Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
u poetku se razvijalo sporije, zidna povrina se ralanjuje pa nije pruala vee mogunosti razvoja gotikog zidnog slikarstva, meutim razvija se novo polje slikarstva i nova tehnika- prozori se ukraavaju vitrajima Razdoblje izmeu 1200. i 1250. se naziva zlatnim dobom vitranog slikarstva. tafelajna slika postaje dominantna vrsta gotikog slikarstva kao privatna stvar koju pojedinac moe posjedovati, freska ostaje dominantna samo u Italiji, u ostalim dijelovima se rjee pojavljuje.
U Italiji gotika arhitektura nije nikada dostigla vrhunce Francuske i Njemake, ali je Italija bila pod utjecajem Bizantske umjetnosti, a posebno njihova slika na drvetu. Tako da e se prvo gotiko slikarstvo razviti upravo u Italiji. Imuni pojedinci poruivali su slike na drvenoj podlozi za privatnu upotrebu, ponekad su se radili i poliptisi (povezane slike na vie dasaka). Svaki poliptih zavravao je prelomljenim lukom, a prizori na drvenoj dasci oiviavali su se stupovima. Pozadina je najee zlatna, likovi su idealizirani, boanski, ponekad se u scene uvode elementi pejzaa. Slikari su teili prikazati prostor, ali jo nisu
svladali perspektivu
Giotto di Bondone
ne tei naturalizmu on uspostavlja jedinstvene skulpturalne mase kontinuiranim linijama i jakim kjaroskurom PRETEA RENESANSE. prvi uskladio prizor slike i povezao ga s prostorom gledaoca (tako to je sliku spustio na oite promatraa). Likovi na njegovim slikama vrsto stoje na zemlji, uoblieni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne ploni. Prvi je u Europskom slikarstvu krenuo u izraavanje osjeaja u stvarnom ivotu putem svojih likova.
freske brae Lorenzetti s prikazima alegorija dobre i loe uprave u gradskoj vijenici u Sieni.