You are on page 1of 42

IVAN KRSTITELJ RANGER (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 19. VI. 1700. Lepoglava, 27. I. 1753.

Redovnik pavlin. Prvu je slikarsku poduku stekao oito u Innsbrucku ili Wiltenu, gdje su radili mnogi znaajni tirolski umjetnici na elu sa slikarskim obiteljima Schor i Waldmann. Premda se ve tamo mogao upoznati s djelima slikara kolovanih u Bavarskoj i Italiji, njegov rad pokazuje neposredne dodire sa sjevernotal. i junonjem. slikarstvom s po. XVIII. st. U Hrvatskoj se pojavio krajem 20-ih godina [XVIII. stoljea] kao zreo barokni slikar koji je na osebujan i vrlo prepoznatljiv nain spojio tirolsku slikarsku tradiciju s elementima bavarskoga i tal. iluzionizma. Sljedeih etvrt stoljea usavravao je svoje zrelo barokno slikarstvo, razraivao ga i prilagoavao razmjerno skuenim crkvenim prostorima SZ Hrvatske, graenim tek iznimno u baroknom stilu. R. je u prvom redu poznat kao slikar zidnih slika. Vei dio njegovih fresaka nalazi se u crkvama ili kapelama pavlinskoga reda kojemu je i sm pripadao (Lepoglava, trigova, Olimje, Remete, moda Svetice i Sv. Helena kraj akovca), ali je slikao i za franjevce (Varadin, Krapina, Krievci) te svjetovne naruioce (Belec, Donja Voa, vjerojatno Vinjica). Radio je i slike na dasci (Sv. Ivan na Gorici kraj Lepoglave, Lepoglava korske klupe, Purga Lepoglavska), dok je ouvano manje slika u tehnici ulja na platnu (Belec, Remete). Poznata je samo jedna grafika s njegovom signaturom, objavljena u 'Natale solum' pavlina J. Bedekovia 1752. ...

Caspar Waldmann (Innsbruck, 1657. 1720.), Pohod Marije Elizabeti, 1708., fresko. Brixen (Bressanone), kapela dvorca izbornoga knezabiskupa (dolje: detalj potpisa s godinom).

TIROLSKI UZORI RANGEROVOG SLIKARSTVA

... U slikanju iluzionistike arhitekture R. se oslanjao na predloke A. Pozza, za tipologiju likova koristio se elementima tirolskih i tal. slikara s po. XVIII. st., dok je u ukupnom rjeavanju interijera pronaao ravnoteu izmeu nemirna uzgona srednjoeur. iluzionizma i razmjerno malih i niskih crkava SZ Hrvatske. Pri tome je pomnim odabiranjem gledita uspjeno spojio velike kompozicije niih zona, u kojima dominiraju skulptorski rijeeni likovi (Lepoglava, Remete pa i trigova) s iluzionistiki slikanom bogatom arhitekturom koja rjee zavrava kupolama u maniri A. Pozza (Olimje, Purga Lepoglavska), a ee se nad bogatim vijencima (Purga Lepoglavska svetite, Belec kapela Sv. Stjepana) ili balustradama (Remete, Kamenica) rastvara prema nebeskom prostranstvu. To mu je uspjelo ak i u Lepoglavi: zateena je gotika rebra svetita marmorirao i kroz njih kao kroz reetku omoguio pogled u Nebo, gdje je smjestio prizor Krunjenja Marijina okruen nizom arhanela. Rangerovi su ikonografski programi vrlo sloeni i teoloki vrsto utemeljeni, zahvaljujui suradnji s pavlinskim teolozima. Najee je cijeli oslikani prostor povezao zajednikom idejom, koju je s umetnutim kronogramom gotovo redovito ispisao na vidljivu mjestu. Tu je ideju obrazlagao u odvojenim medaljonima nizom popratnih ilustracija iz Staroga i Novoga zavjeta, prizorima iz klasine mitologije, te dopunjavao simbolima i amblemima, ponekad s latinskim natpisima. [] Uz to je u slikarstvo kontinentalne Hrvatske unio jo nekoliko novina. Tako je ve 1731. u kapeli Sv. Ivana na Gorici izveo svoju prvu slikanu oltarnu arhitekturu, to je poslije ponavljao u Purgi Lepoglavskoj i Kamenici; na apsidi te kapele naslikao je istodobno svoj prvi samostalni pejza koji je posluio kao pozadina skulpturi Sv. Ivana Krstitelja. Krajolicima slikanima na karakteristian nain ukrasio je niz malih kompozicija (korske klupe, mali jednobojni i obojeni medaljoni u Sv. Ivanu na Gorici, Purgi Lepoglavskoj, Olimju, Remetama, trigovi). Slikane oltare, vijence i balustrade, te druga pogodna mjesta na svojim kompozicijama ukraavao je raskonim cvjetnim aranmanima u slikovitim vazama koje su postale svojevrsnim 'potpisom' pavlinskih slikara openito. Ma[rija]. Mir[kovi]., Ranger, Ivan Krstitelj,
u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, II., Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1995., str. 133-135.

OSLIK KAPELE SV. IVANA KRSTITELJA NA GORICI KRAJ LEPOGLAVE, 1731. - Rangerovo prvo sigurno djelo -

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), iluzionirani oltar u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, 1731.

Kapelica sv. Ivana Krstitelja jednobrodna je crkva s trijemom, zvonikom u osi proelja i poligonalno zavrenim svetitem. Vanjski poligonalni plat svetita ne odgovara nutarnjoj situaciji, jer je svetite pregraeno drvenim 'zastorom' na kojem Ranger slika iluzionirani mramorni oltar. Drvena pregrada ima tri otvora. Sredinji je predvien za skulpturu sv. Ivana Krstitelja, djelo Aleksiusa (Aleksija) Knigera iz 1763. godine. Iza nje se, u zidu, nalazi okrugli prozor, oculus. U jutarnjim satima sunevo svjetlo prolazi u debelome snopu kroz zid, rasvjetljuje pustinjsku kulisu (palme, stijene) i stvara auru oko skulpture titulara. Davni scenografi i dalje svakodnevno stvaraju dojam omiljele barokne situacije vizije, privida ili ukazanja. Druga dva otvora su vrata koja omoguuju oltarni ophod. Rez vrat slijedi nutarnje rubove okvira iluzioniranih nia u kojima su slikani Ivan Klimak i Ivan Gvalberto. Sva tri otvora naglaavaju snanu kazalinu komponentu iluzionirane kulise, kojom se sveenik i vjernici kreu kao publika, ali i protagonisti liturgijskih obreda. Slikana oltarna arhitektura i skulptura perspektivno prelaze u stvarni prostor gledatelja, a gledatelj pogledom ulazi u nutrinu otvora za skulpturu titulara ili pak ophodom oko oltara izravno u iluziju. []
Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, 1700. Lepoglava, 1753.), iluzionirani oltar u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, 1731.
Sanja Cvetni, Kapela sv. Ivana Krstitelja na Gorici kraj Lepoglave pustinjaka ikonografija, u: Croatica Christiana periodica 52 (2003.), str. 119-120.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), iluzionirani oltar u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, 1731.

Rangerov repertoar obiluje dekorativnim elementima koji zaklanjaju jasnou arhitektonske iluzije. Monokromno slikani aneli-atlanti potpuno zaklanjaju stupove oltara, a same anele u donjem dijelu zaklanjaju bogato ornamentirane vaze s cvijeem. Susljedovanje motiva ini prostor sabitim, neitkim i razbija iluziju. Svrnemo li pogled s oltara na kojem su motivi i njihova preklapanja zgusnuti prema rubu, ili na zidove svetita, Rangerov zidni oslik zadobija onaj osnovni znaaj po kojem ga moemo proglasiti quadraturom: 'a to je da postoji logina prostorna veza, kontinuitet, izmeu perspektive slikanoga prostora lane arhitekture i stvarnoga prostora'. Prostorni kontinuitet postoji i u arhitekturi oltara, ali se zbog hipertrofirane dekoracije tee ostvaruje. Ako usporedimo iluzionistika rjeenja na zidu s onima na svodu svetita kapele, moemo za prve ustvrditi da upletanje iluzioniranoga u stvarni promatraev prostor ipak opravdava naziv quadratura, dok je njezinu prisutnost na svodu znatno tee braniti. Sanja Cvetni, Kapela sv. Ivana Krstitelja na Gorici kraj Lepoglave pustinjaka
ikonografija, u: Croatica Christiana periodica 52 (2003.), str. 121.

Na mjestu poruenoga srednjovjekovnoga burga kraj Lepoglave general pavlinskoga reda Ivan Zajc dao je poetkom XVII. stoljea podii kapelu posveenu sv. Ivanu Krstitelju. U sklopu obnove koja je uslijedila nakon to je 1727. godine kapela bila oteena udarom groma, njezino je svetite 1731. godine oslikao Ivan Krstitelj Ranger.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), detalj zidnoga oslika u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, 1731.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), detalji zidnoga oslika u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, 1731.

IKONOGRAFSKI PROGRAM: Sv. Ivan Krstitelj (titular kapele) + 15 svetih Ivana iz kasnijih razdoblja (do 15. stoljea)

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Sv. Ivan Nepomuk, detalj zidnoga oslika u kapeli sv. Ivana Krstitelja na Gorici, 1731.

RANGER U LEPOGLAVI 1737. oslik pjevalita (zidne slike i tafelajne slike na ukladama klupa) 1742. oslik svetita

upna (nekad pavlinska) crkva Bezgrjenoga zaea Blaene Djevice Marije, Lepoglava

LEPOGLAVA, CRKVA BEZGRJENOGA ZAEA BLAENE DJEVICE MARIJE, PJEVALITE Polovicom svibnja 1737. godine, nakon dvije godine rada kako izvjetava upna spomenica dovreno je ureenje pjevalita matine crkve hrvatskih pavlina, Sv. Marije u Lepoglavi. Prema istom rukopisu u lipnju te godine postavljena su i nova sjedala []. Na naslonima sjedala koje spominje arhivski izvor nalazi se nz od dvadeset i etiri slike s prikazima svetaca u ikonografskim situacijama osame: u pustinji, u molitvi, u vizijama ili u napastima, a za njih je jo Artur Schneider (1945.) napisao da 'predouju bez sumnje najznatnije tafelajske slike nastale u 18. stoljeu u Hrvatskoj'. Na zidu nad sjedalima istovremeno je dovren prizor s dvadeset i etiri Starca koji se klanjaju Janjetu iz Otkrivenja [], koji su u dva niza po dvanaest staraca sa svake strane usmjereni prema Janjetu obavijenom svjetlosnim svetokrugom i s knjigom sa sedam peata pod nogama.
Sanja Cvetni, Slikarska djela Ivana Krstitelja Rangera na pjevalitu crkve u Lepoglavi (1735. 1737.), u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti 30 (2006.), str. 141-142

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Sv. Augustin, 1735.-37., ulje na dasci, 48,2 x 45,6 cm. Uklada sjedala na pjevalitu crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi.

Oslik svetita crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi izveo je Ivan Krstitelj Ranger 1742. godine. Gotiki trijumfalni luk, kroz koji se iz broda pristupa u svetite, okruio je slikanom arhitekturom (quadratura) s mramornim stupovima, lomljenim greem te anelima koji pridravaju kartuu s pavlinskim grbom iznad natpisa s kronogramom (zbroj istaknutih slova daje godinu 1742.).

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), oslik trijumfalnoga luka u crkvi Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi, 1742.

Iluzionistiki zidni oslik prisutan je i u zoni svoda gdje se Ranger uspjeno prilagoava zateenoj gotikoj strukturi: marmorizacijom svodnih rebara stvara svojevrsnu reetku iza koje se nad promatraem otvara nebeski prizor sa sredinjom scenom Marijina Uznesenja.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), oslik svetita crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi, 1742.

Na bonim zidovima u svetitu dva su prizora iz Kristova ivota Dvanaestogodinji Isus u Hramu (juni zid) i Krist tjera trgovce iz Hrama (sjeverni zid). Obje su kompozicije organizirane poput frizova, a zidne mase nad njima rastvorene su iluzioniranom arhitekturom (slikanim stupovima, pilastrima, galerijama s balustradama) sugerirajui tako imaginarni prostor, povezan sa stvarnim prostorom svetita.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Isus tjera trgovce iz hrama, zidna slika u svetitu crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi, 1742.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Isus tjera trgovce iz hrama, detalj zidne slike u svetitu crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi, 1742.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Dvanaestogodinji Isus u hramu, zidna slika u svetitu crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi, 1742.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Dvanaestogodinji Isus u hramu, detalj zidne slike u svetitu crkve Bezgrjenoga Zaea Blaene Djevice Marije u Lepoglavi, 1742.

OSLIK SVETITA UPNE (NEKO PAVLINSKE) CRKVE U OLIMJU, 1739./40.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), oslik svetita u upnoj crkvi u Olimju (Slovenija), 1739./40.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), iluzionirana kupola u svetitu upne crkve u Olimju (Slovenija), 1739./40.

Lijevo: Andrea Pozzo (Trento, 1642. Be, 1706.), Perspectivae pictorum atque [et] architectorum (tal. Perspectiva de pittori ed architetti; hrv. Perspektiva za slikare i arhitekte); figura XCI., Iluzionirana kupola, I. svezak Traktata, 1693. Desno: Andrea Pozzo (Trento, 1642. Be, 1706.), iluzionirana kupola u crkvi sv. Ignacija u Rimu, 1684.-85.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), oslik svetita u upnoj crkvi u Olimju (Slovenija), 1739./40.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), detalji oslika svetita u upnoj crkvi u Olimju (Slovenija), 1739./40.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), iluzionirani oltar Navjetenja u svetitu upne crkve u Olimju (Slovenija), 1739./40.

Lijevo: Andrea Pozzo (Trento, 1642. Be, 1709.), figura LXIV dificium quadratum, I. svezak traktata Perspectiva Pictorum et Architectorum (1693.). Desno: Ivan Krstitelj Ranger, (Gtzens/Axams, 1700. Lepoglava, 1753.), Iluzionirani oltar Navjetenja, fresko. Olimje, biva pavlinska, sada upna crkva, 1739./40.

IVAN KRSTITELJ RANGER OSLIK CRKVE MAJKE BOJE SNJENE U BELCU (1740.-42.)
Dananja upna crkva Marije Snjene spominje se u XVII. st. kao kapela u Kostanjevcu. Podignula ju je 1674. Elizabeta Keglevi, udovica Jurja Erddya ml. Dananji je oblik dobila izmeu 1739 41, kada je pregraena i poveana. Crkva je jednobrodna s poligonalnim svetitem s ije je sjev. strane sakristija. S lijeve i desne strane broda nalaze se dvije bone kapele. Uz zap. proelje podignut je visok zvonik. Crkva je opasana slikovitom cinkturom (u unutranjosti otvoren trijem s lukovima i arkadama), karakteristinom za nae protenjarske crkve. [...] Iluzionistike zidne slike i raskoni oltari daju toj crkvi izgled potpuno zasiena baroknog prostora.
A.[nela] H[orva]t., Belec, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I., Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1995., str. 73.

aenje Majke Boje Snjene (Gospa Snjena; lat. S. Maria ad Nives) povezano je s legendom o nastanku rimske bazilike sv. Marije Velike (Santa Maria Maggiore) zabiljeenom u XIII. stoljeu. Prema njoj, sv. Marija se u noi 3. VIII. 352. godine ukazala papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu naloivi im da joj podignu crkvu na mjestu gdje e preko noi pasti snijeg. Potom je na oznaenom mjestu na breuljku Eskvilinu izgraena velika bazilika posveena Bogorodici. Uz prikaze pojedinih prizora iz same legende, uz ikonografiju Majke Boje Snjene vee se i ikona Bogorodice s Djetetom nazvana Salus Populi Romani (Zdravlje rimskoga puka) ije se autorstvo tradicionalno pripisuje sv. Luki, izloenoj u bazilici sv. Marije Velike (od 1613. godine u kapeli Paolini prigraenoj crkvi). Prikaz je osobitu popularnost doivio tijekom XVII. i XVIII. stoljea kada diljem katolikoga svijeta ire njegove brojne kopije.

Pavlinski slikar Ivan Krstitelj Ranger [...] oslikao je cjelokupnu nutrinu i datirao je kronogramom koji daje 1741. godinu. U tom se osliku koristio suvremenim iskustvima quadrature (slikane arhitekture), koja iz stvarnoga prostora crkvene nutrine gledatelja odvodi u virtualni svijet slikane iluzije. U leksiku te slikane arhitekture on se oslanja na dvosveani traktat Perspectiva pictorum et architectorum (1693., 1700.) isusovakoga arhitekta, slikara i najveega baroknoga quadraturista Andrea Pozza (Trento, Tirol 1642. Be 1709.). Pozzov traktat preveden je u XVIII. stoljeu na brojne europske jezike, doivio je desetke izdanja, pojavio se ak i na kineskom, pa se moe smatrati baroknom izdavakom uspjenicom koja je globalno irila traena Pozzova rjeenja. U bonim kapelama s titularima sv. Stjepana i Presvete krunice Ranger prenosi iluzioniranu konstrukciju trabeacije dorskoga reda (Pozzova figura XXIX Optica projectio Aedificii Dorici u prvom svesku traktata), a u dekoraciji glavnoga broda prenosi ornamentalni leksik: tit, trofej i kruni ornament za metope s istoga predloka. Usvaja i rjeenje kapitela za koje Pozzo izrijekom u drugom svesku svoga traktata pie da ga je sm smislio (figura XXXI Capitellum novi inventi, u njemakom i talijanskom tekstu Ein neuersonnenes Capitell), i to u povodu podizanja oltara posveena Alojziju Gonzagi u crkvi sv. Ignacija u Rimu. Takvi su citati legitiman i prihvaen barokni postupak, a Rangerov odabir Pozza kao predloka vee domau batinu s onom srednjoeuropskom. Sanja Cvetni, Barokni trijumf Marije Snjene u Belcu, u: ovjek i prostor 52 (2005.), br. 11-12, str. 14 .

lijevo: Ivan Krstitelj Ranger, iluzionirani nadvratnik u kapeli sv. Stjepana, 1740.-42. Belec, crkva Majke Boje Snjene. gore: Andrea Pozzo, Optica projectio Aedificii Dorici, figura XXIX u prvom svesku traktata Perspectiva pictorum et architectorum.

Zidne slike pavlinskoga slikara Ivana Rangera izvedene su na poticaj protonotara Adama Najia (oko 1740). Bogati ornamentalni motivi povezuju biblijske scene i figure na svodu i stijenama broda, svetita, kapelica i sakristije, a velika kompozicija na svodu broda prikazuje legendu o Mariji Snjenoj i donatore. Unutranjost crkve ubraja se meu najvrednija ostvarenja barokne umjetnosti u Hrvatskoj.
A.[nela] H[orva]t., Belec, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, I., Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1995., str. 73.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), detalj zidnoga oslika u crkvi Majke Boje Snjene u Belcu, 1740.-42.

Caspar Waldmann (Innsbruck, 1657. 1720.), Pohod Marije Elizabeti, 1708., fresko. Brixen (Bressanone), kapela dvorca izbornoga kneza-biskupa.

Ivan Krstitelj Ranger (Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Pohod Marije Elizabeti, detalj zidnoga oslika u crkvi Majke Boje Snjene u Belcu, 1740.-42.

Caspar Waldmann (Innsbruck, 1657. 1720.), Krunjenje Bogorodice, 1708., fresko. Brixen (Bressanone), kapela dvorca izbornoga knezabiskupa.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), detalj zidnoga oslika u crkvi Majke Boje Snjene u Belcu, 1740.-42.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), oslik crkve Majke Boje Snjene u Belcu, 1740.-42.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Kamenovanje sv. Stjepana, detalj oslika crkve Majke Boje Snjene u Belcu, 1740.-42.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Kamenovanje sv. Stjepana, detalj oslika crkve Majke Boje Snjene u Belcu, 1740.-42.

OSLIK KAPELE SV. JURJA U PURGI LEPOGLAVSKOJ, 1750.

Kapela sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj podignuta je 1749. godine. Ve 1750. godine Ivan Krstitelj Ranger iluzionistiki je oslikao sve zidne i svodne plohe u njezinoj unutranjosti. Na bonim zidovima broda, osim nia s mramornim kipovima i marmorizirane zidne oplate, Ranger slika dva iluzionirana oltara, a svod broda vizualno povisuje slikanom arhitekturom (stupovi, galerije s balustradama, gree) nad kojom se izdie iluzionirana kupola s lanternom. Na polukrunoj zakljunoj stijeni svetita iza glavnoga oltara prikazan je Sv. Juraj u borbi sa zmajem. Na svodu svetita, uz monokromne medaljone s prizorima sveeve muke, prikaz je Apoteoze sv. Jurja koji u pogledu dal sotto in su lebdi nad promatraem okruen anelima. Nad vratima koja iz svetita vode u sakristiju naslikana je galerija s prizorom ispovjedi (Pavlin ispovijeda seljaka).

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Apoteoza sv. Jurja, detalj oslika kapele sv. Jurja u Purgi, 1750.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), Sv. Juraj ubija zmaja, detalj oslika kapele sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj, 1750.

Ivan Krstitelj Ranger (Ioannes Baptista Rang[g]er; Gtzens, Axams, Tirol, 1700. Lepoglava, 1753.), detalj oslika kapele sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj, 1750.