Sie sind auf Seite 1von 35

Zenica, od neolita do danas

JUREI JELENA
Univerzitet u Sarajevu_Arhitektonski fakultet Predmet:Urbana antropologija_doc.dr. Mirza Hasan eman 1.god._ciklus II_semester II_2011/2012

Zenica, od neolita do danas

Zenica, od neolita do danas

Sadraj:

1. Opte informacije..........................................................................................................2

Lokacija Zvanina obiljeja Stanovnitvo Privredni razvoj

2. Geneza rasta urbane strukture....................................................................................9


Kratki prgled historije Zenice Pojednostavljena grafika reprezentacija fizikog rasta kroz vrijeme

3. Urbanistiki plan.........................................................................................................23

Hstorija urbanistikih planova Zadnji urbanistiki plan (grafiki prikaz Plana)

4. Komparativna analiza..................................................................................................27

Grafika reprezentacija urbane strukture sa prikazom geografije i prirode urbane strukture stanja 1992. godine i danas

Opis lokacije i prirode novih razvoja/rerazvoja

Zanimljivosti iz lista Bosanska vila....

Zenica, od neolita do danas

1.Opte informacije
Lokacija: Zenica je jedinstveni grad u Bosni i Hercegovini , lociran u krajnjem dijelu Zenikog polja, koje se nalazi u sredinjem dijelu drave, odnosno u relativno prostornom erozionom proirenju srednjeg toka rijeke Bosne. To podruje pripada kotlinama srednjobosanskih niskih planina, a sam grad je smjeten na nadmorskoj visini 316 metara. Privredni je centar drave i ekonomsko sredite geografske regije Srednje Bosne, a pored Travnika i Jajca, Zenica je najvaniji grad tog dijela drave. Komunikaciona lokacija Zenice je povoljna, emu u prilog ide blizina putne raskrsnice, to je ujedno i najvaniji prirodni pravac smjera sjever jug. Od glavnog grada Sarajeva je udaljena 70 kilometara, sjeverno, dolinom rijeke Bosne.

Poloaj ZenikoDobojskog kantona u Bosni i Hercegovini

Zenica, od neolita do danas

Treba posebno spomenuti pogodne prirodne i geostrateke uvjete formiranja naselja u Zenikom polju. Du cijelog polja tee rijeka Bosna, a ono je, prema sjeveru, omeeno vrandukom klisurom a prema jugu lavanskim kanjonom. Brdoviti masivi I korito rijeke Bosne su bili prirodna brana od moguih napadaa, dosta pogodni I za razvoj trgovine, zanatstva, ivota primjerena ovjeku njegova vremena I civilizacijskog stepena. Sve je to doprinijelo da se na ovom podruju I danas mogu prepoznati viemilenijski kulturnocivilizacijski kodovi. Bogata historija, sauvani dokumenti, privredna, duhovna I kulturna naslijea svjedoe kako Zenica ne povezuje samo bosanske prostore nego I bosansku historiju, povijest, u svim njenim periodima, kulturolokim mozaicima

U arheolokoj I historijskoj literature dominira injenica da je Zenica u sreditu protohistorijskog I historijskog zbivanja, emu u prilog ide blizina tzv. Kakanjske arheoloke grupe, pa kraljevskih srednjovjekovnih gradova: Vranduk, Bobovac, Kraljeva Sutjeska, zatim u osmansko doba Bosne, Travnik, blizina Sarajeva, ali I to su zeniki privredni resursi u oblasti rudarstva I metalurgije, prije I poslije XIX stoljea uveliko pridonijeli razvoju I prosperitetu mnogo irih prostora od onoga koji pokriva vodotok rijeke Bosne.

Zenica, od neolita do danas

Zenica, od neolita do danas

Urbani (gradski) dio dananje Zenice ine sljedea naselja urbane cjeline: Jalija, Odmut, Mokunice, Londa, Pie, Blatua, Crkvice, Babina Rijeka, Novo Radakovo, Sejmen, Stara arija (oko Sultan-Ahmedove damije), Nova Zenica.

Geografski podaci : Povrina Geografska irina i duina Nadmorska visina 500 km 2 44 12'S i 17 56'I 316 m

Zenica, od neolita do danas

Zvanina obiljeja Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je etvrtasto polje s polukrunom osnovom uokvireno dvjema linijama, iji su debljina i meuprostor jednaki. Grb sadri est elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, pratei okvir polja grba, protee se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su etiri simbola krune forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka sjeverne kapije grada, jedan od est krieva sa ploe bana Kulina, ujedno i simbol kranstva, polumjesec - simbol islama i osmanskog perioda i ukrteni ekii - simbol rudarstva i teke industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda. Polje grba je obojeno utom i zelenom bojom. uta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kruna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je takoer ispunjen utom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos irine i duine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom poloaju. Na sredini zastave nalazi se grb poloen uspravno po duini zastave. irina grba zauzima 2/3 irine zastave.Uslovi i nain upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijea.

Zenica, od neolita do danas

Stanovnitvo: U strukturi zenikog stanovnitva registrovani su pripadnci razliitih naroda, kultura, vjera i obiaja duboko povezanih tradicijom skladnog ivota.

PODRUJE OPINA ZENICA 1.URBANO PODRUJE GRADA 2.OSTALI DIO OPINE

1948 46.533

1953 61.853

1961 84.401

1971 112.447

1981 132.464

1991 145,577

2009 127.1054

24.394

35.523

50.642

71.947

91.922

96,238

21.639

29.271

33.759

40.500

40.542

Prosjena godinja stopa rasta od 2000. godine iznosila je 1.9 %, te se takva tendencija predvia sve do dananjeg perioda. Dinamika kretanja i rasta stanovnitva na podruju opine Zenica ostavili su vidnog traga na drutveno ekonomski razvoj u cjelini.

Podaci procjene iz 2009. Godine preuzeto sa stranice http://bs.wikipedia.org/wiki/Zenica

Zenica, od neolita do danas

Privredni razvoj Optina Zenica pripada onim podrujima Bosne i Hercegovine iji je razvoj zapoeo krajem prolog vijeka, neto izraenije izmedju 2 rata. Privredni razvoj se odvija kroz tri faze: 1.faza do 1960-te godine izvrena je snana koncentracija industrijskih i privrednih kapaciteta. 2. faza s ovom fazom prioritet dobiva preraivaka industrija. 3. faza razvoj optine Zenica obiljeen je orijentacijom na modernizaciju i proirenje kapaciteta crne metalurgije. Crna metalurgija je glavni dio privrede optine Zenica. U okviru srednjobosanskog ugljenog basena, podruje Rudnika uglja Zenica nalazi se u njegovom sjevernom i sjeverno istonom dijelu. Zenica posjeduje nalazita prirodnog graevinskog materijala u Babinoj rijeci,u neposrednoj blizini grada se eksploatiu bankoviti krenjaci i kalkareniti . Taj materijal se uz drobljenje moe koristiti kao agregat za beton i asfalt. Prekretnica u razvoju Zenice i njena transformacija u industrijski grad nastaje 1892. godine, kada sa radom poinje eljezara. Upravo ta injenica i poveanje proizvodnje u Rudniku uslovljaju poveanje broja stanovnika.

Zenica, od neolita do danas

2. Geneza rasta urbane strukture


Kratki pregled historije Zenice Urbani dio dananje Zenice formirao se kroz nekoliko specifinih faza koje hronoloki zahvataju vrijeme neolitske zajednice, ilirske gradine, rimskog municipija Bistua Nuova, najznaajnijeg arheolokog nalazita (II-IV vijek) u kojem dominira monumentalna ranokranska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo jo jedna. Na Bilimiu su pronaeni tragovi antikog naselja. U Putoviima i Tiini, gdje dominira villa rustica, terma, hram kao i niz drugih prateih objekata.

Prethistorijski period 1 Podruje Zenice i njene neposredne okoline bogato je mnogim materijalnim dokazima o kontinuitetu civilizacija, kultura i historijskih zbivanja, od kojih najstariji potiu iz perioda od 3000 do 2000 godina p.n.e, a pronaeni su na lokalitetima Drivue i Gradia. Slijedei nalazi potiu iz metalnog doba, naeni u Orahovikom potoku kod Nemile, Graanici, Ravni itd. gdje su pronaene metalne sjekire, strelice, ukrasne fibule te ostaci keramikog materijala. Ilirska plemena, koja se pojavljuju na prelazu iz bronzanog u eljezno doba (VI-V stoljee p.n.e), gradila su specifian tip naselja odbrambenog karaktera nazvan gradina, a za razrjeenje nastale dileme o prisutnosti ilirskog plemena Desitijata u

Urbanistiki plan Zenice,Radna organizacijaProstor OOUR-a PlaniranjeZenica;1982

Zenica, od neolita do danas

zenikom kraju mogu se uzeti indirektni dokazi iz toponomastike grae, kao npr. toponim gradina koji je zadran sve do dananjih dana u imenu nekih naselja kao npr. Gradac, Gradie, Graanica. Od prahistorijskih nalazita sa posebnom kulturno naunom vrijednou izvojeni su lokaliteti: Kopilo (enolitsko I neolitsko naselje), Gradie (naselje sa utvrdom), Podbreje (gradina), Klope (gradina I utvrda).

Slika 5: Graanica http://www.facebook.com/media/set/?set=a.211714475550753.64987.211706935551507 &type=3

Antiki period 1 Rimska ekspanzija u unutranjosti Balkanskog poluostrva, koja je poela u 3. vijeku p.n.e., dovela je do povlaenja starosjedilakog stanovnitva u planine, a plodno zemljite zaposjedaju rimski kolonizatori, gdje e vladati prva etiri vijeka nove ere. Ovo je sa sobom povlailo mnoge drutvene i kulturne promjene, mada se ivot nastavio na brojnim
1

Urbanistiki plan Zenice,Radna organizacijaProstor OOUR-a PlaniranjeZenica;1982

10

Zenica, od neolita do danas

ilirskim gradinama. Najznaajniji arheoloki lokalitet iz rimskog perioda su otkopani temelji ranokranske bazilike u naselju Bilimie, koja je po mnogo emu zanimljiva i interesantna, a prvenstveno to su na evropskom podruju poznate, po opisu, samo dvije sline bazilike. Arheoloki nalazi iz ovog perioda pronaeni su i naseljima Odmut, Putovii i Tiina, od kojih su najinteresantniji epigrafski natpisi, koji su nagnali arheologe da vano rimsko municipijalno sjedite Bistue Nuova potrae upravo u Zenici. Na teritoriji dananje Bosne i Hercegovine zabiljeen je i najvei ustanak protiv Rimljana, uveni Batonov ustanak (6-9. godine n. e.) u toku kojeg se spominje i Arduba, povezivana i s dananjim Vrandukom. Brojni ostaci antikih objekata i drugih spomenika (bazilika, groblje, sarkofazi, ploe sa reljefima), govori o znaaju ovog kraja za rimsku vlast. Od antikih nalazita izdvajaju se sljedei lokaliteti: Bilmie (kasno-antika dvojna bazilika, antiki grobovi i cesta), Putovii (rimsko kupatilo sa svetilitem, ostaci naselja, dvorite, vrt Franje Prusca, antiki vodovod Ogoja), Tiina, sa lokalitetom Minii i Podmoilo (antiko naselje Vila Rustika). Antiki lokaliteti zasluuju posebnu panju zatite sa gledita historijsko naune verifikacije, zato to upravo ona govore o postojanju velikog rimskog naselja Municipija - Bistua Nova.

11

Zenica, od neolita do danas

Slika 6: Stela, Bilimie 4. Vijek Izvor: http://www.zemljabosna.com/porijeklo_titule_ban.html Srednji vijek1 Period ranog srednjeg vijeka na itavoj teritoriji BiH pokriven je tamom, ali se pretpostavlja da su barbarske najezde unitile najvei dio antikog naljea, meu njima i baziliku u Bilimiu, za koju se smatra da je bila sjedite bistuenske biskupije. U ovom periodu, poslije raspada Rimskog Carstva (6. vijek), kroz Bosnu i Hercegovinu prolaze brojni narodi Goti, Avari i Slaveni, nakon ijih je provala trebalo nekoliko vijekova da se

Urbanistiki plan Zenice,Radna organizacijaProstor OOUR-a PlaniranjeZenica;1982

12

Zenica, od neolita do danas

formiraju prve slavenske drave, meu njima i Bosna, ije je jezgro bilo upravo u sarajevsko zenikoj kotlini. U srednjem vijeku zeniki kraj se u historijskim izvorima pojavljuje u sastavu upe Bered ili Brod sa aglomeracijom Belinapola t.j. Bilino Polje, gdje su se odravali politiki skupovi i crkveni sabori krajem 12. i poetkom 13. vijeka. Dogaaj koji je obiljeio ranosrednjovjekovnu historiju Zenice i Bosne i Hercegovine je nesumnjivo Bilino Poljska abjuracija Christianorum Bosniensis bana Kulina ( 08.04.1203.god.). Naime, u vrijeme vladavine utemeljitelja jake i nezavisne bosanske drave, bana Kulina (1180 1203.god.) u srednjovjekovnoj Bosni pojavila se vjera koja se povezuje sa slinim heretikim (dualistikim) pokretom na istoku Balkanskog poluostrva. Pod pritiskom katolike crkve, naroito pape i maarskog kralja, bosanski ban Kulin e, pred papinim poslanikom kardinalom Ioannesom Casamarisom, splitskim nadbiskupom Bernardom i dubrovakim akonom Marinom, 8. aprila 1203. godine objaviti Bilino Poljsku izjavu kojom se odrie bogumilskog uenja. Iz vremena vladavine bana Kulina potie i tzv. ploa velikog sudije Gradie, pronaena u naselju Podbreje, a predstavlja prvu znaajniju potvrdu postojanja institucije sudstva u srednjovjekovnoj bosanskoj dravi. Nalazite koje je registrovano iz ovog perioda jeste i groblje u Podbreju. U kasnom srednjem vijeku imamo i prvo spominjanje Zenice pod ovim imenom u jednom dokumentu Dubrovake republike od 20. marta 1436. godine, a koja je vezana za provalu turskog vojvode Baraka oko Podvisokog i Zenice. Za ovaj period vezana je legenda o bijegu posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromani Kosae iz Vranduka, kojom prilikom je ona navodno rekla "Osta moja Zenica", to predstavlja jo jednu legendu o

13

Zenica, od neolita do danas

porijeklu imena grada Zenice. U cilju zadravanja tek osvojenih zemalja, kojima su prijetili Maari, Osmanlije su pribjegle mjeri koja je jedinstvena u historiji njihovih zemalja, a to je osnivanje Bosanskog kraljevstva, koje se prostiralo od Lave na jugu do prostora Jajake i Srebrenike banovine na sjeveru. Sjedite ove kratkotrajne kraljevine, ukinute 1476. godine, je bilo u Vranduku.

Slika 7: Utvrda Vranduk, srednjovijekovni kraljevski grad http://www.sturlicani.net/sn-production/bih-gradovi/38-bih-gradovi/8075-Zenica.html Otomanski period1 1463. godine Zenica dobiva dananji naziv, nakon ega cijelo podruje potpada pod tursku vlast. U to vrijeme Zenica je kasaba, mada je prema jednom podatku s kraja 17. stoljea tada imala oko 330 kua, to ju je stavljalo u red bosanskih gradova srednje veliine, a na potezu damija Kameni most, formira se i prvobitna arija, iji kompleks

Urbanistiki plan Zenice,Radna organizacijaProstor OOUR-a PlaniranjeZenica;1982

14

Zenica, od neolita do danas

zatvaraju dananje ulice: Trg Alije Izetbegovia, Jevrejska, bulevar Kulina Bana i Talia Brdo. Grad se nalazi izvan glavnih saobraajnih arterija, to je imalo odraza i na razvijanje perifernih provincija. Osmanlije u Zenici formiraju nahiju Brod, a kasnije i Vranduku kapetaniju, podiu se vjerski i privredni objekti, pa je u 17. stoljeu Zenica potpuno formirana kasaba. Meutim, 1697. godine u pohodu habsburkog princa Eugena Savojskog Zenica je potpuno spaljena (po predanju preivjele su samo tri kue), veliki broj uglednih Zeniana je ubijen, a katoliko stanovnitvo Zenice je napustilo grad zajedno sa princom. Od ovog udarca Zenica e se dugo oporavljati. U XVIII stoljeu u Zenicu se poinju doseljavati i Hrvati iz Dalmacije, ali i Jevreji sefardi. Kao spomenici graditeljskog naslijea navode se: Sultan Ahmedova damija (16 vj), Sejmenska damija (16 vj.), Osman elebijina damija (17vj.), Grobovi sa nianima (15vj), Turbe sa etiri sarkofaga (15 vj) na groblju Musalla, Crkva Male Gospojne, Crkva sv.Ilije, esma ispred Hadi-Mazia kue, rudarska direkcija sa sahat kulom, zgrada Doma kulture i zgrada biveg pozorita.

Slika 8: Hadi Mazia kua http://www.panoramio.com /photo/42721126

15

Zenica, od neolita do danas

Austrougarski period3 1878. godine Zenica dobiva status gradske optine (sjedite novog sreza). Berlinskim kongresom, odranim 1878. godine, Austro-Ugarska monarhija je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu u kojoj ubrzo dolazi do oruanog otpora okupacionim trupama. Smatra se da je upravo Zenica, tanije reeno Hadi Mazia kua, bila mjesto pregovora predstavnika osmanske vlasti u bosanskom vilajetu, Hafiz-pae, i komadanta austrougarskih okupacionih snaga, generala Filipovia, o uslovima prestanka sukoba. Tokom etiri decenije austro-ugarske uprave Zenica je i po izgledu i po veliini i funkcijama, doivjela krupne promjene. Na mijenjanje urbane fizionomije Zenice najvie su uticale korjenite promjene do kojih je dolo u privrednom razvoju ovog grada. Izgradnja uskotrane eljeznike pruge od Bosanskog Broda do Zenice u julu 1879. godine, a zatim i od Zenice do Sarajeva 1882. godine, bila je prvi bitan dogaaj za dalji razvoj Zenice. Na osnovu temeljitih geolokih istraivanja, koja su utvrdila postojanje velikih rezervi kvalitetnog uglja na podruju Zenice, zemaljska uprava za BiH je u maju 1880. godine otvorila Rudnik uglja u Zenici, koji je ujedno bio i prvi ugljeni rudokop u Bosni i Hercegovini. U Zenicu je investiran i strani privatni kapital, a najznaajnije preduzee osnovano privatnim kapitalom, bila je Fabrika za proizvodnju ambalanog papira, koju je 1885. otvorio beki industrijalac Eduard Musli. Ipak, najvei i najznaajniji privredni poduhvat koji je ostvaren u Zenici za vrijeme austro-ugarske uprave, bilo je podizanje eljezare 1892. godine, koja e dati peat daljem industrijskom i urbanom razvoju grada. Drugi simbol grada Zenice je sigurno bio Centralni kazneni zavod

http://bih-x.info/regije-i-gradovi/gradovi-bih/zenica-bosna-i-hercegovina/

16

Zenica, od neolita do danas

za Bosnu i Hercegovinu (kasnije Zemaljska kaznionica), koji je bio podizan u etapama u vremenu izmeu 1886. i 1904. godine. U Kaznionici je 1906. godine zabiljeeno preko hiljadu zatvorenika, a u samom zatvoru je bio primjenjivan tzv. progresivni irski sistem izdravanja kazne, a sastojao se u tome da se zatvorenik tokom izdravanja kazne bavi nekim od korisnih zanimanja. Pored industrijskih objekata u ovom periodu u Zenici su uvedena i nova tehnika otkria, koja su joj dodatno davala sliku modernog evropskog grada. Prvo u nizu takvih otkria je bilo uvoenje telefona 1904. godine, a uskoro je izgraen i moderni vodovod, ime su znaajno izmijenjeni higijensko-sanitarni uslovi ivota. U Zenici je 1908. godine izgraena elektrina centrala, koja je omoguila uvoenje elektrine javne rasvjete. Izgradnja industrijskih postrojenja i uvoenje modernih otkria, dovelo je do naglog porasta broja stanovnika u Zenici, koja je po popisu iz 1879. godine imala 438 kua i 2101 stanovnik, da bi se 1895. godine broj stanovnika udvostruio, pa je po treem popisu u Zenici ivjelo oko 4,200 stanovnika, a bilo je i 765 kua. Po zadnjem popisu koji je austro-ugarska uprava 1910. provela u BiH, u Zenici je ivjelo 7215 stanovnika, a u gradu je bilo i oko 1,000 kua. U periodu od 1879. do 1910. godine Zenica je imala prirataj od 391%, to je znailo da je imala prirataj vei od prirodnog. Najvei broj stanovnika Zenice inili su muslimani kojih je 1879. bilo oko 1,700, dok ih je 1910. bilo oko 3,000; zatim katolika kojih je 1879. bilo oko 100, da bi njihov broj 1910. iznosio oko 2,800; pravoslavaca je 1879. bilo oko 200, a 1910. oko 1,000; dok je broj Jevreja kojih je 1879. bilo 50 porastao na skoro 300. Treba napomenuti da je u Zenici ivjelo i mnogo ljudi iz drugih krajeva Monarhije, a naroito iz Austrije, Maarske i eke, ali je teko utvrditi njihov pravi broj. U vrijeme austro-ugarske uprave u Zenici se otvaraju i dravne kole, prva 1885. godine, a druga 1910. godine. U ovom periodu u Zenici su

17

Zenica, od neolita do danas

djelovale i konfesionalne kole, po jedna pri katolikoj i pravoslavnoj crkvi, te tri mekteba, medresa i rudija. Bitno je spomenuti i djelatnost Muhameda Seida Serdarevia, mualima u Sultan-Ahmedovoj medresi u Zenici, koji se zalagao za reformu nastave, kojom su se predavanja poela voditi na domaem jeziku, program je modernizovan u skladu sa zahtjevima vremena, a nastavi su prisustvovali i uenici i uenice. U Zenici se osnivaju i kulturna drutva, organizovana na strogo nacionaln-konfesionalnoj osnovi, kao to su Hrvatsko pjevako drutvo, Zveaj, eka beseda i druga. U isto vrijeme osnivaju se i druga drutva opeg karaktera, kao to su vatrogasna, lovaka, planinarska i druga. U Zenici je 1910. godine otvoreno i prvo kino, koje se zvalo Helios, a koje je podiglo gradsku kulturu na novi nivo.

Drugi svjetski rat skoro da je zaobiao Zenicu kad su u pitanju neposredne borbene aktivnosti, jedino su njemaki avioni u nekoliko navrata bombardirali eljezaru, ali rat nije Zenicu zaobiao po svojim posljedicama. Zeniki kraj je bio faiziran ustakim progonima Jevreja, Srba, Roma i bonjakog stanovnitva, pa ak represalije su bile okrenute i prema hrvatskom puanstvu koje se nastojalo oduprijeti faistikom zlu. Izmeu dva rata od 1950.god. Zenica vremenom postaje grad-fabrika i postepeno poinje, ne samo ekonomski nego i ekoloki, ovisiti o dimu iz eljezare. Grad se izobliava i polako pretvara u zagaenu betonsku konstrukciju. Agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992.god. zaustavlja sve te razvojne paradokse, koji ini mi se i danas stoje i tapkaju u mjestu.

18

Zenica, od neolita do danas

Slika 9: Jevrejsko groblje nedaleko od Raspotoja, Zenica

Slika 10: Jevrejsko groblje nedaleko od Raspotoja, Zenica

19

Zenica, od neolita do danas

Stanje fizike strukture u prethistorijskom razdoblju

Stanje fizike strukture u antikom razdoblju

20

Zenica, od neolita do danas

Stanje fizike strukture u srednjem vijeku

Stanje fizike strukture za vrijeme Otomanske vladavine

21

Zenica, od neolita do danas

Stanje fizike strukture za vrijemne Habsburke monarhije

Stanje fizike strukture u Modernoj Zenici

22

Zenica, od neolita do danas

3. Urbanistiki plan
Historija urbanistikih planova Ono to je zaista jako utjecalo na razvoj grada je dolazak Habsburga koji ovo podruje naglo urbanizuju, te pretvaraju u pravi grad. Meutim, prostorno planiranje zapoinje stotinjak godine kasnije, odnosno 1938.godine, kad se javljaju i prva parcijalna urbanistika rjeenja Zenice, a nastali su radi potrebe eljezare i rudnika. 1947. god.nastavlja se i dalje sa parcijalnim rjeavanjem pojedinih gradskih dijelova, dok razvoj grada kako cjeline nije bio obuhvaen. Narodni odbor Zenica 1955. god usvaja Idejni projekta regulacionog plana,iji je autor prof.Juraj Neithardt,koji iako raspolae sa oskudnim podacima i vrlo siromanom dokumentacijom, ipak uspijeva da na osnovu gore navedenog i vlastitih saznanja predloi osnovnu koncepciju zoniranja grada i rjeenje saobraaja. Zahvaljujuci dinaminim promjenana koje su nastale u tom periodu javlja se potreba za kompleksnim urbanistikim rjeenjem, a taj zadatak je povjeren Urbanistikom zavodu BiH Sarajevo. 1963 god. Prof.Ivan Taubman sa saradnicima izrauje Nov Generalni urbanistiki plan koji iste godine biva usvojen od stane Narodnog odbora. Rekonstrukcija starog gradskog porduja (Jalija,Odmut,Talia brdo i dijelovi gradskog centra) je jedna og glavnih karakteristika realizacije ovog Plana, ime grad poprima novi oblik. Ni ovaj plan nije dugo ostao instrument planskog umjeravanja razvoja grada, radi nedostatka njegovog kontinuiranog praenja i stalnog usklaivanja novih zahtjeva i procesa sa osnovama plana. 1973 god.postavlja se zahtjev za reviziju Generalnog urbanistikog plana,da bi po izlasku Zakon o prostornom ureenju SR BiH

23

Zenica, od neolita do danas

1974 god.bila doneena konana odluka o izradi Novog urbanistikog plana. Izbor institucija za izradu Novog urbanistikog plana trajao je dvije godine, a za to vrijeme izraen je Programski zadatak i Metodoloki pristup izradi urbanistikog plana grada. 1977. preovladava miljenje da izradu prostornog i urbanistikog plana ipak teba povjeriti gradskim urbanistikim slubama, kao ispravnije rjeenje. Prvi zadatak koji je prethodio pripremi izrade planova, bio je izrada Odluke o prostornom ureenju optine Zenica. Kroz izradu ovog dokumenta radni tim je sticao znaajno iskustvo ,pogotovo tokom sprovoenja radne rasprave. Iako ova Odluka nije mogla biti podloga za usmjeravanje sveukupnog prostornog razvoja gradske i optinske teritorije ,ipak je po prvi put dobiven dokument koji regulie cjelokupnu materiju prostornog ureenja .Ispoljeni problemi postali su putokazi za izradu prostornog i urbanistikog plana. Nepostojanje prostornog plana optine i sadanja funkcionalana ovisnost naselja na iroj teritoriji (rad,centralne funkcije i sl.) od grada Zenice i isti brojani odnos stanovnitva gradskog i ostalog podruja uslovili su jedinstven pristup izradi Prostornog i Urbanistikog plana. Osnova za sadraj plana bio je zakon o prostornom ureenju SR BiH. Posljednji razvojni period obuhvaen je od 1961 godine, kada je i izraena prva koncepcija Generalnog urbanistikog plana. Budua koncepcija urbanog ureenja grada projecirana je za period do 2000-te godine. Ovaj Plan(do 2000 godine) predstavlja osnovni konceptualni okvir budueg razvoja grada.

24

Zenica, od neolita do danas

Zadnji urbanistiki plan opine Zenica

25

Zenica, od neolita do danas

4.Komparativna analiza

Grafiki prikaz urbane strukture 1992. godine

26

Zenica, od neolita do danas

Grafiki prikaz urbane strukture 2008. godine

27

Zenica, od neolita do danas

Komparativna analiza U periodu od 1992-2009. Zenica kao grad se iri u vertikalnom smislu, odnosno poveavaju se odreene funkcionalne zone. Grad se dakle razvija uz obalu rijeke Bosne, i uz glavne tokove saobraaja koji su takodjer razvijeniji. to se tie funkcionalnih cjelina,prvenstveno,gradski centri usporeno se ire od prvobitne granice. Podruja individualnog stanovanja proiruju se po svojim obodima, time to se odreeni dijelovi pretvaraju u rekreativne povrine, da bi se premjestili i integrisali u vee cjeline . Proiruju se i zone kolektivnog stanovanja, kako povrinski, tako i u smislu nadogradnje odreenih gradskih kompleksa, odnosno naselja i to u cijelom gradu. Ovo se takoer odnosi na multifunkcionalne zone stanovanja i poslovnih centara. Neka podruja se transformiu, odnosno mijenjaju svoju funkciju, kao to je sluaj s povrinama posebne namjene, to jeste radnim povrinama. to se tie reprezentativnih objekata nastalih u navedenom periodu, neki od najznaajnih su: Kompleks Gradska Arena Zenica, kapaciteta 6200 mjesta, izgraen na Kamberovi polju na prostoru od 11000m2 ,ija je izgradnja zavrena 2009.godine. U sklopu ovog poslovno sportskog centra 2008.godine dovrena je izgradnja hotela Dubrovnik koji gostima nudi bazen i wellness centar uz mogunost shopinga. Muzej Grada Zenica ima etiri zbirke i bibilioteku koje su smjetene u novoj zgradi. U toku rata Muzej je pretrpio znaajna oteenja, ali su nakon 30 godina graani Zenice dobili novu, stalnu historijsku postavku, koja ujedno pokazuje ljepotu novog izlobenog prostora.

28

Zenica, od neolita do danas

Metalurg oping centar Metalurg City izgraen je pored hotela Metalurg u samom centru grada i sastoji se iz tri cjeline - nebodera sa 10 spratova, paviljona I aneksa sa 80 poslovnih prostora i parkinga. Priroda novih razvoja/rerazvoja to se tie daljeg razvoja grada, prema vaeem urbanistikom planu planirana je dislokacija KPD-a. ,dislociranje autoputa i dijela eljeznike pruge, proirenje vodovodne mree. Namjera jeste da se poboljaju uslovi okoline, i to sanacijom klizita terena, aerozagaenja i smanjenja buke, te zabranom gradnje u podrujima disturbiranih ekolokih uslova. Planirana je i podjela prostora i izgradnja gradskih centara, to bi uzrokovalo rastereenje urbanog jezgra i stvorilo povoljnije uslove ivota u gradu.

29

Zenica, od neolita do danas

Zanimljivosti iz lista Bosanska vila.... Bosanska vila je list za knjievnost, kulturu i drutvena pitanja, i jedan od najstarijih asopisa te vrste u Bosni i Hercegovini. Izdava asopisa je Srpsko prosvjetno kulturno drutvo Prosvjeta iz Sarajeva, a glavni i odgovorni urednik Dragoslav Janji. Prvi broj Bosanske vile objavljen je u decembru 1885., nosei u uzglavlju odrednicu list za zabavu, pouku i knjievnost.

pie Duan Popovi Momir Patriae scribere iussit amor.- Ovidius.

30

Zenica, od neolita do danas

31

Zenica, od neolita do danas

32

Zenica, od neolita do danas

BIBLIOGRAFIJA

www.scribd.com/doc/22006381/Historija-Grada-Zenice www.srdanovic.com www.zenica.ba/index.php?id=2 http://zemuzej.ba/?page_id=268 http://bosanskehistorije.com/index.php?option=com_content&view=article&id= 464:historija-grada-zenice-&catid=49:etimologija&Itemid=64 http://zenica-online.com/2011/09/zenica-stare-slike-i-pricice/#ixzz1wYb1j6VE http://www.nadanasnjidan.ba/d/378-prvo-spominjanje-grada-zenice/ http://www.idoconline.info/IDOC-Download/1301859378875/167-168.pdf http://zenica-online.com/2011/04/varos-zenica-sa-okolinom-1892godina/#ixzz1wgQsAR6S http://www.idoconline.info/IDOC-Download/1299331543609/153-154.pdf http://zenica-online.com/2010/09/austrijska-cesma/ http://www.facebook.com/photo.php?fbid=234240343298166&set=a.2117144755 50753.64987.211706935551507&type=3&theater Zenica fotomonografija, Salih Jalimam (1999.god)

Za potrebe seminarskog rada autorica je obradila sve grafike prikaze za koje ne postoji izvor...

33

Das könnte Ihnen auch gefallen