2d I 3d Modeliranje Pomocu Konacnih Elemenata

2D I 3D MODELIRANJE METODOM 2D I 3D MODELIRANJE METODOM
KONANIH ELEMENATA NA KONANIH ELEMENATA NA

PRIMJERIMA NEDAVNO IZVEDENIH PRIMJERIMA NEDAVNO IZVEDENIH
TUNELA U HRVATSKOJ TUNELA U HRVATSKOJ
1
dr. sc. Tomislav Hrestak, dipl. ing. rud.
VIADUKT d.d. Zagreb
dr. sc. Tomislav Hrestak, dipl. ing. rud.
VIADUKT d.d. Zagreb
TUNELA U HRVATSKOJ TUNELA U HRVATSKOJ
Sadraj
1. Uvod
2. Analitika rjeenja
3. Metoda konanih elemenata
4. Numeriko modeliranje 4. Numeriko modeliranje
5. Tunel Javorova kosa
6. Tunel kurinje II
7. Zakljuak
- Tunel kao konstrukcija izvodi se u stijenskom masivu
nepoznatih karakteristika za razliku od drugih inenjerskih
konstrukcija izraenih od materijala unaprijed propisanih
karakteristika.
- Izvedbeni projekt je gotov tek po zavretku iskopa.
1. Uvod
3
- Za izvedbeni projekt i projekt izvedenog stanja vane su
povratne analize.
- Kod izbora metode iskopa i povratnih analiza provodi se
numeriko modeliranje ravninskim (2D) i prostornim (3D)
modelima.
- Kod numerikog modeliranja koristimo programe koji se
zasnivaju na mehanici tla i mehanici stijena.
- Veinom su u upotrebi 2D modeli metode konanih
elemenata.
- Suvremeniji programi koriste 3D metodu konanih
elemenata, 3D metodu konanih razlika ili 3D metodu
diskretnih elemenata
1. Uvod
4
diskretnih elemenata
- Najee koriteni komercijalni programi za modeliranje su:
FLAC, PLAXIS, TNO-DIANA, UDEC, GEO5FEM, PHASE 2,
ANSYS......
ili programi napisani za vlastite potrebe, unutar akademske
zajednice OXFEM, RUBNI.
Rezultati prorauna:
- stanje naprezanja i deformacija stijene/tla tijekom iskopa,
- dimenzioniranje podgradnog sklopa,
- konvergencije u tunelu
- slijeganje povrine terena pri iskopu tunela u urbanim
sredinama i portalnih dionica.
1. Uvod
5
sredinama i portalnih dionica.
Dok su pomaci konture iskopa konvergencije sastavni dio
iskopa i kao takve su ukalkulirani rizik, proraun slijeganja je
veoma vano, obzirom da slijeganje povrine terena moe
prouzroiti veliku materijalnu tetu.
1. Uvod
6
London, 2002.
1. Uvod
7
Metro
Mnchen, 1994.
Za proraun naprezanja i deformacija promatra se otvor
na nekoj dubini.
Teorija elastinosti objanjava naprezanja uz otvor za
homogen, izotropan i elastian materijal.
Za odreeni broj problema postoje analitika rjeenja.
8
z) y, (x, =
0 =
4
Funkcija naprezanja:
z) , v , (u =
Funkcija pomaka:
Kirschovo rjeenje za kruni otvor (1898.) za vertikalno
optereenje p
v
Naprezanja:
(

|
|
\
|
+ + = 2 cos
r
a 4
r
a
3 1
r
a
1
2
p
2
2
4
4
2
2
v
r
(

|
|
\
|
+ + =
2 cos
r
a
3 1
r
a
1
2
p
4
4
2
2
v

(
+ =

2 sin
r
a
2
r
a
3 1
2
p
2
2
4
4
v
r
9
Pomaci u radijalnom i tangencijalnom smjeru:

(
+
+
= 2 cos
r
a
) 1 ( 4
r
a
G 4
p p
r
a
G 4
p p
u
2
2 2
v h
2
h v
r

(
+
+
= 2 sin
r
a
) 2 1 ( 2
r
a
G 4
p p
u
2
2 2
v h
t
10
Rjeenje T. Pschla za eliptini otvor
11
( )
( )
( )
( ) | | ( )
)
+
+ +

=

2 cos e 1 2 ch
2 cos 2 ch 2 e 2 cos 2 sh
8
b a p
0
0
2
0
2
2
2 2
Funkcija naprezanja funkcija je eliptinih koordinata i :

+ ++ +

= == =
h
h
h
h h
3 3 2
2
2
1 1 1

+ ++ +

= == =
h
h
h
h h
3 3 2
2
2
1 1 1

+ ++ +

= == =
h h h
3 3 2 2

+ ++ +

+ ++ +

= == =

h
h
h
h h
3 3
2
2
1 1 1
( ) 2 cos 2
2
2
2
= ch
c
h
Odnos horizontalnih i vertikalnih naprezanja
z
= gh
Vertikalno naprezanje na nekoj
dubini:
Odnos horizontalnih i
vertikalnih naprezanja:
v
h
k
=
k = 1 sin
Izraz Jaky-a za elastino
stanje i manje dubine
13
stanje i manje dubine
nadsloja:
Terzaghi Richart, sluaj sprijeenih
deformacija za elastino stanje:

=
1
k
Sheorey, elastostatiki termalni model: )
H
1
001 , 0 ( E 7 25 , 0 k + + =

Sloeniji problemi - nepravilna geometrija, nelinearno
ponaanje materijala, rubni uvjeti ne mogu se rijeiti
analitiki ve postoje priblina rjeenja nekom od numerikih
metoda.
14

c

t
Metodom konanih elemenata mogue je obuhvatiti sloenu
geometriju kontinuuma, rubnih uvjeta te pratiti promjene
naprezanja i deformacija koja se javljaju prilikom razliitih
faza optereenja ili iskopa.

15

c

t
Tipski popreni presjek cestovnog tunela
Metoda konanih elemenata temelji se na diskretizaciji
promatranog podruja. Umjesto elemenata diferencijalno malih
dimenzija d
x
, d
y
, i d
z
, promatra se dio podruja konanih
dimenzija, konani element.

Kontinuum sa beskonano mnogo stupnjeva slobode
zamjenjujemo diskretnim modelom meusobno povezanih
konanih elemenata s konanim brojem stupnjeva slobode.
16

c

c

t
Konani elementi

2D analiza
3D analiza
17

c

t
2D rotacijsko simetrina analiza
a) metodu deformacija,
b) metodu sila,
c) mjeovitu (hibridnu) metodu.
Najvie je u primjeni metoda deformacija koja uzima
pomake/deformacije u vorovima elemenata kao osnovne
nepoznate veliine, koji se odreuju iz uvjeta ravnotee.
18
Prema nainu na koji se izvode i formuliraju jednadbe za
pojedine konane elemente razlikujemo:
- direktnu metodu,
- varijacijsku metodu,
- metodu reziduuma,
- metodu energetskog balansa.
1. Diskretizacija kontinuuma,
2. Odreivanje matrice krutosti konanog elementa,
3. Popunjavanje globalne matrice krutosti,
U rjeavanju problema izdvaja se nekoliko znaajnijih koraka:
19
3. Popunjavanje globalne matrice krutosti,
4. Zadavanje rubnih uvjeta,
5. Rjeavanje globalnog sustava jednadbi (odreivanja polja
pomaka)
6. Proraun deformacija i naprezanja.

Modeliranje u geotehnici se sastoji od dva osnovna koraka:
1. Odreivanje poetnog stanja naprezanja (in situ) u
stijeni/tlu na osnovi laboratorijskih ispitivanja uzoraka i
inenjersko-geolokih podataka.
4. Numeriko modeliranje
20
inenjersko-geolokih podataka.
2. Simulacija iskopa tunela ili neke druge geotehnike
graevine, izraunavanje novonastalog stanja naprezanja i
deformacija.
Osnovne faze rada kod numerikog modeliranja:
1. Analiza problema (gustoa mree, tipovi elemenata).
2. Izbor odgovarajueg konstitutivnog modela.
3.Odreivanje geomehanikih karakteristika za odabrani
konstitutivni model
21
konstitutivni model
4. Odreivanje rubnih uvjeta i optereenja.
5. Izvoenje analize.
Koriteni programi:
SAGE CRISP 4 za ravninske probleme (2D)
Plaxis 3D TUNNEL za prostorne probleme (3D)
Blok dijagram faza rada
SAGE CRISP 4
22
Blok dijagram
Plaxis 3D Tunnel
23
2D mrea
konanih
elemenata
24
15-vorni klin 3D kod
programa PLAXIS
3D mrea konanih
elemenata
Karakteristini konstitutivni modeli materijala
SAGE CRISP 4 PLAXIS 3D TUNNEL
- linearno elastian i linearno
promjenjiv modul elastinosti s
dubinom
- idealno elasto-plastian: von
- linearno-elastian model,
- Mohr-Coulombov model,
- pukotinski stijenski model,
25
- idealno elasto-plastian: von
Mises, Tresca, Mohr-Coulomb i
Drucker-Prager
- elastoplastian model kritinog
stanja: Cam-clay, modificirani
Cam-clay, Schofieldov model
- hiperbolni model: Duncan i
Chang.
- model ovrivanja tla
(elastoplastini hiperbolni model),
- model puzanja tla, za
konsolidacijske analize.
Jednadba elastinog kontinuuma:
.
a) Elastini konstitutivni model

D =
D
- tenzor elastinosti
.
26
Komponente tenzora elastinosti: , E, G (modul
posmika), K (modul obujamske deformacije).
.
( ) +
= =
1 2
E
G
( )
=
2 1 3
E
K
b) Mohr-Coulombov model
Do plastinog poputanja (loma) dolazi kada maksimalno
posmino naprezanje dostigne kritinu vrijednost:
' tan
n
' c =
+

27

c

c

t
Viefazni iskop po NATM
KALOTA
SREDNJI DIO
PODINSKI SVOD
KALOTA
SREDNJI DIO
PODINSKI SVOD
28
1
2
1 Tunel Javorova Kosa, desna cijev, l = 1490 m
2 Tunel kurinje II, juna cijev, l = 575 m
29
Portalna dionica - mali nadsloj 1D i 2D
H
=
D
H
=
2
D
H
=
D
D
D D
nadsloj 1D nadsloj 2D
H
=
D
nadsloj 10 m
nadsloj 20 m
H
=
2
D
H
=
2
D
30
Desna cijev
31
2D proraun: Tri faze iskopa po NATM
1. Iskop kalote
2. Ugradnja mlaznog betona u kaloti
3. Iskop srednjeg dijela
32
3. Iskop srednjeg dijela
4. Ugradnja mlaznog betona u srednjem dijelu
5. Iskop podinskog svoda
6. Ugradnja mlaznog betona u podinskom svodu.
Tunel Javorova Kosa 2D modeliranje
4
7

m
33
nadsloj 20 m
4
7

m
80 m
34
nadsloj 10 m
35
38 ciklusa iskopa, 76 faza prorauna
Geotehniki parametri za paleozojske ejlove:
- mmodul elastinosti E=1,0E+05 kN/m
2
- Poissonov koeficijent =0,30
- Odnos
h
/
v
k=0,54
- Kut unutarnjeg trenja =27
36
- Kut unutarnjeg trenja =27
- Kut dilatacije =0
- Kohezija c=40 kN/m
2
- Obujamska teina =22,2 kN/m
3
Mlazni beton (debljina 0,30 m)
- Modul elastinosti E=3,0E+06 kN/m
2
3
Cijevni krov (debljina 0,60 m)
37
Cijevni krov (debljina 0,60 m)
- Modul elastinosti E=22 E+06 kN/m
2
3
Vertikalni pomaci 2D proraun, nadsloj 10 m
38
bez cijevnog krova, I. faza iskopa iskop kalote
39
s cijevnim krovom, I. faza iskopa iskop kalote
40
bez cijevnog krova, III. faza iskopa
Vertikalni pomaci 2D proraun,nadsloj 10 m
41
s cijevnim krovom, III. faza iskopa
2D proraun
Nadsloj 10 m Nadsloj 20 m
bez cijevnog
krova
s cijevnim
krovom
bez cijevnog
krova
s cijevnim
krovom
I. faza
42
Maksimalni vertikalni pomaci vrha kalote po fazama iskopa
I. faza
iskopa -0,031 m -0,023 m -0,049 m -0,038
II. faza
iskopa -0,031 m -0,026 m -0,052 m -0,041
III. faza
iskopa -0,029 m -0,022 m -0,047 m -0,034
Nadsloj 10 m, 2D proraun
Udaljenost od osi tunela (m)
-8.0
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
-30.0 -25.0 -20.0 -15.0 -10.0 -5.0 0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0
I. f aza bez
cijevnog krova
I. f aza s cijevnim
43
-24.0
-22.0
-20.0
-18.0
-16.0
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
S
l
i
j
e
g
a
n
j
e

(
m
m
)
I. f aza s cijevnim
krovom
II. f aza bez
cijevnog krova
II. f aza s cijevnim
krovom
III. f aza bez
cijevnog krova
III. f aza s cijevnim
krovom
Slijeganja povrine terena
3D proraun
44
Vertikalni pomaci - nadsloj 10 m
45
bez cijevnog krova
46
cijevni krov
47
b) s cijevnim krovom
Popreni presjek 20 m od ela
cijevni krov
vrh kalote
48
vrh kalote
cijevni krov
3D proraun
bez cijevnog krova
s cijevnim krovom
Maksimalni pomaci u vrhu kalote u presjeku z=0
(cijeli profil 20 m od ela)
49
bez cijevnog krova
s cijevnim krovom
vertikalni pomak u
y
(m) vertikalni pomak u
y
(m)
nadsloj 10 m -0,0297 -0,0213
nadsloj 20 m -0,0464 -0,0367
Pomaci vrha kalote za iskop kalote u duljini 5,0 m
nadsloj 10 m, cijevni krov
vrh kalote
Pomaci vrha kalote
z=0, u = 8 mm
50
vrh kalote
z=0, u
y
= 8 mm
z=-4, u
y
= 7 mm
NADSLOJ 10 m
vertikalni pomak u
y
(m)
izmjereno
2D
proraun
3D
proraun
I. faza iskop kalote
-0,009
(100%) -0,023 (255%) -0,008 (89%)
Usporedba rezultata mjerenja i rezultata
prorauna vertikalnih pomaka u vrhu kalote
51
III. faza iskop cijelog profila
-0,026
(100%)
-0,022
(85%) -0,021 (81%)
NADSLOJ 20 m
vertikalni pomak u
y
(m)
izmjereno 2D proraun 3D proraun
I. faza iskop kalote
-0,013
(100%) -0,038 (292%) -0,016 (123%)
III. faza iskop cijelog profila
-0,030
(100%) -0,034 (113%) -0,037 (123%)
NADSLOJ 10 m
smjer
izmjereno 3D proraun
pomak u
x
(m) pomak u
x
(m)
poprena os (x) 0,017 0,012
pomak u
z
(m) pomak u
z
(m)
Maksimalni horizontalni pomaci, usporedba
rezultata mjerenja i rezultata 3D prorauna
52
uzduna os (z) 0,019 (bok) 0,027 (jezgra)
NADSLOJ 20 m
smjer
izmjereno proraun
pomak u
x
(m) pomak u
x
(m)
poprena os (x) 0,011 0,026
pomak u
z
(m) pomak u
z
(m)
uzduna os (z) 0,010 (bok) 0,057 (jezgra)
I. faza - Crisp
I. faza - Plaxis
Stacionaa 54+104
nadsloj 10 m
Vertikalni pomak
53
I. faza - Crisp
III. faza - Plaxis
III. faza Crisp, Plaxis
Horizontalni pomak
Pomak uzdu osi tunela
I. faza - Crisp
I. faza - Plaxis
Stacionaa 54+130
nadsloj 20 m
Vertikalni pomak
54
I. faza - Crisp
III. faza - Plaxis
III. faza Crisp
Horizontalni pomak
Pomak uzdu osi tunela
vrh kalote
Udaljenost od osi tunela (m)
-6.0
-4.0
-2.0
0.0
-35 -30 -25 -20 -15 -10 -5 0 5 10 15 20 25 30 35
l=1 m od ela
Slijeganja povrine terena
u presjecima z = 0 (20 m od ela) i z = -19 (1 m od ela)
55
Nadsloj 10 m, cijevni krov
vrh kalote
-22.0
-20.0
-18.0
-16.0
-14.0
-12.0
-10.0
-8.0
-6.0
S
l
i
j
e
g
a
n
j
e

(
m
m
)
bez cijevnog krova
cijevni krov
bez cijevnog krova
cijevni krov
l=20 m od ela
2
6. Tunel kurinje II
2 Tunel kurinje II, juna cijev, l = 575 m
56
SJEVERNA
CIJEV
6. Tunel kurinje II
JUNA CIJEV
PRAVNI
FAKULTET
lokacija mjerenja
slijeganja
57
6. Tunel kurinje II
Zapadni portal
58
2D proraun - mrea konanih elemenata
6. Tunel kurinje II
59
80 m
3
9

m
3
5

m
3D proraun mrea konanih elemenata
6. Tunel kurinje II
60
Geotehniki parametri za stijensku masu zapadnog portala:
- modul elastinosti E=3,5E+06 kN/m
2
- odnos
h
/
v
k=0,53
- kut unutarnjeg trenja =28
- kut dilatacije =0
- kohezija c=2000 kN/m
2
6. Tunel kurinje II
61
- kohezija c=2000 kN/m
2
- obujamska teina =26,3 kN/m
3
Debljina mlaznog betona d=20 cm.
Punoprofilni iskop: korak 1,0 m (izvedeno)
korak 2,0 m.
Efektivna vertikalna naprezanja stacionaa 4+139,00
6. Tunel kurinje II
Vertikalni pomaci 2D proraun, punoprofilni iskop
6. Tunel kurinje II
63
3D proraun
6. Tunel kurinje II
64
Vertikalni pomaci, korak iskopa 1,0 m
3D proraun
Korak iskopa 1,0 m
pomaci (mm)
Korak iskopa 2,0 m
pomaci (mm)
Toka u
x
u
y
u
z
u
x
u
y
u
z
Povrina terena,
6. Tunel kurinje II
65
Povrina terena,
z = 0
0,08 -0,610 0,00 0,08 -0,618 0,00
Vrh kalote,
z = 0
0,08 -0,904 0,00 0,09 -0,948 0,00
Povrina terena,
z = -10 m
0,08 -0,528 0,09 0,08 -0,538 0,09
Vrh kalote,
z = -10 m
0,08 -0,854 0,05 0,08 -0,865 0,05
Rezultati prorauna vertikalnih pomaka u vrhu kalote
u
y
(mm)
2D 3D proraun 3D proraun,
6. Tunel kurinje II
66
2D
proraun
3D proraun
korak 1,0 m
3D proraun,
korak 2,0 m
-1,3 -0,904 -0,948
6. Tunel kurinje II
67
Slijeganja terena na stacionai 4+139,00
7. Zakljuak
Podatke geotehnikih mjerenja, koji najee zavravaju u
arhivi, potrebno je iskoristiti u analizi stanja naprezanja i
deformacija, kako bi empirijska saznanja bila nadopunjena
rezultatima numerikih prorauna.
Povratna analiza izvedenog stanja tunela od velike je
68
Povratna analiza izvedenog stanja tunela od velike je
vanosti za verifikaciju projektnih parametara i tehnologije
iskopa.
Rezultate povratne analize mogue je iskoristiti kao
ulazne parametre u proraunima za projekte novih tunela
kao i drugih podzemnih prostorija u slinoj stijenskoj masi,
u svrhu smanjenja trokova izvoenja radova.
Primjena 3D prorauna danas je neizostavna kod
projektiranja sloenih podzemnih iskopa.
Analiza optimalnog koraka napredovanja iskopa neke su od
glavnih prednosti 3D prorauna.
7. Zakljuak
69
Poveanjem koraka iskopa ubrzava se vrijeme izgradnje
(manji broj ciklusa) i smanjuju trokovi.
Numerike simulacije u odreenim situacijama mogu
smanjiti geotehniki rizik ime se poveava sigurnost
izvoenja radova.
Preporuke u smislu poboljanja prorauna odnose se na
usavravanje numerikog modela (modeliranje
anizotropije i heterogenosti to zahtijeva poznavanje
veeg broja geotehnikih karakteristika) kako bi se
kompleksnim konstitutivnim modelom stijenskog masiva
7. Zakljuak
70
kompleksnim konstitutivnim modelom stijenskog masiva
to bolje opisalo stvarno in situ stanje tijekom viefaznih
iskopa.
H V A L A N A P A N J I ! H V A L A N A P A N J I !
71
H V A L A N A P A N J I ! H V A L A N A P A N J I !

2d I 3d Modeliranje Pomocu Konacnih Elemenata

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

2d I 3d Modeliranje Pomocu Konacnih Elemenata

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

2D I 3D MODELIRANJE METODOM 2D I 3D MODELIRANJE METODOM

KONANIH ELEMENATA NA KONANIH ELEMENATA NA

Das könnte Ihnen auch gefallen