Seminarski rad iz kolegija; Odgoj djece s posebnim potrebama

ULOGA UITELJA

U
Mentor: dr.sc. Zorina Pinoza Kukurin Asistent(ica): mr.sc.Sanja Skoi Mihi Student: Danijel ori

INKLUZIVNOM
RAZREDU

1. UVOD
INKLUZIJA; inclusio, - lat.: ukljuenje, ukljuivanje, uraunati u. ..
podrazumijeva se potpuno sudjelovanje svih ljudi u drutvenom ivotu, bez obzira na dob, spol, nacionalno, vjersko i socio-ekonomsko porijeklo, sposobnosti i zdravstveno stanje ima univerzalnu vrijednost i moe se povezivati s izjednaavanjem, nepristranosti i pravima osobe da demokratski dijeli izvore u nekoj zemlji, podrazumijeva pozitivnu promjenu beskrajni proces i ideal kojem kole mogu teiti, ali koji nikada nije u potpunosti ostvaren

Inkluzija se temelji na nekoliko meunarodnih dokumenata

UN Konvencija o pravima djeteta 1989/90.god.; Deklaracija Obrazovanja za sve podrane od UNESCO OECD 1990. god.; Svjetska (UNESCO-va) konferencija o posebnim obrazovnim potrebama - Salamanka, 1994.god.; Svjetsko edukacijski forum u Dakar-u, 2000.god.

2. INKLUZIJA U ODGOJNO OBRAZOVNOM PROCESU

Inkluzija je podruje i princip u okviru cjelokupne reforme sistema odgoja i obrazovanja. Inkluzija redefinira stvari kako bi djeca i ljudi s posebnim potrebama bili cijenjeni zbog onog to jesu. Inkluzija nije neto novo to se moe napraviti ili osigurati. To je dugotrajan proces koji treba organizirano provoditi kako bi i rezultat bio stvaran za djecu i ljude s posebnim potrebama.

2.1. Inkluzivno obrazovanje (INCLUSIVE EDUCATION)

ukupno prilagoavanje svih uvjeta, okruenja, oekivanih ishoda sadraja zadataka, oblika, metoda

poinje priznavanjem razlika izmeu uenika

bitan preduvjet za kvalitetno provoenje inkluzivnog obrazovanja jest temeljna priprema nastavnika za inkluzivno obrazovanje tijekom akademskog studija

2.2. Inkluzivna kola (INCLUSIVE SCHOL)

obuhvaa i stalno ukljuuje svakog uenika sa potekoama u uenju i sve ostale uenike u sve vidove odgojnoobrazovnih aktivnosti; nastavnici u koli od prvog dana promatraju djecu postepenim promatranjem otkrivaju odreene uzroke ponaanja, podruja uenja koja su im zanimljiva, razvoj odreenih sposobnosti, te djetetov cjelovit razvoj i napredak. inkluzivna kola se trajno razvija i ide naprijed

2.3. Inkluzivna nastava (INCLUSIVE TEACHING)

Uenje obuhvaa sve vidove i oblike samostalnog i zajednikog stjecanja znanja, produbljivanje iskustva, usavravanja vjetina, njegovanja navika, razvijanja sposobnosti i vrijednosnih orijentacija i unapreivanja procesa humanizacije i socijalizacije linosti uenika do linih maksimuma. glavna komponenta inkluzije u obrazovanju kao cjelokupnog procesa na probleme u inkluzivnoj nastavi ne gleda se kao na tekoe unutar individue, nego kao na tekoe koje se javljaju u interakciji izmeu uenika posebno mjesto ima i usmjerenost uenja; nastavnik pronalazi odgovarajui smjer uenja i na njega ukazuje

3. UITELJ I INKLUZIJA
Nastavnik u inkluziji : glavni akter realizacije; edukator koji treba da reagira na programske sadraje; osoba koja prilagoava nastavno gradivo,sposobnostima i mogunostima svakog djeteta ; stvoritelj razredne klime; provoditelj obrazovne politike; kooperativan i posjeduje znanje; osoba koja zna specijalne i individualne strategije uenja; jedan od svih onih koji e biti zasluan i za drutveno prihvaanje individualnih razlika; medijator uenja; interpretator i dizajner programa i materijala za uenje; voa, administrator i menader ; prilagoditelj didaktikih aktivnosti; osoba koja ima u uvidu kognitivni stil djeteta ; ima jasan fokus ciljeva obrazovanja.

3.1. Uloga uitelja u inkluzivnom procesu

suoeni su s novim profesionalnim izazovom ako uitelji ne doivljavaju zadovoljstvo i radost u svom radu, ako nisu dovoljno osposobljeni za svoj poziv nee im mnogo pomoi dobro razraeni ciljevi i zadaci svakog predmeta Uitelj je vaan faktor u odgoju i obrazovanju stoga treba biti; emotivno uravnoteena osoba, sposobna za uspjeno uspostavljanje emotivnog kontakta s odgojenicima, posjedovati ljubav prema djeci kojoj se posveuje, a osobito ljudski humanizam, biti ispitiva, istraiva, zbog ega mu je potrebno uspjeno uspostavljanje i stalno odravanje kontakta s roditeljima djeteta i socijalnom sredinom u kojoj ono ivi. u veini sluajeva uitelji nisu dovoljno educirani kvaliteta obrazovanja ovisi od uitelja koji ga provode

...kola e uvijek biti onoliko dobra ili loa, koliko su dobri ili loi njeni uitelji. Dobra volja sama za sebe nije dovoljna. Potrebna joj je dopuna strunim kompetencijama. ( Bach)

3.2. Kompetencije uitelja za kvalitetno provoenje inkluzije

Za inkluzivno obrazovanja od kljune je vanosti poveanje strunosti i efikasnosti nastavnika. Griffin istie da; nastavnici trebaju shvatiti sadraj shvaanje sadraja predmeta na navedeni nain omoguava postavljanje osnove za upoznavanje pedagokih injenica opisivanje izjava i ponaanja uenika i osmiljavanje produktivnih iskustava za uenike zahtijeva znanje o razvoju poduavanje zahtijeva razumijevanje razlika koje mogu biti vezane za kulturu, jezik, obitelj, zajednicu, spol, prethodno kolovanje, ili neke druge faktore nastavnici uoe vanost razumijevanja motivacije kao kritian trenutak poduavanja.

 ovo daje dobru osnovu za formiranje pedagokog saznavanja uenika nastavnici budu osposobljeni za formiranje i koritenje irokog aspekta adekvatno upravljanje strategijama poduavanja prema razliitim stilovima uenja nastavnici poznaju resurse kurikuluma i tehnologije. nastavnici trebaju imati znanja o suradnji potrebno osposobiti nastavnike za analizu i promiljanje o vlastitom djelovanju u poetnoj edukaciji treba biti osposobljen za provoenje inkluzivnog obrazovanja.

3.3. Uloga uitelja u inkluzivnom razredu

Istraivanja su pokazala da to nije lak zadatak i da ga mogu izvriti samo nastavnici: - koji imaju smisla za dijete, - koji poznaju zakonitosti razvoja djeteta, - koji znaju promatrati i ocjenjivati dijete, - koji su sposobni postavljati individualne ciljeve za djecu, - koji rade u timu i znaju suraivati u timskom radu, - koji umiju suraivati s roditeljima, - koji potuju i uvaavaju individualne razlike meu djecom, - koji imaju znanje i sposobnosti za rad s djecom s posebnim potrebama, - koji sav svoj rad zasnivaju na strunoj opservaciji i procjeni djeteta, njegovih mogunosti, interesa i potreba.

Uloga nastavnika u inkluzivnom razredu ;

da organizira iskustveno, samostalno i interaktivno uenje uenika shvati da je njegova osnovna uloga pomoi uenicima u uenju izabere materijal koji odgovara eljenim rezultatima; poreda informacije u logian slijed; odlui koja e pitanja postaviti uenicima; odabere informacije i pitanja relevantna za uenike i naglasi realne aplikacije znanja. vjerovanje uitelja da se djeca s posebnim potrebama trebaju kolovat u redovnim kolama,vjeruju da mogu odgajati i obrazovati ovu djecu, vjeruju da e ova djeca postati korisni lanovi drutva. uspostavi suradnju sa roditeljem jer su roditelji ti koji najbolje poznaju svoje dijete upoznati nain koritenja i rukovanja ortopedskim pomagalima, djeju aktivnost prilagode svim ogranienjima koja savjetuje doktor

Haim Ginott: "Doao sam do zastraujueg zakljuka da sam ja odluujui element u uionici. Moj lini pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kao uitelj ja posjedujem ogromnu snagu da uinim djeiji ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti, oraspoloiti, povrijediti ili izlijeiti. U svim situacijama, moj odgovor odluuje da li e kriza eskalirati ili ne i dijete humanizirati ili ne".

ZAKLJUAK
Djeca najbolje ue iz iskustva. Zato trebate pronai naine u svakodnevnom ivotu kako biste im pokazali kako odgovornost izgleda i omoguili im da je prakticiraju. Uspjeh svake promjene uvijek poiva na hrabrosti i odlunosti nastavnika da pretoe u djelo i uspostave principe suvremenih reformskih inicijativa. Uloga dobro obrazovanih nastavnika u prihvaanju promjena je od kljunog znaaja za uspjeh inkluzivnog obrazovanja.

1. Moje miljenje je da je inkluzija u kolama mogua,

ali uz pomo ire drutvene zajednice. Prvenstveno uz adekvatnu pomo roditelja, ravnatelja, pedagoga,logopeda i ostalih strunjaka i naravno uz prilagoeni plan i program. Integracijom djeteta sa posebnim potrebama u "normalno"odjeljenje, viestruke koristi imaju, prije svega, dijete sa posebnim potrebama, njegovi roditelji, djeca i roditelji ostale djece u odjeljenju. Openito smatram da su djeca koja rastu sa djecom sa posebnim potrebama , jednostavno reeno bolji ljudi, jer se od malena ue na razliitosti, razvijaju empatiju prema drugima itd. Mogla bi ja o ovome rei jo dosta toga (I.C)

2. Inkluzija je ve zastupljena u naim kolama. Mada je teko uiteljicama raditi po dva plana rada. Znam iz iskustva iako trenutno ne radim, ali sam imala priliku predavati u takvom razredu. Teko je objasniti djeci zato njihov kolega ili kolegica smije etati po razredu, pjeva i sl. a oni ne smiju. Zato skidam kapu uiteljima koje imaju dijete sa posebnim potrebama u razredu. Oni su heroji, a znam da daju sve od sebe da takvoj djeci bude ugodno i da im prue svu moguu ljubav i znanje. Poznajem bar jo 4 uiteljice koje rade po duplom planu rada! Lau pedagozi kad kau da i oni pomau. Sve je na uiteljici. (E.F.)

3. Radim magisterij na tu temu i samo mogu rei da je kod nas uz nae uvjete rada to prosto nemogue, ali drava trai, a ne pita kako je uiteljima i nastavnicima. Poalju ih na neka predavanja i kau; Sada ste osposobljeni, (uas). Bilo bi lijepo da to kod nas zaivi u pravom smislu te rijei uz osigurane sve uvjete za zajedniki rad sa djecom sa posebnim potrebama i onima koji to nisu...(I.R.)

4. U mom odjeljenju je dijete sa posebnim potrebama (Downov sindrom) i to ja sam traila da ga stave u moje odjeljenje. Kao uitelju to je svojevrstan profesionalni izazov, jer je puno lake neto postii sa "normalnom i zdravom" djecom. A svaki pomak djeteta sa posebnim potrebama je i moj uspjeh i svojevrsna satisfakcija za dalji rad. Moram napomenuti da ja stalno neto itam istraujem , razgovaram sa kolegicama iz susjednih zemalja koje imaju takvo dijete u odjeljenju. Nastojim sto vie saznati i nauiti kao pristupiti i kako sto vie stvari nauiti od tog djeteta, ali i njega neemu nauiti. Tono je neko rekao da je sve ostavljeno uitelju i to bez adekvatne pomoi i to je stvaaaarno teko. (LJ.S.)

LITERATURA

Begi, A.(2009.)Istraivaki rad; Inkluzivna kultura, praksa i didaktiko metodiki postupci u radu sa djecom sa posebnim potrebama.Sarajevo. Borovac-Bekaj, A. (2008). Istraivaki rad; Inkluzija u praksi. Sarajevo. Booth T., Ainscow M. (2008); Indeks inkluzivnosti, Save the Children, Zenica. Ceri, H., Ali, A. (2005). Temeljna polazita inkluzije. Zenica: Hijetus. imeta Hatibovi, .,Merima Hadialagi, M.,Smailagi, V.(2008). Struni rad; Djeca s posebnim potrebama-nastavnici i studenti u stjecanju znanja o razliitostima. Tuzla i Biha; Centar za dokumentaciju i inovacije. Ili, M. (2006). Interaktivno obuavanje nastavnika za individualizaciju uenja itanja i pisanja u inkluzivnoj nastavi. U zborniku radova: Individualizacija i inkluzija u obrazovanju. Sarajevo: CES.

 Ili, M. (2009). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet u Sarajevu, BiH Kafedi L. i unjara S.(2009). Neformalno obrazovanje i informalno uenje odraslih; Primjena multimedijalnog materijala (modula) u strunom usavravanju nastavnika u oblasti inkluzivnog obrazovanja. Filozofski fakultet u Sarajevu, BiH str.; 173-184 Mii, D. (1995) " Ukljuivanje (inkluzija) korak dalje od integracije djece s tekoama u razvoju" Psiha: 28-30 Musta, V., Vici, M. (1996). Rad s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj koli: prirunik za prosvjetne djelatnike. Zagreb: kolska knjiga Suzi, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS Stani, V. (1985). Djeca s tekoama u razvoju u redovnoj koli. Zagreb: Savez slijepih Hrvatske. Zei, S. i Jeina, Z. (2006); Nastavnik u inkluzivnom okruenju; Fojnica: Fojnica

 Internetski izvori: http://www.inkluzija.hr/ http://www.udruga_radost.bloger.hr/post/hrvatski-savezudruga-za-osobe-s-mentalnom-retardacijom/659494.aspx http://www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/22745/Hendi kepirani-ucenici-cesto-izolovani-u-skoli.html portal.monks.ba/start/Portals/0/INKLUZIJA.doc http://www.ks.gov.ba/search/node/Tim%20strunjaka%2 0za%20inkluzivni%20%20pristup%20odgoju%20i%20o brazovanju http://www.unicef.hr http://www.karzenandkarzen.com/Our_pubs/ICT%20za %20inkluziju%20u%20RH.pdf http://www.seeeducoop.net/education_in/pdf/educ_childr en_with_spec_needs-slo-bsn-t07.pdf http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=13021

HVALA NA POZORNOSTI!

Zajedno prema