SUSTAV KATOLIKIH KOLA ZA EUROPU SREDNJA MEDICINSKA KOLA KC SARAJEVO

CATTALLOVA TEORIJA LINOSTI

ANDRE PANTNER

VELJAA 2012

PROF.MED.PSIHOLOGIJE DANIJELA

Linost
Linost je jedan od temeljnih pojmova u psihologiji i odnosi se na vrst, stabilan i kompleksan sklop osobina koje odreuju karakteristino ponaanje pojedinca. Tu spadaju intelektualne sposobnosti, motivi, emocije, ciljevi, namjere, nain ponaanja. Linost ine i sposobnosti, temperament, karakter, stavovi. To je sustav karakteristika pojedinca na osnovu kojeg se pojedinac, individua razlikuje od svih drugih individua. Psihologija linosti prouava cjelinu psiholokog ivota i ponaanja i trai to je karakteristino, a to zajedniko za odreenu grupu ljudi ili pojedinca kada se prati njihovo ponaanje. Linost se moe definisati kao nain ponaanja karakteristian za pojedinca. Moemo linost takoer definisati i kao jedinstvo osobina koje se formiraju djelovanjem sredine i pojedinca i odreuju za njega karakteristian nain ponaanja. Teorija linosti je sistem principa, pretpostavki, injenica i pojmova koji se odnose na prirodu i funkcionisanje ovjeka. Teorije linosti prouavaju temperament, karakter i motivacije. Temperament je nain emocionalnog reagovanja ljudi. Karakter se odnosi na voljne i moralne karakteristike. Radi se o sposobnosti upravljanja voljom i etikim principima. Svatko ima osnovne karakteristike linosti, osnovne emocije, glavna ubjeenja, stavove i vrijednosti. Motivacije kreiraju ponaanje i reakcije na osnovu temperamenta i karaktera. Teorije linosti se mogu svrstati u 5 grupa : 1. psihoanalitike terije linosti ; 2 .bihejvioristike teorije linosti; 3. humanistike teorije linosti; 4. faktorske teorije linosti i 5. socijalne teorije linosti. Takoer, teorije linosti se bave razvojem i definisanjem ovjekovih potreba. Tako se dijele u 3 grupe: 1. bioloke teorije - tu spadaju nasljee i nagoni, predstavnik je Freudova terija linosti: 2. personalistike,humanistike teorija- tu spada individualni razvoj ovjeka, predstavnik je Olportova teorija linosti i 3. sredinska teorija- predstavnici su Frommova teorija, zatim Adlerova i drugih.

Prema psihoanalizi, linost je sloen sistem koji obuhvata i podsisteme i zato se orijentie na razmatranje podsvjesnog. O tome ta je linost i kako se formira postoje mnoga shvatanja. Sve novije definicije istiu 3 momenta : 1. jedinstvo ili integritet linosti- to znai da kad govorimo o linosti mislimo na cjelokupnog pojedinca, jer se u razliitim oblicima ponaanja izraava karakter pojedinca; 2.jedinstvenost ili osobenost linosti- to znai da se svaki pojedinac razlikuje od drugog po osobinama i 3.relativna dosljednost u ponaanju- dosljednost se manifestuje u ponaanju u slinim situacijama. U svakoj osobi postoji osnovna struktura linosti, a nju ine ovjekovi motivi, ubjeenja, stavovi, vrijednosti i poseban nain kako je to u ovjeku povezano. Kada se neke osobine redovno, smatra se da je tome uzrok zajedniki faktor.

TEORIJE LINOSTI
Postoje mnogi psihoanalitiari koji su se bavili analizom ovjekove linosti, pa tako postoje i mnoge poznate teorije linosti. Jo je Hipokrat podijelio ljude u 4 grupe: 1.kolerini- ljudi koji imaju i pokazuju jaka osjedanja, impulsivnost, bijes ; 2.flegmatini- ljudi koji reaguju rijetko , sporo,neosjetljivi su ; 3.sangvinini- uravnoteni ljudi i 4.melanholini- ljudi koji reaguju rijetko, ali intenzivno, neaktivni su, spori, pokazuju tugu, brigu. Jedan od najpoznatijih psihoanalitiara bio je Sigmund Freud. Njegova klasina teorija linosti nastala je na samom poetku 20. stoljeda, oko 1900. godine. Prvo njegovo otkride u vezi sa ovjekovim ponaanjem je da se ovjek ne ponaa samo na osnovu svijesti ved da postoji i podsvjesno ponaanje i da se ono mijenja onako kako ovjek sazrijeva. Pokretake snage ovjeka su uroene i formiraju se pod uticajem obitelji u ranom djetinjstvu i te pokretake snage su nagoni. Po freudu, linost je podijeljena u 3 podruja : 1.nagonski dio linosti je ID ili ONO gdje nagoni tee da se zadovolje bez kontole ili limitanesvjesna faza ; 2.iskustveni dio linosti je EGO ili JA, to je realistiki dio linosti koji se prilagoava okolini da zadovolji potrebe ili nagone- svjesna faza i

3.dio ovjekove linosti je SUPEREGO ili NAD JA, to je ovjekova savjest i uz pomod ove faze ovjek se socijalizuje, prihvata norme ponaanja, etiku, realnost, prilagoava se uslovima sredine- dijelom svjesna, dijelom nesvjesna faza . Po Freudu ovjekova linost se formira do 5. godine ivota, a poslije se stiu iskustva, razvijaju se sposobnosti i ovjek socijalno sazrijeva. Prama Erihu Frommu linost se razvija i formira tako da sredina postavlja zahtjeve pojedincu, koji, da bi opstao, mora izgraditi odreene osobine linosti i naine ponaanja, koji mu omoguduju prilagoavanje drutvenoj sredini. Karl Roders uenje o ovjeku zasniva na tome da je ljudsko bide racionalno i da se rukovodi odreenim ciljevima, a ponaanje ovjeka u odreenim situacijama ovisi od svjesnog, linog i individualnog shvatanja situacijama. Po miljenju Abrahama Moslowa ostvarivanje ovjekovih ciljeva odvija se po odreenim zakonitostima, jer su razliite potrbr razliito vane za pojedince. Po Olportu linost je organizacija psiho-fizikih karakteristika linosti koje odreuju njeno ponaanje i razmiljanje. Jung je definisao 4 para psiholokih dimenzija : 1. ula-inuicija ; 2.razmiljanje-osjedanje; 3.ekstravertnost-intravertnost i 4.procjenjivanje-primanje.

RAYMOND CATTELL I NJEGOVA TEORIJA LINOSTI

Raymond Bernard Cattell (1905.-1998.) bio je britanski i ameriki psiholog poznat po ispitivanjima u psihologiji, iz oblasti crta linosti, sposobnosti, motivaciji, temperamentu, emocionalnosti, klinikih dimenzija osobnosti. Vjerovao je i elio da psihologija postane znanost priznata poput ostalih, da se teorije psihologije mogu testirati na objektivan nain i da se tako i prikau. Nastojao je da putem matematikih modela unese red u strukturu ljudskog ponaanja. Ispitivao je mnoga podruja u psihologiji, a naroito je bio posveden naunoj metodi. Napisao je 50 knjiga, 500 lanaka, preko 30 testova. Zalagao se za metodu faktorske analize da bi ispitao osnovne dimenzije osobnosti, motivacije i kognitivne sposobnosti. Najvedi rezultat njegove faktorske analize je otkride 16 faktora ljudske osobnosti (16 PF) koje je nazivao i za koje je vjerovao da su izvor ljudke osobnosti i ljudskog ponaanja.

Roen je 1905.godine u Engleskoj, malom gradu blizu Birminghema. Oeva porodica je bila poznata kao inovatorska za motore, automobile i strojeve. Bio je prvi u obitelji koji je iao na univerzitet. Studirao je fiziku i kemiju na Univerzitetu London. Bio je iz prve ruke posmatra unitavanja i uasa i patnji u Prvom svjetskom ratu. Tada ga je poela privlaiti ideja da pomae ljudima oko sebe koritenjem nauke. Odluio je da promijeni studij i promijenio ga je u studij psihologije koji je zavrio 1929.godine. Oenio se i dobio sina. Pisao je svoju prvu knjigu i potakao je otvaranje djeje klinike u Leicesteru. 1937.godine napustio je Englesku i preselio u SAD. U poetku je bio profesor psihologije na Columbia university, a zatim je predavao na jo nekoliko manjih univerziteta. Napokon je 1941. preao na Harvard University, gdje je zapoeo istraivanja osobnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata je sluio civilnu slubu kao konsultant US vlade, razvijajudi testove i ispitivanja za izbor oficira u vojnim snagama. Poslije zavretka rat se vratio na Harvard i ponovo oenio. Supruga mu je godinama pomagala u mnogim istaivanjima, ispitivanjima i pisanju testnih razvijanja. Imali su kderku i sina. Od 1945.godine je na poziv kolega preao na Illinois university. a jedan od razloga je bio to su na tom univerzitetu ved tada imali kompjuter koji mu je pomagao u njegovom radu na faktorskoj analizi. 1949.godine on injegova supruga su osnovali Institut za testiranje osobnosti i sposobnosti. 1973.godine otiao je u mirovinusa Illinois univerziteta, a 1977.godine se preselio na Havaje i ponovo se oenio sa psihologinjom koja mu je pomagala na istraivanjima upotrebljavajudi 16 PF i na ostelim testovima. Umro je 1998.g. na Havajima sa blizu 93 godine. Cattell vjeruje da psiholoka nauka treba da poiva na preciznim mjerenjima. On tvrdi da sve to postoji moe da se mjeri. Ubijeen je da de ovjek modi predvidjeti ponaanje svakog pojedinca. Najede koriten postupak u istraivanju linosti je faktorska analiza i sastoji se u tome da se u velikom broju razliitih testova utvrdi manji broj zajednikih faktora na osnovu kojih se objanjavaju oblici ponaanja. Cattell za faktorsku analizi koristi 3 vrste podataka : 1. L-podaci, to su podaci iz linog ivota osobe (dokumenti,procjene vrnjaka) 2.Q-podaci, podaci koje pojedinac daje sam o sebi (upitnici) 3.T-podaci, podaci testiranja ponaanja u konkretnoj situaciji. Ako polazimo od toga da se ovjek u raznim situacijama ponaa na slian nain, Cattell zakljuuje da ponaanje nije uvjetovano situacijama ved osobinama linosti. Do tih osobina se dolazi faktorskom analizom. Crte linosti odreuju razne oblike ponaanja. Te crte se, po Cattellu, mogu formirati pod uticajem genetskih faktora, faktora sredine ili istovremenim djelovanjem obje vrste faktora. U ponaanju linosti se ispoljavaju 3 vrste stalnih i povremenih osobina. Stalne, posojane osobine su dinamike crte linosti, sposobnosti itemperament. A u situacione, povremene osobine spadaju stanja, raspoloenja i navike. Cattell strukturu linosti predstavlja kao sistem u kome prvi nivo ine primarni faktori-faktori crta, drugi nivo ine faktori drugog reda -faktori tipa i tredi nivo su faktori 3.reda.Faktori drugof tipa su utvreni analizom primarnih faktora i l-podataka i to su prilagoenost,

opreznost i nezavisnost tj. potinjenost.Naroito su izdvojeni faktori 3.reda i vrlo su slini freudovim pojmovima ID, EGO I SUPEREGO. Faktori 3.reda su : A.egocentrinost,nezrelost; B. svjesno peihvatanje spoljnih normi ponaanja C. naglaena samosvjesnost, savjesnost. Cattellove crte nemaju motivacioni karakter, pa onposebno razmatra strukturu motivacije. Faktorsku analizu koristio je za sistematizaciju izvornih osobina linosti i za sistematizaciju motivacije. 16 faktora linosti (16 PF) je sveobuhvatna mjera linosti koja ima iroko podruje primjene. Postoji, dakle 16 primarnih i 5 opdih faktora. Opdi faktori se dobiju kombiniranjem primarnih. Primarni faktori: A. toplina B. rasuivanje-inteligencija C. emocionalna stabilnost E. dominacija F. ivahnost- impulsivnost G. svijest o pravilima H. socijalna odvanost I. osjetljivost L. opreznost-sumnjiavost M. apstraktnost-imaginacija N. privatnost- otroumnost O. bojaljivost-nesigurnost Q1. otvorenost za promjene Q2.samodovoljnost Q3.perfekcionizam-samodisciplina Q4. napetost

Opdi faktori: EKS ekstraverzija ANKS anksioznost SK samokontrola NEOV neovisnost NES nesentimentalnost Cattellovi faktori linosti formiraju se na osnovu razliitih podataka, izvjetaja i laboratorijskih testiranja. Cattellovi oblici 16PF se i danas koriste u dijagnostike svrhe za razliku od mnogih drugih teorija. Faktorska analiza se iroko primjenjuje u psihologiji linosti i Cattellova je jedna od najuticajnijih i najkoritenijih.