You are on page 1of 62

BOSNA SREBRENA

Slubeno-informativno glasilo Franjevakog provincijalata u Sarajevu

godina lXiii broj 2/2012.

IZDAJE Franjevaki provincijalat Bosne Srebrene Zagrebaka 18 BiH-71000 Sarajevo Tel.: +387 33 722 450 Fax: +387 33 722 451 www.bosnasrebrena.ba tajprov@bih.net.ba ODGOVARA fra Lovro Gavran UREUJU fra Janko uro fra Davor Dominovi LEKTORIRA fra Marijan Karaula DOPISNICI
fra Miljenko Petrievi - Sarajevo fra Ivan arevi Sarajevo fra Ivan Nuji Visoko fra Nikola Matanovi Dubrave fra Ivica Baketari Fojnica fra Marko Eegovi Gorica-Livno fra Danijel Nikoli Gua Gora fra Stipo Rategorac Jajce fra Vjeko Tomi Kraljeva Sutjeska fra Ivo Bonjak Kreevo fra Velimir Blaevi Petrievac fra Mirko Filipovi Plehan fra Tomislav Brkovi Rama-it fra Joso Oroli Tolisa fra Franjo D. Stjepanovi Tuzla fra Mijo uman akovica fra Leopold Rochmes Beograd fra Zvonko Benkovi - Podsused

IZ SADRAJA Provincijalovo pismo brai Iz Generalne kurije Iz Provincijalata


Od osobne vjere do navijetanja Odluke i smjernice Kapitula Izjava za javnost franjevaca Bosne Srebrene Provincijske slube i raspored osoblja

3 5 7
7 19 21 23

Iz Tajnitva
Zareeni za prezbitere Prvi privremeni zavjeti Iz Zapisnika Definitorijalnih sjednica

38
38 40 41

Prilozi

Misa zahvalnica na Franjevakoj teologiji - propovijed Franjevaka ljetna kola duhovnosti Nova izdanja Svjetla rijei

43

43 45 46

Iz Provincije
30. obljetnica sveenikog reenja aci FKG u posjeti Teologiji Skuptina FSR i FRAMA-e Fra Mogomir proslavio srebreni jubilej Misa zahvalnica na Teologiji

48
49 50 51 52 54

In memoriam
Fra Berislav Kalfi Ivo Tomi Ivo Radi Janja Karajica Anto Kovaevi Pavo Jerkovi Jozo Petrievi Ljubica Brki

55
55 59 60 60 61 61 62 62

Dodatak

Fraternitas br. 4, 5 i 6

63

TISKA
Grafiki atelje OSKAR, Sarajevo

Provincijalovo pismo brai

Draga asna brao nae slavne provincije Bosne Srebrene, svima vam elim MIR I DOBRO! Evo, prooe dva mjeseca od Provincijskog kapitula, a upravo je zavren i Kapitularni kongres. S velikom neizvjesnou je iekivan Kapitul, koji je, hvala Bogu, zavrio vrlo lijepo, tako da moe posluiti na ast svima onima koji su na njemu sudjelovali i na radost cijeloj Provinciji i svima onima koji su se iskreno molili za uspjeh Kapitula. I sudionicima i moliteljima velika hvala i od Boga plaa! Takoer je s velikim zanimanjem iekivan i praen i Kapitularni kongres, koji je trajao od 14. do 20. lipnja 2012., a odluke su konano redigirane, potvrene i potpisane 25. lipnja 2012. god. Uraen je velik posao, jer se radilo o opsenijim promjenama od onih iz god. 2009. Nadam se da smo uglavnom uspjeli doi do zadovoljavajuih rjeenja, potujui gotovo svugdje pia desideria brae osim tamo gdje su provincijske potrebe zahtijevale drugaija rjeenja. Bitno je da nigdje nisu prevladavali subjektivni, nego iskljuivo objektivni razlozi i potrebe. Svoj brai u Provinciji i bilo gdje na svijetu najiskrenije zahvaljujemo na svemu dobrom to su do sad uradili u vinogradu gospodnjem. Jedan manji dio njih e i dalje ostati na istom zadatku, a veina e uskoro preuzeti nove obveze. Svima im elim sretan, uspjean i blagoslovljen rad! Moram napomenuti, i smatram da je to dobro uiniti ve sada, da se barem psihiki pripremimo da e sljedee promjene vjerojatno proi daleko tee nego ovogodinje. Naime, potrebe uglavnom ostaju iste, ili se ak proiruju, a broj radno sposobne brae opada. Jo uvijek nam lijep broj upa vode stariji ljudi, kojima smo od srca zahvalni za njihovu plemenitu portvovnost, ali neki od njih e u meuvremenu otii u mirovinu i prijei u svoje matine samostane, a koliko e se novih mladomisnika zarediti, veliko je pitanje... Zato moramo paziti da ne uvodimo razliite poslove na raznim mjestima u iste dane i u iste sate, koje iziskuju vei broj osoblja po upama, nego naprotiv: da ih rasporeujemo tako, da ih moe uspjeno i bez velika napora izvriti samo jedan sveenik ili to manji broj ljudi. Obveze u filijalama se ne smiju vremenski poklapati s obvezama u upi, niti se filijale smiju pravno izjednaavati sa upama.
br. 2/2012. godina lXiii.

Bosna Srebrena

Tim vie to je ve dolo vrijeme da emo morati i po 2-3 manje upe spajati u jednu, pa e jedan upnik bez upnog vikara! morati sam pokrivati sve upnike obveze u razliitim upama. Za takav se scenarij ve sada trebaju pripremiti i sveenici, a i narod. Tabula razmjetaja fratara, objavljena u Bosni Srebrenoj, ima snagu dekreta. Primopredaju u gvardijanatima treba obaviti u prvoj polovini srpnja 2012. U tim primopredajama treba da sudjeluje neki lan uprave Provincije. Primopredaja na upama neka se izvri do kraja srpnja 2012. god. U primopredajama upa treba da sudjeluju gvardijani dotinih samostanskih podruja. Ako patron neke od tih upa pada nakon 31. srpnja, to nije razlog da se do toga datuma ne obavi primopredaja. To moe biti samo razlog da se primopredaja obavi koji dan ranije kako bi novi upnik imao vie vremena za pripremu patrona. Ako su dosadanji upnici ve osigurali propovjednike za patron, to je i normalno da uine, ti propovjednici ostaju angairani bez obzira tko e biti novi upnik. Prigodom primopredaje neka se saini temeljit zapisnik o primopredaji u tri primjerka: jedan za dotinu upu, jedan za samostan, a jedan neka se to prije dostavi naem Provincijalatu u Sarajevu. U nadi da e i promjene proi u najboljem redu, kao to su proli i Kapitul i Kapitularni kongres, sve vas bratski pozdravljam i zazivam obilan Boji blagoslov na cijelu nau Provinciju, na svakog naeg lana, suradnika, prijatelja i dobroinitelja. Mir i dobro svima! Fra Lovro Gavran, provincijal

Novi memorandum Bosne Srebrene

god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Generalne kurije

ORDOFRATRUM MINORUM Rim, 16. travnja 2012. MINISTRU I SUBRAI PROVINCIJE Bosnae Argentinae S. Crucis Prot. MG G8/12 Predragi Ministre i subrao ljubljene Provincije Bosnae Argentinae S. Crucis Gospodin vam dao mir! Iz pisma fra Lovre Gavrana, OFM, vaeg provincijala, saznao sam da od danas, l6. travnja pa do 21. tekuega mjeseca, u samostanu sv. Pavla, slavite svoj regularni intermedialni kapitul. Rado bih bio meu vama da vas srdano pozdravim i zaelim plodonosan provincijski kapitul. Prije svega, elio bih zahvaliti Gospodaru ivota, uskrslome Gospodinu, za sve to ini meu vama i po vama u narodu i meu narodima kojima sluite. Za sve to i za va rad za Evanelje: Hvala budi Gospodinu! Istina, Kapitul se sastaje da se analizira ivot i aktivnost Provincije tijekom zadnje tri godine. Zato vas molim da prije svega imate na umu ivot i poslanje svakoga brata u Provinciji, tako da budu sigurne dvije bitne stvari: kvaliteta ivota svakoga brata i evaneoski znaaj prisutnosti nas, naih kua, naega ivota. U tim zemljama vi ste uvari karizme i nastavljai naina ivota kako ga je ivio Franjo i tolika braa. Usmjerite se najprije na ivot: preutemeljiti ivot, raunajui s prioritetima Reda, posebno sa evangelizatorskom dimenzijom, kako to od nas trai proli Generalni kapitul. Ne gubite iz vida animiranje kojim se bavi Generalni definitorij u razdoblju od 2012-2015., s temom Poi od Evanelja i, konano, ne oklijevajte zaustaviti se u hodu, kako vam govori depliant (prijelomni listi) o Moratoriumu.
br. 2/2012. godina lXiii.

Bosna Srebrena

Draga brao, ovo su neki elementi koji trebaju privlaiti vau panju u slijedeim godinama. Siguran sam da e vam rad u tom pogledu dati novu vrstou za ivot i poslanje. To je moja iskrena i bratska elja za ljubljenu Provinciju Svetoga Kria. Neka vas uvijek u vaem hodu prati blagoslov serafskoga oca Franje, koji od srca podjeljujem svakome od vas. Va ministar i sluga, Fr. Jos Rodrguez Carballo, Generalni minstar

god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

Izvjetaj za Provincijski kapitul 2012. provincijala fra Lovre Gavrana

Od osobne vjere do navijetanja


Ne brinite se tjeskobno za svoj ivot: to ete jesti, to ete piti, ni za tijelo svoje: u to ete se obui. Zar ivot nije vredniji od jela i tijelo od odijela? Ta sve to pogani itu. Zna Otac va nebeski da vam je sve to potrebno. Traite stoga najprije Kraljevstvo Boje i pravednost njegovu, a sve e vam se ostalo dodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra e se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova. (Mt 6, 25. 32-34).

Pozdrav i zahvala svim suradnicima S radou pozdravljam svu brau kapitularce, ali i cijelo provincijsko bratstvo, koje svojom molitvom i bratskom ljubavlju prati rad ovoga Provincijskog kapitula. Rado izvravam svoju dunost da na kraju proteklog trogodita izvijestim brau o radu provincijske Uprave u ovom periodu izmeu dva kapitula, kao i o dananjem stanju Provincije, usporeujui ga s prethodnim. Ujedno u nastojati barem u grubim crtama naznaiti neke vanije zadatke koji nas oekuju u narednom etverogoditu. Prije svega mi je ast, a i moralna obveza, zahvaliti cijelom Definitoriju na bratskoj suradnji u proteklom periodu. Fra Marijan Karaula, vikar Provincije, zamjenjivao me je kad god i gdje god je trebalo i bio mi je desna ruka u rjeavanju svih provincijskih problema. Nadam se i ubudue odlinoj suradnji s njim. Fra Pero Vrebac bio je zaduen za duhovni ivot Provincije i na tom podruju je uinio mnoge lijepe stvari. O emu se sve radi, ut ete u njegovu izvjeu.
br. 2/2012. godina lXiii.

Bosna Srebrena

Fra Mirko Majdandi, ekonom Provincije i gvardijan samostana Uzvienja sv. Kria na Kovaiima, imao je moda najtei i najdosadniji dio posla u Upravi, ali ga je radio vjerno i odgovorno, u granicama svojih mogunosti. Hvala mu lijepa! Fra Mato Topi, zaduen za pastoralni rad u Provinciji, proslavio se posebno animiranjem FRS-a i Frame. Dao Bog da i ubudue imadne takoer mnogo uspjeha! Fra Luka Markovi, iako je boravio u Njemakoj, sve svoje odmore i dolaske u domovinu kombinirao je s naim definitorijalnim sjednicama i budno je pratio sva dogaanja u Provinciji, dajui uvijek jasno svoje vienje problema i svoje prijedloge rjeenja, te koordinirajui rad vije za koja je bio zaduen, tako da je i on svoj dio posla dobro odradio, kao da je bio u Sarajevu. Svi su mi oni uvijek bili pri ruci i uvijek su spremno radili svoj posao. Za sve im hvala i od Boga plaa! I tajnik Provincije, fra Janko uro, uradio je takoer ogroman posao. Kao to znate, ja nisam htio imati osobnog tajnika, iako sam na to imao pravo, pa je to vie posla palo na tajnika Provincije: i praenje redovne korespondencije, i ureivanje provincijskog slubenog glasila Bosna Srebrena, i provincijska web stranica, i provincijska baza podataka I njemu sam iskreno zahvalan za sav njegov rad i trud. Iako nismo ili za tim da radimo neto spektakularno, kad se uzme u obzir da smo kroz ove tri godine imali 48 definitorijalnih sjednica tj. u prosjeku 16 godinje!, onda je jasno da je posla bilo dosta. A sastajali smo se esto da ne bi problemi mjesecima ekali na rjeenje. Sve je rjeavano vrlo brzo, osim onih problema koji se zbog vie sile nisu mogli rijeiti po kratkom postupku. To je zasluga ovoga Definitorija. Hvala cijeloj ekipi i svakom bratu pojedinano! U ime svoje i u ime cijele Provincije duan sam ovom prigodom zahvaliti i svim drugim provincijskim slubama, poevi od profesora i odgojitelja u naim odgojnim zavodima, od gvardijana, upnika i kapelana po naim samostanima i upama, te naih misionara u inozemstvu, naih djelatnika u Svjetlu rijei, Kruhu sv. Ante i slinim institucijama, pa do naih bogoslova, novaka, postulanata i sjemenitaraca jer su svi oni svojim zalaganjem svaki na svojoj dunosti davali slavu Bogu i doprinosili asti i dobrobiti Provincije. Zahvaljujem takoer i svim asnim sestrama i civilima koji s nama surauju u raznim projektima Provincije. Bez njih ni na rad ne bi bio toliko plodan i uspjean. Neka ih sve Gospodin obilno blagoslovi i neka im dadne snage, mudrosti, umjenosti i ustrajnosti da svoj posao i dalje uspjeno nastave i da postignu obilne plodove svoga rada. Ujedno molim i za oprotenje svu onu brau koju sam moda, makar i nehotice, na bilo koji nain uvrijedio ili poremetio njihov duevni mir. Nikome nipoto ne bih elio uiniti nikakvu nepravdu. Neki su se potezi katkad morali povui i bez dostatnog usuglaavanja, neki e moda morati i ubudue jer mi kao zajednica moramo izvriti sve svoje obveze, makar sve nisu i ne mogu ni biti jednako simpatine i privlane. Ali moram naglasiti da nemam nita ni protiv koga osobno. Moemo se ne slagati u gledanju na posao, na disciplinu, na izvravanje preuzetih obveza i sl., ali to ne bi smjelo negativno utjecati na potovanje osobe.

I.

STANJE PROVINCIJE Statistika

Franjevaka provincija Svetog Kria Bosna Srebrena trenutno ima: dva biskupa, 286 sveenika, petoricu asne brae laika, devet akona, 30 bogoslova, sedam novaka, est postulanata i 39 sjemenitaraca (od toga 9 hercegovakih). Svega skupa sveano zavjetovane brae imamo 304, a skupa s bogoslovima i novacima 339. 8
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

Prije tri godine (2009.) Provincija je imala: jednog biskupa, 294 sveenika, 39 bogoslova, 6 asne brae laika, 6 akona, 5 novaka, 5 postulanata i 36 sjemenitaraca (od toga 10 hercegovakih). Svega skupa sveano zavjetovane brae bilo je 310, a skupa s bogoslovima i novacima bilo nas je 354. Dakle, sveano zavjetovanih danas imamo 6 manje, a svega skupa 15 manje nego 2009. g. U protekle tri godine (od 2009. do 2012.) zareeno je 13 novih sveenika, a u istom periodu umrla su devetnaestorica nae brae sveenika. (Najstariji od njih bio je fra Ignacije Gavran 96 godina, a najmlai fra Andrej Matoc 45.) Dakle, estorica ih je vie umrlo nego to je zareeno. Franjevaki Red i Provinciju napustio je jedan akon, 4 sveano zavjetovana bogoslova, 11 privremeno zavjetovanih bogoslova i 2 novaka dakle, 18 brae. Zaista previe! A to uiniti da poraste stabilnost i ustrajnost nae mlade brae u zvanju? U protekle tri godine primili smo 16 postulanata. U meuvremenu je jedan od njih napustio zajednicu. U istom periodu (tj. u tri godine) primljeno je 45 sjemenitaraca, od kojih 32 za nau Provinciju.U meuvremenu ih je otputeno 8: 7 zbog uenja i jedan zbog vladanja, a druga osmorica su sami napustili sjemenite. Na postdiplomskom studiju imamo osmoricu brae. Studiraju: dogmatiku, moral, bibliku, kanonsko pravo, crkvenu glazbu, franjevaku duhovnost, njemaki jezik i pedagogiju, hrvatski jezik i etnologiju. U ovom trogoditu trojica su brae zavrila svoje studije i ukljuila se u profesorsku slubu (fra Drago Boji, fra Josip Jozi i fra Josip Mrnjavac). Magistrirala su etvorica brae (fra Stipo Kljaji, fra Leon Kiki, fra Anto Kovai i fra Vjeko E. Tomi), a doktorirala su isto tako etvorica (fra Drago Boji, fra Danimir Pezer, fra Josip Jozi i fra Ivo Pavi).
Kategorija Sveano zavjetovani: Biskupi Sveenici asna braa laici akoni Sveano zavjetovani bogoslovi Svega sveano zavjetovane brae: Braa u poetnoj formaciji: Privremeno zavjetovani bogoslovi Novaci Svega u poetnoj formaciji: Svega franjevaca (skupa s novacima): Kandidati: Postulanti Sjemenitarci Svega kandidata (post. i sjem. BS): 2009. 1 294 6 6 2 310 39 5 44 354 3 36 (26 BS + 10 herc.) 29 2012. 2 286 5 9 2 304 28 7 35 339 6 39 (30 BS + 9 herc.) 36 Razlika +1 8 1 +3 0 6 11 +2 9 15 +3 +4 +7

Najstarija braa u Provinciji su nam fra Bernardin Mati u Kraljevoj Sutjesci (r. 25. 11. 1921.) i fra Franjo Josipovi na Petrievcu (r. 16. 02. 1924.). Oni su, hvala Bogu, sa zdravljem dobro. Meu bolesnom braom treba spomenuti barem one najbolesnije: fra Rafaela Lipovca u starakom domu na Petrievcu, fra Ladislava Fiia u starakom domu u Novoj Biloj, fra Bonu Vrdoljaka na Gorici u Livnu i fra Matu Martia u Kreevu. Druga starija braa, uza sve svoje zdravstvene tegobe, dre se dosta dobro. Provincija trenutno ima: 19 samostana (u BiH 16; u Hrvatskoj 1; u Srbiji 1; na Kosovu 1) 81 upu (u BiH 70, u Hrvatskoj 8; u Srbiji 1; na Kosovu 2)
br. 2/2012. godina lXiii.

Bosna Srebrena

1 ekspozituru (Visoko), 3 provincijska svetita (Olovo, Bistrik i Podmilaje) i vie regionalnih svetita. lanovi Provincije Bosne Srebrene ive i rade u sljedeim zemljama: BiH 223 sveenika, 9 akona i 5 asne brae laika i 1 biskup Albanija 2 (1 sveenik i 1 biskup) Australija 4 sveenika Austrija 3 sveenika Francuska 1 sveenik Hrvatska 13 sveenika Italija 4 sveenika Kenija 2 sveenika Kosovo 4 sveenika Maroko 1 sveenik Nizozemska 1 sveenik Njemaka 22 sveenika Ruanda 1 sveenik Srbija 3 sveenika Sveta Zemlja 1 sveenik panjolska 1 sveenik

Duhovni ivot naeg provincijskog bratstva Franjevaki red je aktivno-kontemplativni red, a isto tako bi se s pravom moglo rei i da smo kontemplativno-aktivni red u smislu da nae vanjske aktivnosti ne bi smjele zasjeniti kontemplaciju, kao to ni kontemplacija ne moe nadomjestiti akciju. Na duhovni ivot, kako sam ga vidio kroz protekle tri godine i kako sam ga mogao izblieg upoznati tijekom kanonske vizitacije, mogu rei da stoji dosta dobro, iako je uvijek mogue i bolje. Najvei dio naih zajednica i nae brae zaista posveuje mnogo panje i svagdanjoj sv. misi, i zajednikom moljenju asoslova, i privatnoj molitvi, i meditaciji, i klanjanju Presvetom oltarskom Sakramentu, kao i raznim pukim pobonostima, meu kojima istaknuto mjesto zauzima Put kria, mise zornice u Doau, krunica (osobito u svibnju i listopadu, ali i kroz cijelu godinu), post i pokora u korizmi, nemrs svakog petka u godini i za kvatre, redovita sv. ispovijed a osobito pred Uskrs, Boi i patron upe, utorci sv. Ante i sl. Duhovni sklad i naih zajednica i nae pojedine brae oslikava se takoer i u urednosti i ukraenosti sv. mjesta crkava i kapela, sv. misnog ruha, liturgijskih knjiga i posua, te u odgovarajuem vrednovanju liturgijskih ceremonija i liturgijskog pjevanja. Tome mnoga braa zaista pridaju veliku panju. Takoer briga za na osobni i zajedniki duhovni ivot oituje se i dobrom organizacijom i aktivnim sudjelovanjem u mjesenim duhovnim obnovama i godinjim duhovnim vjebama emu smo nastojali posvetiti posebnu panju i na razini Provincije, tako da smo organizirali na vie mjesta zajednike duhovne vjebe za svu zainteresiranu brau iz svih dijelova Provincije, u mjestima gdje bi bili slobodni od svih obveza u svojim upama tijekom duhovnih vjebi. Za pohvaliti je i inicijativu naih drevnih samostana da svoje mjesene duhovne obnove obavljaju zajedniki, naizmjenino: u Kraljevoj Sutjesci, Kreevu i Fojnici. To je dobar primjer i za druga meusobno blia samostanska podruja. Uza sve to, naalost, zapazio sam da ima i neto oputenije brae koja ne pridaju dostatnu panju npr. zajednikim tokama dnevnog reda, zajednikoj molitvi, lijepim sitnim detaljima koji 10
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

uljepavaju liturgiju i doprinose njezinoj privlanosti i dojmljivosti, a isto tako ni urednosti upnog ureda i dostatnoj pedantnosti u upnoj administraciji. Razumljivo je da nije svima jednako stalo ni do ega na svijetu, pa ni do duhovnog ivota, ali to onda umanjuje dojam i na opoj razini, te tako nanosi tetu cijeloj Provinciji, pa i Redu. Dakle, iako imamo zaista lijep broj brae koja daju sve od sebe, a veina ih je za svaku pohvalu, ipak i jedan jedini izuzetak zna pokvariti opi dojam. No, provincijski kapituli upravo i slue tomu da sagledamo situaciju na opem planu, da se trgnemo i da s novim poletom svi skupa krenemo korak naprijed.

Duhovna zvanja to se tie duhovnih zvanja, posveivali smo im i trajno im posveujemo posebnu panju. Broj sjemenitaraca nam je u posljednjih desetak godina bio jako opao. Npr. u k. god. 2001/2002 u Franjevakom sjemenitu u Visokom imali smo 82 aka (77 naih i 5 hercegovakih). Taj broj je do k. god. 2009/2010 pao na svega 36 (samo 26 naih i 10 hercegovakih). Dakle, za samo osam godina sveukupni broj sjemenitaraca je pao za 56 %, a broj naih sjemenitaraca se smanjio na treinu! Da bismo koliko-toliko doprinijeli poboljanju te situacije, nastojali smo uiniti to god je bilo u naoj moi. Izmeu ostalog, ve od proljea 2010. god. organizirali smo promociju duhovnih zvanja po mnogim naim upama. U tome su sudjelovali i lanovi uprave Provincije, i odgojitelji, ali i sami nai odgajanici: sjemenitarci, postulanti, novaci i bogoslovi. Iz dna due smo zahvalni Bogu to je dao pa je u posljednje vrijeme ipak neto porastao broj sjemenitaraca, ali i postulanata. Naalost, jo uvijek ima i znatnih problema. Jedan od njih je i naputanje sjemenita i teologije. Toga je bilo uvijek, pa i u ovom periodu, ali hvala Bogu nije bilo nekih tekih ekscesnih situacija. Svaki odlazak je bolan, ali nas osobito pogaa odlazak sveano zavjetovane brae. Zabrinjava nas i injenica da nam iz nekih naih krajeva, koji imaju velik broj vjernika katolika, dolazi relativno malen broj sjemenitaraca. Oito su neke druge zajednice izvan Bosne aktivnije u promociji svojih zvanja nego naa braa u tim krajevima. elja nam je da se to stanje to prije izmijeni na bolje.

Ekonomsko stanje Ekonomsko stanje nae Provincije nije idilino, ali nije ni zabrinjavajue. Tijekom Kapitula radit e posebna komisija za ekonomska pitanja, u kojoj sudjeluju i sadanji i bivi ekonom Provincije. Ona treba da potrai i Kapitulu ponudi odgovarajua rjeenja za trenutne financijske probleme Provincije. Iako mnogi u Provinciji zamjeraju naem dosadanjem provincijskom ekonomu, fra Mirku Majdandiu, to se nije vie angairao oko traenja donacija izvana, ja sam mu jako zahvalan za trud koji je uloio oko traenja trajnijeg rjeenja za nae samo-financiranje: da barem u redovnom financiranju kad nisu u pitanju velike gradnje i izvanredna ulaganja budemo neovisni od pomoi izvana. Nije to lako, ali kad sav na narod tedi, moramo i mi tedjeti. Kad se sav narod prua koliko mu je jorgan dug, to moramo initi i mi. Za redovnu potronju moramo nai pokrie iz vlastitih izvora. Svaki na samostan mora biti samoodriv.
br. 2/2012. godina lXiii.

11

Bosna Srebrena

Jedino odgojne ustanove mogu i moraju ovisiti o Provinciji, ali i one moraju biti samoodrive u smislu da Provincija mora moi pokrivati redovne izdatke. Donacije je bilo opravdano traiti nakon rata. Opravdano ih je traiti i sada, ali samo za vee graevinske pothvate, a ne za redovnu potronju. Za to bismo se morali pobrinuti sami uz ostalo i smanjujui potronju tamo gdje je ne moemo sami pokriti. O tome ja neu govoriti detaljnije, jer emo imati izvjee ekonoma Provincije, kao i prijedloge ekonomske komisije za rjeavanje konkretnih problema.

Nae mjesto u Crkvi Nastojimo uvijek biti svjesni svoga mjesta i svoje uloge u Crkvi, potujui naelo supsidijarnosti. Imamo este prijateljske kontakte s predstavnikom Sv. Stolice, Apostolskim nuncijem u BiH, mons. Alessandrom DErricom. Nai odnosi s njim su izvrsni. On je iskreni prijatelj ne samo nas franjevaca, nego i svih drugih redovnika i redovnica u BiH. Dakako, on nastoji stvarati prijateljsko ozraje u odnosima sa svim ljudima dobre volje, ali mi ga zaista doivljavamo kao svoga prijatelja. Prije svega je njegova zasluga i to da je na brat fra Marko Semren postao pomonim banjolukim biskupom, kao i to da su naa subraa fra Perica Vidi i fra Slavko Topi, na prijedlog uzoritog Vinka kard. Puljia, 15. listopada 2011. god. dobili najvie odlikovanje koje Sveti Otac papa obiava dodijeliti nekom redovniku, tj. Kri Pro Ecclesia et Pontifice. To isto odlikovanje dobio je i fra Leopold Rochmes, na prijedlog mons. Stanislava Hoevara, beogradskog nadbiskupa. (Dokument je potpisan 30. lipnja 2009., a odlikovanje mu je urueno na sv. Franju, 4. listopada 2009.) Odnosi s biskupima Odnosi sa svim biskupima i na teritoriju BiH i izvan nje bili su korektni. Napetosti su smanjene na najmanju moguu mjeru. Bratska suradnja sa mons. fra Markom Semrenom se nastavlja i nakon njegova biskupskog reenja. On i dalje predaje franjevaku duhovnost na naoj Franjevakoj teologiji u Sarajevu i njeguje dobre bratske odnose sa subraom u Provinciji. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji smo postigli sporazum i potpisali ugovor sa kardinalom Vinkom Puljiem za upe iji pravni status nije bio rijeen, tj. za Dobrinju, Grebnice i Oraje na 30 godina. Sa mons. Franjom Komaricom smo dogovorili model sluenja upe Mahovljani, koju slui upnik iz Trna, i upe Vrbanjci, koju slui upnik iz Kotor Varoa. U dogovoru sa upom Biha i petrievakim samostanom dali smo Biskupiji teren za Katoliki kolski centar u Bihau. Sa kardinalom Josipom Bozaniem izvrili smo sve pripreme za potpisivanje konvencije za upu Sesvetska Sopnica. Sa sisakim biskupom mons. Vladom Koiem spremni smo potpisati ugovor za preuzimanje upa Gvozd i Vojni in perpetuum ukoliko se ovaj Kapitul izjasni suglasnim za preuzimanje upa izvan BiH. Sa dubrovakim biskupom Matom Uziniem spremni smo nastaviti suradnju u upama Zaton Veliki i Oraac u skladu sa zakljucima ovoga Kapitula. Ve na poetku mandata prihvatili smo molbu Beogradskog nadbiskupa mons. Stanislava Hoevara da na subrat fra Leopold Rochmes preuzme katedralnu upu u Beogradu i slubu generalnog vikara u Beogradskoj nadbiskupiji. 12
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

Sa pritinskim biskupom, Apostolskim administratorom Prizrenske biskupije, mons. Dod Gjergji-jem prije mjesec dana sklopili smo sporazum o preuzimanju upe Zjum (Zym), koja se daje franjevcima Bosne Srebrene na 99 godina, s tim da se etiri sela upe akovica odvoje za osnivanje nove upe (Piskota) koja bi pripala dijecezanskom kleru. Razlog ovoj promjeni bila je naa potreba da imamo gdje mijenjati brau Albance unutar Kosova i da ne moraju za svaku promjenu nuno ii u drugu dravu. S naim biskupom fra Hilom Kabashijem, Apostolskim administratorom June Albanije, odnosi su zaista bratski, ali nam je ao to do sad nismo uspjeli prihvatiti njegovu molbu za slanjem dvojice-trojice fratara u njegovu biskupiju, jer nam je elio dati vane centre, kao to su Fier i Vlora, koja je jo uvijek na raspolaganju. Naalost, nismo imali brae zainteresirane za Albaniju. Odnosi sa redovnikim zajednicama Na meunarodnoj razini naa je Provincija aktivna lanica Unije franjevaca Evrope (UFME), Unije europskih konferencija viih redovnikih poglavara i poglavarica (UCESM) Junoslavenske konferencije franjevakih provincijala (JKPM OFM), Vijea franjevakih zajednica RH i BiH (VFZ), te Konferencije viih redovnikih poglavara i poglavarica BiH (KVRPP BiH). Odnosi s Generalnom kurijom su vrlo dobri. Mi uvaavamo sve sugestije Generalnog ministra i Generalnog definitorija, ali i oni takoer uvaavaju nae reakcije i nae miljenje. Naa Provincija je otvorena za misijske projekte Reda. Trenutno imamo etvoricu misionara u Africi, a na traenje Generalnog ministra odobrili smo fra Tomi Aniu odlazak u Bruxelles, gdje e djelovati kao lan ekipe za pripremanje novih misionara i usput sluiti i hrvatskoj zajednici u Belgiji. Dvojica naih profesora predaju na franjevakim uilitima u Jeruzalemu: fra Anto Popovi bibliku i fra Miron Sikiri kanonsko pravo. A etvorica naih studenata, sa stipendijom Reda, studiraju na Antonianumu u Rimu. Odnosi unutar JKPM su zaista bratski i suradnja je na visini. Sudjelujemo u zajednikim projektima, kao to su proslava 800. obljetnice Franjevakog reda, 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsku obalu. Jesenas smo imali jedno zajedniko zasjedanje svih naih definitorij i dogovorili smo se da se takva zasjedanja organiziraju svake godine. Zajedniki organiziramo susrete i hodoaa naih novaka, te pripremu naih bogoslova za sveane zavjete. Od ove godine dogovorili smo i organiziranje meuprovincijskih duhovnih vjebi, kao i meuprovincijskih formacijskih susreta novih gvardijana. Mene je prole godine naa Konferencija izabrala za dopredsjednika JKPM OFM, a jesenas za svoga lana u Stalnom vijeu UFME, na dvije godine. Sa Vijeem franjevakih zajednica (VFZ) RH i BiH dobro suraujemo u svemu poevi od zajednikih prijevoda i izdanja knjiga sa franjevakom tematikom (Franjevaki asoslov, Franjevaki leksikon, Franjevaki liturgijski kalendar, dokumenti Generalne kurije OFM i sl.), pa do izvrsne suradnje u izdavanju Franjevakih izvora, na emu su mnogo i intenzivno radila braa nae Provincije fra Pero Vrebac i fra Marijan Karaula, kao organizatori i izdavai, te nekolicina naih profesora, kao prevoditelji. Sa KVRPP BiH sudjelujemo na godinjim skuptinama i sjednicama Izvrnog vijea KVRPP BiH, zajedniki organiziramo dan posveenog ivota i redovnike dane, a nastojimo sudjelovati i na vanijim slavljima dotinih zajednica. Sa Hercegovakom franjevakom provincijom Uznesenja BDM jako lijepo suraujemo na organiziranju duhovne asistencije FSR-a i Frame. Kad je nacionalni asistent FSR-a iz Bosne, nacionalni asistent Frame je iz Hercegovine i obratno. I to funkcionira dobro.
br. 2/2012. godina lXiii.

13

Bosna Srebrena

Hercegovaki provincijal, fra Ivan Sesar, predaje kanonsko pravo na naoj Franjevakoj teologiji u Sarajevu, a hercegovaki sjemenitarci se koluju u naoj Franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom. Sa Hercegovakom provincijom povremeno organiziramo zajednike sjednice naih definitorij, a skupa s njima organiziramo i zajednika hodoaa nae brae i drugih vjernika u Svetu zemlju. Nastojimo gajiti dobre odnose sa svim redovnikim zajednicama asnih sestara ne samo unutar BiH, nego i ire. Najvie suraujemo sa kolskim sestrama franjevkama Krista Kralja bosansko-hrvatske provincije. Sve probleme nastojimo rjeavati sporazumno. U veini sluajeva i uspijevamo, kao npr. u Tolisi i djelomino u Kraljevoj Sutjesci, iako se gdje-gdje naie i na poneku veu potekou, za ije otklanjanje treba neto vie vremena i mnogo razumijevanja i s jedne i s druge strane. Ipak, openito govorei, zadovoljni smo sa suradnjom. S drugim zajednicama asnih sestara imamo odlinu suradnju i nismo imali nekih osobitih problema. Istina, ao nam je to su se sestre Keri Boje ljubavi povukle iz Tuzle, ali u pitanju je bio njihov vlastiti problem, a ne nesporazum s naom zajednicom. Posebnu suradnju imamo sa Siromanim sestrama sv. Klare u Brestovskom, tim vie zato to je njihov samostan pod jurisdikcijom provincijala Bosne Srebrene. Sestrama franjevkama od Bezgrenog zaea crnogorske provincije dali smo duhovnika u osobi fra Josipa Boia. Njega e na ljeto, ako Bog da, zamijeniti fra Anelko Kameni. A budui da rade u upi Zjum (Zym) i da su sagradile djeji vrti u akovici, i tamo se s njima otvara novo polje suradnje. to se tie Albanske franjevake provincije, s njome nemamo nikakvih problema. Naprotiv, s njima vrlo rado suraujemo. Trenutno imamo u Skadru i jednog postulanta Albanca, koji e se naknadno opredijeliti kojoj e provinciji pripadati. Na fra Anelko Kameni je posljednjih 17 godina sluio u Albaniji (u Bajzi i u Lau). On e na ljeto svoju misiju tamo zavriti, ali ne zbog bilo kakvih nesporazuma unutar zajednice, nego samo zbog svojih zdravstvenih problema. Odnosi unutar nae zajednice to se tie Uprave Provincije, mi smo nastojali gajiti bratske odnose sa svakom samostanskom zajednicom i sa svakim pojedinim bratom. Nastojali smo spremno i brzo rjeavati tekue probleme i to je ilo dosta dobro. Veina nae brae zapaala je nau dobrohotnost i dobro je suraivala s Upravom na rjeavanju konkretnih problema, na emu smo im iskreno zahvalni. Jer bez suradnje sve brae u Provinciji, Uprava jedva da moe bilo to uiniti sama. No, naalost, bilo je i onih koji su svaki potez Uprave pratili s predrasudama i tumaili na svoj nain, to vie govori o njima, o njihovim stavovima i interesima, nego li o samoj Upravi. Sa svakim smo uvijek bili spremni razgovarati i nema nikoga tko je htio razgovarati s upravom Provincije, a da mu to nije omogueno. Rjeenja su, dakako, ovisila o vrsti problema, kao i o mogunostima i o razboritosti jedne i druge strane. Uvijek se ilo za tim da se problemi to kvalitetnije rijee i nadiu, a ne da se od jednoga prave dva. I, hvala Bogu, u veini sluajeva nam je uspijevalo relativno dobro rjeavati tekue probleme. Prigodom kanonske vizitacije susreo sam se gotovo sa svom braom Provincije i upoznao vrlo razliite stavove pojedinaca s obzirom na kljune probleme u Provinciji. Ali openito govorei, moji su dojmovi mnogo pozitivniji od oekivanih i za to sam im duboko zahvalan. Apsolutna veina brae se zaista trudi to savrenije ivjeti svoj franjevaki poziv i poslanje. Istina, nitko od nas nije bez mana i nedostataka, ali nema ni govora o nekakvoj katastrofi, o kojoj neki deurni katastrofiari govore. Tko svijet gleda kroz crne naoale, ili tko se zatvori u tunel, sve mu izgleda crno, pa makar svugdje naokolo sjalo sunce. 14
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

No, u svakom sluaju, bilo kako bilo razmirice treba nadii. Proi e i ovaj Kapitul. Uzburkane vode e se smiriti i izbistriti. Na posao i dalje ostaje isti. I dalje moramo nastaviti bratski ivjeti jedni s drugima. I dalje moramo nastaviti to slonije i to radosnije prakticirati i navijetati Kristovu Radosnu vijest spasenja. I ne samo da to moramo, nego to i hoemo! Za to smo se opredijelili, to smo i obeali, pa i zavjetovali Bogu i Crkvi. Od toga ne odustajemo. Otvoreni za nadahnua Duha Svetoga i spremni u svakom bratu prepoznati ne samo brata, nego upravo Krista, upravo Boga na iju smo sliku stvoreni i on i svaki od nas, nastavimo slono raditi i na ovom Kapitulu i tijekom cijeloga svoga ivota! Neka predobri i premilosrdni Bog blagoslovi naa dobra nastojanja u tom smjeru!

II. PROVOENJE ZAKLJUAKA PROVINCIJSKOG KAPITULA IZ 2009. GODINE Jedna od glavnih tema svakog Provincijskog kapitula mora biti provjera: jesu li, kako i u kojoj su mjeri provedeni zakljuci prethodnog Kapitula. Zakljuci Provincijskog kapitula iz 2009. god. objavljeni su u Bosni Srebrenoj br. 2/2009, na str. 33-34. Podijeljeni su u etiri skupine.

I. Prva skupina zakljuaka odnosi se na aktualizaciju franjevake duhovnosti u poetnoj i trajnoj formaciji. Zakljuak I/1: Bolje upoznavanje franjevake duhovne i intelektualne tradicije to se ovoga zakljuka tie, na tome je tota radila i naa Teologija i barem neki od voditelja duhovnih vjebi i duhovnih obnova, a neke stvari su uraene i na provincijskoj razini, kao to je obiljeavanje 400. obljetnice izdavanja Nuka krstjanskog od fra Matije Divkovia, te pripreme za objavljivanje njegovih sabranih djela, od kojih su prva dva ve gotova i bit e tiskana ove godine. U taj rad se ukljuilo i Svjetlo rijei objavljivanjem posebnog separata pod naslovom: Fra Matija Divkovi, Nauk krstjanski, 1611. (v. SR, god. XXIX, br. 334. Sarajevo, sijeanj 2011., 16 str.). Na tragu ostvarenja ovog zakljuka Kapitula fra Stjepan Pavi je preveo s latinskog Soliloquium sv. Bonaventure i izdao pod naslovom: Razgovor sa samim sobom. O etirima duhovnim vjebama. (izd. Demetra, Zagreb, 2011., str. 200). Zakljuak I/2: Unoenje vie franjevakih sadraja u nae odgojne ustanove i studijske centre U vezi s tim Uprava je inzistirala na tome da se na naoj Teologiji franjevakom studiju posveti vie panje, te da on bude otvoren i za ostale zainteresirane zajednice i pojedince iz Vijea franjevakih zajednica RH i BiH. U tome smo znaajnu podrku imali posebno od dekana Teologije, fra Mile Babia, i metra bogoslova, fra Marinka Pejia, iako je bilo ne malo i onih koji su za to bili manje zainteresirani, ako ne i protivni. Ipak neto se pokrenulo. Posebno teajevi iz franjevake filozofije i teologije, koje vodi fra Mile Babi, te oni iz franjevake duhovnosti, koje je drao fra Marinko Peji, te iz franjevake povijesti i knjievnosti, koje ima fra Marko Karamati. Traili smo i uvoenje seminara za voenje FSR-a i Frame, ali to do sad jo nije ostvareno. Ve sa sljedeom akademskom godinom bi se moralo krenuti i s tim. Vaan poticaj za ostvarenje ovoga cilja dat e i Franjevaki izvori, koji su ve u tisku velikom zaslugom fra Pere Vrebca, fra Marijana Karaule i nekolicine naih profesora, prevoditelja raznih franjevakih tekstova.
br. 2/2012. godina lXiii.

15

Bosna Srebrena

Tekstovi za Ratio Studiorum i Ratio formationis Franciscanae su gotovi, ali smo ih ostavili da ih pregleda i potvrdi novi Definitorij, koji e biti izabran na ovom Kapitulu. Zakljuak I/3: Zbog nedostatka dovoljnog broja odgojitelja na naim odgojnim ustanovama, predlaemo da se braa alju na studij iz podruja franjevake duhovnosti i odgojnih znanosti (pedagogije, psihologije, antropologije, sociologije). Ovaj zakljuak je dobro ispotovan. Pedagogiju studira (uz njemaki jezik) fra Ilija Devi u Sarajevu, a od prole godine fra Danijel Nikoli studira franjevaku duhovnost i master za odgojitelje na Antonianumu u Rimu.

II.

U drugoj skupini bio je samo jedan zakljuak:

Zakljuak II/1: Kapitul zaduuje Upravu Provincije da rijei sluaj fra Mirona Sikiria. Taj sluaj rijeen je time to se fra Miron stavio na raspolaganje Generalnom ministru Reda.

III. Trea skupina zakljuaka ide na temu: Pastoralni rad u suvremenom kontekstu Crkve, drutva, hrvatskog naroda, BiH i svijeta Zakljuak III/1: Zaduuje se nova Uprava da im prije stupi u kontakt s nadlenim dijecezanskim biskupima i pokua rijeiti otvorena pitanja (pastoralni kalendar, komisije vijea, milostinje, granice upa). U tri godine imali smo tri zajednike sjednice definitorija Bosne Srebrene i Ordinarijata Vrhbosanske nadbiskupije, a vie puta i osobne susrete provincijala i kardinala. Imamo takoer godinje susrete KVRPP BiH s BK BiH. Kao to spomenuh ranije, s biskupima su mnoga otvorena pitanja rijeena i postignut je visok stupanj suglasnosti. No, pitanje granica upa ovisi o samom biskupu. Na tome e jo trebati poraditi Zakljuak III/2: Zaduuje se Uprava Provincije da posveti dostojnu panju devastiranim upama u skladu s mogunostima. Smatramo da je posveena dostojna panja svakoj upi u Provinciji, a osobito devastiranima tim vie to i najmanja upa ima svoga upnika, iako po broju vjernika ne bi mogla biti ni filijala neke vee upe. Zakljuak III/3: poseban naglasak trebamo u svom pastoralnom radu staviti na: rad s mladima (posebno s Framom) i s ministrantima, sa FSR-om S obzirom na ovaj zakljuak, u ovom trogoditu je uinjeno zaista dosta, osobito u radu sa FSR-om i Framom. O tome e neto vie rei fra Mato Topi, a jo vie se moe proitati u njegovim izvjeima. Moda neto manje je uinjeno na permanentnoj duhovnoj formaciji odraslih. To najvie ovisi o poduzetnosti i upornosti pojedinih upnika. IV. etvrta skupina zakljuka odnosi se na temu: Meuovisnost, odgovornost i specifinost evangelizacijskog poslanja Provincije Zakljuak IV/1: da se uvedu tajnitva za duhovnost i odgoj, za evangelizaciju, za kulturne i obrazovne programe, za upravljanje materijalnim dobrima Uvedeno je Vijee za duhovnost i trajnu formaciju i trai se od Kapitula da i u Statute Provincije unese takvu dopunu u nabrajanju vijea Provincije (usp. prijedlog fra Pere Vrebca, prov. tajnika za duhovnost i trajnu formaciju). 16
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

Ostalo je sve ukljueno u provincijska vijea, koja trae i Statuti Provincije, i koja su kao takva i formirana. Zakljuak IV/2: Da se dosadanja provincijska vijea integriraju u provincijska tajnitva, osim onih vijea koja moraju ostati prema odlukama postojeih Statuta. Sva su provincijska vijea na neki nain povezana s tajnitvima i sva tajnitva s odgovarajuim vijeima. Tu smo se striktno drali Statuta Provincije, jer se zakljuci Kapitula moraju slagati sa Statutima osim u tokama u kojima se trai promjena Statuta, ali te promjene vrijede tek nakon njihova odobrenja sa strane Generalnog definitorija. Zakljuak IV/3: Da se na sljedeim Kapitulima, umjesto itanja izvjetaja pojedinih vijea, sasluaju samo izvjetaji provincijala, tajnitava i gvardijana. Ovaj zakljuak emo ispotovati na ovom Kapitulu ukoliko ovaj Kapitul ne odlui drugaije o nekoj toki od posebnog interesa za kapitularce. III. OD OSOBNE VJERE DO NAVIJETANJA Pogled unaprijed Dakle, koliko je bilo mogue, ostvarili smo zakljuke prolog Kapitula. To ne znai da ne bismo eljeli i vie, da je bilo mogue. Mi smo zajednica, bratstvo i mnogo tota se moe postii samo zajedniki. Kad se braa sloe i olovo plivat moe. Hvala Bogu, jo uvijek nas ima, i svatko od nas misli svojom glavom. I to je dobro. Imamo mi dosta brae koji se teoretski bore protiv tzv. jednoumlja, ali nastoje svima nametnuti svoje miljenje. I to je jednoumlje, ali druge vrste. Nama, provincijskoj upravi, nije stalo do jednoumlja. Naprotiv: dobro je da ljudi razliito misle i bore se na raznim poljima ivota. Tako se nee lako dogoditi da neko polje rada bude zanemareno. Neka se svatko slobodno bori da svoj poziv i svoj zadatak to bolje ostvari, pa emo tako svi u irokoj lepezi pokrivati velika polja raznih aktivnosti i potreba Crkve i naroda. Bitno je da se ne borimo jedni protiv drugih jer tako ni mi, a ni oni drugi, neemo uspjeti ostvariti svoj zadatak. Umjesto da ostvarimo dva, nee biti ostvaren nijedan. Uza sve to to su zakonite razliite ideje i razliita miljenja i to nitko nikoga ne treba blokirati ni u kojem dobru djelu (jer samo se zlo mora sprijeiti), ipak, budui da nikad neemo moi ostvariti sve svoje elje (ni kao osobe, a ni kao zajednica), vrlo je vano imati barem neke zajednike toke interesa i neke zajednike prioritete i na tim poljima raditi zajedniki, dok emo na drugim poljima raditi svaki ono to je kome blie po naravi i po sferi interesa u skladu s naelom sv. Augustina: In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas. (Tj. u bitnim stvarima mora postojati jedinstvo, u neizvjesnim sloboda, a u svemu ljubav.) Imamo mi ne mali broj zajednikih interesa. Na prvom nam je mjestu vlastiti identitet i vlastiti poziv: tko smo i to smo? Boja smo stvorenja, ljudi smo, krani smo, katolici smo, Hrvati smo, franjevci smo i to bosanski franjevci. To je na identitet i to je na poziv! Uvijek emo potivati hijerarhiju vrednota i red stvari, ali uvijek emo se nai u svim ovim kategorijama. Izvan toga nas nema. Ako je neto neljudsko, nekransko, nekatoliko, antikatoliko i antifranjevako tu nas nema i tu nas nee nikada ni biti. Ali gdje god je na djelu slava Boja, ljudskost, kranska vjera i moral, katolike vrednote, zdravi nacionalni interes, franjevako bratstvo i dobra tradicija bosanskih ujaka tu smo i mi. Tu nam je lako nai sebe i svoju ulogu. Na drugom je mjestu nae poslanje. Svaki poziv je ujedno i poslanje. Nae je poslanje unutar Katolike Crkve, unutar Franjevakog reda, unutar Bosne i Hercegovine, jednim dijelom i unutar naega po svijetu rasprenog naroda, a jednim dijelom takoer i u misijama ad gentes. to je misija Crkve, to je i moja misija. to je poslanje Franjevakog reda, to je i moje poslanje. to je obveza Franjevake provincije Bosne Srebrene, obveza je i svakog pojedinca u njoj.
br. 2/2012. godina lXiii.

17

Bosna Srebrena

Ono to radi opa Crkva na opem planu, to emo raditi i mi na svom podruju, ali na svoj franjevaki nain: u poniznosti i jednostavnosti, bratstvu i zajednitvu. Problemi ope Crkve su i nai problemi, radosti ope Crkve su i nae radosti (usp. GS 1). U naoj mjesnoj, kao i u sveopoj Crkvi, ove i sljedee godine slavi se Godina vjere. Povod je 50. obljetnica poetka II. Vatikanskog sabora i 20. obljetnica objavljivanja Katekizma Katolike Crkve. A razlog je mnogo dublji: sveobuhvatna kriza vjere svugdje po svijetu. Bez vjere mi nismo nitko i nita: ni krani kao krani, a pogotovo ne sveenici kao sveenici ili fratri kao fratri. Bez vjere bi na kranski, sveeniki i redovniki identitet bio prazan. Ne bi bio nita. Bio bi na tetu i nama i svijetu: nama ne bi niemu koristio, a svijetu bi bio sablazan. Kao prazna puka, koje se boji i onaj tko je dri, i onaj u koga je uperena. Dakle, godina vjere jest prigoda da mi sami uvrstimo svoju vjeru, da napunimo svoje akumulatore, da pojasnimo sami sebi svoj identitet i svoje prioritete i tek tada emo moi ii u poslanje i to to smo doivjeli, to ivimo i u to smo uvjereni navijetati drugima. Na jesen e se u Rimu odrati biskupska sinoda na temu nove evangelizacije. (Na tu istu temu je bilo i prologodinje zasjedanje UFME u Lisabonu.) Europa je dola u situaciju da se mora ponovno iz temelja evangelizirati. Toliko se udaljila od Kristova Evanelja. Toliko je zanemarila i podcijenila svoj kranski identitet, ili bolje reeno: svoje kranske korijene. S kranstvom je veu tek kultura i tradicija, ali svijest je jako daleko od temeljnih kranskih vrednota. Bosna i Hercegovina je i u tom pogledu dio Evrope. I mi moramo ponovno evangelizirati i sami sebe i svoj narod. Ne tek druge narode! Moramo poi od sebe. Od koga se oekuje najvei polet i zamah u novoj evangelizaciji, ako ne od nas redovnika, a u Bosni posebno od franjevaca? Pred nama je velik zadatak, teka misija misija o kojoj ovisi naa budunost, nae biti ili ne biti! Jesmo li spremni? Moemo li izvriti tu svoju misiju? S pomou Bojom moemo, ali samo kao zajednica, kao bratstvo! Solo akcije, ma koliko one same po sebi bile dobre, vrlo malo pomau. Moramo djelovati kao zajednica. Jer to je na zajedniki interes. To nam je prioritet. Oko toga se svi moemo sloiti. Sve ostalo moe biti razliito i individualno, ali na identitet i naa misija su nam zajedniki interes i tu moramo biti jedno. Svoj e doprinos dati i nai profesori i odgojitelji u poetnoj i trajnoj formaciji. Najvei dio posla odradit e braa izravno ukljuena u pastoral, na svim njegovim razinama i u svim vidovima. Velika je obveza i na naim medijima i njihovim djelatnicima. Sve provincijske slube moraju imati pred oima te nae zajednike prioritete. Neke stvari u tu svrhu morat emo jo uraditi i na materijalnom podruju. Hvala Bogu, najvei dio crkava, upnih stanova, pastoralnih centara i kapela je ve izgraeno. Ostalo je jo poneto, kao npr. na Plehanu, na Petrievcu, u Sesvetskoj Sopnici, akovici i jo ponegdje. Na provincijskoj razini ostala nam je nedovrena zgrada Provincijalata na Kovaiima u Sarajevu i Konvikt u Visokom. Imamo problem nedovoljno iskoritenog prostora u sve tri nae velike kue u Sarajevu, kao i u zgradi Franjevakog sjemenita u Visokom. Kako emo to rjeavati, ovisit e ponajvie o odlukama ovoga Kapitula. Ekonomska komisija na tome intenzivno radi i ponudit e Kapitulu nekoliko moguih rjeenja, pa neka braa izaberu ono koje im izgleda najbolje i najprikladnije. Slino e uiniti i druge tri kapitulske komisije. Svima vama, sudionicima na Kapitulu, elim miran i uspjean rad, obilje Bojeg blagoslova i puno zrelih plodova vaega truda. Hvala svoj brai na strpljenju i na dobroj volji da se ukljue u to savrenije ostvarenje nae zajednike misije. Fra Lovro Gavran, provincijal 18
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

Odluke i smjernice Provincijskog Kapitula Bosne Srebrene 2012.


I. KOMISIJA ZA PRAVNA PITANJA Odluke: Usvaja se izmjena Provincijskih Statuta s obzirom na sudjelovanje broja gvardijana na Provincijskim kapitulima. Umjesto dosadanjih 10, sudjelovat e svi gvardijani. Usvaja se izmjena Provincijskih Statuta s obzirom na broj definitora u Upravi Provincije. Umjesto dosadanjih 4, birat e se 8 definitora. Usvojen je Pravilnik provincijskog kapitula. Prihvaene su i usvojene pojedine tehnike izmjene Statuta. Uspostavlja se Plenarno vijee Provincije (Usp. Statuti Prov, l. 113-115). Usvaja se izmjena Statuta Vijea za karitativnu djelatnost: lanak 2 paragraf 2: Na elu vijea nalazi se proelnik imenovan od Kapitularnog kongresa ili Definitorija Provincije. II. KOMISIJA ZA ODGOJ I DUHOVNOST Odluka: Nuno je izraditi to prije precizan program rada sa postulantima kako bi postulanti to bolje upoznali franjevaki ivot, ali kako bi se i njih to bolje upoznalo. Smjernice: Kapitul potie brau na ozbiljniji pristup mjesenim duhovnim obnovama. U tu svrhu nude se dokumenti Reda i Franjevaki izvori. Potrebno je to prije organizirati kratki seminar za gvardijane i vikare pri preuzimanju slubi u svrhu to boljeg organiziranja kunih kapitula i kapitula samostanskog podruja. Pri izboru duhovnika u odgojnim ustanovama nuno je staviti naglasak na vanost te uloge u zajednici te na profil osobe duhovnika. Duhovnik bi trebao u svojoj osobi ujediniti kvalitete zrelog i duhovno zdravog ovjeka. Budui da smo jedina ustanova koja bi mogla ponuditi studij franjevatva, bilo bi od velike vanosti osmisliti ideju Franjevakih studija. Bogoslovi bi trebali ciljano i u manjim skupinama stupiti u rad s FRAMOM u projektu promicanja duhovnih zvanja. Kua u Visokom ostaje otvorenom za posjete djece sa upa, a upnici i kapelani mogu posjetiti kuu tijekom cijele godine s najavom i u dogovoru s braom u Visokom. Uz to bi trebalo napraviti kratak DVD-film s jednostavnim prikazom odgojnih kua. III. KOMISIJA ZA PASTORALNA PITANJA Smjernice: 1a) Uprava Provincije, radi kontinuiteta rada, treba na jedno dulje vrijeme odrediti jednoga fratra za duhovnog asistenta FRAME i FSR na provincijskoj razini. 1b) Predlae se da Uprava Provincije po mogunosti odredi istog duhovnog asistenta za FRAMA-u i OFS. Neka Uprava Provincije, po mogunosti u zgradi nae Teologije, organizira barem jednom godinje pastoralni seminar za fratre u pastoralu na kojem e se obraivati razliite teme vane za pastoralni rad. 3. Predlae se da uprava Provincije radi na racionalizaciji pastoriziranja upa u Provinciji.
br. 2/2012. godina lXiii.

19

Bosna Srebrena

IV. KOMISIJA ZA EKONOMSKA PITANJA Mirovine Naglaava se da se po pitanju mirovina potuje lan 138 paragraf 2 Statuta Provincije. Takoer je Kapitul donio odluku da se brai koja ve imaju prihode od neke druge slube ne alje pripadajua polovina mirovine. Mirovinsko osiguranje Kapitul je usvojio odluku da Mirovinsko osiguranje ubudue ne spada na nadlenost ekonoma Provincije nego da se nadlenost za mirovinsko osiguranje prenese u nadlenost samostanskoga podruja. Budui da se ovim zakljukom mijenjaju i sami statuti Provincije, usvojene su promjene odgovarajue odredbe Statuta. Transakcije Kapitul je usvojio odluku da ubudue transakcije iznose 3 KM. Odlueno je da e pomo prema Provinciji, iz koje se vri uplate prema Generalnoj kuriji, biti u visini iznosa 20 misnih intencija za jednu godinu, s tim da asna braa nisu obavezna na davanje ove pomoi. Pitanje financiranja Bistrika i Podsuseda Predlae se da Uprava Provincije dogovori sa upravom samostana na Bistriku najbolje rjeenje koje bi vodilo samostan prema samofinanciranju, a ne da se vodi prema dosadanjem modelu financiranja. U skladu sa ve ranije donesenom odlukom, Kapitul je usvojio zakljuak da Uprava Provincije treba iznai najbolje rjeenje za Podsused, bilo da se prostor osmisli ili proda, a braa ukoliko bude potrebno presele u Sopnicu. Kolekta za Sopnicu Odlueno je da se sakupi jedna kolekta do 1. srpnja 2012., koja e se dati za izgradnju nae kue u Sesvetskoj Sopnici.

Vano upozorenje!
Brao, kao to vidite, Kapitul je donio odluku o poveanju transakcija na 3 KM godinje. Ta odluka stupa na snagu 1. 1. 2013. godine. Jedna druga odluka jest da se transakcije od sad uplauju dva puta godinje tj. svakih 6 mjeseci. To znai da svi upnici treba da odmah uplate transakcije u provincijski Ekonomat za prvi est mjeseci 2012. i to prije primopredaje up. Uz Bosnu Srebrenu dobit ete i obraune za prvih 6 mjeseci, svatko za svoju upu. Tree na to je vano da svi odmah obrate panju jest odluka da se u svim upama sakupi po jedna kolekta za izgradnju nae kue u Sesvetskoj Sopnici, kako bi ona ve ovoga ljeta bila useljiva. Neke su upe tu odluku izvrile odmah. Mogue je da neki za tu odluku nisu ni znali (ukoliko ih nisu obavijestili njihovi zastupnici na Kapitulu). Iako je bilo predvieno da se ta kolekta sakupi do 1. srpnja oni koji to jo nisu uinili, neka to nastoje uiniti to prije, kako bismo pomogli brai da to prije usele u Franjevaki samostan u Sesvetskoj Sopnici, gdje ovoga ljeta preseljavamo Franjevaki samostan Sv. Ilije proroka iz Podsuseda. Dar se moe proslijediti ili izravno brai u Sesvetskoj Sopnici, ili preko Provincijalata. Ali u svakom sluaju je dobro da Provincijalat bude obavijeten tko je poslao pomo i koliko. I onima koji su svoju potporu ve sakupili i poslali, kao i onima koji e to ovih dana uiniti, srdano zahvaljujemo u ime Provincije, kao i u ime Franjevakog samostana u Podsusedu i Sesvetskoj Sopnici. MIR I DOBRO, te svaki Boji blagoslov svima, eli Fra Lovro Gavran, provincijal 20
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

Novi Definitorij Provincije


Na Provincijskom kapitulu Franjevake provincije Bosne Srebrene, koji je odran od 16. do 20. travnja 2012. godine pod predsjedanjem provincijala fra Lovre Gavrana, izabran je u samostanu sv. Pavla na Nedariima (Sarajevo) novi definitorij Provincije, a to su: Fra Ivo Orlovac Fra Jozo Marini Fra Joso Oroli Fra Janko uro Mandat provincijala fra Lovre Gavrana i vikara Provincije fra Marijana Karaule traje do 2016. Novi tajnik Provincije je fra Davor Dominovi. Fra Janko uro, tajnik Kapitula

Izjava za javnost franjevaca Bosne Srebrene


Franjevci Bosne Srebrene su se okupili od 16. do 20. travnja 2012. u Franjevakom samostanu sv. Pavla Apostola u Sarajevu na redovitom Provincijskom kapitulu (opem saboru zajednice), gdje su analizirali ivot svoje zajednice kroz protekle tri godine, planirali aktivnosti Provincije kroz sljedee etiri godine te izabrali nove lanove provincijske Uprave (definitore). Tom prigodom, kako je ve obiaj, upuuju javnosti Bosne i Hercegovine kao i drugim zainteresiranim ljudima dobre volje svoju IZJAVU ZA JAVNOST Potovane sugraanke i sugraani Bosne i Hercegovine i sunarodnjaci u domovini i inozem-

stvu!

Mi franjevci Bosne Srebrene, koji se stoljeima brinemo za dobrobit naega naroda, prije svega u Bosni i Hercegovini ali i drugdje po svijetu, osjeamo se pozvanima i dunima uputiti vam svoju poruku u ovom prijelomnom trenutku nae povijesti. Danas, kad Republika Hrvatska ulazi u Europsku Uniju, prema kojoj tei i Bosna i Hercegovina, kao i ostale zemlje naeg okruenja, moramo biti spremni prebroditi poremeaje koji bi tom prigodom kod nas mogli nastati. Iz Bosne i Hercegovine je, naime, ve iseljen velik dio hrvatskog naroda i vjernika katolika, a njihov povratak je dosad bio neznatan. Ulazak Hrvatske u EU lako bi mogao pokrenuti novi val iseljavanja naega naroda, to bi bilo pogubno i za nas i za Bosnu i Hercegovinu, nau jedinu domovinu. Zato poruujemo svim katolicima i svim Hrvatima iz BiH: ne naputajte svoje domove, ne iseljavajte u inozemstvo i ne prodajite svoje djedovine, registrirajte se i izlaskom na izbore sudjelujte u poboljanju politikog i drutvenog ivota jer i Bosna i Hercegovina e u dogledno vrijeme ui u tu istu Europsku Uniju, a tko se jednom odree svoga i tko proda svoje imanje u domovini, teko da e se ikada vie odluiti na povratak. Mi franjevci Bosne Srebrene ne gubimo nadu u povratak onih naih obitelji koje imaju svoje korijene u BiH i koje se nikada nisu odrekle svoje batine u ovoj prelijepoj zemlji.
br. 2/2012. godina lXiii.

21

Bosna Srebrena

A da bi u ovoj od Boga nam darovanoj zemlji bilo zaista lijepo i ivjeti, oekujemo od domaih politiara i od meunarodne zajednice da se to prije dogovore o pravednu drutvenopolitikom ureenju zemlje - promjenom Ustava i Izbornog zakona - kako bi ova zemlja mogla zaista ivjeti i funkcionirati kao jedinstvena drava, s jednakim pravima i dunostima svih krajeva, naroda i svih svojih graana na cijelom svom teritoriju, bez entitetskih ili etnikih ogranienja. Od njih takoer oekujemo da e intenzivnije poraditi na izradi i usvajanju Zakona o restituciji i denacionalizaciji kako bi se, uz druge, i nepravedno oduzeta crkvena imovina to prije vratila njihovim stvarnim vlasnicima. Neka svemogui Bog blagoslovi Bosnu i Hercegovinu i sve njezine graane u domovini i u inozemstvu! Mir i dobro! U ime franjevaca Bosne Srebrene i sudionika na Kapitulu Fra Lovro Gavran, provincijal i predsjednik Kapitula

Za nekrologij
Sarajevo, 11. 4. 2012. Prot. br.: 298/12 U utorak 10. travnja 2012. godine preminuo je u Gospodinu fra Berislav (Anto) Kalfi. Pokopan je 12. travnja 2012. godine u Kraljevoj Sutjesci. Fra Berislav je u Zajednici vrio slube upnika, samostanskog i upnog vikara, kao i upravitelja olovskog svetita. Neka se ovaj ili slian tekst unese u Nekrologij Provincije, a za pokojnog brata neka se slavi sveta misa i izmoli asoslov. Fra Lovro Gavran, provincijal

22

god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

PrOVINCIJSKE SLUBE I RASPORED OSOBLJA


PROVINCIJSKE SLUBE: Tajnik Provincije: Fra Davor Dominovi Arhivari Provincije: Fra Marijan Karaula Fra Anto Cvjetkovi Asistent FSR-a i FRAMA-e Fra Fra Danijel Raji Dekan Teologije: Fra Vili Radman Ekonom Provincije: Fra Jozo Marini Kroniar Provincije: Fra Davor Dominovi Metar postulanata: Fra Danijel Raji Duhovnik sjemenitaraca: Fra Pero Vrebac Metri bogoslova: Fra Danimir Pezer Fra Josip Jozi Duhovnik na teologiji: Fra Pero Vrebac Metri novaka: Fra Marko Eegovi Fra Franjo Vrgo Prefekti u Sjemenitu: Fra Josip Mrnjavac Fra Stipo Alandak Fra Ivan Nuji Promicatelj misija: Fra Pero Vrebac Ravnatelj Gimnazije: Fra Zvonko Milii Tajnik za odgoj i izobrazbu: Fra Marinko Peji Moderator trajne formacije: Fra Marinko Peji Povjerenici za Svetu zemlju Fra Boo Luji Fra Jozo Marini
br. 2/2012. godina lXiii.

23

Bosna Srebrena

PROVINCIJSKA VIJEA:

Zbor odgojitelja u Sjemenitu i postulaturi: Fra Josip Mrnjavac, pro., fra Stipo Alandak, fra Ivan Nuji, fra Danijel Raji, i fra Zvonko Milii Zbor odgojitelja u Novicijatu: Fra Marko Eegovi, pro., fra Franjo Vrgo, Fra Miroslav Ituk, i fra Tvrtko Vrdoljak Zbor odgojitelja na Teologiji: Fra Danimir Pezer, pro., fra Josip Jozi, fra Mile Babi, fra Marinko Peji i fra Vili Radman Vijee za odgoj i izobrazbu Fra Marinko Peji, pro., fra Danimir Pezer, fra Marko Eegovi, fra Josip Mrnjavac, fra Vili Radman, fra Danijel Raji, fra Stipo Alandak i fra Zvonko Milii Vijee za duhovnost i trajnu formaciju: Fra Pero Vrebac, pro., fra Mile Babi, fra Stipo Alandak, fra Niko Petonji i fra Zoran Vukovi Vijee za pastoral i liturgiju: Fra Joso Oroli, pro., fra Danimir Pezer, fra Ivan arevi, fra Anto Kovai i fra Nikica Vujica i fra Domagoj imi Vijee za karitativnu i socijalnu djelatnost: fra Joso Oroli, pro., fra Stipan Radi, fra Ilija Jerkovi, i fra Mirko Majdandi Vijee za sakralnu umjetnost i graevinarstvo: Fra Jozo Marini, pro., fra Boo Bori, fra Zvonko Milii, fra Danimir Pezer, fra Perica Vidi i fra Vinko uro Vijee za kulturno-znanstvenu djelatnost, izdavatvo i komunikaciju: Fra Janko uro, pro. fra Marijan Karaula, fra Davor Dominovi, fra Mirko Filipovi, fra Drago Boji. fra Velimir Valjan, fra Stipo Rategorac i fra Ivan Opaak Vijee za pravdu, mir i skrb za sve stvoreno: Fra Ivo Orlovac, pro., fra Mijo Dolan, fra Mile Babi, fra Franjo Radman, fra Mato Vinceti i fra Mijo uman Vijee za ekumenizam i meuvjerski dijalog fra Ivo Orlovac, pro., fra Marinko Peji, fra Ilija Alandak, fra Zdravko Ani i fra Velimir Bavrka Vijee za pastoral duhovnih zvanja: Fra Janko uro, pro., fra Pero Vrebac, fra Danijel Raji, fra Mato Topi, fra Vinko Jelui, fra Ivan Kasalo i fra Franjo Oroli Vijee za ekonomiju: Fra Jozo Marini, pro., fra Joso Oroli, fra Luka arevi, fra Mirko Majdandi, fra Zdravko Dadi, fra Miroslav Ituk Vijee za promicanje svetakih likova: Fra Marijan Karaula, pro., fra Stjepan Pavi, fra Josip Tomas, fra Velimir Blaevi, fra Zoran Jakovi i fra Luka Markei 24
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

RASPORED OSOBLJA
BOSNA I HERCEGOVINA PROVINCIJALAT SAMOSTAN SV. KRIA Fra Lovro Gavran, provincijal Fra Jozo Marini, definitor, ekonom Provincije, gvardijan Fra Davor Dominovi, tajnik Provincije, vikar i ekonom samostana FRANJEVAKA TEOLOGIJA SAMOSTAN SV. PAVLA Fra Mile Babi, gvardijan, prof. Fra Anto Kovai, vikar samostana, prof. Fra Petar Jele, ekonom samostana, prof. Fra Vili Radman, dekan Teologije, prof. Fra Danimir Pezer, I. metar bogoslova, prof. Fra Josip Jozi, II. metar bogoslova, prof. Fra Pero Vrebac, duhovnik, Fra Ivan Bubalo, prof., ispomo u Kiseljaku Fra Ivo Markovi, prof., ispomo u Zenici Fra Marko Karamati, prof. Fra Anto Popovi, prof. Fra Marinko Peji, prof., knjiniar Fra Miro Jeleevi, prof., ispomo u Busovai Fra Joso Oroli, definitor, ravnatelj HKO Kruh svetog Ante Fra Pero Karajica, upnik u Dobrinji DOBRINJA UPA SV. FRANJE ASIKOG Fra Pero Karajica, upnik FRANJEVAKA KLASINA GIMNAZIJA SAMOSTAN SV. BONAVENTURE Fra Josip Iki, gvardijan, prof., voditelj ekspoziture Fra Franjo Radman, vikar i ekonom samostana, prof Fra Zvonko Milii, ravnatelj Gimnazije, prof., ispomo u Brestovskom Fra Josip Mrnjavac, I. prefekt Fra Stipo Alandak, ravnatelj Konkvita, II. prefekt Fra Ivan Nuji, III. prefekt, prof. Fra Pavo Vujica, prof. Fra Marko ori, prof. Fra Ivica Studenovi, prof. Fra Zvonko Benkovi, prof. Fra Danijel Raji, metar postulanata, prov. asistent FRAMA-e i OFS-a NOVICIJAT SAMOSTAN SV. PETRA I PAVLA Fra Marko Eegovi, I. metar novaka Fra Franjo Vrgo, II metar novaka BISTRIK SAMOSTAN SV. ANTE Fra Ivan arevi, gvardijan Fra Luka Markei, vikar samostana
br. 2/2012. godina lXiii.

25

Bosna Srebrena

Fra Perica Vidi, ekonom samostana Fra Marijan Karaula, vikar Provincije Fra Boo Bori, prof. Fra Baria Brajinovi, asni brat Fra Janko uro, definitor, ravnatelj FMC SR Fra Drago Boji, gl. urednik Svjetla rijei, prof. Fra Ilija Devi, student, ispomo u Kreevu DUBRAVE SAMOSTAN SV. ANTE I UPA BEZGRENOG ZAEA BDM Fra Marko Anti, gvardijan i upnik Fra Ivo Bonjak, sam. i up. vikar, ekonom Fra Mirko Jozi, up. vikar Fra Petar Matanovi, up. vikar Fra Tihomir Sadri, up. vikar Fra Stjepan Pavi, up. vikar Fra Serafin Tikvi PIONICA UPA SV. JOSIPA Fra Miroslav Iki, upnik Fra Ivan Opaak, up. vikar ULICE UPA ROENJA BDM Fra Anto Tomas, upnik ZOVIK UPA SV. FRANJE ASIKOG Fra Marko Stjepanovi, upnik Fra Ivo Jurii, upni vikar
FOJNICA SAMOSTAN I UPA DUHA SVETOGA Fra Nikica Vujica, gvardijan i upnik Fra Domagoj imi, sam. i up. vikar, ekonom Fra Janko Ljubos, up. vikar Fra Franjo Mileti, up. vikar Fra Tomislav Trogrli, up. vikar Fra Tvrtko Guji, up. vikar Fra Mato Popovi BRESTOVSKO UPA ROENJA BDM Fra Damir Pavi, upnik Fra Zvonko Milii, ispomo

BUGOJNO UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Zoran Tadi, upnik Fra Nikica Tomas, up. vikar BUSOVAA UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Dominko Batini, upnik Fra Nikola Kozina, up.vikar Fra Vinko Tomas, up.vikar Fra Miro Jeleevi, ispomo 26
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

USKOPLJE UPA UZNESENJA BDM Fra Vinko Markovi, upnik Fra Josip Matijani, up.vikar Fra Branko Malekinui, up. vikar GORICA LIVNO SAMOSTAN SV. PETRA I PAVLA Fra Miroslav Ituk, gvardijan Fra Tvrtko Vrdoljak, sam. vikar i ekonom Fra Marko Eegovi, I. metar novaka, Fra Franjo Vrgo, II. metar novaka Fra Berislav Kasalo, isp. Fra Anelko Barun, prop., isp. Fra Stjepan Vrgo, prop. isp. Fra Miro Vrgo, isp. Fra Bono Vrdoljak (u starakom domu u Novoj Biloj) Fra Vlado Tiinovi, isp. Fra Bogdan Joli, isp. i prop. Fra Stipo Kneevi, isp. BILA UPA SV. FRANJE ASIKOG Fra Stipo Rategorac, upnik UKLI UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Jure Papi, upnik Fra Pero Oroli, up. vikar, Fra Jozo Vrdoljak, up. vikar LIVNO UPA SVIH SVETIH Fra Vinko Siaja, upnik Fra Josip Juki, up. vikar Fra Ivica Baketari, up. vikar Fra iro Lovri, up. vikar LJUBUNI UPA ROENJA BDM Fra Ivan Lovri, upnik Fra Ivica Matii, upni vikar PODHUM UPA SV. IVANA KRSTITELJA Fra Kazimir Doli, upnik Fra Tomislav Svetinovi, up. vikar VIDOI UPA BEZGRENOG ZAEA BDM Fra Pere Kuli, upnik Fra Mio Sirovina, up.vikar SUHO POLJE UPA UZNESENJA BDM Fra Marko Juki, upnik GUA GORA SAMOSTAN I UPA SV. FRANJE ASIKOGA Fra Drago Pranje, gvardijan i upnik Fra Josip Filipovi, sam. i up. vikar, ekonom
br. 2/2012. godina lXiii.

27

Bosna Srebrena

Fra Velimir Valjan, profesor na FT, ispomo u Ovarevu Fra Branko Neimarevi, up. vikar Fra Franjo Krianac, up. vikar Fra Vitomir Sili, up. vikar Fra Jozo Ani, up. vikar Fra Ladislav Fii, (u starakom domu u Novoj Biloj) BRAJKOVII UPA SV. PETRA I PAVLA Fra Leon Pendi, upnik BUII UPA SV. MARTINA Fra Ilija Juri, upnik DOLAC UPA UZNESENJA BDM Fra Zoran Livani, upnik Fra Nikola Matanovi, up. vikar NOVA BILA UPA DUHA SVETOGA Fra Slavko Petrui, upnik Fra Dario Udovii, up.vikar OVAREVO UPA SV. MIHOVILA ARKANELA Fra Marinko Didak, upnik Fra Mato Cvjetkovi, up.vikar Fra Velimir Valjan, ispomo VITEZ UPA SV. JURJA Fra Marko Kepi, upnik Fra Ivica Vidak, up. vikar Fra Ivan Kasalo, up.vikar Fra Stjepan Pavlievi, up. vikar ZENICA UPA SV. ILIJE PROROKA Fra Zdravko Ani, upnik Fra Mijo uman, up.vikar Fra Ivo Markovi, ispomo JAJCE SAMOSTAN SV. LUKE I UPA UZNESENJA BDM Fra Zoran Mandi, gvardijan i upnik Fra Vinko Jelui, sam.vikar i ekonom Fra Mario Jeli, up. vikar Fra Ivanko Vuk, up. vikar Fra Miroslav Mandi (na rapolaganju Upravi Prov.) DOBRETII UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Kreo Vukadin, upnik PODMILAJE UPA SV. IVANA KRSTITELJA Fra Ilija Stipi, upnik Fra Jurica Peria, up. vikar 28
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

KOTOR VARO UPA ROENJA BDM Fra Anto imunovi, upnik SOKOLINE i VRBANJCI UPA UZNESENJA BDM Fra Marko Bandalo, upnik (stanuje u Kotor Varou) KRALJEVA SUTJESKA SAMOSTAN I UPA SV. IVANA KRSTITELJA Fra Zoran Jakovi, gvardijan i upnik Fra eljko Brki, sam. i up. vikar, ekonom Fra Stjepan Duvnjak, prof., up. vikar Fra Bernardin Mati, isp. i prop. VARE UPA SV. MIHOVILA ARKANELA Fra Mirko Majdandi, upnik Fra Marinko trbac, up. vikar Fra Anto Cvitkovi, arhivar Provincije, (rekonvalescent) VIJAKA UPA BEZGRENOG ZAEA BDM Fra Vjeko Tomi, upnik OLOVO SVETITE MAJKE BOJE Fra Ilija Boi, upravitelj svetita Fra Gabrijel Tomi, pomonik upravitelja svetita KREEVO SAMOSTAN SV. KATARINE I UPA UZNESENJA BDM Fra Mijo Raji, gvardijan i upnik Fra Mario Juri, sam. i up. vikar, ekonom Fra Juro Mileti, up. vikar Fra Franjo alaga, up. vikar Fra Jozo Kreo, up. vikar Fra Mato Mrkonji, isp. i prop. Fra Tomislav Meugorac Fra Emanuel Juri Fra Mato Marti Fra Ivica Koranin, asni brat Fra Marko Duner, asni brat BANBRDO UPA SV. ANE Fra Stipan Radi, upnik KISELJAK UPA SV. ILIJE PROROKA Fra Vinko uro, upnik Fra Zoran Vukovi, up. vikar Fra Drago Perkovi, up. vikar Fra Ivan Bubalo, ispomo NOVI EHER UPA SV. ILIJE PROROKA Fra Josip Tomas, upnik Fra Ivan Pervan, up. vikar Fra Miroslav Batarilo, upni vikar
br. 2/2012. godina lXiii.

29

Bosna Srebrena

OSOVA UPA UZNESENJA BDM Fra Antun Perkovi, upnik Fra Miroslav Jonji, up.vikar ITAE/PODHUM UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Darko Drljo, upnik PETRIEVAC SAMOSTAN PRESV. TROJSTVA I UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Ivo Orlovac, definitor, gvardijan i upnik Fra Miroslav Kljaji, sam. vikar i ekonom, vojni kapelan Fra Franjo Josipovi, up. vikar Fra Velimir Blaevi Fra Josip Boi, upni vikar Fra Rafael Lipovac (u starakom domu) Fra Ivo Jakovljevi BARLOVCI UPA SV. VIDA MUENIKA Fra Dujo Ljevar, upnik BIHA UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Boidar Blaevi, upnik Fra Robert Slikovi, up.vikar IVANJSKA UPA UZNESENJA BDM Fra Marko Kovai, upnik MOTIKE UPA SV. PETRA I PAVLA Fra Ivo Orlovac, upravitelj upe SANSKI MOST UPA UZNESENJA BDM Fra Ivica Mati, upnik STRATINSKA UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Marko Kovai, upravitelj upe URKOVAC UPA PRESV. SRCA ISUSOVA Fra Ivo Pavi, upnik TRN UPA SV. JOSIPA Fra Bono Tomi, upnik PLEHAN SAMOSTAN I UPA SV. MARKA EVANELISTA Fra Ilija Kovaevi, gvardijan i upnik Fra Mirko Filipovi, sam. vikar i ekonom Fra Filip Zubak, up. vikar Fra Ilija Jerkovi, up. vikar Fra Mladen Ravnjak Fra Slavko Babij, asni brat 30
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

POTOANI UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Mladen Jozi, upnik Fra Ilija Matanovi, up. vikar Fra Zlatko Matanovi, up. vikar FOA UPA PREISTOG SRCA MARIJINA Fra Jozo Gogi, upnik GORNJA DUBICA UPA SV. JOSIPA Fra Velimir Bavrka, upnik Fra Blaen Lipovac, up. vikar Fra Drago Prgomet, up. vikar KORAE UPA UZNESENJA BDM Fra Ivan Mari, upnik Fra Velimir Zirdum, up. vikar SIVA UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Niko Petonji, upnik Fra eljko Nikoli, up. vikar Fra Mario Jurkovi, up. vikar Fra Kazimir Rehlicki, up. vikar Fra Mladen Peri SVILAJ UPA IMENA MARIJINA Fra Petar Andrijani, upnik ERAVAC UPA SV. FRANJE ASIKOG Fra Ivan uri, upnik Fra Andrija Zirdum, up. vikar RAMA/IT SAMOSTAN I UPA UZNESENJA MARIJINA Fra Tomislav Brkovi, gvardijan i upnik Fra Miljenko Petrievi, sam. i up. vikar, ekonom Fra ivko Petrievi, up. vikar Fra Stjepan Lovri, up. vikar Fra Vinko Petrovi, isp., orgulja DOLJANI UPA SV. ILIJE PROROKA Fra Andrija Jozi, upnik GRAAC UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Mato Topi, upnik Fra Andrija Cvitanovi, up. vikar RUMBOCI UPA SV. FRANJE ASIKOG Fra Jure Peri, upnik TOLISA SAMOSTAN I UPA UZNESENJA MARIJINA Fra Marijan ivkovi, gvardijan i upnik Fra Marinko ivkovi, sam. i up. vikar Fra Perica Martinovi, sam. ekonom, up. vikar
br. 2/2012. godina lXiii.

31

Bosna Srebrena

Fra Marko Oroli, ml., up. vikar, vojni kapelan Fra Luka Martinovi, up. vikar Fra Andrija ivkovi, up. vikar Fra Marijan Oroli, up. vikar Fra Tomislav ai, up. vikar Fra Marko Oroli, st., up. vikar Fra Ivo Boi, up. vikar Fra Mato Vinceti, up. vikar Fra Nikola Bonjak, up. vikar Fra Mato Mijatovi, asni brat DOMALJEVAC UPA SV. ANE Fra Bla Markovi, upnik Fra Bono Kovaevi, up. vikar GORNJA TRAMONICA UPA SV. MARIJE ANEOSKE Fra Pero Baoti, upnik DONJA TRAMONICA UPA SV. IVANA KRSTITELJA Fra Jozo Pukari, upnik GREBNICE UPA SV. JAKOVA MARKIJSKOG Fra Frano Oroli, upnik ORAJE UPA BL. ALOJZIJA STEPINCA Fra Anto Puelji, upnik TIINA UPA MAJINSTVA MARIJINA Fra Stjepan ivkovi, upnik TUZLA SAMOSTAN I UPA SV. PETRA APOSTOLA Fra Mario Divkovi, gvardijan i upnik Fra Ivica Tomas, sam. i up. vikar, ekonom Fra Zvonko Zeevi, up. vikar Fra Martin Antunovi, direktor Gimnazije u KC Sv. Franjo, upravitelj upe Zvornik, (Srebrenica) Fra Josip Bonjakovi, isp. prop. Fra Franjo Dalibor Stjepanovi BREKE UPA UZNESENJA BDM Fra Franjo Martinovi, upnik DRIJENA UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Juro Ai, upnik IKARA UPA SV. FRANJE ASIKOG Fra Marko Lovri, upnik Fra Anto Zraki, up. vikar 32

god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

FRANJEVCI BOSNE SREBRENE BISKUPI: Fra Hil Kabashi, biskup, Apostolski administrator June Albanije (Vlora) Fra Marko Semren, pomoni banjoluki biskup

BRAA U INOZEMSTVU

AFRIKA MAROKO Fra Ivica Pavlovi, misionar RUANDA Fra Ivica Peri, misionar KENIJA Fra Miroslav Babi, misionar AUSTRALIJA CANBERRA Fra Miroslav Jeli, voditelj HKM SALISBURy (BRISBANE) Fra Nikica Zlatuni, voditelj HKM WOLLONGONG Fra Ivo Tadi, voditelj HKM AUSTRIJA GROSSWARASDORF Fra Ivan Jeli, upnik KLAGENFURT Fra Pavo Dominkovi, voditelj HKM KUFSTEIN Fra Kristijan Monitina, upnik Fra Mirko Boba, up. vikar BELGIJA BRUXELLES Fra Tomo Ani, lan tima za pripreme misionara, voditelj HKM
br. 2/2012. godina lXiii.

33

Bosna Srebrena

CRNA GORA CETINJE: Fra Anelko Kameni, upnik i duhovnik . sestara KOTOR: Fra Filip Karada, upnik FRANCUSKA PARIZ Fra Vlatko Mari, ispomo francuskoj provinciji

REPUBLIKA HRVATSKA SESVETSKA SOPNICA SAMOSTAN SV. ILIJE i UPA SV. MARIJE ANEOSKE Fra Boo Luji, gvardijan, prof. Fra Zdravko Dadi, sam. vikar, upnik Fra Stipo Karajica, up. vikar GORNJI BOGIEVCI UPA DUHA SVETOGA Fra Ivo Brezovi, upnik GORNJI VIDUEVAC (GLINA) UPA SV. FRANJE KSAVERSKOG: Fra Jure Stipi, upnik GVOZD UPA SV. PETRA I PAVLA Fra Tomislav Juri, upnik OKUANI UPA SV. VIDA Fra Mario Radman, upnik SPLIT Fra Mijo Dolan, ravnatelj Franjevakog instituta za kulturu mira SUURAJ UPA SV. JURJA Fra Augustin Tomas, upnik Fra Stipo Marinkovi, upnik up Bogomolje i Gdinj Fra Juro Marinkovi VOJNI UPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG Fra Anto Ivanovi, upnik ZATON VELIKI UPA SV. STJEPANA MUENIKA i ORAAC UPA MARIJINA POHOENJA Fra Ivica Karatovi, upnik 34
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

ITALIJA RIM Fra Slavko Topi, ispovjednik u Lateranskoj bazilici Fra Hrvoje Radi, pomonik generalnog arhivara Fra Stipo Kljaji, student biblike Fra Marko Hrgota, student glazbe Fra imo Ivelj, student kanonskog prava Fra Danijel Nikoli, student franjevake duhovnosti Fra Marinko Baoti, student franjevake duhovnosti KOSOVO AKOVICA SAMOSTAN SV. ANTE I UPA SV. PETRA I PAVLA Fra Nue Kajtazi, gvardijan i upnik Fra Anton Nua, sam. i up. vikar, ekonom Fra Ambroz Ukaj, up. vikar Fra Aleksandr Tanushi, up. vikar NIZOZEMSKA HKM ROTTERDAM UPA SV. NIKOLE TAVELIA Fra Jure Tokali, voditelj misije NJEMAKA AACHEN Fra Vjekoslav Mati, duhovnik . ss. AACHEN Fra Franjo Trogrli, voditelj HKM BAD CAMBERG Fra Ivica Alilovi, upnik DSSELDORF Fra Rafael Ivanki, upnik FRANKFURT Fra Anto Batini, upnik Fra Ilija Krezo, duobrinik GIESSEN Fra Marijan Petrievi, voditelj HKM GPPINGEN i GEISLINGEN Fra Ivica Jurii, upnik
br. 2/2012. godina lXiii.

35

Bosna Srebrena

HERTEN Fra Mato Oroli, duobrinik KREFELD Fra imo Grgi, voditelj HKM KREFELD MITTE Fra Anto arevi, up. vikar MOERS Fra Luka arevi, voditelj HKM MNSTER Fra Luka Markovi, definitor, voditelj HKM Fra Franjo Nini, student ORTENBURG Fra Niko Stjepanovi, upnik na njemakoj upi PALLING Fra Vislav Krijan, upnik Fra Ivo Kramar, duobrinik RECKLINGHAUSEN Fra Ivo ivkovi, duobrinik i suradnik na HKM STUTTGART Fra Marijan Lorenci, voditelj Albanske Katolike Misije TRAUNREUT Fra Mogomir Kiki, voditelj HKM Fra Pavo Filipovi, duobrinik WIPPERFFRTH Fra Luka Mami, duhovnik u bolnici SRBIJA BEOGRAD SAMOSTAN I UPA SV. ANTE PADOVANSKOG Fra Benedikt Vujica, gvardijan Fra Ilija Alandak, sam. vikar i ekonom, upnik Fra Leopold Rochmes, Gen. vikar Beogradske nadbiskupije, katedralni upnik NI Fra Niko Josi, upnik PANJOLSKA MADRID Fra Leon Kiki, student 36
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincijalata

POSEBAN STATUS Fra Miron Sikiri, profesor kanonskog prava u Jeruzalemu USTANOVE U PROVINCIJI KOVAII SARAJEVO, samostan sv. Nikole Tavelia, u obnovi FRANJEVAKI MEUNARODNI STUDENTSKI CENTAR Fra Jozo Marini, ravnatelj FRANJEVAKI KONVIKT VISOKO Fra Stipo Alandak, ravnatelj FRANJEVAKI MEDIJSKI CENTAR SVJETLO RIJEI Fra Janko uro, ravnatelj Fra Drago Boji, gl. urednik Svjetla rijei HUMANITARNO-KARITATIVNA ORGANIZACIJA KRUH SVETOG ANTE SARAJEVO Fra Joso Oroli, ravnatelj FRANJEVAKI STUDENTSKI DOM (FSD) Fra Joso Oroli, ravnatelj FRANJEVAKI SVJETOVNI RED (OFS) FRANJEVAKA MLADE (FRAMA) Fra Danijel Raji, provincijski duhovni asistent

br. 2/2012. godina lXiii.

37

Iz Tajnitva

Zareeni za prezbitere
Na svetkovinu sv. Petra i Pavla 29. lipnja 2012., uzoriti Vinko kardinal Pulji, nadbiskupvrhbosanski, zaredio je u sarajevskoj katedrali Srca Isusova za prezbitere devetoricu naih dosadanjih akona: Fra eljko NIKOLI, iz Soline, upa Tuzla, roen je 23. 2. 1985. u Tuzli, sin Vene i Smilje r. Josipovi. Krten je u 31.3. 1985., Tuzla, a krizman 13.9.. 1998. u Tuzli. Osnovnu kolu zavrio u Tuzli, tri godine u Franjevakoj klasinoj gimnaziji i zavrnu godinu u KC u Tuzli. U postulaturu u Visoko doao 2004. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi Jajce. Fra Jurica PERIA, iz Livna, upa Livno, r. 7. 3. 1985. u Livnu, sin Mladena i Mire r. Karaula. Krten je 23. 3. 1985., u Livnu, a krizman 27.6. 1999. u Livnu. Osnovnu kolu zavrio je u Potoanima, a opu gimnaziju u Livnu. U postulaturu u Visoko doao 2004. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upama Busovaa i Gua Gora. Fra Nikica TOMAS, iz Vrbice, upa Osova, r. 23. 9. 1985. u Vrbici, sin Ilije i Ivke r. Juki. Krten je u Osovi, 6.10.1985., a krizman Osovi 4.5.2000. Osnovnu kolu zavrio u epu a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi Nova Bila. Fra Ivica TOMAS, iz Vrbice, iz upa Osova, r. 23. 9. 1985. u Vrbici, sin Ilije i Ivke r. Juki. Krten je u Osovi, 6.10.1985., a krizman 14.5. 2000. u Osovi. Osnovnu kolu zavrio u epu, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. 38
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Tajnitva

Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi ikara. Fra Ivica MATII, iz Voljica, upa Uskoplje, r 26. 4. 1986. u Travniku, sin Stipe i Bose r. Vukadin. Krten je u Uskoplju, 31.5.1986., a krizman 17.6.2001. u Uskoplju. Osnovnu kolu zavrio u Uskoplju, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi Breke. Fra Stjepan PAVLIEVI, iz ita, upa Rama-it, r. 22. 2. 1987. u Prozoru, sin Ivana i Kate r. Filipovi. Krten je u Rama-it, 7.3.1987., a krizman 12.05.2001. u Rami. Osnovnu kolu zavrio u Ripcima, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi G. Bogievci. Fra Robert SLIKOVI, iz Kreeva, upa Kreevo, r. 6. 6. 1987. u Sarajevu, sin Boe i Lucije r. Medi. Krten je u Kreevu, 27.6.1987., a krizman 2.6. 2001.u Kreevu. Osnovnu kolu zavrio u Kreevu, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi Vitez. Fra Miroslav JONJI, iz Paklareva, upa Ovarevo, r.15. 7. 1987. u Travniku, sin Zdravka i Slavice r. Babi. Krten je u Turbetu, 24.7.1987., a krizman 20.7.2001. u Glamou. Osnovnu kolu zavrio u Njemakoj i Glamou, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi Ulice. Fra Nikola KOZINA, iz Dubravice, upa Vitez, 16. 3. 1988. u Zenici, sin Zdravka i Marice, r. Maros. Krten je u Novoj Biloj 19. 9. 1988., a krizman 28. 5. 2000. u Vitezu. Osnovnu kolu zavrio u Vitezu, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Visokom. Oblaenje u Uskoplju 17. 7. 2005. Na Gorici (Livno) novicijat i prvi zavjeti 9. 7. 2006. Slube lektora i akolita primio je u Sarajevu 18. 12. 2008. Sveane zavjete poloio 14. rujna 2010. u Suhom polju. Za akona zareen u Kreevu 4. 12. 2012. akonsku slubu obavljao u upi Livno. Svima im elimo ustrajnost do kraja, te puno Bojeg blagoslova i uspjeha u sveenikom radu. Neka ih prati mir i dobro!

Obavijest o obnovi zavjeta


Dana 18. lipnja 2012., u naem oratoriju na Franjevakoj teologiji obnovili su svoje zavjete: Na 15 mjeseci Fra Boidar trkalj Fra Ivan Jakovi Fra Josip Petrievi Fra Marijo Plavi Fra Josip Peri Fra Emanuel Radi Fra Silvano di Bendetto Fra Alen Duspara Fra Ivan Tui Fra Darko Lovrinovi Fra Josip Pili

br. 2/2012. godina lXiii.

39

Bosna Srebrena

Na godinu dana: Fra Bojan Martinovi Fra Ivan Mijatovi Fra Julijan Madar Fra Danijel Stani Fra Goran Barei Fra Petar Ramljak Fra Emanuel Joi Fra Matija Mileti Fra Jure ekerija Fra Andrija Areina Fra Dario Digumovi Fra elimir Gogi

Zavjete je primio gvardijan fra Slavko TOPI, po delegaciji o. Provincijala, a svjedoci su bili fra Marinko Peji i fra Danimir Pezer.

Obavijest o primljenim slubama lektora i akolita


U samostanu sv. Pavla na Nedariima, dana 16. lipnja 2012. slubu lektora i akolita primili su sljedei bogoslovi: Lektori: Fra Bojan Martinovi Fra Ivan Mijatovi Akoliti: Fra Boidar trkalj Fra Ivan Jakovi Fra Josip Petrievi Fra Marijo Plavi Fra Josip Peri Fra Emanuel Radi Fra Julijan Madar Fra Danijel Stani Fra Silvano di Benedetto Fra Alen Duspara Fra Ivan Tui Fra Darko Lovrinovi Fra Josip Pili

Slube je pod veernjom molitvom podijelio fra Slavko Topi, po delegaciji provincijala fra Lovre Gavrana.

Prvi privremeni zavjeti


U nedjelju 1. srpnja 2012., u samostanskoj crkvi na Gorici (Livno), poloili su svoje prve privremene redovnike zavjete sljedei novaci: Fra Danijel anti Fra Ivanko Martinovi Fra Nediljko ibenik Fra Ivan Juro Fra Silvio Zlatarevi Fra Darko Livani Fra Mario Dadi Zavjete je primio mnogopotovani otac provincijal fra Lovro Gavran, a svjedoci su bili fra Marko Eegovi, metar novaka i fra Josip Jozi, II. metar bogoslova. 40
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Tajnitva

Fra Boo Luji primio odlikovanje u Izraelu


Izrael- 16. lipnja 2012. godine dodijelilo je Ministarstvo turizma Izraela srebrnu Povelju zahvalnosti za Unapreivanje hodoaa u Svetu zemlju lanu provincije Bosne Srebrene fra Boi Lujiu. Povelju je osobno u Jeruzalemu predao gospodin Jehuda Shen, direktor Odjela za sredinju i junu Europu u izraelskom Ministarstvu turizma. Povod za dodjelu Povelje bila je injenica fra Boinog angamana u voenju sedamdeset biblijsko-studijskih putovanja i hodoaa u Svetu zemlju, meu kojima su i tri studijska putovanja studenata i profesora Katolikog bogoslovnoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Fra Boo je profesor biblijskih nauka i hebrejskog jezika na Franjevakoj teologiji jo od 1976. godine. A od 2005. godine predaje i na Katolikom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, te kao gostujui profesor na Evangelikom teolokom fakultetu Matija Vlai Ilirik. Priznanje je predano fra Boi osobno, ali i kao profesoru biblijskih znanosti, te i kao lanu franjevake zajednice koja svojom prisutnou stoljeima izgrauje suivot u Svetoj zemlji. Ova dodjela priznanja fra Boi ast je i za Provinciju, stoga ovim putem estitamo fra Boi za primljeno odlikovanje. (FIA)

Zapisnici Definitorijalnih sjednica


Iz Zapisnika I. sjednice
Izabran novi tajnik Provincije fra Davor Dominovi. Glasovanjem je odreen datum Kapitularnog kongresa: od 14. 20. lipnja 2012. Odreeno je da se do konca svibnja trebaju odrati samostanski kapituli (Pia desideria), na kojima braa mogu izraziti svoje elje vezane za personalne promjene koje e se praviti na kongresu. Izvjea sa Pia desideria gvardijani su duni dostaviti Upravi provincije do 1. lipnja 2012. Dogovorena je zajednika posjeta stare i nove Uprave Vrhbosanskom Ordinariju, Vinku kardinalu Puljiu. Datum spomenute posjete je 3. svibnja 2012. Te posjet banjolukim biskupima 4. lipnja u Banja Luci.

Iz Zapisnika II. sjednice


Proslava sv. Ive u Podmilaju: propovjednik na sam dan je fra Mirko Filipovi. Uonicu slavi kardinal Pulji. Treba potaknuti to vie sveenika da idu ispovijedati u Podmilaju, jer blagdan pada na nedjelju. Predstavljen program Franjevake ljetne kole duhovnosti: povod je izlazak I. Izdanja Franjevakih izvora na hrvatskom jeziku. Spomenuta kola e se odrati na Franjevakoj teologiji. Dogovoren susret nove Uprave s predstavnicima drutveno politikog i kulturnog ivota BiH i grada Sarajeva u Provincijalatu.

Iz Zapisnika III. sjednice


Predstavljeno Provincijalovo izvjee sa zasjedanja predsjednika Konferencija OFM u Rimu. Sveani zavjeti: nekoliko godina su slavljeni skupa sa Rogoinama na uzvienje sv. Kria. no, pokazalo se neprikladno spajati ta dva dogaaja, tako da je sveano zavjetovanje od prole godine stavljeno na nedjelju iza svetkovine sv. Franje. Definitorij je na ovoj sjednici potvrdio ovu odluku.
br. 2/2012. godina lXiii.

41

Bosna Srebrena

Nova Uprava provincije Presvetog Otkupitelja


U franjevakom samostanu O. fra Ante Antia u Splitu na Trsteniku od 19. do 23. lipnja 2012. godine odrao se Kapitul Franjevake provincije Presvetog Otkupitelja pod predsjedanjem fra Viktora Papea, generalnog vizitatora. Na Kapitulu je izabrana nova Uprava: Fra Joko Kodoman, provincijal Fra Ante Udovii, vikar Fra Anelko Domazet, definitor Fra Petar Klari, definitor Fra Mate Mati, definitor Fra Marko Prpa, definitor Fra Petar Rastoi, definitor Fra Nedjeljko abi, definitor

Napustili Red i Zajednicu


Dana 22. lipnja 2012. na Red i zajednicu svojevoljno je napustio bogoslov III. godine Teologije fra Darko Pejanovi. Darko zahvaljuje zajednici za sve provedeno vrijeme u Provinciji. Dana 26.lipnja 2012. na je Red i zajednicu svojevoljno napustio bogoslov V. godine Teologije fra Matija Kurevija. Matija je zahvalan za provedeno vrijeme u Provinciji.

Meuprovincijske duhovne vjebe


Pozivamo brau da se blagovremeno prijave za slijedee termine duhovnih vjebi: Datum: 23-28. rujna 2012.g. - Kua mira u Rami Tema: Bitne odrednice franjevake duhovnosti Voditelj: fra Marinko Peji Prijave: tajprov@bih.net.ba ukljuivo do 1. rujna 2012. g., fra Davor Dominovi, 063 272 708 Datum: 14-19. listopada 2012. g. - Kua susreta Tabor u Samoboru Voditelj: fra Ivan Bonjak Prijave: tajprov@bih.net.ba ukljuivo do 1. rujna 2012. g., fra Davor Dominovi, 063 272 708

Provincijske duhovne vjebe


Datum: 14-19. listopada 2012. g. - Kua mira u Rami Voditelj: fra Drago Boji Prijave: tajprov@bih.net.ba ukljuivo do 30. rujna 2012. g., fra Davor Dominovi,063 272 708 42
god. lXiii. br. 2/2012.

Prilozi

Misa zahvalnica za kraj akademske godine na Franjevakoj teologiji


Propovijed mnp. oca provincijala fra Lovre Gavrana
Potovani profesori, draga brao bogoslovi, cijenjeni vanjski studenti i studentice sve vas srdano pozdravljam, estitam vam svetkovinu Sv. Petra i Pavla, iju vigiliju slavimo veeras tim vie zato to je Sv. Pavao nebeski zatitnik nae Franjevake teologije, i elim vam ujedno i sretan zavretak ove akademske godine! Zavretak svake akademske godine i sam po sebi sadri odreenu dozu radosti, jer je to kraj jednog perioda napornog rada i poinje makar kratki predah i odmor. Tim vie je to radost, ukoliko su ispiti uspjeno poloeni a i ako nisu, dobro doe jedan mali odmor i osvjeenje prije novog ispitnog roka i prije nove glavobolje zbog napornog studija. Nekima je od vas ovo zavretak tek prve godine teologije, koja vam je donijela mnoge zanimljive novosti i osvjeenje u odnosu na srednjokolski sustav uenja. Otvorila vam je nove vidike u svijetu filozofije i teologije i ulila vam nove doze radoznalosti Drugi su ili dalje, pa moda ve po malo osjeaju i zamor zbog viegodinjeg studija. A isto tako jedna lijepa skupina ovom sv. Misom zavrava svoj teoloki studij kako civili nakon pete, tako i franjevci nakon este godine studija. Njima na poseban nain estitamo! Njih devetorica devet akona sutra e, ako Bog da, biti zareeni za sveenike. To im unaprijed estitamo. im oni proslave svoje mlade mise, odmah e preuzeti i svoje sveenike slube na raznim upama Bosne Srebrene. Dao Bog da ih izvre na dostojan nain na slavu Boju i na ast nae Franjevake provincije Bosne Srebrene, koja ih je duhovno rodila, i ove slavne visokokolske ustanove, Franjevake teologije u Sarajevu, koja ih je odgojila i pripremila za sveeniku slubu!
br. 2/2012. godina lXiii.

43

Bosna Srebrena

to rei u ovoj sveanoj prigodi? Smatram da bismo veeras morali imati u vidu barem tri injenice: 1) Prije svega mi svi skupa duni smo zahvaliti Bogu za mnotvo njegovih darova, koji su se isprepleli u naem ivotu. Promislimo malo: to nam je to Bog darovao, za to bismo mu morali biti zahvalni? On nas je bez ikakve nae zasluge stvorio i darovao nam je nae ivote, koji su najvea vrijednost stvorenih bia; darovao nam je nau Crkvu i nau Franjevaku provinciju Bosnu Srebrenu; darovao nam je nae vrijedne uitelje, profesore i odgojitelje, nae uzore; darovao nam je svoje povjerenje i pozvao nas u svoju slubu; darovao nam je brojne dobroinitelje, koji su nam omoguili studij, bez optereenosti materijalnim problemima, kojima je danas optereena veina ovjeanstva; i konano darovao nam je fiziko, psihiko i duhovno zdravlje, razne sposobnosti, elju za znanjem i volju da svoje znanje prenesemo i na druge. Za sve to mi veeras zahvaljujemo Bogu ovom sv. Misom zahvalnicom. 2) Uz to, zamolio bih vas: ne zakopavajmo povjereno nam blago vjere i znanja, koje smo stekli u ovoj vrijednoj odgojno-obrazovnoj ustanovi! Iskoristimo ga tako da ga podijelimo sa svima onima koji ga nemaju u dostatnoj mjeri i koji su ga eljni. Radost, kad se podijeli, ona raste, udvostruava se. A ako se podijeli sa mnogima, onda se mnogostruko poveava. Tako i znanje, i vjera i svaki drugi dobri Boji dar. Dijelimo steene Boje darove iobogaujmo tako i sebe i druge! Na studij, na rad i trud, bit e smisleni tek ako ih pravilno iskoristimo prenosei i dijelei steeno blago s onima koji njime oskudijevaju. 3) A trea poruka ovog naeg dananjeg slavlja neka bude ova: ne zaustavljajmo se na pola puta! Ne ohladimo se! Ne prestanimo tragati za istinom! Ne prestanimo napredovati u znanju, u mudrosti i u milosti, pred Bogom i pred ljudima kao to nikad ne moemo prestati napredovati u dobi. Kao to smo svaki dan sve stariji, tako bismo morali svaki dan biti i sve pametniji, sve mudriji, sve razboritiji, sve strpljiviji, sve dobrohotniji, sve irokogrudniji, sve samozatajniji, sve univerzalniji i sve svetiji. Ovo vrijedi ponajvie za one koji danas zavravaju svoj obvezni studij, jer postoji opasnost da umjesto napredovanja, ponu nazadovati zaboravljajui steeno, a ne stjeui nova saznanja. Ta je opasnost neto manja kod onih koji svoj studij jo nisu zavrili, pa ga i dalje nastavljaju, ali i oni treba da rade na stjecanju novih saznanja i preko praznika kao to e to neki i uiniti, barem na teajevima stranih jezika i sl. Ali vie od samog obveznog studija vrijedi pasija, elja, enja za sve dubljom, sve irom i sve obuhvatnijom spoznajom jer ta nas elja vodi u beskraj i dovodi nas do Beskonanog, do samoga Boga. Naime, ovjek je po svemu ogranieno bie; samo su mu elje beskonane. Stoga nas nikakva spoznaja nee u potpunosti zasititi, osim sveobuhvatne Boanske spoznaje, boanskog sveznanja, koje se prvenstveno oituje u ljubavi i dobrohotnosti. Jer, istina je ono to ree sv. Augustin: Nemirno je srce nae, Boe, sve dok se ne smiri u Tebi! Ako uvijek budemo teili za tom savrenom i sveobuhvatnom spoznajom, za onom savrenou koju mi krani nazivamo svetou tek onda e na studij teologije biti u potpunosti smislen, tek onda emo moi biti osobno sretni i samim tim usreivati i druge ljude, tek tako emo moi biti od koristi i ljudima oko sebe i svijetu u cjelini, tek tako emo u stvari postati sol zemlje i svjetlo svijeta to Isus Krist trai od svakog svog istinskog uenika. Dao Bog da tako bude sa svakim od nas! Amen. 44
god. lXiii. br. 2/2012.

Prilozi

Franjevaka ljetnja kola duhovnosti 8-14. 7. 2012.


Franjevaka teologija u Sarajevu organizira program trajne formacije za lanove/ice franjevake obitelji iz BiH i Hrvatske, kao i za sve zainteresirane koji ele upoznati duhovno, moralno i kulturno bogatstvo franjevake kazime. Cilj ovoga programa je upoznavanje velianstvene vizije Franje Asikoga koja se temelji na Isusovu evanelju i koja istie bratstvo i sestrinstvo ne samo svih ljudi, nego i svih bia, svih Bojih stvorenja. Sva bia u svemiru su braa i sestre po stvorenosti. Franjo time nudi alternativu dananjem svijetu nasilja. Posjet sv. Franje sultanu Maliku al-Kmilu usred kriarskog rata 1219. godine u Damietti (Egipat) i susret fra Anela Zvizdovia sa sultanom Mehmedom II. Osvajaem na Milodrau 1463. godine paradigma je franjevakog dijaloga s pripadnicima razliitih religija, svjetonazora, kultura itd. Franjino i Klarino ovjekoljublje nastavlja ivjeti u osamstoljetnom bratstvu i sestrinstvu njihovih sljedbenika/ica, utirui put miru i u naem nemirnom vremenu. Na ovim temeljima miroljubivog ivota elimo danas graditi mostove i nadilaziti iskljuivosti koje optereuju nae drutvo. U tu svrhu kroz ovaj program nudimo integracijski studij iz franjevake povijesti, franjevakih izvora, franjevake filozofije i teologije, te franjevake duhovnosti, kao i praktine vjebe radionice i posjete raliitim vjerskim institucijama. S t u d i j s k i d i o: - Povijest franjevakog pokreta, Povijest franjevatva u Hrvata dr. fra Marko Karamati - Spisi sv. Franje i sv. Klare, Franjevaka hagiografija, Prva svjedoanstva o sv. Franji i sv. Klari mr. fra Pero Vrebac - Franjevaka filozofska i teoloka kola, Franjevatvo u naem vremenu dr. fra Mile Babi - Bitni elementi redovnoke duhovnosti, Temeljne znaajke franjevake duhovnosti, Ekumenski i meureligijski dijalog u franjevakoj tradiciji dr. fra Marinko Peji R a d i o n i c e: - Rad s tekstovima Franjevakih izvora - Dijeljenje vlastitih iskustava P o s j e t i: - Najstarijim franjevakim samostanima - idovskoj sinagogi - Fakultetu islamskih nauka - Gazi Husrev-begovoj damiji - Sabornoj crkvi Pozivamo sve zainteresirane: bogoslove, studente/ice, lanove/ice FSR-a i FRAM-e, kapelane, upnike, gvardijane, asne sestre, kao i ostale intelektualce razliite vjere i narodnosti da zajedno otkrivamo vrijednosti drugih i drugaijih od nas i da gradimo ozraje uzajamnog povjerenja kao pretpostavke nune za miroljubivi ivot. Smjetaj i hrana su osigurani za sve sudionike/ce na Franjevakj teologiji. Program zapoinje u nedjelju, 8. 7. u 19 sati i zavrava u subotu, 14. 7. s rukom. Cijena za sveenike je 200 KM (100 ), a za bogoslove, asne sestre i civile 150 KM (75 ). Svi sudionici/e e na kraju dobiti certifikate. Prijave slati do 20. 6. 2012. na adresu: fra Pero Vrebac perovrebac@yahoo.com Mob. 063 294 853
br. 2/2012. godina lXiii.

45

Bosna Srebrena

Svjetski dan zatite okolia 2012


Okupljeni u kraljevskom gradu Jajcu u gradu za kojega kau da je muzej na otvorenom, gradu kamena, svjetlosti i vode, koji je jako bogat zbog svoje povijesne vanosti, ambijentalne vrijednosti, arheolokih ostataka, a njegova prirodna ljepota velikih dviju rijeka i jezera, te vodopad daju ovom gradu poseban znaaj. Potaknuti eljom u srcu da elimo slaviti Stvoritelja u ljepoti prirode i neba, vode i vatre, sunca i mjeseca, u ljepoti ljudskog lica, mi pripadnici Franjevake mladei Bosne Srebrene, nadahnuti ljubavlju Franje Asikoga prema svemu stvorenome, obvezujemo se i poruujemo svim mladima i svim ljudima nae domovine Bosne i Hercegovine: Mi framai elimo skrbiti za okoli, a to je ujedno poziv na potivanje svega stvorenoga. elimo osigurati kako ovjekovo djelovanje u svom postupku preobrazbe zemlje ne bi naruilo dinaminu ravnoteu koja postoji meu svim ivim biima na zemlji, ije postojanje ovisi o zemlji, vodi i zraku. Neemo zagaivati, unitavati prirodu niti dopustiti da se neplanski i nemoralno iskoritavaju prirodni resursi nae zemlje. uvat emo, potivati i brinuti se za povijesno i kulturno blago svih naroda, institucija i pojedinaca ove zemlje. Okoli mora biti shvaen kao Boji dar za sve ljude, a to podrazumijeva zajedniku odgovornost za cijelo ovjeanstvo. Stoga pozivamo i druge mlade da se pridrue naoj akciji zatite okolia ili da se na slian nain organiziraju u svojim mjestima, upnim ili drugim zajednicama. Ovim druenjem i ienjem okolia mi potvrujemo smisao svoga vjernikog i uope ljudskog obitavanja na zemlji. Nesebinu ljubav sveti Franjo zasigurno zahvaljuje ekologiji duha, uspostavljenosti ravnotee nebeskoga i zemaljskoga, koji se stapaju u neizmjerno davanje i prihvaanje. Neka nam Franjina ekologija duha bude svjetionik i putokaz na naim daljnjim putovima, kako bismo u dananjem svijetu mogli biti autentini svjedoci Evanelja, kojeg smo navjestitelji. Pozdrav svima! Mir i dobro! Jajce, 2. lipnja 2012. Framai Bosne Srebrene

FRAMA BOSNE SREBRENE

Povijest pedagogije
SARAJEVO (SR) Izila je nova knjiga Svjetla rijei: Povijest pedagogije autora Winfrieda Bhma. Ova se kratka povijest pedagogije razumije kao angairani prilog dijalogu izmeu odgojiteljske prakse i pedagoke teorije. U prvom dijelu autor otkriva korijene zapadne pedagogije u grkoj antici, kranstvu i u prosvjetiteljstvu, u drugom dijelu slijedi pedagoke ideje u 19. i 20. stoljeu i zakljuno nudi pregled suvremene pedagogije. Knjigu je s njemakog jezika preveo prof. dr. Sulejman Bosto, a takoer je uspjeno prevedena na vie svjetskih jezika. Winfried Bhm je profesor emeritus pedagogije na Sveuilitu Wrzburg i dri predavanja na renomiranim sveuilitima u Italiji, SAD i Junoj Americi. Njegov Rjenik pedagogije vai kao standardno djelo. 46
god. lXiii. br. 2/2012.

Prilozi

Franjina pjesma stvorenja


SARAJEVO (SR) Izila je nova knjiga u izdanju Svjetla rijei Franjina pjesma stvorenja u kojoj Jadranka Brni analizira Pjesmu stvorenja. Knjiga je popraena ilustracijama i moe posluiti kao izvrstan dar mladima, ministrantima, framaima i drugima koji se oduevljavaju likom svetog Franje Asikoga koji je u ljudima i svim stvorenjima gledao brau i sestre. Franjo iz Asiza, prisjeajui se Isusova poziva da Evanelje treba propovijedati svem stvorenju, Radosnu vijest hoe podijeliti sa svima: stoga propovijeda ne samo ljudima nego i pticama, zeevima i ribama. I oni ga sluaju. I on se s njima ophodi kao s osobama, odnosom dijaloga i potovanja.

br. 2/2012. godina lXiii.

47

Iz Provincije

Kufstein (Austrija) - U nedjelju 17. oujka 2012. odazvao se nadbiskup salburki dr. Aloiz Kothgasser pozivu upnika fra Kristijana Montine Kikija da zajedno s Hrvatima i Austrijancima proslavi patron upe svetoga Josipa u Kufsteinu. Sveto misno euharistijsko slavlje slavljeno je u 10 sati u prepunoj crkvi. Slavlje je zapoelo sveanom procesijom i pozdravom upnika fra Kristijana. Na svetoj misi su nazoili uvaeni gosti: gradonaelnik Kufsteina gospodin Martin Krumschnabel, gradonaelnik Ebsa Josef Ritzer, konzul Republike Hrvatske u Beu gospodin Branimir Lonar te mnogi drugi. Misno slavlje popratili su austrijski crkveni zbor, hrvatski zbor, te nekoliko glazbenih grupa. Na kraju svete mise upnik fra Kristijan odrao je prikladan govor zahvale na njemakom jeziku i tako se svima zahvalio te pozvao sve nazone na agape uz evape, pie i kolae. Nakon fra Kristijana rije je uzeo predstavnik pastoralnoga vijea gospodin Alfred Biehauele i obratio se svim nazonim vjernicima. Gospoica Magdalena Gudelj je u ime upe predala ocu nadbiskupu dar kao sjeanje na ovaj dogaaj. 48
god. lXiii. br. 2/2012.

Sveano proslavljen sv. Josip u Kufsteinu

Sveti Josip u Gornjoj Dubici


Gornja Dubica - U upi Gornja Dubica je u ponedjeljak 19.oujka 2012 proslavljen veliki zatitnik upe, sveti Josip, zarunik Blaene Djevice Marije. upljani upe Gornja Dubica pripremali su se devetnicom svetom Josipu, a pred sam blagdan pripremali su se trodnevnicom koju su predvodili: don Luka Tunji, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije; fra Ivica Vidak, upnik iz Svilaja te fra Danijel Raji, samostanski vikar na Bistriku. Na sam blagdan sv. Josipa svetu misu je predvodio i propovijedao fra Jozo Marini, upnik upe Uznesenja Marijina u Osovi, uz koncelebraciju etrnaest sveenika iz susjednih upa. U svojoj prigodnoj propovijedi fra Jozo je prikazao lik svetog Josipa naglasivi da ga Sveto Pismo spominje samo kao sporednu figuru. Sveti Josip nije bio neki velianstveni govornik. Na poslovnom planu, moemo rei, nije bio toliko ni uspjean jer nije imao svoje radnike. Kad je prikazivao Isusa u Hramu prikazao je rtvu koju su si mogli priutiti siromasi.

Iz Provincije

Bio je i izbjeglica kad je morao sa Isusom i Marijom bjeati u Egipat. Prema naim ljudskim mjerilima ne izgleda nam ba uspjean. Sveti Josip je bio utljiv i pravedan, vrline koje si dananjem svijetu prijeko potrebne, istaknuo je fra Jozo. Na svetoj misi okupilo se dosta vjernika koji su doli hodoastiti svetom Josipu i moliti njegov zagovor kod Boga i zatitu za svoje obitelji jer poznato nam je da je sveti Josip u naem hrvatskom narodu jedan od aenijih likova iz Svetog pisma. Misno slavlje uzveliao je upni zbor svojim skladnim pjevanjem, a na kraju mise upnik fra Velimir je zahvalio svima koji su pomogli da ovaj patron bude dostojanstven, te pozvao sveenike i asne sestre na zajedniko druenje u upnoj dvorani. Fra Velimir Bavrka

30. obljetnica sveenikog reenja


Podhum Livno, 25. oujka 2012. - U upnoj crkvi svetoga Ivana Krstitelja u Podhumu na pukoj misi podhumski upnik fra Jure Papi i vikar Franjevake provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula proslavili su tridesetu obljetnicu sveenikog reenja. Obojica su prije trideset godina zareeni za sveenika u upi Litani. Svetu misu predslavio je provincijal Bosne Srebrene mnogopotovani fra Lovro Gavran uz koncelebraciju fra Jure, fra Marijana, gorikog gvardijana fra Anelka Baruna, fra Perice Vidia, gvardijana samostana na Bistriku, metra novaka fra Marka Eegovia i podhumskog vikara fra Tomislava Svetinovia. Da misno slavlje bude to sveanije, potrudio se upni zbor. Na poetku svete mise fra Jure se obratio svojim upljanima te ih je pozvao na molitvu za sveenike da ustraju u svojim zvanjima, ali i da mole za nova duhovna zvanja kojih je u posljednje vrijeme iz livanjskog kraja sve manje. upljane je pozdravio i provincijal fra Lovro i tom prigodom estitao fra Juri i fra Marijanu tridesetu obljetnicu sveenikog reenja.

U propovijedi se provincijal posebno osvrnuo na Krista. Krist je zapravo na veliki sveenik novoga saveza. Ali tko je to sveenik? Sveenik je zapravo posrednik izmeu Boga i ljudi. Bogu nema milije rtve od one koju mu prinosi Sin. Isus rtvuje samoga sebe na oltaru kria i nema vee rtve od te. Da bi nam ta rtva bila korisna, potrebno je da je se sjeamo. Zato je Krist ustanovio Crkvu i sveenitvo kako bi sveenici neprestano mogli obnavljati njegovu rtvu. Stoga su sveenici samo dionici Kristova sveenitva i njihova je sluba nastavljati djelo Isusa Krista rekao je fra Lovro elei istaknuti bit sveenikog zvanja. Zatim se obratio slavljenicima i ukratko se osvrnuo na njihov sveeniki put. Fra Jure je u proteklih trideset godina uglavnom djelovao pastoralno. Fra Marijan je osim pastoralnog djelovanja pisao knjige i radio u Svjetlu rijei, a trenutno obavlja dunost provincijskog vikara. Provincijal im je zahvalio za sve to su uinili za provinciju Bosnu Srebrenu te ih potaknuo rijeima: Ustrajte u svom pozivu i, kao to je rekla Blaena Djevica Marija u Kani Galilejskoj, uinite sve to vam kae Isus. Nakon svete mise sveenici i asne sestre okupili su se na sveanom ruku u upnoj kui gdje se uz pjesmu nastavilo sa slavljem. Fra Mario Dadi

Pria o Jobu
Sarajevo (FIA) U subotu 31. oujka 2012. odrana je na Franjevakoj teologiji u Sarajevu tradicionalna uskrsna priredba. Program je otvorio zbor Fra Nenad Duji pjesmom Ecce quomodo moritur iustus, pod ravnanjem fra Ante Kovaia koji je napisao i skladbu za ovu pjesmu. Slijedio je pozdrav bogoslova fra Ivana Tuia. On je poelio svim prisutnim dobrodolicu, a kranima zaelio sretan Uskrs. Potom je Tamburaki orkestar Franjevake teologije izveo pjesma Na nebu zora rudi za koju je aranman napisao Pero ubi.
br. 2/2012. godina lXiii.

49

Bosna Srebrena

Sredinji dio priredbe bio je dramski komad Pria o Jobu kojeg je prema Knjizi o Jobu dramatizirala i reirala Anela Krianac, mlada dramaturginja i redateljica u Gradskom kazalitu mladih Vitez. Komad je izvela dramska skupina Franjevake teologije, koju je po prvi put uvjebavala Anela Krianac. Slijedila je uskrsna estitka gvardijana fra Slavka Topia, a potom uskrsna pjesma Kraljice neba, raduj se koju je izveo Tamburaki orkestar Franjevake teologije. Ovom uskrsnom pjesmom zavrena je ovogodinja priredba na Franjevakoj teologiji u Sarajevu.

Susret redovnikih sjemenitaraca


Ovogodinji susret redovnikih sjemenitaraca Bosne i Hercegovine i Hrvatske odran je u Karmelu sv. Ilije u Zidinama na Bukom jezeru, na kojemu je sudjelovalo devet redovnikih sjemenita. Susret je trajao od 27. travnja do nedjelje Dobrog Pastira, 29. travnja. U petak 27. travnja osmorica naih visokih sjemenitaraca zaputila su se s I. prefektom fra Stjepanom Lovriem na zajedniko druenje s mladima slinih ivotnih opredjeljenja. Ta veer bila je predviena za meusobno upoznavanje i predstavljanje svojih zajednica. U subotnje jutro sjemenitarcima je odrao predavanje karmelianin o. Zvonko Marti koji je na zanimljiv nain prikazao i povezao duhovnost sa svjetovnim elementima i zakljuio kako dananji redovnik i sveenik ne moe dobro obavljati svoju slubu ne poznajui stanje oko sebe. Nakon toga organiziran je rad po skupinama u kojima je bio po jedan odgojitelj. Teme razgovora uzete su iz predavanja. Poslijepodne se odigrao nogometni turnir na kojemu su nai sjemenitarci osvojili prvo mjesto od sedam ekipa koje su sudjelovale. Naveer je bila misa, klanjanje i meditacija kako bi svatko razmislio o svom pozivu i duhovnosti. U nedjelju na plenumu izneseni su rezultati rada po skupinama i uruene zahvale za sudjelovanje i nagrade pobjedniku u nogometu. Poslije je bila zajednika misa s narodom koju je predvodio provincijal hrvatskih karmeliana o. Vinko Mami. Fabio Badrov

aci FKG-e u posjetu Teologiji


Sarajevo - U srijedu 2. svibnja 2012. godine nastupili su u amfiteatru Franjevake teologije mjeoviti zbor i glumaka ekipa iz Franjevake klasine gimnazije (FKG) u Visokom. Zajedno s njima dola je skupina uenika iz partnerske kole u Koblenzu, koji su ovih dana u posjetu visokoj Gimnaziji. Program je zapoeo zborskim nastupom, izvedbom pjesme Isuse Kralju iz oratorija Juda Makabejac, autora G. F. Hndela, pod vodstvom fra Slavka Topia, voditelja zbora u Gimnaziji i profesora glazbe na Franjevakoj teologiji. Nakon zbora slijedila je dramska izvedba komedije Gostioniarka Mirandolina, venecijanskog autora Carla Goldonija. Komedija prikazuje kako lijepa Mirandolina uspijeva zavesti najveeg enomrsca koji je odsjeo u njenoj gostionici, a nikad nije ni pomislio da e zavoljeti neku enu. Kad joj ovaj prizna svoju ljubav, odbija ga kao i druge goste zaljubljene u nju i udaje se za sobara kojemu ju je i obeao njezin otac. Kako je poelo tako je i zavrilo pjesmom, izvedbom skladbe Pjesme iz Bosne fra Nenada Dujia, biveg profesora u Gimnaziji. Druenje je nastavljeno u klaustru samostana uz pjesmu i domjenak. Fra elimir Gogi 50
god. lXiii. br. 2/2012.

imunovo
Dubrave (FIA) U subotu 12. svibnja 2012. u samostanu Dubrave kod Brkog, uz sudjelovanje tridesetak sveenika i nekoliko stotina vjernika, proslavljeno imunovo. Naime, na ovaj dan vjernici se okupljaju kako bi se prisjetili fra imuna Filipovia, fratra na glasu svetosti.

Iz Provincije

Sveto misno slavlje predvodio je provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran. Sluga Boji imun Filipovi rodom je iz Seone kod Srebrenika. Rodio se 1732. godine. Slubovao je u vie mjesta u Bosni i Hercegovini, a kasnije odlazi u Italiju, gdje ostaje do konca svoga ivota.Ve ga za ivota prati glas o svetosti, a nakon njegove smrti bilo je, a ima i danas ljudi koji svjedoe o raznim udima koja su se dogodila po njegovu zagovoru.

Nadbiskup DErrico apostolski nuncij u Hrvatskoj


Sarajevo - Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini, koji takoer obnaa slubu nerezidentnog apostolskog nuncija u Crnoj Gori, nadbiskupa Alessandra DErrica apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice. Nadbiskup DErrico imenovan je apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini 21. studenog 2005., a 17. veljae 2010. takoer je imenovan nerezidentnim apostolskim nuncijem u Crnoj Gori. Prije toga bio je apostolski nuncij u Pakistanu. Roen je 1950. godine nedaleko od Napolija u Italiji, u mjestu Frattamaggiore (Fratamaore), a za sveenika zareen 24. oujka 1974. U diplomatsku slubu Svete Stolice stupio je 1977. godine. Od tada je slubovao u nuncijaturama u Tajlandu (1977. do 1981.), Brazilu (1981. do 1984.), Grkoj (1984. do 1986.) te u Poljskoj (1992. do 1998.). Dana 14. studenog 1998. papa Ivan Pavao II. imenovao ga naslovnim nadbiskupom Karinenskim(Carini) i povjerio mu slubu apostolskog nuncija u Pakistanu.

Skuptine FSR-a i Frame BiH


Rama - U franjevakoj Kui mira na itu, 12. i 13. svibnja 2012. paralelno je odran redoviti godinji kapitul Franjevakog svjetovnog reda i skuptina Franjevake mladei Frame Bosne i Hercegovine. Na kapitulu i skuptini sudjelovala su nacionalna i podruna vijea FSR-a i Frame te delegati podrunih bratstava. Kapitulom FSR-a predsjedala je nacionalna ministra s. Nives Kanevev, a skuptinom Frame nacionalna predsjednica Josipa Vukoja. Pojedini dijelovi programa bili su zajedniki za FSR i Framu. Tijekom ova dva dana iznesena su izvjea nacionalne ministre i podrunih ministara FSR-a, kao i izvjea nacionalne predsjednice i podrunih predsjednika Frame, te su raspravljani planovi ovih vijea za naredno razdoblje. Frama je usvojila i nacrt Pravilnika o Framafestu, te je skuptina zaduila nacionalno vijee da taj Pravilnik doradi. Odreeni su delegati nacionalnih bratstava FSR-a i Frame koji e sudjelovati na 1. europskom kongresu FSR-a i Frame, koji e se odrati u Francuskoj, u Lisieuxu od 9. do 15. srpnja 2012. te delegati koji e sudjelovati na proslavi 20 godina Frame u Hrvatskoj, koja e se odrati na Trsatu, 2. lipnja 2012. Kapitul i skuptina zavreni su svetom misom koju je predvodio nacionalni duhovni asistent FSR-a fra Mato Topi u koncelebraciji nacionalnog duhovnog asistenta Frame, fra Josipa Vlaia. Josipa Vukoja

III. meunarodni bioetiki simpozij


Sarajevo (FIA) - 25. i 26. svibnja odravao se III. po redu meunarodni bioetiki simpozij, pod nazivom Integrativna bioetika pred izazovima biotehnologije. Simpozij se odravao u dvorani franjevakog provincijalata na Kovaiima. Predavai i sudionici doli su iz nekoliko zemalja regiona: Hrvatske, Srbije, Makedonije i BiH. Na otvaranju simpozija prisutne su pozdravili provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, te gradonaelnik grada Sarajeva Alija Behmen. Predsjednik organizacijskog odbora Simpozija je prof. dr. fra Velimir Valjan.
br. 2/2012. godina lXiii.

51

Bosna Srebrena

Susret u Provincijalatu
Sarajevo - U Provincijalatu Franjevake provincije Bosne Srebrene u Sarajevu prireen je 5. lipnja 2012. susret lanova nove i stare Uprave Provincije sa predstavnicima drutvenopolitikog i kulturnog ivota BiH i grada Sarajeva. Uz provincijala fra Lovru Gavrana i vikara fra Marijana Karaulu, nazoili su lanovi bive uprave fra Mirko Majdandi, fra Pero Vrebac i fra Mato Topi, a od nove uprave bili su fra Joso Oroli, fra Jozo Marini i fra Janko uro. ast nam je bila i zadovoljstvo posebno pozdraviti Visokog predstavnika za BiH gospodina Valentina Inzka, ambasadora Republike Slovenije gospodina Andreja Grassellija, gradonaelnika gospodina Aliju Behmena, naelnika opine Novo Sarajevo gospodina Nedada Koldu, predstavnike drugih sarajevskih opina, lanove Parlamenta BiH, predstavnike F/BiH, istaknute kulturne djelatnike i mnoge druge prijatelje Bosne Srebrene iz gotovo svih politikih stranaka BiH. Sve sudionike je pozdravio provincijal fra Lovro istaknuvi vanost ovog susreta za buduu i jo snaniju suradnju u promicanju univerzalnih vrijednosti za svakog pojedinca ove nae zemlje. U ovom tekom vremenu ekonomske krize i politike nestabilnosti, svjedoci smo nepotrebnih stvaranja politikih i drugih podjela i netrpeljivosti, a koje nanose najvie tete obinom ovjeku bez obzira na vjersku i drugu pripadnost. Zato je nuno usmjeriti sve snage koje imamo na stvaranje boljeg i sigurnijeg ivota za sve graane ove doista jedinstvene i lijepe zemlje. U tom kontekstu franjevci Bosne Srebrene su uvijek spremni zalagati se i pomagati realiziranje takvih ideja i projekata koji e BiH uiniti mjestom pristojnog ivota. Fra Janko uro

Ljube Lucia Osueni na nadu Deset godina jednog fratarskog biljeenja, koja je izila u izdanju Svjetla rijei i Franjevakog samostana Rama-it. Knjigu su predstavili profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Sulejman Bosto, knjievnik i publicist Ivan Lovrenovi te Ivan arevi, profesor na Franjevakoj teologiji i urednikSvjetla rijei. Oni koji su rat ivjeli u Sarajevu sjeaju se fra Ljube koji je s njima proveo najtee dane. Bio je profesor na Franjevakoj teologiji, dugogodinji urednik i suradnik Svjetla rijei. Umro je kada je opsada Sarajeva zavrila u prometnoj nesrei 1995. godine. Knjiga Osueni na nadu izdana je u povodu 80. obljetnice fra Ljubinog roenja. Rije je o odabranim tekstovima fratra u kojemu je, kako stoji u predgovoru Ivana Lovrenovia, Bosna Srebrena i sva Bosna imala neobina ovjeka i pisca. Fra Ljubo Luci je pisao mnogo i o raznim temama, a ovdje su skupljeni tekstovi koje je stvarao od 1984. pa sve do pred smrt 1995. godine. Objavljeni su u Svjetlu rijei, Danima, Steku, a neki tekstovi su iz njegove ostavtine. Knjiga je tematski podijeljena na tri cjeline: Ja i moj neprijatelj; zatim Grci, Turci i Latini te Ubili su Bosnu. Nemogue je u itanju fra Ljubine reenice ostati ravnoduan i ne biti uvuen u susrete o kojima pie iz blizine i u jednostavnosti. Nemogue je takoer Bosnu ne doivjeti kao ljubljenu zemlju unato nevoljama, mrnji i nerazumijevanju.

Fra Mogomir proslavio srebreni jubilej


Traunreut - U nedjelju 10. lipnja 2012. u Traunreutu (Njemaka) mr. fra Mogomir Kiki proslavio je svoj srebreni jubilej 25.godina sveenstva. Proslava se odvijala u dva dana. Prvi dan je dr. fra Ivo Pavi imao duhovnu obnovu, a u nedjelju u 12h i 15min je slavljena sveana sveta misa u upnoj crkvi. Iako je ferije u Njemakoj slavlju svete mise je nazoio pristojan broj vjernika.

Predstavljena knjiga fra Ljube Lucia


Sarajevo (SR) U Franjevakom samostanu sv. Ante na Bistriku 7. lipnja predstavljena je nova knjiga bosanskog franjevca 52
god. lXiii. br. 2/2012.

Iz Provincije

Propovjednik je bio fra Ivo Pavi koji je naglasio fra Mogomirovo individualno djelovanje sa vjernicima te govorio o znaenju sveenika u ivotu i drutvu. Na ovaj jubilej, uz domae sveenike, doli su i gvardijan iz Gue Gore fra Zoran Livani, kao i definitor Bosne Srebrene fra Jozo Marini koji su na kraju svete mise uputili svoje estitke u ime samostana i provincije. Fra Kristijan Montina Kiki proitao je estitku gospodina Dragana ovia i govorio o fra Mogomirovom sveenikome ivotu, koji je zapoeo u Sinju u sjemenitu, te preko Rima gdje je magistrirao iz psihologije, nae Bosne pa do Njemake. Naglasio je njegovu upornost, spretnost u ivotu, zalaganje za ake, te kako je kraj Srednje Bosne dao izvrsne odgojitelje poput fra Mogomira, fra Vitomira Silia i fra Mirona Sikiria. Uputio mu je pozdrave od njegovih uenika, sadanjih sveenika fra Pave Filipovia koji je bio nazoan slavlju te mnogih koji su zvali telefonskim putem i estitao mu u ime HKZ Kufstein. Nakon svete mise za sve nazone bio je pripravljen ruak u upnoj sali gdje su vjernici imali prigodu osobno estitati fra Mogomiru. Uzdajui se u Boga nadamo se da e biti jo ovakvih proslava naih ujaka uvara vjere i kulture! Neka ih dragi Bog poivi! Kristijan Montina

Susret nuncija DErrica s Upravom provincije


U utorak 19. lipnja 2012. u zgradi Nuncijature u Sarajevu odran je kratki susret Uprave Bosne Srebrene i dosadanjeg Apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini, mons. Alessandra DErrica. Povod ovom susretu bio je, na prvom mjestu, upoznavanje novoga definitorija provincije s nuncijem, ali i nuncijev najavljeni odlazak na slubu u Republiku Hrvatsku. Mons. DErrico je na poetku susreta izrazio svoje zadovoljstvo da je Bosna Srebrena na zadnjem Kapitulu izabrala nove lanove Uprave, te im poelio blagoslovljen poetak rada.

Naglasio je kako je Sveta Stolica zahvalna franjevcima u BiH za sve dobro koje su inili kroz mnoga stoljea, a to i danas nastavljaju na mnogim podrujima ivota. Osvrnuo se na dobru suradnju franjevaca s Nuncijaturom i s biskupijama u kojima djeluju. U daljnjem razgovoru nuncij se zanimao i za konkretne pomake u izgradnji nekih crkava, te ivotu i radu Provincije. Provincijal fra Lovro Gavran zahvalio je mons. DErricu za tople rijei dobrodolice, te podsjetio nuncija kako mi imamo sedam kua i u Republici Hrvatskoj gdje naa braa sudjeluju u radu mjesne Crkve. Stoga se Uprava nada nastavku dobre suradnje s njim i u Hrvatskoj. Franjevci su takoer zahvalili nunciju za sve to je uinio za Provinciju, ali i za Crkvu u naoj zemlji. Poeljeli su nunciju da i na novom radnom mjestu imadne mnogo uspjeha i da ga prati Boji blagoslov. Nuncij je kroz razgovor pokazao da izuzetno poznaje politiku, drutvenu i vjersku situaciju u BiH. Svjestan je da je ta situacija u Republici Hrvatskoj dosta drugaija. Potvrdio je kako je u BiH osobitu vanost pridavao izgradnji boljih odnosa izmeu franjevaca i dijecezanskog klera, te da je poprilino zadovoljan sadanjom situacijom. Na koncu susreta zaelio je dobar uspjeh u radu Kapitularnog kongresa, te izrazio nadu da e promjene u Provinciji unijeti jedno osvjeenje i novu snagu za napredak. (FIA)

Susret novaka hercegovake i bosanske Provincije


Gorica/Livno - U utorak, 26. lipnja na Goricu su stigli hercegovaki novaci, predvoeni metrom fra Slavkom Soldom. Doekali su ih i ugostili goriki novaci s metrima fra Markom Eegoviem i fra Franjom Vrgoem. Nakon kratke okrepe u novicijatskoj razgovornici metri i novaci su krenuli u obilazak Franjevakog muzeja i galerije na Gorici.
br. 2/2012. godina lXiii.

53

Bosna Srebrena

Pod strunim vodstvom Marina Vidovia najprije su u novoj zgradi muzeja pogledali arheoloki postav i zbirku oruja. Zatim su razgledali sakralne predmete, galeriju slika Gabrijela Jurkia te bogato ukraenu goriku samostansku crkvu posveenu sv. Petru i sv. Pavlu. Poslije razgledavanja muzeja i crkve novaci i metri su zajedno sa samostanskom zajednicom izmolili molitvu srednjega asa. Zatim su se okupili u samostanskoj blagovaonici na ruku gdje je goriki gvardijan fra Anelko Barun gostima iz Hercegovine uputio rijei dobrodolice. Hercegovaki metar fra Slavko takoer je iskoristio priliku da zahvali gorikim fratrima na gostoprimstvu te je poelio da se ovakva suradnja nastavi, pa i proiri u budunosti. Fra Anelko je hercegovakim novacima podijelio turistike monografije Franjevaki samostan Gorica - Livno koje e im pruiti priliku da jo bolje upoznaju povijest i bogatstvo gorikog samostana i crkve. Nakon bogatog ruka novaci su se oputali igrajui nogomet, da bi se nakon toga okupili na rotilju kod boalita za koji se pobrinuo goriki vikar fra Miroslav Ituk. Druenje se nastavilo uz razgovor i balote te se polako ovaj jednodnevni susret u veernjim satima pribliio koncu. Fra Mario Dadi

Misa zahvalnica na teologiji


Sarajevo - ovjek vjernik zapoinjui neki posao uvijek zazove Boga u pomo i moli Ga za blagoslov. Tako i po svretku istoga zahvaljuje Bogu za sve milosti i dare

primljene kroz proteklo razdoblje. Veeras su profesori, studenti i asne sestre Franjevake teologije, zajedno s provincijalom fra Lovrom Gavranom, u samostanskom oratoriju zahvalili Bogu za proteklu akademsku godinu. Sveto misno slavlje predvodio je provincijal uz koncelebraciju profesora Teologije. Kroz ovu svetu misu zahvalili su Bogu za sav onaj dosadanji trud koji je bio plodonosan i na izgradnju, kako pojedinaca, tako i ove Ustanove. Budui da se nalazimo u predveerje svetkovine Apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, ovo je bila prigoda da se proslavi i patron samostana u Nedariima. Provincijal fra Lovro je izmeu ostalog u svojoj propovijedi poruio prisutnima: Prije svega mi svi skupa duni smo zahvaliti Bogu za mnotvo njegovih darova, koji su se isprepleli u naem ivotu.Ne zakopavajmo povjereno nam blago vjere i znanja, koje smo stekli u ovoj vrijednoj odgojno-obrazovnoj ustanovi! Iskoristimo ga tako da ga podijelimo sa svima onima koji ga nemaju u dostatnoj mjeri i koji su ga eljni. Radost, kad se podijeli, ona raste, udvostruava se.Tako i znanje, i vjera i svaki drugi dobri Boji dar. Dijelimo steene Boje darove i obogaujmo tako i sebe i druge! Ne zaustavljajmo se na pola puta! Ne ohladimo se! Ne prestanimo tragati za istinom! Ne prestanimo napredovati u znanju, u mudrosti i u milosti, pred Bogom i pred ljudima kao to nikad ne moemo prestati napredovati u dobi. Na koncu svete mise okupljene je pozdravio gvardijan samostana fra Slavko Topi estitajui najprije patron kue sv. Pavla, te je estitao imendan dvojici brae i pozvao sve na molitvu za sutranje reenike. Slavlje je nastavljeno u samostanskoj blagovaonici. Fra Davor Dominovi

54

god. lXiii. br. 2/2012.

In memoriam

Fra Berislav (Anto) Kalfi (1927 2012)


Oprotajni govor sutjekog gvardijana fra Ilije Boia na sprovodu + fra Berislava Kalfia
Dragi Boo, Ivo i Stijepo, brao pokojnog fra Berislava, drage njegove sestre Janjo i Kajo, draga brao franjevci, rodbino i prijatelji, brao i sestre! Moe se istaknuti kao mala zanimljivost da je zadnji fratar provincije Bosne Srebrene preminuo upravo u ovom samostanu, bio je to pokojni fra Mijo Mrlji. Poslije nepunih jedanaest mjeseci danas se opratamo od jo jednog lana sutjekog samostanskog podruja fra Berislava Kalfia. U bogotovlju i obredima netom minulog Velikog tjedna i u uskrsnom vremenu koje upravo ivimo, Isusova smrt i uskrsnue su nam otkrili najdublju tajnu ljudskog ivota: smrt nije kraj, a uskrsnue je poetak novog ivota i novog stvaranja. Ovu istinu fra Berislav nije samo kao sveenik navijetao, ve je na njoj gradio svu svoju ljudsku, redovniku i sveeniku predanost. Jedina stvar koju u ivotu ne moemo programirati jest vlastita smrt. Nju slutimo, vie manje svjesno joj idemo ususret, ali je za one koji se s njom susreu na licu poznate i drage osobe ona uvijek iznenaenje i svakako, ljudski gledano, gubitak.
br. 2/2012. godina lXiii.

55

Bosna Srebrena

Ma koliko je fra Berislavov ivot po ljudskoj mjeri zreo plod, njegova smrt se dogodila iznenada, na etnji po vijakoj upnoj livadi. Fra Berislavova razmiljanja moemo samo slutiti. Iz zadnjih susreta s njim dalo se primijetiti da je zaokupljen svojim velikim jubilejom, ezdesetom obljetnicom sveenitva - dijamantna sv. misa koju je planirao slaviti na ljeto. Smrt ga je predusrela, ali niim nije umanjila njegov plodni i blagoslovljeni ivot. Fra Berislav je bio, smijemo tako kazati, fratar starog kova. Na prvom mjestu to znai neustraiv i predan svojoj redovnikoj zajednici. ivot je zavrio u svojoj rodnoj Vijaci, gdje ga je i zapoeo. Rodio se 18. sijenja 1927. god. u Donjoj Vijaci od roditelja Mije i Kate r. Pendi. Budui da se rodio dan poslije blagdana sv. Ante Pustinjaka, donio je sebi, kako se kae u narodu, i krsno ime Anto. Djetinjstvo je proveo, kako je esto spominjao, uz mlin i stupu za sukno svog ujaka u Tribiji. Tu je kao dijete upijao stoljetnu iskustvenu mudrost. U Vijaci je zavrio osnovnu kolu i 1939. godine stupa u Franjevaku klasinu gimnaziju i sjemenite u Visokom. Time raskida sa svijetom djetinje mate i seoskog legendarnomitolokog poimanja stvarnosti i zapoinje drugaije upoznavati svijet. No, iste godine zapoinje II. svjetski rat, pa se kolovanje odvijalo s prekidima i brojnim nevoljama. 5. travnja 1945. Sjemenite je prestalo s radom. aci, u ijim mjestima nije bilo borbi, upueni su svojim kuama, a drugi su se povlaili s hrvatskom vojskom. Tako je i Anto stigao do Bleiburga. On je jedan od rijetkih koji je kao esnaestogodinjak detaljno opisao taj krini put u svom Dnevniku, kojeg je svaki dan uredno ispisivao. U vrijeme bive Jugoslavije taj je Dnevnik objavljen kao Dnevnik jednog djeaka kako bi se fra Berislav potedio od tortura komunistikog sustava, a nedavno je objavljen i pod njegovim imenom. Sa est svrenih razreda gimnazije stupa u novicijat u Kraljevoj Sutjesci 2. kolovoza 1945. Na prvim zavjetima 2. kolovoza 1946. uzima redovniko ime fra Berislav u spomen na neko vijakog upnika fra Berislava Lacia, koji ga je poslao u sjemenite. Poslije novicijata zapoinje studij teologije u Sarajevu, u novoizgraenoj zgradi u Kovaiima, koja je samo dijelom bila na raspolaganju Teologiji, a vei je dio koristila vojska. No, u travnju 1947. fratri su zgradu morali potpuno napustiti. Studij je teologije organiziran u samostanu sv. Ante na Bistriku. Od rujna 1949. do rujna 1950. slui tzv. aki vojni rok od 12 mjeseci. Godine 1951. poloio je sveane zavjete. Kao bogoslov sudjelovao je na omladinskim radnim akcijama 1947. na pruzi amac Sarajevo i 1951. na pruzi Doboj Banja Luka. Za sveenika je zareen 20. travnja 1952. Time zapoinje novo razdoblje fra Berislavova ivota, sluenje Bojem puku diljem Bosne. Sveanim redovnikim zavjetima fra Berislav se nije samo formalno predao franjevakoj zajednici provinciji Bosni Srebrenoj. Njoj je stavio na raspolaganje sve svoje snage i spremno iao kamo su ga poglavari slali. Time nikada nije osjetio da rtvuje vlastitu slobodu, ve samo vlastitu samovolju. Tako je fra Berislav voljom svojih poglavara i Bojom providnou sluio u sljedeim mjestima: od lipnja 1952. do srpnja 1955. upni vikar u Bugojnu; od srpnja 1955. do svibnja 1957. upni vikar u Tuzli; od svibnja 1957. do kolovoza 1958. upni vikar u Brekama; od kolovoza 1958. do prosinca iste godine upni vikar u Vareu; od prosinca 1958. do srpnja 1961. upnik u Zoviku; od srpnja 1961. do prosinca 1962. samostanski i upni vikar u Rami/itu; od prosinca 1962. do listopada 1964. upnik u imiima kod Banje Luke; od listopada 1964. do lipnja 1967. upnik u Dobretiima kod Jajca; od lipnja 1967. do lipnja 1973. upnik u Svilaju kod Odaka; od lipnja 1973. do lipnja 1977. samostanski i upni vikar u Kraljevoj Sutjesci; od srpnja 1977. do studenog 1977. upni vikar u Brekama; od studenog 1977. do listopada 1979. upni i samostanski vikar u Tuzli; od listopada 1979. do lipnja 1981. pomonik na Hrvatskoj katolikoj misiji u Innsbrucku; 56
god. lXiii. br. 2/2012.

In memoriam

od lipnja 1981. do srpnja 1982. upni i samostanski vikar u Tuzli; od srpnja 1982. do kolovoza 1985. upnik u pionici; od kolovoza 1985. do srpnja 1988. upni vikar u Dubravama; od srpnja 1988. do kolovoza 2000. upravitelj Gospina svetita u Olovu; od kolovoza 2000. do 2005. upni vikar u Brekama; od 2005. do 2009. upni vikar u Vareu od 2009. do smrti 10. travnja 2012. upni vikar u Vijaci. Na svakom mjestu svoga pastoralnog djelovanja fra Berislav je bio nesebian. Meutim, valja posebno istaknuti njegovu zauzetost u vrijeme minulog rata u BiH. Vjeran franjevakoj karizmi, koja uz ostalo njeguje dijalog i otvorenost prema svakom ovjeku, fra Berislav je uinio sve da ostanu reliquiae reliquiarum Hrvata olovskog kraja. Kroz tijesne prolaze i ne male opasnosti, sa svojim fiom, dolazio je do Hrvata katolika Magulice i Jelaki u tekim vremenima na prijelazu iz 1993. u 1994. vrijeme bonjako-hrvatskih sukoba te im hrabro i nesebino pruao pastoralnu, duhovnu i karitativnu pomo. Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, podrunica Vare, objedinilo je u jednu knjigu fra Berislavove zabiljebe iz Drugog svjetskog rata i iz zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini i izdalo ih pod naslovom Dva rata u tri dnevnika, Vare 2011. Slubujui u brojnim mjestima diljem Bosne fra Berislav nije samo pouavao, ve je i uio. Obogaivao se svakodnevnim ivotnim iskustvima i mudrostima ljudi s kojima je ivio i kojima je sluio. To je znao ugodno pripovijedati to je privlailo pozornost sluatelja. Njegova raspoloenost za alu na vlastiti raun, a to je uvijek znak ljudske veliine, inila ga je uvijek dragim lanom brojnih i ugodnih druenja. U tradiciju je pretvorio druenje u Stipinu Hanu, rodnom mjestu svoje majke. Ondje su se na jednodnevni izlet u prekrasnom krajoliku, na putu izmeu Olova i Zavidovia, okupljali brojni fratri koje bi ugostila fra Berislavova rodbina. Susret je dobio i slubeni naziv Berijada. Osobito je vano naglasiti da je fra Berislav do zadnjeg dana sluio Bojem narodu. Ponekad je i precjenjivao svoje snage i uputao se u sluenja koja su nadilazila okvire njegove ivotne dobi. To mu je omoguavala njegova samodisciplina koju je ustrajno njegovao cijeloga ivota. Dragi fra Berislave, zahvalni smo Bogu za svjedoanstvo Tvoga ivota. Svojim molitvama preporuujemo Te dobrom Ocu koji te pozvao u sveenitvo, a sada Te pozvao sebi u vjenost. Poivaj u miru Bojem.

Homilija mnp. oca provincijala fra Lovre Gavrana na sprovodu + fra Berislava Kalfia
Dragi vjernici, brao i sestre! Slobodno moemo rei da je svojevrstan privilegij umrijeti u uskrsnom tjednu, proslavivi Kristovu muku, smrt i uskrsnue i obnovivi vjeru kako u uskrsloga Krista, tako i u na vjeni ivot s njime. Tu sreu, taj privilegij, imao je na pokojni brat fra Berislav. Uvjeren sam da mu je Bog dao taj dar i pozvao ga u najljepem trenutku liturgijske i graanske godine upravo zato to je fra Berislav i inae ivio u toj vjeri uskrsnua, u toj spremnosti na prijelaz u vjenost, u toj slobodi koja nije znala za strah od smrti. On je o svom ivotu mogao zajedno s naom pjesnikinjom Ivanom Brli-Maurani pjevati:
br. 2/2012. godina lXiii.

57

Bosna Srebrena

NE, MOJ SVIJET NIJE RAKA Ne, moj svijet nije raka Oko koje ivot krui, Moj je svijet polje sitno, Raspupalo, rascvjetalo, Na kom Bog se sa mnom drui. Ne, moj svijet nije raka, Rastvorena koja eka, I pt koje neminovno Treba hrlit drhtajui Od zaetka svoga vijeka! Moj je svijet divna etnja: udesnim po livadama, Ja o Bojoj idem ruci, Njegova staza s mojom stazom Usporedo puca sama. Ja i ne znam to je ono to u raku moe sai. Zar me zemljom, cvijeem, suncem, Izmjena gdje vjena krui Neu i ja mjesto nai? Duu svoju jo za iva Spustit u u Boja njedra, A mog ia sile krhke Lasno li e na svom valu Jednom odnijet proljet vedra!

*******
Vedro proljee proljet vedra odnijelo je u Boja njedra vedru fra Berislavovu duu! Zaista, rijetko se moe susresti tako vedra dua, kao to je bila fra Berislavova. Jedan 85-godinjak da se dri kao mladi: optimistino, poletno, radosno, zanosno, irokogrudno, otvoreno, spremno na svaku uslugu to je stvarno rijedak sluaj. Sav njegov ivot bio je radosna i dobrovoljna sluba Bogu, Crkvi i narodu. U 60 godina svoga sveenikog ivota dvadeset puta je mijenjao mjesta slube ne zato to mu se negdje ne bi svialo i ne bi mogao, jer tako dobra narav moe sa svakim, nego upravo zato to je mogao svugdje i sa svakim, gdje god bi bilo kritino i teko, gdje god bi trebalo spaavati situaciju i na brzinu rijeiti neki problem, on je uvijek bio spreman na usluzi Upravi Provincije. I to mu je Bog sigurno upisao u zasluge. Od svih mjesta najdue je sluio Svetite Majke Boje u Olovu punih 12 godina! I to ne bilo kakvih, nego onih najteih, onih ratnih i poratnih godina: od 1988. do 2000., kad je usprkos stalnoj smrtnoj opasnosti neprekidno sluio ne samo Olovo, nego i Oeviju, Magulicu i Jelake. Svaki dan je radije bio spreman i umrijeti, nego ostaviti svoj narod bez duhovne okrepe, bez mise i svetih sakramenata, koji su narodu davali snagu da izdri i nadu da e zlu ipak doi kraj. 58
god. lXiii. br. 2/2012.

In memoriam

I, hvala Bogu, kraj rata je doao, ali ne i kraj drugih problema, ali fra Berislav se nije predavao. Nastavio je neumorno raditi na njivi Gospodnjoj. to se svoje dobi tie, on je davno imao pravo i mogao je povui se u mir svoga matinog samostana u Kraljevoj Sutjesci, ali je njegova plemenita dua ipak vie voljela akciju nego mirovanje, vie je volio rad nego odmor, radije djelovati na upi, pomaui upniku i svom narodu, nego se povui u svoj mir i baviti se samo samim sobom. Istina, bio je svjestan svojih godina. Upravo za tjedan dana, 20. travnja, napunit e se 60 godina od njegova sveenikog reenja. Stoga je on ve bio odluio ako bi mu Bog dao tu milost da na ljeto proslavi tzv. dijamantnu misu, tj. 60. obljetnicu mlade mise nakon toga bi se povukao u samostan. Ali, evo, Bog mu je priredio sveaniji oprotaj: u najsveanije doba liturgijske godine, bez velika truda i napora, bez bolovanja, ne pavi nikome na teret, bez potrebe da ga tua ruka slui, faktiki na nogama predao je svoju duu Bogu i otiao svoje dijamante prikazati izravno vjenom Ocu. Hvala Bogu na tom daru! Neka mu je na slavu, a fra Berislavu na spas due! Brao i sestre, to ponijeti u ivot, kao uspomenu na pokojnog fra Berislava? Mislim da je ono najljepe i najdragocjenije u fra Berislavovu ivotu bilo njegovo neizmjerno povjerenje u Boju Providnost, njegovo nepokolebljivo predanje u Boju volju, njegova svijest da smo u svakom trenutku u Bojoj ruci, njegova neokrnjena vjernost slubi koju mu je Bog po svojoj Crkvi povjerio. Odatle onda izvire i njegov mir, i njegova radost, i njegov optimizam, i njegova drutvenost i njegov mladenaki duh sve do smrti. Neka ga Gospodin nagradi vjenom nagradom za taj njegov prelijepi primjer ljudskih, kranskih, redovnikih i sveenikih vrlina, a svima nama dao utjehu vjere da emo se jednog dana i mi, po Bojoj milosti, nai skupa s njim u drutvu svetih u vjenoj radosti. Amen.

Ivo Tomi (1937- 2012)


Okrijepljen prethodno sakramentima umiruih, u bolnici u Slavonskom Brodu je 7. oujka 2012. poslije teke operacije, u 76. godini ivota umro Ivo Tomi, otac fra Vjeke E. Tomia, upnog vikara u Vareu i stric fra Bone Tomia, upnika u Vareu. Pokopan je 10. oujka 2012. na mjesnom groblju u Donjoj Vrbi, upa Trnjani. Sprovodne obrede predvodio je trnjanski upnik vl. Stjepan Buek. Osim nae brae iz Varea i fra Ilije Stipia, upnika iz Bogievaca, u ime nae provincije sprovodu je prisustvovao i predvodio misu zadunicu fra Marijan Karaula, vikar Provincije dok je u ime samostana Kraljeva Sutjeska, kojemu pripadaju dvojica naih sveenika u Vareu, sprovodu i misi nazoio gvardijan fra Ilija Boi. Pokojni Ivo rodio se 1937. u atiima, upa Kraljeva Sutjeska. Godine 1960. s Marom Beli zasnovao je obitelj u kojoj se rodilo desetero djece od kojih je jedan sin i na fratar Vjeko Eduard. Godine 1980. obitelj je odselila u Donju Vrbu kod Slavonskog Broda u kojoj su prole godine Ivo i Mara proslavili 50. obljetnicu braka doivjevi u godini jubileja i svoje 20. unue te prvo praunue. S ovoga svijeta Ivo je otiao u miru pa se smijemo nadati da ga je Bog ve primio duom u svoj vjeni mir nagraujui tako njegovu jednostavnu vjeru, dobrotu te oinsku i supruniku ulogu kojom je sebe cijeloga ugradio u svoju obitelj. Poivao u miru Bojem. Fra Vjeko E. Tomi
br. 2/2012. godina lXiii.

59

Bosna Srebrena

Ivo Radi (1935-2012)


U ponedjeljak 30. travnja 2012. godine preminuo je Ivo Radi u 77. godini ivota, otac fra Hrvoja Radia, lana nae provincije Bosne Srebrene. Pokojni Ivo roen je 3. srpnja 1935. od oca Filipa Radia i majke Ane r. Grabovac. Ivo je krten 6. srpnja 1935., a krizman 13. srpnja 1952. u Bugojnu. Crkveno je vjenan 30. prosinca 1962. s Marijom Prskalo s kojom je stekao i podigao etvero djece, tri keri: Ninu, Nelu i Blaenku te sina fra Hrvoja. Nakon smrti supruge Marije, eni se drugi put 28. lipnja 2003. sa Dragicom Zeli. Zajedno sa svojom suprugom Ivo se za svoju obitelj istinski i do kraja rtvovao i darivao, ivei i radei u vrijeme i kad to ne bijae lako. Ali uz predanje i pouzdanje u Boga ivot je iao dalje svojim tokom. Nova iskuenja i nevolje nastaju s nesretnim ratom koji na poseban nain pogaa Bugojno i Ivine Udurlije. Mir i obiteljska harmonija obitelji Radi, kao i ostalih sugraana, ovim okrutnim ratom unitava se i pretvara u novu brigu za obitelj. Ali, i to se pobjeuje. Meutim, kao da nevoljama nikad kraja. Naime, 2001. umire Ivina supruga Marija. Sve se to odraava na Ivino zdravlje te dobiva eer koji mu, uz ostale bolesti, stvara velike probleme zbog eka mu je neposredno pred smrt u Novoj Biloj amputirana i noga. To on psihiki vrlo teko prihvaa. Boja volja i providnost izbavljaju ga iz takvog stanja. Tako da je opremljen sakramentima umiruih blago usnuo u Gospodinu. Ivo je bio pruatelj ruke koja pomae svakom ovjeku i uvijek. Tu plemenitost i potenje prenio je i na svoju djecu i unuad. Zato ovaj ivot bijae do kraja ispunjen. Pokojni Ivo sahranjen je na mjesnom groblju aulije u Bugojnu 2. svibnja 2012. Svetu misu zadunicu predvodio je fra Marijan Karaula, vikar Provincije Bosne Srebrene uz koncelebraciju 22 sveenika, rodbinu, prijatelje i upljane upe Bugojno, a obred ukopa bugojanski upnik fra Vinko Siaja. Iskrena suut naem fra Hrvoju, supruzi Dragici, kerkama Nini, Neli i Blaenki. Fra Ivica Baketari

Janja Karajica (1943 2012)


Dana 29. svibnja 2012. u Grazu, opremljena svetim sakramentima, u krugu svoje obitelji, blago je u Gospodinu preminula Janja Karajica. Janja Karajica r. Vidovi roena je u Gornjoj Plitskoj, upa Vrbanjci, 13. oujka 1943. (roditelji Ivo Vidovi i Staija r. Bilobrk). S Antom Karajicom (+27. lipnja 2008.) iz sela Baina, upa Roenja Blaene Djevice Marije Kotor Varo, vjenala se 28. studenog1962. U kranskom braku dobili su estero djece: Ivo (1964.), fra Pero (1965.), Rua (1967.), Franjo (1968.), Nevenka (1969.) i Snjeana (1972.); imali su dvanaestero unuadi i dvoje praunuadi. Poetkom rata, kao i veina kotorvarokoga puka, morali su napustiti svoj dom i utoite su nali u Austriji gdje je pokojni Anto i radio. Meutim, im su se stekli uvjeti da se mogu vratiti na svoju Bainu, oni su se i vratili (2000. g.). Pokojna Janja bila je hrabra ena. Svaku ivotnu situaciju rjeavala je s krunicom u ruci. Takoer, kada se suoila s tekom boleu koja je otkrivena 2010. godine, hrabro se borila do 29. svibnja 2012. Pokopana je na Petruia groblju u Baini do svoga mua pok. Ante. Misu zadunicu i obred sprovoda predvodio je izaslanik provincijala, lan uprave Provincije Bosne Srebrene, definitor i gvardijan sa Petrievca fra Ivo Orlovac. Nazoni su takoer 60
god. lXiii. br. 2/2012.

In memoriam

bili izaslanici banjolukog biskupa Franje Komarice vl. Anto Mari, ekonom biskupije, i izaslanik Vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljia monsignor Luka Kesedi, ekonom nadbiskupije. Uz rodbinu, prijatelje i upljane kotorvarokih upa sprovodu je bio nazoan i lijep broj drugih sveenika i asnih sestara koji su doli iskazati suut i kransku blizinu fra Peri Karajici i njegovoj rodbini te na taj nain odati potovanje pokojnoj Janji. Fra Anto imunovi

Anto Kovaevi (1925 2012)


U subotu, 9. lipnja, umro je na Plehanu u 87. godini iovota Anto Kovaevi, otac naega subrata fra Ilije. Sprovodnu misu u plehanskoj crkvi predvodio je u ponedjeljak, 11. lipnja, provincijal fra Lovro, a propovijed i ukopni obred gvardijan fra Mirko. Na posljednji poinak Antu je ispratilo 28 sveenika, desetak asnih sestara i velik broj vjernika, od kojih su najvei broj njih za tu prigodu doli izdaleka. Anto se rodio 5. svibnja 1925. godine u plehanskom selu Kovaevci. Vjenano se 1952. godine s Anom Matkovi iz Modrana, s kojom je imao etvero djece: Jelu, Iliju, Maricu i Anu. Djeca su pola po svijetu za kolama i poslom, a njih dvoje su ivjeli u svojoj kui u Kovaevcima do poetka rata, a potom punih esnaest godina u izbjeglitvu u Sesvetama. Kad su uspjeli ponovno izgraditi poruenu kuu, vratili su se 2008. godine i svoje zadnje godine ivota proveli sa zadovoljsvom u svojoj kui. Ana je umrla prije godinu i pol dana. Gvardijan je u propovijedi govorio o Anti kao jednostavnom dobrom ovjeku, marljivom i preciznom radniku, veseljaku i drueljubivcu... Pamtio je mnoge prole dogaaje i bio prava mala lokalna enciklopedija iz koje se moglo mnogo saznati o ljudima, obiajima i dogaajima kojih vie nema. Bio je vezan uz samostan, u blizini kojega je i ivio, i poznavao sve fratre jo od prije drugog svjetskoga rata, a najveem broju od njih je i kopao grob kada su umrli. U zadnjim godinama ivota imao je tri svoja veselja. Veselio se povratku i stalno ponavljao: Ej, to nisam mogao prije doi! Veselio se i gradnji nove crkve na Plehanu i svemu dobrom i lijepom to se ovdje dogaalo. Najvee veselje su mu bila njegova djeca, koja su ga pazila, obilazila i brinula se o njemu do zadnjeg dana. Na sprovod su mu doli i mnogi susjedi, roaci i znanci, jer je kod Ante uvijek bilo lijepo navratiti, popriati i osjeati se ugodno u njegovoj kui ili avliji, gdje je uvijek netko sjedio, pio kavu i priao. Tako e biti i u vjenosti, u kojoj e Anto sigurno biti malo nestrpljiv ako se ne bude imalo ta raditi oko kue i majstorijati u kakvoj maloj stolarskoj radionici. Neka mu Gospodin podari svjetlost i mir! MF

Pavo (Pavli) Jerkovi (1926 2012)


Na plehanskom groblju 16. lipnja pokopan je Pavo Jerkovi, otac naega subrata fra Ilije. Pogrebne obrede i misu zadunicu u plenanskoj crkvi sv. Marka predvodio je fra Joso Oroli, definitor provincije, a propovijed je drao gvardijan fra Mirko. Govorei o pokojniku, fra Mirko je naglasio da je pok. Pavli, koji je roen 1926. u selu Bunar, bio uzoran vjernik, mudar ovjek, uvijek spreman pomoi, dati savjet, ovjek na kojeg se doista uvijek moglo osloniti. Istaknuo je takoer njegovu ljubav prema rodnome kraju te injenicu
br. 2/2012. godina lXiii.

61

Bosna Srebrena

da se sa sprugom Anicom vratio u svoju obnovljenu kuu, koju je napustio samo nekoliko dana prije smrti, kada je zbog bolesti morao ii u Zagreb. Pokojni Pavli sa suprugom Anicom imao je estero djece, od kojih je najstariji sin postao franjevac. Sin Ivan, naalost, nastradao je na poslu prije mnogo godina. Pokojnoga Pavu na posljednje poivalite u plehanskome groblju sv. Marka ispratila su 24 sveenika, desetak asnih sestara i doista velik broj vjernika, koji su u potpunosti ispunili plehansku crkvu. Meu njima je bio i velik broj njih iz Slavonskoga Brodu, gdje fra Ilija od poetka rata vodi centar za rehabilitaciju djece Zlatni cekin. B.L

Jozo Petrievi (1929 - 2012)


Jozo Petrievi je preminuo 12. travnja 2012., u 83. godini ivota. Sa suprugom Marijom imao je petero djece, od kojih je jedan sin, fra Marijan, sveenik franjevac, lan nae Provincije. Pokojni Jozo je sahranjen 14.travnja 2012. na groblju Klenovica, kod Novog Vinodolskog. Sprovodne obrede je u ime Provincije, ali i u ime franjevakog samostana Kraljeva Sutjeska predvodio fra Zoran Jakovi. Poivao u miru Bojem.

Ljubica Brki r. imii (1949 - 2012)


Blago u Gospodinu preminula je dana 30.06.2012. godine u 63-oj godini ivota, Ljubica Brki ro. imii, majka naega subrata fra eljka Brkia. Sahrana pokojne Ljubice je obavljena 01.07. 2012. godine na groblju Ravne Aljinii u 17.00 sati. Ljubaica je s muem Jozom rodila trojicu sinova: Marija, fra eljka i Zorana. Sv. Misu u ime Franjevakog Provincijalata je predvodio definitor fra Janko uro uz koncelebraciju veeg broja sveenika. Poivala u miru Boijem . Fra Ilija Boi

62

god. lXiii. br. 2/2012.