SVEUILITE J. J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU PREHRAMBENO-TEHNOLOKI FAKULTET U OSIJEKU DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA BIOPROCESI U ZATITI OKOLIA

BIOREMEDIJACIJA

ANA JELINI TOMISLAV MAJHER DARKO ADI

U OSIJEKU, SIJEANJ 2013.

UVOD
Gljive su posebno carstvo organizama koja je najrasprostranjenija grupa organizama na Zemlji odnosno, moe preivjeti u najrazliitijim i najekstrmnijim ivotnim okoliima (uvjetima). Takoer se smatraju pravim ekoinenjerima jer esto utjeu na okoli na makrorazini. Micelijske mree se mogu proiriti na nekoliko hektara ume (podloge) te su tako najvei i najdugovjeniji organizmi na svijetu.

OSNOVNE RAZLIKE GLJIVA, BILJAKA I IVOTINJA

KLASIFIKACIJA GLJIVA

BIOREMEDIJACIJA

BIOREMEDIJACIJA (1)
- od BIOLOKI, i REMEDIJACIJA to znai popraviti, izlijeiti. Bioremedijacija se moe definirati kao bilo koji proces u kojemu se koriste mikroorganizmi ili njihovi enzimi za vraanje naruene ivotne sredine u prvotno stanje. Bioremedijacija ima potencijal potpune degradacije ili transformacije opasnih organskih zagaivaa u bezopasne proizvode. Upotreba mikroorganizama u bioremedijaciji nije ograniena na detoksifikaciju organskih spojeva. Pojedini mikroorganizmi mogu katione tekih metala reducirati u manje toksine i tee topljive oblike.
BIO

BIOREMEDIJACIJA (2)
Bioloka

degradacija i detoksikacija zemljita, povrinskih, podzemnih i otpadnih voda i zraka (procesnih i otpadnih plinova) od tetnih supstanci (i/ili njihova transformacija i razgradnja prije zagaivanja ivotne sredine), kao to su organski zagaivai (nafta i naftni derivati, pesticidi, deterdenti, polimeri, fenoli, organska otapala...), umjetna gnojiva, teki metali (npr. iva, kadmij, olovo...) i drugi toksini elementi i spojevi (arsen, cijanovodonik...), toksini plinovi (kao vodikov sulfid) i radionuklidi, najee i najefikasnije pomou mikroorganizama.

MIKOREMEDIJACIJA

Mikoremedijacija je oblik bioremedijacije, proces koji pomou gljiva vraa okolinu (obino je to tlo) oneienu zagaivaima u manje zagaeno stanje. Izraz mikoremedijacija je upotrijebio Paul Stamets i odnosi se posebno na koritenje gljivinih micelija u bioremedijaciji. Poznato je da gljive razgrauju ili rjeavaju (remedijacija) najrazliitije materijale poput drva, papira, tekstila, plastike, koe, elektroizolacija ...

MIKOREMEDIJACIJA (1)
Polietilen razgrauju razne vrste poput Penicillium simplicissimum, Aspergillus flavus i Mucor rouxii, npr. Aspergillus flavus je razgradio 45% filma polimetil metakrilata za 25 dana Phanerochaete chrysosporium se vezao na vlakna poliamida-6 i smanjio molarnu masu polimera za 50% nakon 3 mjeseca Fusarium opasan za beton Aspergillus niger i Mycelia sterilia otputaju kiseline -> gubitak kalcija -> slabi struktura, postaje porozna (nije potreban direktan kontakt mikroorganizma i podloge) reaktor u Osatini!

MIKOREMEDIJACIJA (2)
Plijesni koloniziraju vlanie materijale preko vlage u zraku. Schizophyllum commune smanjuje povrinsku napetost vode prije nego to napusti vodenu fazu na nain da izluuje velike koliine hidrofobina u vodenu okolinu to stvara stabilan proteinski film izmeu medija voda-zrak.