijea.

Do prekida glavnog pretresa dolazi npr. zbog odmora isteka radnog vremena ili da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optube ili dobrane. Prekinuti glavni pretres nastavlja se uvijek pred istim sudijom/ vijeem, a ako se ne moe nastaviti pred istim sudijom ili ako je prekid glavnog pretresa trajao due od 8 dana postupit e se kao da je dolo do odlaganja glavnog pretresa.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

4. Rukovoenje glavnim pretresom Rukovoenje glavnog pretresa odnosi se na prava i dunosti sudije/predsjednika vijea u pogledu: odravanja reda u sudnici i ouvanja dostojanstva suda; filmskog ili televizijskog snimanja na glavnom pretresu; odravanja redoslijeda radnji na glavnom pretresu; odluivanje o prijedlozima stranaka, branioca; davanje rijei strankama i braniocu za direktno i unakrskno ispitivanje svjedoka i vjetaka; dodatnog ispitivanja; zapisnika o glavnom pretresu; prekida glavnog pretresa; sasluanja svjedoka ili vjetaka van sudnice; zavrnih rijei tuioca, oteenog, branioca i optuenog; objavljivanja zavretka glavnog pretresa.

5. Tok glavnog pretresa Razlikuje se : poetak glavnog pretresa i dokazni postupak. Poetak glavnog pretresa obuhvata radnje koje stvaraju pretpostavke za poetak glavnog pretresa. To su : ulazak sudije/vijea u sudnicu, utvrivanje uslova za odravanje glavnog pretresa, utvrivanje identiteta optuenog, potvrivanje sastava vijea i nadlenosti suda, davanje uputa svjedocima, vjetacia i oteenom, pouke optuenom. Radnje kojima u pravnom smislu zapoinje ovaj stadij i koje slijede su : itanje optunice i uvodna izlaganja optube i odbrane. Poto tuilac proita optunicu, sudija/predsjedavajui vijea e pitati optuenog da li je razumio njene navode. Zatim e tuilac ukratko iznijeti dokaze na kojima zasniva optunicu. To iznoenje je uvodno izlaganje. Zatim optueni ili njegov branilac mogu izloiti koncept odbrane. Dokazni postupak na glavnom pretresu obuhvata one procesne radnje kojima se izvode dokazi potrebni za utvrivanje pravno relevantnih injenica i pravilno presuenje odr. kriv. stvari. Redoslijed izvoenja dokaza na glavnom pretresu. Dokazi optube- dokazi odbrane- dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane ( replika ) dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika ) dokazi ije je izvoenje naredio sudija/vijee i sve dokaze relevantne za izricanje krivino pravne sankcije ako optueni bude oglaen krivim po jednoj ili vie taaka optunice. Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Direktno kada sjvedoka ili vjetaka ispituje stranka/branilac koja je predloila pozivanje tog svjedoka/vjetaka. Unakrsno ispitivanje svjedoka ili vjetaka koje vodi suprotna stranka/branilac. Dodatno je ponovo direktno ispitivanje svjedoka ili vjetaka do stranke/branioca koja je predloila pozivanje. U zakonu je predvieno i sudsko ispitivanje svjedoka ili vjetaka. Izmjenama i dopunama procesnog zakonodavstva u 2008. God. Otvorena je mogunost da se optueni na glavnom pretresu ispita u svojstvu svjedoka u vlastitoj stvari. Zavretak dokaznog postupka nastupa nakon izvoenja svih dokaza stranaka te ako stranke i branilac nemaju nove dokaze, prijedloge ili oni budu odbijeni. Sudija/predsjednik vijea daje zavrnu rije strankama, oteenom i braniocu. Prvo govori tuilac, zatim oteeni, pa branilac pa optueni. Zavretak glavnog pretresa slijedi nakon zavrnih rijei tuioca, oteenog, branioca i optuenog. Zavretak glavnog pretresa objavljuje sudija/predjsednik vijea. Zatim se sud povlai na vijeanje i glasanje radi donoenja presude.

6. Izmjena optube Ako tuilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo injenino izneseno u optunici, on moe na glavnom pretresu izmijeniti optunicu. Do izmjene optunice moe doci samo u toku glavnog pretresa i to od njegovog zapoinjanja pa sve dok sudija/predsjednik vijea ne objavi da je dokazni postupak zavren. Izmjena optunice moe biti u korist i na tetu optuenog. Izmjene se odnose na elemente bia kd. koje kd-u daju laki ili tei vid. Za izmjenu otube nije potreban pristanak optuenog ali se odbrani mora omoguiti da se izjasni povodom izmjenjene optunice. Za izmjenu nije potrebno ni sudsko odobrenje. Izmjena optunice znai promjene u injeninom opisu djela.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRESUDA

Presuda je najvanija odluka koja se donosi u krivinom pravu i njom se odluuje o osnovnom i sporednim predmetima krivinog prava. Donosi se po zavrenom glavnom pretresu . Mogue je njeno izricanje i u stadiju optuivanja, u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa u postupku po pravnom lijeku, u postupku izdavanja kaznenog naloga, u postupku prema maloljetnicima, u postupku po albi. Donoenje presude je u iskljuivoj nadlenosti suda. Presudu donosi vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno od 3 sudija, tj. sudija pojedinac za krivino djelo za koja je propisana kazna zatvora do 10 god. ili novana kazna kao glavna kazna. U drugostepenom/ treestepenom postupku presudu takoe donosi vijee od 3 sudija. Presudom treba odgovoriti na pitanja : da li je izvreno kd. , ko je izvrio kd., da li je izvrilac krivino odgovoran i da li se na izvrioca mogu primijeniti krino pravne sankcije. Prema sadrini, presude se dijele na meritorne (sutinske ) i formalne ( procesne ) . Meritornim presudama se rjeava sutina krivinih stvari ( da li je izvreno kd. , da li je optueni kriv ) . To su : presuda kojom se optueni oglaava krivim i presuda kojom se optueni oslobaa optube. Formalna presuda je presuda kojom se optuba odbija.

Presuda kojom se optuba odbija Sud je donosi onda kad postoje procesne smetnje za raspravljanje o gl. predmetu kp. Sud e izrei ovu predusu : 1. ako za presuenje sud nije nadlean, 2. ako je tuilac od zapoinjanja pa do zavretka gl. p. odustao od optunice, 3. ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadleni dravni organ odustao od odobrenja, 4. ako je optueni za isto djelo ve pravosnano osuen, osloboen od optube ili je postupak protiv njega rjeenjem pravosnano obustavljen, a ne radi se o rjeenjeu o obustavi postupka iz lana 326. ZKP BiH. 5. Ako je optueni aktom amnestije osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.

Presuda kojom se optueni oslobaa od optube je presuda kojom sud meritorno raspravlja i odgovara na pitanje o postojanju kd. i krivino odgovornog izvrioca. Ovu presudu sud e izrei : 1) ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao kd., 2) ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog, 3) ako nije dokazano da je optueni uinio kd. za koje se optuuje.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Presuda kojom se optueni oglaava krivim Je meritorna presuda kojom se rjeava predmet spora. Donosi se nakon to sud utvrdi da je optueni izvrio kd. za koje je optuen i da je kriv. Presuda kojom se optueni oglaava krivim moe biti: 1) Osuujua presuda ili presuda kojom se osoba oglaava krivom i osuuje na odreenu vrstu i visinu kazne; 2) Presuda kojom se optueni oglaava krivim za odreeno krivino djelo ako se oslobaa od kazne po odredbama KZ.

Objavljivanje presude i pismena izrada presude Sud presudu objavljuje odmah nakon to je izreena. U sloenim i obimnim predmetima sud ima pravo da odloi objavljivanje presude najvise za 3 dana. Presuda se izrie i objavljuje u ime BiH . Presuda se objavljuje u prisustvu stranaka, branioca, zakonskog zastupnika i punomonika. Presudu objavljue sudija/predsjedavajui vijea, itanjem izreke presude iz zapisnika i glavnom pretresu. Obaveza je sudije/predsjednika vijea da nakon objavljivanja presude poui optuenog i oteenog o pravu na ulaganje albe te o pravu podnoenja odgovora na albu. Presuda koja je objavljena mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana od objavljivanja, a u sloenim predmetima u roku od 30 dana. Presudu potpisuju sudija/predsjednik vijea i zapisniar. Ovjereni prijepis presude dostavlja se strankama, braniocu, oteenom, osobi iji je predmet oduzet, kao i pravnoj osobi kojoj je izreeno oduzimanje imovinske koristi. Optuenom u pritovoru dostava u roku od dana, izuzetno 30. Pismeno izraena presuda mora imati 3 dijela, kao i zakonom propisani sadraj. Presuda mora imati : uvod, izreku ili dispozitiv i obrazloenje.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

Pravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge ovlatene osobe pobijaju odluku donesenu u krivinom pravu, s ciljem da se ona ukine ili preinai. Znaaj pravnih lijekova je spreavanje pravnog dejstva nepravilnih i nezakonitih sudskih odluka. Postupak po pravnom lijeku je po svojoj prirodi fakultativan. Podjela pravnih lijekova: redovni i vanredni redovnim pravnim lijekom se pobijaju odluke koje jo nisu stupile na pravnu snagu, a vanrednim pravnim lijekom se pobijaju pravosnane odluke. U naem KPP redovni pravni lijekovi su : alba na 1-step. presudu, na 2-step. presudu i alba na rjeenje. Vanredni pravni lijek : ponavljanje postupka. 2. suspenzivni i nesuspenzivni suspenzivni odlae izvrenje pobijane odluke, a nesuspenzivni ne odlae. 3. devolutivni i nedevolutivni devolutivni pravni lijek ima za posljedicu da se povodom pravnog lijeka o krivinoj stvari raspravlja pred viim sudom, a ne pred onim koji je donio pobijanu odluku. Nedevolutivni pravni lijek je onaj o kojem odluuje isti sud koji je donio pobijanu odluku. 4. potpuni i nepotpuni potpuni pravni lijek moe se uloiti iz svih zakonskih razloga, a nepotpuni samo iz nekih osnova. 1.

alba na 1- stepenu presudu albom na 1-step. presudu odlae se njeno stupanje na pravnu snagu, odnosno njeno izvrenje. alba na 1-step. presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek, kojim subjekti pravnog lijeka trae od 2-step. suda da zbog odreenih nedostataka u 1-stepenoj presudi ili u 1step. postupku izreenu presudu potpuno ili djelimino ukine ili preinai. U naem kp. predmet takvog albenog postupka mogu biti presude 1-step. vijea krivi. odjeljenja suda BiH, kao i presude optinskog i kantonalnog suda, te osnovnog suda BD BiH.

Subjekti albe i albeni rok Osobe koje su zakonom ovlatene da ulau albe nazivaju se subjkti albe ili albeni subjekt. Subjekti albe su: stranke, branilac i oteeni. Tuilac moe podnijet albu kako na tetu tako i u korist optuenog. Pravo ulaganja albe proireno je i na zakonskog zastupnika, branog/vanbranog druga optuenog, roditelja ili dijete i usvojioca, odnosno usvojenika. Navedeni subjekti mogu uloiti albu samo u korist optuenog, te kao i branilac, mogu podnijet albu i bez naroitog ovlatenja optuenog, ali ne i protiv njegove volje (osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora).

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Oteeni moe pobijati presudu samo zbog odluke suda o trokovima kp. i odluke o imovinsko pravnom zahtjevu. albu moe podnijeti i osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena kd-om. Protiv presude donesene u 1. stepenu alba se moe uloiti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

Sadraj albe alba treba sadravati : 1) oznaenje presude protiv koje se podnosi alba, 2) osnov za pobijanje presude, 3) obrazloenje albe, 4) prijedlog da se pobijena presuda potpuno ili djelimino ukine ili preinai, 5) potpis osobe koja podnosi albu. U albi se mogu iznositi nove injenice i dokazi, koji nisu predstavljeni na glavnom pretresu. Osoba koja ulae albu duna je : 1. navesti razloge zbog kojih ih ranije nije iznijela, 2. navesti dokaze, 3. navesti injenice koje pomou tih dokaza eli dokazati.

albeni osnov i obim pobijanja 1-stepene presude Nedostaci u 1-step. odluci predstavljaju osnov za ulaganje albe na sudsku odluku, a mogu biti pravni i injenini. Dakle, sudska presuda moe biti nepravilna zato to je 1-step. sud pogreno ili nepravilno primijenio procesni zakon ili materijalni zakon ili zato to je 1-step. sud pogreno ili nepotpuno utvrdio injenino stanje. U naem kp. presuda se moe pobijati : 1. zbog bitne povrede odredaba kp., 2. zbog povrede KZ, 3. zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, 4. zbog odluke o krivino pravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, torkovima kp., imovinsko pravnom zahtijevu, zbog odluke o objavljivanju presude u sredstvima javnog informisanja. Navedeni osnovi odreuju obim pobijanja odluke albom. Nae procesno pravo propisuje da 2-step. sud, odluujui o albi, ispituju presudu samo u onom obimu koji je postavljen albom.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

Postupak po albi Odvija se u 2 dijela : 1. postupak pred 1- stepenim sudom alba se podnosi sudu koji je izrekao 1-stepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, za protivnu stranku i branioca. albu koja je neblagovremena, nedoputena ili ju je izjavila neovlatena osoba odbacit e rjeenjem sudija/predsjednik vijea. alba koja je uredna u pogledu sadraja, koja je blagovremena i doputena dostavlja se protivnoj stranci i branioocu radi davanja odgovora. Odgovor na albu podnosi se 1-stepenom sudu u roku od 8 dana od dana prijema. alba i odogovr na albu podnosi se 1-stepenom sudu u roku od 8 dana od dana prijema. alba i odgovor na albu dostavlja se 2- stepenom sudu, ime se zavrava postupak pred 1stepenim sudom. 2. postupak pred 2-stepenim sudom u 2. stepenu sudi vijee apelacionog odjeljenja suda sastavljeno od 3 sudija. Predsjednik apelacionog odjeljenja dostavlja spis predsjedniku apelacionog vijea koji odreuje sudiju izvjestioca. Kada sudija izvjestilac pripremi spis, predsjednik vijea e zakazati sjednicu vijea. O tome se obavjetava tuilac, optueni i njegov branilac. Njihov nedolazak ne spreava odravanje sjednice vijea. Sjednica poinje izlaganjem podnosioca albe, a nakon toga druga stranka izlae odogovor na albu. 2- stepeni sud donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa.

Odluke po albi Vijee apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa. U formi rjeenja 2-stepeni sud odluuje kad : - odbacuje albu kao neblagovremenu ili nedoputenu, - ukida 1- stepenu presudu i odreuje odravanje pretresa pred 2-stepnim sudom. U formi presude 2- stepeni sud odluuje kad: - odbija albu kao neosvnovanu i potvruje 1- stepenu presudu, - preinaava 1- stepenu presudu.

alba na presudu 2- stepenog suda U naem KPP usvojen je princip dvostepenosti jer je protiv svake prvostepene presude dozvoljena alba. Izazetak od naela dvostepenosti : ako je vijee albenog odjeljenja preinailo 1- stepenu presudu kojom je optueni osloboen od optube i izreklo presudu kojom se optueni proglaava krvim, ako je vijee albenog odjeljenja povodom albe na oslobaajuu presudu na raspravi donijelo presudu kojom se optueni proglaava krivim.

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
O albi na 2- stepenu presudu odluuje 3- stepeno vijee sastavljeno od 3 sudija, prema odredbama koje se primjenjuju u postupku pred 2- stepenim sudom. alba na rjeenje Na odreenja rjeenja alba je dozvoljena, a na druga nije. Protiv rjeenja suda donesenog u prvom stepenu stranke, branilac i osobe ija su prava provrijeena mogu podnijeti albu kad u ovom zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena. To je prva grupa rjeenja. Drugu grupu ine ona rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude i koja se mogu pobijati samo u albi na presudu. U kp. za kd. iz nadlenosti Suda Bih, o albi na rjeenje koje je doneseno u 1. stepenu odluuje vijee apelacionog odjeljenja, ako zakonom nije drugaije odreeno. O albi protiv rjeenja sudije za prethodni postupak/sudije za prethodno sasluanje odluuje vijee od 3 sudija istog suda, osim ako zakonom nije drugaije odreeno. O albi protiv rjeenja donesenog u 1. stepenu pred Vrhovnim sudom FBiH/RS odluuje vijee apelacionog odjeljenja tog suda. Rok za albu na rjeenje je 3 dana od dana dostavljanja rjeenja. alba na rjeenje ima suspenzivno dejstvo, dakle odlae izvrenje rjeenja.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Zakoni o kp. poznaju samo jedan vanredni pravni lijek, rije je o zahtjevu za ponavljanje postupka. U naem kp. mogunost koritenja vanrednog pravnog lijeka ograniena je zakonom i povezana sa pogreno utvrenim injenicama.

1) Pojam i vrste ponavljanja postupka Ponavljanje kp predstavlja vraanje pravosnano zavrenog postupka u neku raniju fazu te ponovo voenje postupka od te faze nadalje. U okviru vanrednog pravnog lijeka razlikuje se : a. Nepravo ponavljanje kp. dolazi do promjene u pravosnanoj sudskoj odluci ali bez ponavljanja postupka. b. Nastavljanje kp. u sluaju pravosnane obustave postupka zbog toga to su postojale procesne smetnje za dalje voenje postupka. c. Ponovo pokretanje kp na zahtjev tuioca se moe dosputiti ponavljanje kp ako se podnesu novi dokazi na osnovu kojih se sud moe uvjeriti da su se stekli uslovi za ponovo pokretanje kp.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
d. Ponavljanje kp zavrenog pravosnanom presudom u korist osuenog ima za cilj da se u ponovljenom postupku osueni oslobodi od optube ili da optuba bude odbijena ili da bude osuen po blaem KZ. e. Zakonski uslov za ponavljanje kp zavrenog pravosnanom presudom na tetu optuenog ako je presuda kojom se optuba odbija donesena zbog tuioevog odustajanja od optube, a dokae se da je do ovog odustajanja dolo usljed kd. korupcije ili kd. protiv slubene ili druge dunosti duioca.

2) Subjekti i rok Zahtjev za ponavlajnje kp mogu podnijet stranke i branilac, a poslije smrti osuenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijet tuilac i osobe koje su ovlatene da uloe albu na 1- stepenu presudu u korist optuenog. U korist osuenog, zahtjev za ponavljanje kp moe se podnijeti i poto je osueni izdrao kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje.

3) Postupak odluivanja O zahtjevu za ponavljanje kp odluuje vijee sastavljeno od 3 sudija suda koji je u ranijem postupku sudio u prvom stepenu. U rjeenju kojim se doputa ponavljanje kp sud e odluiti da se odmah zakae novi glavni pretres. Zahtjev za ponavljanje postupka dostavlja se pritivnoj stranci koja ima pravo u roku od 8 dana odgovoriti na zahtjev. Sud je u ponovljenom postupku vezan zabranom reformatio in peius. Odluke koje se mogu donijeti u ponovljenom postupku su : Ako se ponovljeni postupak obustavi do poetka glavnog pretresa sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i raniju presudu, i Presuda kojom e se prethodna presuda djelimino ili u cjelini staviti van snage ili ostaviti na snazi.

Zabrana reformatio in peius, beneficium coahes i proireno djelovanje albe

Zabrana reform. in peius titi optuenog u pogledu nepovoljnog utvrivanja injeninog stanja, primjene KZ, izricanaja stroije krivino pravne sankcije nego to je bila u obijanoj presudi. Ustanova beneficium coahes predvia da pozitivni efekti albe za jednog od optuenih budu proireni i na ostale saoptuene. Spreava se razliito postupanje sa saoptuenim koji su u zajednikom postupku i istom presudom oglaeni krivim. alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stana ili zbog povrede KZ podnesena u korist optuenog sadri u sebi i albu zbog odkuke o krivino pravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
KAZNENI NALOG

U krivino procesnom zakonodavstvu u BiH postupak za izdavanje kaznenog naloga predstavlja skraeni oblik kp koji se vodi za laka kd. i u okviru kojeg je mogue optuenom izrei odgovarajuu krivino pravnu sankciju ili mjeru bez provoenja glavnog pretresa. Zakonski uslovi za provoenje ovog postupka su : 1. da je u pitnaju kd. za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novana kazna kao glavna kazna, 2. da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza koji pruaju osnov za tvrdnju da je osumnjieni uinio kd koje mu se stavlja na teret, 3. da je tuilac u optunici zatraio od sudije pojedinca da izda kazeneni nalog, 4. da je tuilac zatraio izricanja 1 ili vie od taksativno navedenih krivino pravnih sankcija ili mjera.

Postupak po zahtjevu tuioca za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac kazneni nalog izdaje presudom, ali postoje i druge mogunosti koje su predviene zakonom, a to su : neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac e odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga ako ustanovi : da postoji osnov za spajanje postupka, da se radi o kd. za koje je porpisana kazna zatvora preko 5 god., ako je tuilac zatraio izricanje krivino pravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije doputena. Tuilac ima pravo albe na rjeenje kojim se ne prihvata zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. O albi odluuje vijee od 3 sudija u roku od 48h . prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga Sudija pojedinac moe prihvatiti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga. U toj situaciji sudija e prvo potvrditi optunicu, a zatim zakazati sasluanje optuenog bez odlaganja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana potvrivanja optunice. Na roitu za sasluanje optueni se moe izjasniti da nije kriv, a moe staviti i prigovore na optunicu.

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SUDSKA OPOMENA

Je mjera upozorenja koja se moe izrei punoljetnom izvriocu za laka kd. za koja je predviena kazna zatvora do 1 god. ili novana kazna, s tim da su izvrena pod olakavajuim okolnostima. Moe se izrei i za kd. za koja je propisana kazna zatvora do 3 god., pod uslovima pripisanim zakonom. Moe se izrei i za kd. u sticaju ali samo onda ako je izricanje te krivino pravne sankcije mogue za svako od kd. izvrenih u sticaju. Sudska opomena se izrie rjeenjem koje mora imati uvod, izreku i obrazloenje. Protiv rjeenja o sudskoj opomeni dozvoljena je alba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja. Rjeenje o sudskoj opomeni se moe pobijati zbog : bitnih povreda odredaba kp, povreda KZ, pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje ove sankcije. O albi na rjeenje o sudskoj opomeni odluluje 2- stepeni sud, koji moe donijeti sljedee odluke : 1. presudu kojom se optueni oglaava krivim i osuuje na kaznu, 2. presudu kojom se optueni oslobaa od optube povodom bilo ije albe, 3. poresudu kojom se oputba odbija provodom bilo ije albe, 4. rjeenje kojim se, pod zakonskim uskovima, alba odbauje kao neblagovremena, nedozvoljena, 5. rjeenje kojim se alba odbija kao neosnovana, 6. rjeenje kojim se ukida rjeenje o sudskoj opomeni i odreuje odravanje rasprave.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSTUPAK PREMA MALOLJETNICIMA

1. Odredbe koje se primjenjuju u postupku prema maloljetnicima U postupku prema maloljetnicima primjenjuju se specifine zakonske odredbe, a da bi se one mogle primjeniti neophodno je da je osoba u vrijeme izvrenja kd. maloljetna i da u vrijeme suenja nije navreila 21 god. Krivini postupak se ne moe voditi prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja kd. nije navrio 14 god. Ako je maloljetnik sudjelovao u izvrenju kd. zajedno sa punoljetnim osobama, postupak prema njemu e se izdovjiti i provesti prema pravilima specifinog postupka.

2. Osnovne specifinosti postupka prema maloljetnicima Svrha postupka prema mlaoljetniku se ogleda u traenju najpogodnijih mjera za njegovu pozitivnu socijalnu integraciju. Postupak vodi sudija za maloljetnike . Vijee za maloljetnike u sastavu od 3 sudija odluuje po albama protiv odluke sudije za maloljetnike. Sudija za maloljetnike, kao i druge sudije koje uestvuju u vijeu za maloljetnike, moraju imati iskustva u radu sa maloljetnicima. Naroito je naglaena hitnost postupanja suda. Pravo na odbarnu uz pomo barnooca je postavljeno bez ogranienja. Postupak prama maloljetniku se odvija iz iskljuenje javnosti. Maloljetnik se moe izuzetno pritvoriti iz sljedeih razloga: opasnost od bjegstva, koluzijska opasnost, opasnost od ponovnog izvrenja kd. Odluku o odreivanju pritvora donosi sudija za maloljetnike i vijee za maloljetnike. Pritvor moe trajati najtue mjesec dana. Vijee za maloljetnike moe produiti pritvor za jo 2 mjeseca. Nakon zavretka pripremnog post. , pritvor moe da traje najdue jo 6 mjeseci. Zakoni o kp. predviaju posebne mjere zatite i pomoi maloljetniku ako srdina u kojoj ivi na njega negativno utie. Postupak prama maloljetniku pokree se na zahtjev tuioca. O pokretanju i voenju postupka prema maloljetniku obavjetavaju se roditelji i druge osobe koje su dune da se staraju o njemu. U postupku uestvuje i organ starateljstva.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U potupku prema maloljetniku dunosti svjedoenja osloboeni su : roditelj, staratelj, usvojilac, socijalni radnik, vjrski ispovjednik i branilac.

Prava i dunosti sudije za maloljetnike : 1) u pripremnom postupku utvruje okolnosi potrebne za ocjenu duevne razvijenosti maloljetnika, ispituje sredinu i prilike u kojima maloljetnik ivi, 2) odreuje nain izvoenja pojedinih radnji, 3) moe narediti da se maloljetnik smjesti u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu, 4) kad primi obrazloeni prijedlog tuioca, zakazuje roite ili glavni pretres, 5) izrie maloljetniku odgojnu mjeru ili kaznu maloljetninog zatvora. Prava i dunosti vijea za maloljetnike : 1. ogtdluuje o neslaganju tuioca i sudije za maloljetnike o pokretanju pripr. post. prema maloljetniku, 2. vri kontrolu neophodnosti pritvaranja maloljetnika, 3. odluuje o neslaganju sudije za maloljetnike s prijedologom tuioca o obustavi postupka prema maloljetnicima, 4. odluuje u postupku po albi protiv presude i rjeenja sudije za maloljtnike.

3.

Tok postupka prema maloljetniku

Pripremni posutpak Za pokretanje pripremnog postupka potrebno je da tuilac podnese zahtjev za pokretanje pripremnog postupka sudiji za maloljetnike i da sudija zahtjev prihvati. Po zavrenom pripremnom postupku sudija za maloljetnike dostavlja spise tuiocu koji je duan u roku od 8 dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili izjaviti da odustaje od gonjenja i podnijeti prijedlog za obustavu postupka ili za izricanje odgojne mjere ili kazene. 1-stepeni postupak pred sudijom za maloljetnike Sudija za maloljetnike duan je zakazati glavni pretres u roku od 8 dana od dana prijema prijedloga tuioca ili od dana kad je na roitu odlueno da se odri glavni pretres. Na roite e biti pozvani : tuilac, maloljetnik, branilac, roditelj/staratelj, organ starateljstva. Isti se pozivaju i na glavni pretres. Odluke koje moe donijeti sudija za maloljetnike : Rjeenje kojim se postupak obustavlja, Rjeenje kojim se izrie odgojna mjera maloljetniku, Presda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora. Postupak po pravnim lijekovima Moe se govoriti o albi na presudu i albi na rjeenje, te o ponavljanju kp, dakle isti pravni lijekovi koje poznaje i postupak protiv punoljetnog izvrioca kd. Razlike su : skraen rok za ulaganje albe i iznosi 8 dana od dana prijema presude, osobe koje imaju pravo na albu mogu je izjaviti i protiv volje maloljetnika, sa sjednice vijea javnost je iskljuena, alba ima suspenzivno i nesuspenzivno dejstvo, vijee za mloljetnike moe preinaiti 1- stepenu odliku i izrei teu mjeru samo ako je to tuilac predloio.

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. Odgojne preporuke To su zamjena za pokretanje i voenje kp i primjenjuju se izvan kp Krivino zakonodavstvo u BiH omoguava izricanje odgojnih preporuka za kd. za koje je propisana novana kazna ili kazna zatvora do 3 god. Uslovi za pimjenu odgjnih preporuka su : maloljetnikovo priznanje kd. i njegova spremnost za pomirenje sa oteenim. Odgojne preporuke su : a. Lino izvinjenje oteenom, b. Naknada tete oteenom, c. Redovno pohaanje kole, d. Rad u korist humanitarnih organizacija ili lokalne zajednice, e. Lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi (primjenjuje tuilac)., f. Smjetaj u drugu porodicu... Odgojna preporuka moe trajajati najdue 1 god.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODGOVORNOST PRAVNIH OSOBA ZA KD

Prva specifinost je voenje jedinstvenog postupka protiv pravne osobe i fizike osobe kao izvrioca, u kojem egzistira 1 optunica i izrie se 1 presuda. Tuilac moe odluiti da protiv pravne osobe ne zahtijeva pokretanje kp (naelo oportuniteta) kada okolnosti sluaja ukazuju da to ne bi bilo cjelishodno jer je : 1) doprinos pravne osobe izvrenjeu kd. bio neznatan, 2) pravna osoba nema imovine, 3) ima tako malo imovine da ne bi bila dovoljna ni na pokrie trokova postupka, 4) ako je protiv pravne osobe zapoet steajni postupak. Pravna osoba mora imati svog zastupnika. Uz zastupnika optuena pravna osoba moe imati i branoca. Zakon propisuje i dodatne obavezne sastavne dijelove optunog akta i presude. Na glavnom pretresu se pro sasluava optueni, a nakon toga zastupnik pravne osobe. U kp protiv optuene pravne osobe, na prijedlog tuioca sud moe odrediti privremene mjere osiguranja. Ako postoji opravdana bojazan da e u okvriu optuene pravne osobe biti ponovljeno djelo i da e za njega biti odogorna pravna osoba ili postoji prijetnja da e se djelo poiniti, sud moe u istom postupku pravnoj osobi zabraniti obavljanje 1 ili vie djelatnosti na odreeno vrijeme. Sud moe zabraniti i satusne promjene pravne osobe koje bi za posljedicu imale brisanje pravne osobe iz sudskog registra.

PREKID POSTUPKA U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI OSUM/OPT.

Ako je kod osum/opt. nakon izvrenja kd. nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uetvovati u postupku, tuilac ( u istrazi ) sud ( nakon zavretka istrage ) e rjeenjem nakon psih. vjetaenja prekinuti postupak i osum/opt. uputiti organu nadlenom za pitanja soc. staranja. Kada se stanje pobolja, kp e se nastaviti. Ako u toku prekida postupka nastupi zastarjelost, kp. se obustavlja rjeenjem koje donosi vijee od 3 sudija.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSTUPAK U SLUAJU NEURAUNJLJIVOSTI OSUM/OPT.

Ako je osumnjieni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunjljivosti , tuilac e u optunci postaviti prijedlog da sud utvrdi da je osumnjieni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunjljivosti i da mu se privremeno odredi prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi. Ako sud nakon glavnog pretresa utvrdi da je optueni uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti presudom e odrediti prisilni smjetaj u zdravstvenoj ustanovi u trajanju od 6 mjeseci. Dozvoljne alba u roku od 15 dana. Ako sud utvrdi je da optueni u vijrme izvrenja djela nije bio u stanju neuraunljivosti, a tuilac ne odustane od prijedloga, sud e donijeti presudu kojom se optuba dobija.

POSTUPAK U SLUAJU OBAVEZNOG LIJEENJA OD ZAVISNOSTI

S obzirom da je kd. izvreno pod odluujuim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, zakonm je predvieno da se o toj mjeri ne moe odluivati bez nalaza i miljena vjetaka. Ako je pri izricanju uslovne osude izvriocu odreeno lijeenje na slobodi a on mu se nije podvrgao ili ga je samovoljno napustio sud moe nakon sasluanja tuioca i izvrioca i miljenja ljekara odrediti opozivanje uslovne osude ili prinudno izvrenja mjere bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti.

ODUZIMANJE PREDMETA

Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili koji su nastali njegovim izvrenjem oduzet e se, kad postoji opasnost da e biti ponovo upotrebljeni za izvrenje krivinog djela ili kad se radi zatite opte bezbjednosti ili iz razloga morala oduzimanje ini apsolutno neophodno,ako su vlasnitvo izvrioca. Mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta izrie se presudom kojom se optueni oglaava krivim. Odluka o oduzimanju predmeta je u formi rjeenja i sudija,odnosno vijee sudija je donosi odmah nakon donoenja oslobaajue presude,presude kojom se optuba odbija ili rijeenja kojim se obustavlja postupak.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM

Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom i ona mora u zakonom propisanom postupku biti oduzeta. Sud e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom utvrditi po slobodnoj ocjeni. Imovinska korist se oduzima po slubenoj dunosti. Protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivinim djelom moe se izjaviti alba i uloiti zahtjev za ponavljanje postupka.

POSTUPAK ZA OPOZIVANJE USLOVNE OSUDE

Pokree se na prijedlog tuioca ili po slubenoj dunosti kod suda koji je sudio u prvom stepenu. Pokree se kad je u uslovnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osueni ne vrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom, ne nadoknadi tetu ili ne ispuni dr.obaveze, a osueni u odreenom roku nije ispunio te obaveze. Ako osueni nije ispunio obaveze, sud e donijeti presudu kojom e opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri ili produi rok za ispunjenje obaveze ili je zamjeniti dr.obavezom ili osloboditi osuenog ispunjenja obaveze. Ako nema osnova za donoenje takve odluke, postupak se obustavlja.

DONOENJE ODLUKE O BRISANJE OSUDE, PRESTANKU MJERA BEZBJEDNOSTI I PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE

Brisanje osude je mogue po slubenoj dunosti i po prijedlogu osuenog (molbi). Brisanje osude po slubenoj dunosti preduzima se kad po zakonu brisanje osude nastupa protekom odreenog vremena i pod uslovom da osueni u tom vremenu ne uini krivino djelo. Na prijedlog osuenog ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude, a osueni je istakao prijedlog da se utvrdi da je brisanje osude nastupilo po zakonu. Ako nadleni organ ne donese rjeenje o brisanju osude u roku od 30 dana od dana prijema tog prijedloga, osueni moe traiti da sud donese rjeenje o brisanju osude.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
UVJERENJE O KAZNENOJ EVIDENCIJI

Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudovima, tuilatvima i organima unutranjih poslova u vezi sa krivinim postupkom koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila osuivana, kao i nadlenim organima i dravnim organima. Graanima se na njihov zahtjev mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti ako su im ti podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava.

MEUNARODNA KRIVINA PRAVNA POMO I VRSTE TE POMOI

Predstavlja skup raznovrsnih radnji koje se preduzimaju u okviru saradnje drava u borbi protiv kriminaliteta. Meunarodna krivina pomo ima vie oblika,a to su: 1.Mala mkpp ili mkpp u uem smislu rijei; 2.Izvrenje strane krivine presude; 3.Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi; 4.Izruenje(extradicija).

MKPP se oznaava kao aktivna pravna pomo (pruanje pravne pomoi) i pasivna (traenje pravne pomoi) Radnje aktivne i pasivne pp se realizuju na osnovu zamolnice ili molbe. Saradnja drava u krivinom pravosuu i krivinim predmetima odvija se na osnovu meunarodnog ugovora ili na osnovu domaih zakonskih propisa. Mala meunarodna krivino pravna pomo Obuhvata razliite procesne radnje koje preduzimaju organi kp zamoljene drave na molbu i u korist procesnih organa drave moliteljice. Radnje se preduzimaju prema pravilima postupka drave moliteljice. Vrijedi naelo identiteta norme ili obostrane kanjivosti, tz. da djelo zbog kojeg se trai mala mkpp mora biti krivino djelo kako u dravi moliteljici tako i u zamoljenoj dravi. O doputenosti i nainu izvrenja radnje koja je predmet molbe odluuje sud, odnosno tuilac po zakonima BiH. Izvrenje strane krivine presude Predstavlja vrlo sloen oblik mkpp u okviru kojeg se u zamoljenoj dravi izvrava presuda i njome izreena sankcija koja je donesena. O izricanju sankcije odluuje sud. Protiv presude koja je donesena po domaem krivinom zakonodavstvu dozvoljena je alba, a mogu je izjaviti tuilac,osueni ili njegov branilac.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ustupanje i preuzimanje krivinog gonjenja Ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravi je mogue po sljedeim uslovima: 1.da je stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi izvrio krivino djelo na teritoriji BiH, 2.da se strana drava ne protivi ustupanju krivinih spisa radi krivinog gonjenja i suenja, 3. da se stranac na taj nain ne moe izloiti nepravednom postupku, nehumanom i poniavajuem postupanju ili kanjavanju, 4. da je oteeni dobio osiguranje za ostvarivanje imovinsko pravnog zahtjeva. Prije podizanja optunice odluku o ustupanju podnosi tuilac. Nakon podizanja optunice odluku donosi sudija za predhodno sasluanje na prijedlog tuioca. Naoj dravi se takoer moe postaviti zahtjev za preuzimanje krivinog gonjenja dravljanina BiH ili osobe koja ima prebivalite u BiH za krivino djelo u inostranstvu. Nadleno ministarstvo pravde e zahtjev strane drave dostaviti sa spisima nadlenom tuiocu.

Izruenje Extradicijom se stranac ili osoba bez dravljanstva, na temelju sudskog postupka izruuje stranoj dravi da bi se u toj dravi vodio krivini postupak ili izvrila krivina sankcija. Osnovna naela koja se odnose na izruenje su : 1.Naelo reciprociteta-zamoljena drava svoju pozitivnu odluku o izruenju uslovljava s identinom odlukom drave moliteljice u slinom buduem primjeru; 2.Naelo identiteta norme ili obostrane kanjivosti; 3.Naelo specijaliteta- drava moliteljica moe krivino goniti ili kazniti izruenu osobu samo za ona djela koja su bila izvrena prije podnoenja zahtjeva za izruenje; 4.Naelo extradibilnosti- extradicija je mogua samo u pogledu onih krivinih djela koja su kao takva bila unaprijed odreena meunarodnim ugovorom ili unutranjim pravom. Pretpostavke za izruenje prema ZKPBiH 1.da osoba ije se izruenje trai nije dravljanin BiH 2.da ne uiva pravo azila u BiH 3.da djelo zbog kojeg se trai nije izvreno na teritoriji BiH,protiv nje ili njenog dravljanina 4.da djelo predstavlja krivino djelo i po domaem zakonu i po zakonu drave u kojoj je izvreno 5.da djelo za koje se trai nije politiko ili vojno krivino djelo 6.da nije nastupila zastarjelost krivinog gonjenja 7.da je utvren identitet osobe ije se izruenje trai. Postupak izruenja iz BiH u drugu dravu Postupak za izruenje osumnjienih,osuenih ili optuenih stranaca pokree se na molbu strane drave. Molba za izruenje podnosi se diplomatskim putem, a dostavlja se Tuilatvu BiH. Ako molba odgovara zakonskim zahtjevima, sudija za predhodni postupak izdat e naredbu da se stranac pritvori. Tuilac e strancu saoptiti zbog ega se i na osnovu kojih dokaza trai njegovo izruenje i pozvat e ga da iznese svoju odbranu. Sudija za predhodni postupak sasluava tuioca i branioca i provodi izviajne radnje radi utvrivanja postoje li pretpostavke za izruenje stranca. Nakon toga sudija za predhodni postupak spise izviaja dostavlja vijeu od 3. sudija Suda BiH. Ministar pravde BiH donosi rijeenje kojim izruenje doputa ili ne. Ako izruenje iste osobe trai vie stranih drava zbog istog krivinog djela,dat e se prvenstvo molbi drave iji je dravljanin ta osoba, a ako ta drava ne trai izruenje,onda molbi drave na ijoj je teritoriji izvreno krivino djelo, a ako je krivino djelo izvreno na teritorijama vie drava ili se ne zna gdje je izvreno, molbi drave koja je prva traila izruenje.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako izruenje trai vie stranih drava zbog razliitog krivinog djela, prvenstvo se daje dravi iji je dravljanin ta osoba, a ako ta drava ne trai izruenje, onda molbi drave na ijoj teritoriji je izvreno najtee krivino djelo, a ako su djela iste teine , molbi drave koja je prva traila izruenje.

Postupak izruenja iz druge drave u BiH Ako se protiv osobe koja se nalazi u stranoj dravi vodi u BiH krivini postupak ili ako je osobu koja se nalazi u stranoj dravi domai sud kaznio, ministar pravde BiH moe podnijeti molbu za njeno izruenje. U toj molbi se moe traiti da se protiv te osobe preduzmu potrebne mjere radi pritvaranja. Ako traena osoba bude izruena moi e se krivino goniti. Postupak izruenja meunarodnim krivinim sudovima U ZKP FBiH predvieno je da se postupak predaje osumnjienih odnosno optuenih osoba protiv kojih se vodi krivini postupak pred meunarodnim krivinim sudovima ureuje posebnim zakonom. Razlozi zbog kojih procesni zakon sadri ovu odredbu su preuzete meunarodne obaveze,kao i prihvatanje principa MP

Pretpostavke za naknadu tete neopravdano osuenim 1. Ako je osobi pravosnano izreena krivino pravna sankcija ili je oglaena krivom, a osloboena je od kazne, 2. Ako je povodom vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen ili je pravosnanom presudom osloboena od optube ili je optuba odbijena, 3. Ako osoba nije lanim priznanjem ili na neki drugi nain namjerno prouzrokovala svoju osudu, osim ako je na to bila prinuena. Pravo na naknadu tete ne postoji: 1.Ako je do obustave postupka ili presude kojom se optuba odbija dolo jer je u ponovljenom postupku tuilac odustao od krivinog gonjenja zbog sporazuma sa osumnjienim/optuenim 2.Ako je u ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog nenadlenosti suda, a ovlateni tuilac je preduzeo krivino gonjenje pred nadlenim sudom.

Pravo na naknadu tete zbog neosnovanog liavanja slobode Ima: Osoba koja je bila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka ili je krivini postupak obustavljen ili je pravosnanom presudom osloboena od optube ili je optuba odbijena. Osoba koja je zbog pogreke ili nezakonitog rada organa neosnovano liena slobode ili je zadrana due u pritvoru. Osoba koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna zatvora na koju je osuena. Osoba koja je liena slobode bez zakonskih osnova ako joj nije odreen pritvor niti joj je vrijeme za koje je liena slobode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj.

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postupak za naknadu tete osobama neopravdano osuenim i neosnovano lienim slobode Postupak za ostvarivanje prava za naknadu tete ima dva dijela : Upravni postupak i Postupak pred parinim sudom. Upravi postupak mora se pokrenuti prije podnoenja tube za naknadu tete. Oteeni se obraa zahtjevom Federalnom Ministarstvu Pravde BiH radi sporazuma o postojanju tete, vrsti i visini naknade. Ako se sporazum postigne njime se odreuje vrsta i visina tete, a ako do sporazuma ne doe ili Federalno Ministasrvo ne donese odluke u roku od 3 mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, oteeni moe Sudu BiH podnijeti tubu za naknadu tete. Nasljednici oteenog nasljeuju samo pravo oteene osobe na naknadu imovinske tete. Postupak za naknadu tete zastarjeva protekom 3 godine od dana pravosnanosti presude.

Postupak za rehabilitaciju neopravdano osuenih i neosnovano lienih slobode Ako je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano liavanje slobode neke osobe prikazan u sredstvima javnog informisanja i time bio povrijeen ugled te osobe sud e na njen zahtjev objaviti u novinama ili dr. sredstvima javnog informisanja saoptenje o odluci iz koje proizilazi neopravdanost ranije osude ili neosnovanost lienja slobode. Ako sluaj nije prikazan u sredstvima javnog informisanja ovakvo saoptenje e se na zahtejv te osobe dostaviti organu, privrednom drutvu ili dr. pravnoj osobi gdje je ta osoba zaposlena. Nakon smrti osuene osobe pravo na podnoenje ovog zahtjeva pripada njenom branom, vanbranom drugu, djeci, roditeljima, brai i sestrama. Zahtjev se podnosi sudu u roku od 6 mjeseci.

IZDAVANJE POTJERNICE Postupak za izdavanje potjernice ima za cilj da se obezbjedi prisustvo osumnjienog/optuenog ili osuenog kada se ne zna njegovo prebivalite, ako je u bjekstvu ili nedostian organima krivinog gonjenja. Izdavanje potjernice moe se narediti kada se osumnjieni/optueni protiv kojeg je pokrenut krivini postupak zbog krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od 3 godine ili tea kazna nalazi u bjegstvu a postoji naredba za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora. Izdavanje potjernice naredit e se u sluaju bjekstva osuenog iz ustanove u kojoj izdrava kaznu. Izdavanje potjernice nareuje sud.

IZDAVANJE OBJAVE Ako su potrebni podaci o odreenim predmetima koji su u vezi sa krivinim djelom ili ove predmete treba pronai ,a naroito ako je to potrebno radi ustanovljavanja istovjetnosti pronaenog nepoznatog lea ,naredit e se izdavanje objave kojom e se zatraiti da se podaci li obavjetenja dostave organu koji vodi postupak. Objavu raspisuje nadleni policijski organ.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM