Sie sind auf Seite 1von 16

Jadranska zona

Suzana Dragovi, Arheologija, 1.semestar

SADRAJ: 1. 2. 3. 4. 5.

Uvod Stariji neolitik Srednji neolitik Mlai neolitik Zakljuna razmatranja

UVOD U neolitiku je istona obala Jadranskog mora inila zatvoren kulturni krug. A takvom nainu ivota, te razvoju gospodarstva i kulture doprinijeli su: krko tlo, sredozemna klima i povezanost s jadranskim morem. Granice su joj: Soa, Vipava, Reka tj. uzdu planina Kras, iarija, Gorski kotar, Velebit, Dinara, Ivan-planina, Vitorog, Radua, Ivan, Bjelanica, Zelengora, Durmitor, Sinjajevina, Prokletje dalje unutranjom albanskom granicom. Vjerojatno je i Lika spadala u ovaj krug, pa je onda na tom dijelu granica isla Kapelom i Pljeivicom. Elementi kulture irili su se u unutranjosti, posebno dolinama rijeka (Neretve, Kupe, Pive...), te na podrujima od S Italije pa do Grke. Ustanovljeno je 50-ak neolitikih naselja, a poznato je jos oko 170 lokaliteta. Meutim, smatra se da ih je bilo mnogo vie. Najiri dio primorja je uzdu Neretve preko Hercegovine i Crne Gore, a najui dio je ispod Velebita ( on dijeli Liku od mora). Jadransku zonu mozemo podijeliti na 6 uih cijelina + Lika: 1. istarski poluotok (omeden Krasom, iarijom i Ukom) 2. Hrvatsko primorje s Kvarnerskim otocima 3. S Dalmacija (omeena Zrmanjom i Krkom) 4. prostor izmeu Krke i Neretve (sa srednjom Dalmacijom i SZ Hercegovinom) 5. plodna polja i doline juno od Neretve (JI Hercegovina) 6. Z dio Crne Gore 7. Lika (omeena Velebitom, Pljeivicom i Kapelom) Primorje je izgraeno od krednih, eocenskih i flinih naslaga, a na uima rijeka (npr. Neretva) ima diluvijalnih i aluvijalnih nanosa. Najvei dio prostora izgraen je od krednih vapnenaca, zbog ega je nastao najljui kr. Na ovim prostorima klima je sredozemna. Ona prodire u unutranjost sve dok ne doe do prepreka (npr. Dinarski planinski lanac). Dublje u kopno prodire rijekama (npr. Neretvom, Bojanom) i zbog toga Hercegovina i Crna Gora imaju istu klimu kao i primorje. Zbog nedostatka obradivih povrina (kr, plitka crljenica i sue) poljoprivreda je bila slaba za razliku od stoarstva. Najbolje uvjete za razvoj poljoprivrede, imala je S Dalmacija, pa je zato i bila najgue naseljena. Glavni izvor prehrane je bio lov, jer je tada bilo mnogo vie uma koje su obilovale divljai. Promet je otean planinama te njihovom izmjenom s krkim poljima, meutim razmjena dobara i irenje kulture odvijalo se na nekoliko poprenih pravaca, dolinama rijeka te poprenim lomovima planina (do danas su to ostale glavne prometnice). Meutim najznaajniji promet odvijao se morem, to je olakavala vrlo razvedena obala. To je uvjetovalo brzo i lako irenje kulturnih utjecaja prema jugu u Albaniju i Grku, te obratno. Uske veze su bile i sa Italijom, meutim najjae su bile sa Apulijom i produile se do Lipara (zbog nabave opsidijana i ostalih proizvoda). Najkrai i najintenzivniji promet odvijao se meu otocima. Postoje 3 razdoblja istraivanja neolitikih naselja na ovim prostorima: 1. prije 1.svj. rata 2. izmeu 2 svj. rata 3. od osloboenja do danas Istraivanja su vodile razne ustanove i pojedinci (filozofski fakulteti iz Zagreba i Beograda, muzeji...). Prve vijesti o istraivanju peina i neolitika donosi A. Fortis (1774.g), a prva iskapanja poznata su od 1875.g. 1.faza Izvedeno je vie manjih pokusnih istraivanja i to veinom o peinama. Meutim, sve je to bilo slabo dokumentirano i nestruno izvedeno, te nije bilo znaajnih rezultata. Istraivanje u Grapevoj pilji na Hvaru (1887.g) je bilo jedino interesantno. Naena je obojena keramika, te je ustanovljeno 11 razliitih naslaga debljine 3.5 metra. Ova pilja e se istraivati i u kasnijim fazama.

Kasnije (oko 1910.-1919.g), A. Gnirs istraivao je prvo naselje na otvorenom prostoru na poloaju Javorika (otok Veliki Brijun). Sakupljeno je dosta materijala, pronaeni su ostaci kua, s elementima od mlaeg neolitika do poetka bronanog doba. To je bilo prvo tonije kulturno opredjeljeno naselje.

2.fazaTakoer je obiljeena manjim pokusnim iskapanjima, koja su isto slabo voena i loe dokumentirana. Rijetka su vrijedna panje: Kod Vodnjana su 1925.-1929.g bila istraivanja na gradini Vrin. Otkrivene su posude starijeg i mlaeg neolitika. 1929.g iskapanjem u peini Oporovina na Ukoj ustanovljena je stratigrafija i ostaci starijeg neolitika. 1912.g G. Novak je zapoeo istraivanja Grapeve pilje na Hvaru. Tu je otkrio prvu poznatu neolitiku fazu na I Jadranu i nazvao je hvarskom fazom. Ostaci hvarske kulture nadeni su i u peini Raa na Lastovu. 3.faza U ovoj fazi su bili bolji uvjeti za istraivanje najstarije prolosti. Svi vaniji zakljuci se temelje na istraivanjima iz ovog razdoblja. Zakljueno je da je nae primorje predstavljalo posebno kulturno povijesno razdoblje i da se djelilo na 3 razvojne faze. 1952.g G. Novak je zavrio istraivanja Grapeve pilje. To je najznaajnije nalazite iz hvarske kulturne skupine (mlai neolitik). Rezultati su obraeni i objelodanjeni. Povrina joj je 570m2, a debljina naslaga koje pripadaju neolitiku je 15-80cm (na dubini od 1,55-3,5m). 1952-1954.g, A. Benac vodi iskapanje prvog naselja hvarske kulture na otvorenom u Lisiiima (uz srednji tok Neretve). Istraeno je 810m2 povrsine, s 3 sloja debljine 0,80-1,20m. Pronaeni su ostaci nastambi i keramika. Rezultati su takoer obraeni i objelodanjeni, i dokazano je da je ista kultura bila rairena i u Hercegovini. 1951.g D. Rendi-Mioevi otkrio je dotad nepoznatu kulturu kod sela Danilo, koju je J. Koroec nazvao danilskom (srednji neolitik). 1953-1955.g J. Koroec otkriva ostatke bogatog

naselja sa zemunicama, keramiku i druge objekte. Istraeno je 2400m2, a otkriveni su ostaci starijeg i mlaeg neolitika. Rezultati su objelodanjeni i tako je otkriveno prvo naselje srednjeg neolitika. 1954-1956.g A. Benac vodi istraivanje u pripeku Crvena stijena (gornji tok rijeke Trebinjice). Jedno je od najznaajnijih nalazita iz prapovijesti Jugoslavije. Prvi put je otkrivena impresso-kultura (stariji neolitik). Pronaeni su i ostaci ranijih kultura (od starijeg paleolitika), u naslagama 20,30m, dok je debljina naslaga neolitika 1,40m. Ovdje se moe pratiti postanak i razvoj neolitika. 1955.g A. Benac istrauje Zelene peine (kod izvora Bune). U naslagama debljine 70-90m naeni su ostaci sve 3 neolitikee faze (od starijeg neolitika do bronanog doba). Proireno je poznavanje impresso kulture. 1955.g otkriveno je naselje kod Smilia (I od Zadra), takoer s ostacima sve 3 neolitike faze. 1956-1959.g i 1962 g S. Batovi vodi istraivanja. Naslage su debljine 3,50m. To je prvo naselje na otvorenom u kojem je jasno izdvojen odnos sve 3 faze, time se uoavaju odnosi pojedinih faza. Jedno je od najznaajnijih i najbogatijih naselja na Jadranskom primorju.

STARIJI NEOLITIK Naziva se i impresso kulturna skupina. Obuhvaa I Jadransko primorje, a poznato je 35 nalazita (veinom su to peine). U tim peinama se nalaze ostaci od starijeg paleolitika pa sve do rimskog doba. Najdublje u unutranjosti je Crvena stijena, Odmutnjaa i Zelena peina, dok su najsjevernija nalazita oko Trsta, a najjunije je peina Spila (Boka Kotorska). Kultura se u unutranjost irila rijekama Neretvom i Bosnom. Gospodarstvo je bilo ribarsko-sakupljako. S. Batovi je stariji neolitik podijelio na 2 faze, a A. Benac je dodao i treu, a to su: 1.faza-Crvena stijena, 2.faza-Smili, 3.faza-Gudanj.

Naselja i nastambe Najgua naseljenost bila je oko Trsta (naeno je puno peina), te u J Istri i S Dalmaciji (tu su bile obradive povrine). Neke peine su bile trajno naseljene, a neke samo sezonski. U njima su naena vatrita i mali broj ognjita (npr.u Stocu). Naselja na otvorenom smjetena su na plodnim zemljitima ili u blizini izvora vode (Smili, Nin..), na visini do 200m. Potjeu veinom iz 2.faze starijeg neolitika kada se iri zemljoradnja i naseljavanje na jednom mjestu. Naselje u Smiliu je bilo polukrunog oblika na prostoru oko izvora potoka, ostala naselja takoer su veinom polukrunog i krunog oblika. Kue se nalaze na vanjskom dijelu starijeg naselja, a okruuje ih prazan prostor i nakon toga zatitni rov. Kue su nadzemne, krunog tlocrta, od drva i granja, obljepljene zemljom, sa slamnatim krovom i ognjitima kamene podloge. Posmrtni ostaci Najbrojniji ostaci kostiju nalaze se u Smiliu, gdje su naena 2 kostura (u zgrenom poloaju, pripadaju djeci) i dijelovi 3 ljubanja (pripadaju odraslim osobama). Kosti su uglavnom u blizini rovova, pa se nagaa jesu li moda to rtve prigodom osnivanja naselja. Pokretni ostaci Dijeli se u 3 faze: 1.faza: Kamene proizvode nalazimo u Markovoj pilji (17 predmeta: noevi, strugala, iljci i jedna sjekirica), Crvenoj stijeni (kresana orua: noevi sa zaobljenim udubljenjem i strugala, ali u veem broju nego u Markovoj pilji), Zelenoj peini (1 kremeni noi). Jo nema dokaza o uporabi strelica ili glaanih sjekira, kao ni predmeta od opsidijana. U Crvenoj stijeni naeno je 5 kotanih ila i iljaka, dok su u Zelenoj peini naena 2 kotana orua za obradu i ukraavanje posuda.

Od keramike, veinom nalazimo posude jajolikog oblika s ravnim dnom, peene u gruboj tehnici (loa zemlja mjeana s krupnim kameniima), neravne i hrapave povrine. Ukrasi su jednostavni, ali je ukraena cijela povrina, i to bez nekog reda, impresso tehnikom, tj utuskivanjem (koljkama, noktima, ubodima, puevima..). Motivi su esto sloeni u vodoravne, okomite ili kose nizove. U Zelenoj peini se javljaju motivi slini klasu ili u obliku slova V. 2.faza: Kamene proizvode nalazimo u Smiliu (25 predmeta: noevi, strugala, otrice, brusovi, kugle, rvnjevi) i Ninu (36: noevi, strugala, otrice, odbojci i jezgre, rvnjevi). Kotane izraevine su naene samo u Smiliu (10): iljci, dlijeta, igle, obraeni dijelovi rogova i cijevi. U Smiliu su naene i izraevine od koljaka. Naene su 3 koljke (2 Cardium i 1 Venus SA) probuene na bulbusu, vjerojatno su sluile za nakit. Smili ima i najvie pronaene keramike. Keramiku dijelimo na grubu (peena na otvorenoj vatri) i neto malo fine keramike (peena u zatvorenim peima). Prevladava impresso tehnika, rijetka je tehnika udubljivanja, a esto je premazivanje. 1)gruba keramika: jednostavni oblici, izrada i izgled posuda je kao u 1.fazi, samo to tu posude imaju i rupice za vjeanje. Ukraava se cijela povrina impresso tehnikom, bez reda. koljkama su raeni otisci poredani u nizove, dvostruki otisci i cik-cak motivi. Ubodima su raeni geometrijski i izdueni motivi.

2)fina keramika: A: monohromna keramika: slina je gruboj ali je premazana, bolja tehnika, manje poluloptaste i dvostoaste posude, plitice i tanjuri. Veinom su bez ukrasa. B: keramika ukraena udubljivanjem nakon premazivanja i glaanja a prije peenja. Geometrijski motivi su preko cijele povrine, a najee se javljaju ravne crte. 3.faza: Poznata je jedino keramika. Gubi se impresso ukras (ali ga jo ima), sve vie je udubljenih geometrijskih i apstraktnih motiva. U peini karin samograd naena je i keramika ukraena tremolo tehnikom. Keramika je bolje izrade s ukrasnim motivima iscrtkanih trokuta i premazana je crvenom bojom, ima i crne glaane keramike, ali nema fine i slikane keramike. U Gudnji se nalazi keramika ukraena metlicom ili grubim spiralnim motivima.. Gospodarstvo Gospodarstvo djelimo u 3 stupnja. U 1.stupnju najzastupljeniji su lov (love se jelen, vepar, divokoza, zec, lisica..) i sakupljanje pueva, dok tragova zemljoradnje i stoarstva nema. U 2.stupnju nalazimo ostatke zemljoradnje, stoarstva, lova (oskudni nalazi), ribolova, sakupljanja (i dalje ima velik utjecaj) i razmjene. Ostatci koljaka i pueva su mnogobrojni,

posebno dagnji. Naene su kosti: goveda, svinja, ovaca, koza, pasa, jelena, te ostaci slame, itarica, rvnjeva i srpova. U 3.stupnju primjeujemo da je sakupljanje dobara (iz mora) vrlo znaajno, i dalje se lovi, ali prevladavaju stoartsvo i zemljoradnja (to dovodi do promjene u nainu ivota) Duhovni ivot Ostatci duhovnog ivota su vrlo oskudni, a javljaju se preteno ostaci kulta mrtvih. Naena su pojedinano ukopana djece u zgrenom poloaju (osim jednog kostura iz Medulina, koji je u ravnom poloaju). Cijeli kosturi se nalaze samo u naseljima na otvorenom. U ovom periodu se javlja kult lubanje. Naeni nakit je malobrojan i smatra se da je sluio za zatitu od opasnosti (kao amuleti). Drutveni odnosi U starijem neolitiku se javlja rodovsko ureenje s matrijarhatskim zajednicama. Naselja su bila krugnog a nekad i trokutastog oblika zbog posebnih uvjeta smjetaja. U kolibama su boravile ue obitelji, a postojala su i zajednika ognjita. Smatra se da je svaki pojas koji je bio odijeljen rovom pripadao jednom rodu. Podrijetlo i kulturni odnosi Prethodne mezolitike kulture utjecale su na razvoj orua i na nain ivota. Impresso keramika se s obale proirila u zalee. Veze sa susjedima su uspostavljene dolinom Neretve, Bosne i Pive, te s Albanijom i Grkom. Odnosi s Italijom imali su najznaajniju ulogu. Naa kultura je najslinija talijanskoj, te se ak odreene faze mogu izjednaiti. Datiranje Stariji neolitik se smjeta u razdoblje od 6000-4600g.pr.n.e. 1.stupanj: naslijedio je mezolitiki nain ivota i kulturu (kamena orua), javlja se zemljoradnja i uzgoj ivotinja. Tip Crvena stijena=tip Prato Don Michele (Tremiti) 2.stupanj: prevladavaju neolitika svojstva, sjedilaki nain ivota, usvajaju se stoarstvo i zemljoradnja. Tip Smili=tip Guadone 3.stupanj: kultura napreduje, stoarstvo i zemljoradnja su se ukorijenili, nestaje impresso keramika, a javlja se tremolo tehnika. Tip Gudnja=Obre I (Starevo IIb)=tip Masseria la Quercia SREDNJI NEOLITIK Zove se jo i danilska kulturna skupina, a obuhvaa I Jadransko podruje. Varijanta danilske kultura otkrivena je u S Albaniji (Cakran), a njeni elementi se nalaze i u Bosni (kakanjska i butmirska kultura), Metohiji, Makedoniji i srednjoj Albaniji. Pronaeno je 37 nalazita: oko Trsta (peine i jedno naselje ablje), u JI Istri (Javorika, Vesanska pe), na Kvarneru (Vela pilja, Jami na sredi), u S Dalmaciji (Vrsi, Smili, Lisii..), srednjoj Dalmaciji (Danilo, karin samograd, Pokrivenik..), J Dalmaciji (Gudnja, Spila), na S Crne Gore (Crvena stijena) i u Hercegovini (Zelena peina, Stolac). Na otocima su uglavnom naene peine. Glavna naselja srednjeg neolotika su: Smili, Danilo, Bribir i Islam Grki - sva se nalaze na otvorenom. Naselja su jednofazna i viefazna.

Naselja i nastambe ivjelo se u naseljima na otvorenom dok su u peine ljudi samo navraali i povremeno u njima boravili. Naselja se veinom nalaze na mjestu starijih naselja (i to uz obalu, uz izvore vode, na plodnim zemljitima..) u nizinama. Naselja su krunog ili polukrunog oblika i bila su okruena rovovima koji su imali obrambenu ulogu. Pronaene su 2 vrste kua: ukopane krune kolibe (Danilo), i nadzemne krune kuce (Smilcic), a vjerojatno i etvrtaste kue s glinenim podom (Bribir). Graene su od debala isprepletenih granjem te su pokrivene slamom. U Danilu su pronaene jame za koje se smatra da su sluile kao ostave i nalazile su se blizu kua, koje su bile etverokutne (pretpostavka) sa stijenkama od debala drveta isprepletenih pruem i oblijepljenih glinom i slamom. Prevladavaju manje obiteljske zemunice. U Smiliu, naselje zauzima iri prostor nego prije, dok su kue madzemne i krunog oblika. Tu su naena 3 koncentrina kruna rova. Posmrtni ostaci U Smiliu su otkrivena 2 kostura (u zgrenom poloaju, sa popudbinom oko njih) i dijelovi 8 lubanja, a svi ti naeni ostaci najvjerovjatnije pripadaju mukarcima mlaim od 30 godina. Prema svojstvima kostiju zakljueno je da pripadaju mediteranskom tipu ljudi srednje visine. U Danilu su naena 3 kostura (u zgrenom poloaju) i dio lubanje, sve su to bila djeca, a popudbina nije naena. Koroec smatra da je postojala nekropola izvan naselja, ali da su se nekada djeca pokapala u blizini, zbog straha od pomora; dok je Benac zakljuio da su to ostaci kulta lubanje i obreda oko rtvovanja djece. Pokretni ostaci: Kameni proizvodi su raeni od raznih vrsta kamena (pjeenjak, opsidijan, kremen..). Od kremenih kresanih predmeta najei su noevi, pa strugala. Pronaeni su i kremeni vrhovi strelica, koje su raznih oblika. Od opsidijana su takoer preteno izraivani noii, ali su oni vrlo rijetki. Naeni su glaani predmeti, sjekira, dlijeto, ekii i nakit.

Od kotanih predmeta najbrojniji su iljci, ila, dlijeta i glaalice. Javljaju se i udice, igle, nakit i ploice.

Predmeti od koljaka i pueva su vrlo rijetki, a najei su od koljke Spondylus. Od njih se radio nakit i njima se trgovalo. Nakit je takoer raen od raznih materijala: keramike, pueva, kostiju, dok nakit od kamena i koljaka prevladava. Uglavnom su to privjesci, narukvice, prsteni, ukrasne igle.. Plastine izraevine su zapravo bolja gruba keramika, napravljena od gline mjeana s kalcitom, u tamnosmedim tonovima. Postoje 4 tipa plastike: ljudski zvonoliki likovi (ukraeni su udubljivanjem, crvenom inkrustacijom i premazane crvenom bojom, a motivi su pravocrtni i krivocrtni geometrijski likovi), ljudski realistini likovi (sa zaravnjenom glavom ili glavom u obliku posudice; imaju trokutast nos, bademaste oi, spljoteno tijelo, zailjena ramena, zaobljeni bokovi; nemaju ukrasa), ljudske plastine noge (stopalo i donji dio potkoljenice; a stopala su ukraena crtama to su naznake obue), ivotinjski likovi (1.- s pravokutnom ploicom s uzdunim kanalom po sredini na leima, i bez ukrasa; 2.- s posudicom na leima i sa udubljenim ukrasnim motivima; govedo, svinja, medvjed) Keramika srednjeg neolitika je najraznovrsnija i najdekorativnija keramika skupina uope. Najee su se izraivale posude, ali ima i lica, kolutova... Keramiku dijelimo na 5 vrsta: 1. Gruba, ukraena urezivanjem: napravljena je od gline mjeane s usitnjenim kristalnim vapnencem i peena je na otvorenoj vatri. Povrina joj je zaravnjena. To su uglavnom bile posude za svakidanju upotrebu. 2. Bolje obraena, preteno ukraena udubljivanjem: napravljena j od gline koja ima manju i sitniju kolicinu kristalnog vapnenca. Posude su glaane i raznih su oblika i naina ukraavanja (udubljivanje, crvena ili bijela inkrustacija, premazivanje, ubodi, igosanje, reljefni motivi..). Javlja se strog geometrizacija motiva. 3. Fina slikana: napravljena je od sivoute gline bez eljeznog oksida i peena je u zatvorenim peima. Radile su se samo posude, ali su bile raznih oblika i ukraene slikanjem s 2-3 boje. Javljaju se geometrijski motivi.

4. Gruba slikana: raeno je samo posue. Bile su dobro glaane, u jednostavnim oblicima, te ukraene slikanjem i geometrijskim motivima. 5. Keramika tipa Malo Korenovo, ukraena urezivanjem: napravljena je od iste gline.

Gospodarstvo Osnovne grane su i dalje lov, ribolov, stoarstvo, zemljoradnja i sakupljanje hrane. Od domaih ivotinja imali su: goveda, koze, ovce, svinje i pse. Dok su divlje ivotinje bile: divlje koze, jeleni, srndai, lisica i ptice. Skupljaju se koljke (dagnje, anice, konjsko kopito, ostrige..) i puevi - za prehranu, izradu ukrasa i trgovinu. Uzgajaju se: penica, pir, jeam i ra, a orua za obradu zemlje su: rvnjevi, srpovi, noevi i sjekire. Izvoze se koljke u Bosnu i Sloveniju, posude u kakanjsku kulturu, plastika i keramika u Cakran-kulturu, a uvoze se kotanih predmeti iz kakanjske i opsidijan s Lipara. Izrauje se obue i odjea. Duhovni ivot Javljaju se kult mrtvih i kult lubanje. U kultu mrtvih posebni su pojedini ukopi djece i odraslih u zgrenom poloaju, ili ukopi odreenih djelova kostura (najee lubanje). Ukopi djece dokaz su rtvovanja prigodom gradnje kua ili naselja. Neki kosturi su sahranjeni sa prilozima koji vjerojatno oznaavaju sahranjivanje istaknutih lanova roda. Kult lubanje vezan je uz kult predaka zbog preuzimanja duhovne moi i ivotne snage. Jo uvijek nema dokaza o grobljima, a naeno je dosta nakita i raznih predmeta, koji su veinom imali simbolino i magijsko znaenje. Crvena boja imala je maginu mo, oznaavala je krv i ivot (posude su esto premazivane crvenom bojom), dok je bijela boja bila sporedna. Znaajnu ulogu imali su i plastini likovi oznaavali su dvojna bozanstva te obrede plodnosti. Drutveni ivot Naselja su bila prostranija i krunog oblika. Uvjeti ivota su se poboljali, a proizvodnja je napredovala. To je dovelo do veeg prirasta stanovnitva. Drutvene zajednice su bile dobro ureene s matrijarhatnom zajednicom. Napuenost nije bila prevelika i jo je bilo ciklikih seljenja. Podrijetlo i kulturni odnosi

S obzirom na podrijetlo postoje 2 miljenja: 1) migracija (njom se nemogu razjasniti svojstva kulture); 2) postupni razvoj. Ulogu u razvoju je imala ranija domaa kultura. Jedina kultura iz koje su proizvodi uneeni je kultura Malo Korenovo. Preko butmirske kulture su se proirili elementi danilske kulture u vinansku i sopotsku. Drimom su se irili do Metohije i Kosova. Cakran-kultura predstavlja sponu izmedu Grke i nae obale. Fina keramika danilske kulture je ista kao u I fazi Ripoli-kulture (It) (ista je vrsta gline, nain izrade i peenja, boje, geometrijski motivi i oblici posuda) Datiranje Danilska kultura se smjeta u razdoblje od 4500-3500g.pr.n.e. danilska kultura = kakanjska kultura (Bosna) = Malo korenovo (Slavonija) = Cakran (Cakran) = Sesklo (Grka) = Scaloria bassa (Daunija) = Matera-Capri IIa (J Italija) = Ripoli I (Italija)

KASNI NEOLITIK Nazvan jo i hvarska kulturna skupina. Rairena je uglavnom na podruju kao i danilska skupina. Kulture s hvarskim utjecajem su: butmirska (srednja Bosna), lasinjska (SZ Hrvatska), Alpska facies lengyelska kultura (Slovenija), Kosovo, Makedonija + Lika. Naeno je 48 nalazista + 1 (u Lici). To su nalazita oko Trsta (niz peina), u J Istri (Javorika, Gradina..), na Kvarnerskim otocima (Vela pilja, Jami na Sredi), u S Dalmaciji (Smili, Islam Grki, Benkovac, Lisiii..), u srednjoj Dalmaciji (Danilo, karin samograd, Markova pilja, Grapeva pilja, Pokrivenik..), u J Dalmacija (peine Spila, Gudnja), na S Crne Gore (Odmutnjapa, Crvena stijena), u Hercegovini (Lisiii, Zelena peina) + Lika (Golubinjaa). Veina nalazista je naena u peinama, dok su najvea naselja na otvorenom i to u Smiliu, Lisiiima, Islamu Grkom i Bribiru. Ta su naselja i najrazvijenija. U ovom periodu je dolo do poveanja oborina, otopljenja klime i ponovo se trajno naseljavaju peine. Posljedica toga je i osiromaenje kulture.

Naselja i nastambe Naseljenost je ista kao i ranije ali s veim brojem trajno naseljenih peina. U peinama su naena vatrita i ognjita (od kamenih ploa bez vezanja glinom i krunog su oblika). Naselja na otvorenom imaju isti poloaj kao i prije, krunog i polukrunog su oblika ali su vea. Nastambe su takoer krunog oblika sa ognjitima. U poetku se stanovalo u zemunicama a

kasnije u nadzemnim etvrtastim kuama. Opet se javljaju 2 vrste kua: ukopane krune kolibe (Danilo) ili nadzemne krune kolibe (Smili) i etvrtaste s podovima od gline (Bribir) ili bez podova (Lisiii). Kue su graene od pletera i granja. Posmrtni ostaci Najvie je kostiju naeno u Grapevoj pilji. Meutim, te kosti su bile razbacane, pa je G. Novak zakljuio da je peina sluila u obredne svrhe a ne za stanovanje. U Lisiiima, Smiliu i Pokriveniku na Hvaru naeno je vrlo malo kostiju. Pokretni ostaci kulture Od kamenih proizvoda najvie je kremenih kresanih i glaanih predmeta. Njih nalazimo na 3 podruja: Lisiii, Hvar i S Dalmacija. Nalazimo alat, oruje, nakit, obredni predmete i dr. Kamen se obrauje kresanjem, bruenjem i glaanjem. Upotrebljavale su se razne vrste kamena, a izraivale su se strelice, sjekire, ekii-sjekireOd opsidijana su pronaeni samo noii..

Kotane predmete takoer nalazimo na 3 podruja, a to su: Hvar, Hercegovina i S Dalmacija. Javljaju se novi predmeti: varijanta harpuna, osti, ukrasne igle, puce, probuene motike, mlatovi. Krupna orua i oruja se nalaze u Smiliu i Lisiiima (lov i zemljoradnja) a na otocima ih nema. Izraevine od koljaka i pueva su rijetke i veinom nema obraenih koljaka ni pueva. To je vjerojatno tako, zato to su se na otocima oni kosistili za prehranu a ne za nakit. Pojedine koljke kao Spondylus, izvozile su se u unutranjost. Nakit je od keramike, koljaka, pueva, kamenja i kostiju. Nema promjene od prethodne faze. Keramika je raznolika, a razvijala se na poseban nain po uim mjesnim zatvorenim prostorima. Istiu se 4 prostorne varijante: 1. hvarska na srednjodalmatinskim otocima i uem obalnom pojasu (to nalazimo slikanu keramiku sa spiralnim i meandarskim motivima) 2. lisiika u zaleu, ugl. u Hercegovini (tu su urezani motivi) 3. smilika, u S dalmaciji (udubljena i grubo slikana keramika s pravocrtnim motivima) 4. S Jadran ili u Istri (mijeaju se elementi, dosta su siromani al prevladava smilika varijanta) Razlike su se javile zbog razliitih zemljopisnih uvjeta, razlike u gospodarstvu, predajama, meusobnim vezama i vezama sa susjedima. esto se javljaju: monohromija, spiralni reljefni ukras, gruba slikana keramika, poluloptaste i dvostoaste zdjele, ae, plastika, crvena boja, urezivanje, udubljivanje, brazdanje.

Plastika, njena izrada se nastavlja iz danilske faze. U Smiliu ih ima najvie. I ovdje se takoer zdvajaju 4 podruja po posebnim svojstvima: S Dalmacija, srednja Dalmacija, Hercegovina, S primorje (nema plastike). Svojstva je naslijedila od prije, a razlike su da se manje radi zvonasta plastika, a do izraaja dolaze realistika svojstva i gube se ustaljeni oblici. Dijele se na 5 tipova: ljudske zvonolike likove (ee poprima stvarne oblike, esto imaju ivotinjske maske), ljudske realistine likove (shematizirani su i stilizirani, spljoteno i etvrtasto tijelo, bez ukrasa, samo glava premazana bijelom bojom), ljudske plastine noge (iste su kao u danilskoj), ivotinjske likove (isti su kao i prije), ivotinjske glave (glava ovna je naena u Markovoj pilji). U posljednjem dijelu kulture, nestaje plastika zbog nazadovanja i porpadanja cijele kulture. Stvarnije su oblikovane, slobodniji ukras, vea raznovrsnost, ali loija tehnika Gospodarstvo Nije se puno izmjenilo, glavne grane su: lov, ribolov, stoarstvo, zemljoradnja i sakupljanje dobara. Stoarstvo ipak ima najveu vanost, dok je to u planinskim predjelima lov. U Lisiiima prevladava lov, u S Dalmaciji su zastupljene sve grane, a na otocima prevladavaju stoarstvo i ribolov. Razmjena dobara sa S Italijom se tek uspostavljala i to u Istri. Duhovni ivot Nasljedstvo je danilske kulture. I dalje se javlja kult lubanje. Pronaeni su razni privjesci, probueni ivotinjski zubi, kolutovi, ukrasne igle, te imaju simboliko i obredno znaenje (amuleti). Kuglice od Spondylusa obojane crveno, keramiki kolutovi, motivi kruga (sunce) i polukruga (mjesec) na keramici i spiralni ukrasi, povezuju se s oboavanjem sunca. Likovi premazani crveno oznaavali su muka boanstva plodnosti (sunce), dok su bijela bila enska (mjesec). Na kraju se gube elementi ranijeg duhovnog ivota to dovodi do promjena i osiromaenja kulture (uvjet tome bile su klimatske promjene: poveanje oborina to dovodi do povlaenja u peine) Drutveni odnosi Neka naselja su proirena zbog napredovanja, to dovodi do prirasta. iri se i prostor trgovine i razmjene. Naselja su ostala istog oblika kao prije, a unutar naselja je postojalo je zajedniko i pojedinano vlasnitvo. Podrijetlo i kulturni odnosi 2 su osnovna miljenja o nastanku hvarske kulture: 1) razvila se pod utjecajem vanjskih initelja ili migracijama, i 2) razvila se postupno na domaem tlu iz danilske kulture.

Najire veze imala je s butmirskom kulturom u Bosni (tamo izvozi proizvode), dok je obrnut utjecaj bio slab, a razmjena je bila mogua zbog veze preko Neretve i Bosne. Veze s vinanskom kulturom (preko butmirske ili Drinom), Makedonijom, Kosovom, sopotskom kulturom, Malo Korenovo, lasinjskom kulturom (preko Kupe) Datiranje Hvarska kultura smjeta se u razdoblje od 3500-2500g.pr.n.e. hvarska I = butmirska I = Cakran III = Dimini I,II = Scaloria alta (Matera-capri IIb) = Ripoli IIa = Quinzano hvarska II = butmirska II = Maliq-Kamnik I = Dimini III,IV = Serra dAlto = Ripoli IIb = Rivoli Chiozza hvarska III = butmirska III = Larissa = Diana = Ripoli III (Atiggio di Fabriano I) = RivoliCastelnevo = Lagozza ZAKLJUNA RAZMATRANJA Postoji nekoliko naina odreivanja datuma: povijesno-komparativna metoda, metoda C14, stratigrafija.... Problem je to se datumi dobiveni metodom C-14 ne poklapaju sa stratigrafijom. Metodom C14 dobiveno je: Vina 4400. 3200g.pr.n.e Starevo 5300. 4500g.pr.n.e Problem geneze: 1.migracijska teorija (Milutin Garaanin): teorija osnovana na staroj ex oriente lux teoriji,a to je: prodor novih ljudskih grupa, manifestacija iz vanbalkanskog prostora. Rezultira drukiji razvoj ekonomije, stoarstva i zemljoradnje. 2.teorija autohtonizma (Benac i Srejovi): nastanak se smatra kao interni proces zavisan o unutranjoj ekonomskoj i kulturnoj evoluciji Danas shvaamo da su obe teorije tone. Kasnije se Garaanin ispravio i rekao je da je to bila sukcesivna migracija (sporo prodiranje zemljoradnika koji su prenosili sa sobom svoju kulturu). Moemo zakljuiti da je u Jadranskoj zoni autohtonost najjae izraena. A povezanost odreenih kultura s impresso kulturom, posljedica je dodira pojedinaca odreenih grupa, a ne migracije. Danilska kultura je najvie doticaja imala sa Italijom, dok je hvarska imala doticaj i sa J Balkana, unutranjosti i Italijom. Svaka od tih kultura je imala utjecaj drugih ali i utjecaj na druge kulture. Religija se ograniavala na magijske obrede za uspjean lov i ribolov, te su se javljali kult mrtvih i kult lubanje. U danilskoj fazi, najznaajnija grana gospodarstva je bila zemljoradnja pa su se smanjili nalazi u peinama. U hvarskoj fazi se ljudi opet vraaju u peine zbog klimatskih promjena i ponovo je stoartstvo glavna grana gospodarstva. Ostaci nastambi na Jadranu su vrlo slabi, jer nema vrsto graenih kua i imaju tanke zidove. Zakljuujemo da nije bilo veih migracija. Eventualni dodiri kultura, trgovina i razmjena dobara uvjetovali su neke promjene. Meutim, svaka kultura ima svoje odreene elemente koji su je izdvojili od drugih, i tih se elemenata i dri.

POPIS LITERATURE: Praistorija Jugoslavenskih zemalja II: Neolit POPIS SLIKA: .http://www.index.hr/forum/16/priroda-okolis-putovanja/tema/325980/spilje-i-jame.aspx?p=2 http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_ma nja_radulovic.html http://www.most.ba/042/083.htm http://www.vela-spila.hr/novosti.html http://dzuturum.blogspot.com/2010_07_02_archive.html http://www.montenegrina.net/pages/pages1/muzika/muzicki_instrumenti_iz_crvene_stijene_ma nja_radulovic.html http://www.vela-spila.hr/srednji-neolitik.html http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/tabid/40/language/en-GB/Default.aspx http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674 http://beta.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=C8880B17-DDCE-4BE3-9230-7ED5D2222674