Arhitektura Bosne i Hercegovine 1918-1992.

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Karta istone Evrope iz 1879.

Godine 1878. su velike evropske sile na Berlinskom kongresu nastojale izbjei veliki rat izazvan nezadovoljstvom Velike Britanije injenicom da je Rusija Sanstefanskim mirovnim ugovorom stekla ogroman utjecaj na Balkanu. Na kongresu je odlueno da se Sanstefanski ugovor stavi van snage, a jedna od odluka se ticala i Bosne i Hercegovine, koja je po Sanstefanskom ugovoru trebala dobiti iroku autonomiju u okviru Otomanskog Imperija. Berlinski Kongres, okonan 13.jula 1878.godine (zakljukom broj 25) je, pak, ostavio BiH formalno u sastavu Otomanskog Imperija, ali je zato odlueno da na teritoriju BiH i Sandaka uu austro-ugarske trupe kako bi zavele red i mir.

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Austrougarski period u historiji je okarakterisan kao period industrijalizacije, razvoja, prilagoavanja zapadnoj kulturi i drutvenih promjena.

Izgradnjom eljeznikih pruga zemlja je povezana sa Europom (1882.godine otvorena pruga Sarajevo-Brod, a 1992. Sarajevo-Konjic), a to je bilo preuslov za razvoj industrije (fabrika duhana, pivara, klaonica, tamparije).

Odmah, u roku od nekoliko godina, organizovana je potpuno nova administrativna uprava zemlje (Zemaljska vlada, sistem sudova, zemljinji uredi, policija, pota, banke), intenzivno se grade novi vojni kompleksi, bolnice, kole, hoteli, gradska infrastruktura...

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Ostaci Talihana
Kao posljedica velikog poara 8. augusta 1879.godine (u poaru su izgorile 304 kue, 434 duana, i 136 drugih zgrada, izmeu kojih 4 damije, katolika crkva, njemaki konzulat, Talihan, ulov han, Hanikah i sinagoga) otvoren je veliki prostor za novu izgradnju po novim urbanistikim i arhitektonskim pravilima i stilovima : nove gradske kulturne i obrazovne institucije (Gimnazija, Uiteljska kola, Zanatska kola, Muzej, kulturna drutva, pozorite, muzike i operne predstave).

Panorama grada Sarajeva

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Sarajevo: Pogled na Bistrik

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Franc Josef kasarna sa muzikim pav

Ulica emalua

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Sarajevo:Rekonstrukcija obala rijeke Miljacke i nova izgradnja

Arhitektura BiH od 1878-1918. opte karakteristike

Ulica Franca Josefa danas Branilaca Sarajeva

KARAKTERISTIKE ARHITEKTURE Historicizam, eklekticizam, secesija, bosanski slog

Druga polovina 19.stoljea je razdoblje eklekticizma u cijeloj Europi. Iako do 1878.godine Bosna i Hercegovina nije bila izravno ukljuena u aktualna dogaanja europskih kulturnih krugova, u 1860.godini tendencije iz susjednih regija odrazili su se ina izgradnju objekata Osmanske uprave.

U augustu 1878.godine Osmanska vladavina bila je zamijenjena sa AustroUgarskom okupacijom. U svjetlu tih promjena historicizam i eklekticizam ostvaruju punu nadmo u cijeloj zemlji, a posebno u Sarajevu. Arhitekti obrazovani na stranim akademijama grade u stilovima po eljama investitora. Svakako najznaajniji
meu arhitektima bio je Josip

Vanca (1859-1932), sa preko 200 objekata koji nose njegov potpis; po stvaralakom rasponu treba izdvojiti Karla Parik-a (18571942); a po osjeaju za ambijent i nove trendove Josipa Pospiila (1868-

1918).

Historicizam neogotika, neorenesans, neobarok

Historicizam neogotika, neorenesansa, neobarok

Sakralne graevine su graene uglavnom u neoromanikom i neo-gotikom stilu, ali takoer u stilu neorenesanse i neo-baroka. Neo-gotika katedrala Josipa Vancaa.

Historicizam neogotika, neorenesansa, neobarok

Primjer uspjenog eklektikog stapanja romanike, gotike, renesanse predstavlja Protestantska crkva Sarajevo (danas Akademiji likovnih umjetnost).

Historicizam neogotika, neorenesansa, neobarok

Neorenesansni stil uglavnom se koristio za administrativne, obrazovne i kulturne objekte. Najznaajniji objekti izgraeni u ovom stilu su zgrade regionalne vlade, zgrada uprave eljeznica svi u duhu firentinske rane renesanse palae. Palaa pravde (danas Rektorat) je sagraena u duhu visoke nse, sa zanimljivim proeljem okrenutom obali rijeke Miljacke. Zemaljski muzej djelo Karla Parzik-a predstavlja kompleks od etiri paviljona oko parkovske jezgre -botanikog vrta, u stilu visoke neorenesanse s klasicistikim elementima. Do odreene mjere ovaj stil je prenijet u obradu interijera, te koncepcije galerijske dvorane u kojoj se nalazi prapovijesne zbirke i danas se moe smatrati

Historicizam neogotika, neorenesansa, neobarok

Isti arhitekt sagradio zdanje Kluba, sa glavnom fasadom okrenutom prema obali, takoer u duhu neorenesanse. (Kasnije pozorita kada je adaptacijom arhitekte B. Stojkova glavni ulaz okrenut prema trgu).

Orijentalizam pseudomaurski stil

Orijentalizam pseudomaurski stil

Gimnazija u Mostaru
Elementi Islamske ornamentike koriteni su na brojnim objektima javnog karaktera (Vjenica u Brkom, Vjenica u Sarajevu, Gimnazija u Mostaru, Vakufska palaa u Mostaru, erijatska kola u Sarajevu, Medresa u Travniku, Hotel Central u Sarajevu i mnogi drugi.)

Orijentalizam pseudomaurski stil

Pseudo-maurski stil u eklektikoj arhitekturi je imao poseban znaaj. U mnogim gradovima eljeznike stanice, brojne kolske zgrade, hoteli i stambene zgrade bili su izgraeni u ovome stilu. Trend je kulminirao u objektu Gradske vijenica u Sarajevu, rad arhitekata Aleksandara Viteka i irila Ivekovia. Hotel i Vijenica u Brkom, Hotel Neretva i Gimnazija u Mostaru, Fejzija medresa u Travniku i erijatska kola u Sarajevu su takoer vrijedni primjeri ove stilske tendencije Izuzetno ostvarenje meu tim objektima tzv. orijentalne tendencije jeste zgrada Rijaseta ispred Careve damije u Sarajevu, rad arhitekta Knopfmacher-a, jedino kompozicijski uspjean pokuaj stvaranja graevina u duhu postojeeg lokalnog graditeljskog nasljea.

Orijentalizam pseudomaurski stil

ERIJATSKA KOLA, Sarajevo, 1887., Karlo Parik. Plan pokazuje da je arhitekt naao uzor u klasnom planu medrese. Ovde je orijentalizam poeo da bude vie od same dekoracije.

Orijentalizam pseudomaurski stil

HOTEL CENTRAL, Sarajevo, 1889., Josip Vanca. Islamski dekorativni motivi: kupolica nad ugaonom kulom, potkoviasti lukovi na prvom spratu i naglaena vorita nad vrhovima prozora, dvostruki prozori drugog sprata, arabeskna dekoracija, muqarnas motivi na vijencima

Orijentalizam pseudomaurski stil

GAZI ISABEGOVA BANJA, Sarajevo, 1890., Josip Vanca. Ovo je dobar primjer za interpretaciju lokalne arhitekture. Glavna dvorana sa kupolom je dizajnirana sa turskim kupatilom. Elementi Islamske dekoracije su potkoviasti lukovi, polihromno slikarstvo i

Orijentalizam pseudomaurski stil

VIJENICA U BRKOM, 1892., I. Ivekovi - A. Wittek

Orijentalizam pseudomaurski stil

KUA KARLA LANGERA Sarajevo, 1893., Karlo Parzik. Islamske dekoracije: laa lukovi, polihromatsko slikarstvo, floralno dekorisani amblemi od terakote, te drveni Marokanski balkoni.

Orijentalizam pseudomaurski stil

MEDRESA, Travnik, 1895., I. Ivekovi. Primjenjena je longitudinalna organizacija oko unutranjeg dvorita. Na ovom objektu primjeujemo i utjecaje lokalne arhitekture.

Orijentalizam pseudomaurski stil

Stambeno poslovna zgrada eneti Sarajevo, 1898., Josip Vanca

Orijentalizam pseudomaurski stil

VIJENICA, Sarajevo, 1896., I. Ivekovi - A. Wittek. Objekat trouglaste osnove postavljen oko centralnog estougaonog hola koji je pokriven kupolom. Glavni ulaz orijenitran prema rijeci je natkriven ceremonialnim balkonom koga podravaju pet tankih stubova. I drugi ulazi su jednako impresivno dekorisani. Ritam otvora je gust za klimatske prilike.

Originalni situacionni plan Vjenice

Orijentalizam pseudomaurski stil

Detalji dekoracija fasade Vijenice u Sarajevu

Osnova prvog sprata Vijenice u Sarajevu

Orijentalizam pseudomaurski stil

Kupola Vijenice u Sarajevu

Orijentalizam pseudomaurski stil

Ugaona nia Vijenice u Sarajevu

Secesija; Bosanski slog

KARAKTERISTIKE ARHITEKTURE Historicizam, eklekticizam, secesija, bosanski slog

Secesijski stil se pojavio u sredinjoj europskoj umjetnosti na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Obzirom da su gradovi u Bosni i Hercegovini upravo tada bili u toku intenzivne izgradnje, Secesija je imala pravu ekspanziju. Valovite linije i postepeno ienje od ornamenta, povremeno sklonost arhaizmu, i ukrasne keramike ploice na fasadama pomijeane s puno vie slobodno koritenih ukrasnih elemenata eklektikih stilova, te uvoenje trostrukih prozora - koji tek dolaze u modu, razbijanje klasinih proporcionalnih ogranienja sve su to karakteristike novog stila.

Arhitekt Josip Vanca se okrenuo novim trendovima gradei zgradu Glavne pote Sarajevu sa elinom, ostakljenim krovom koji pokriva glavnu dvoranu. Banka na na Obali kod mosta Drvenija, alom palaa na Glavnoj ulici - sa svojim arhaiko-orijentalnim elementa - sve su to primjeri secesijskog istraivanja u raznim smjerovima.
Usred takvih eksperimentiranja (1909.) u Sarajevo je stigao arhitekt Josip Pospiil, i odmah poeo sa studiranjem autohtone batine u urbanizmu i arhitekturi, borei se za njihovu zatitu i obnovu. On propagira "bosanski stil", traei modele u njegovoj neposrednoj okolini.

Secesija; Bosanski slog

Banka na na Obali kod mosta Drvenija, 1912., Rudolf Tonnies

Secesija; Bosanski slog

Glavna pota na obali Miljacke u Sarajevu, 1907., Josip Vanca

Secesija; Bosanski slog

alom palaa na Glavnoj ulici u Sarajevu, 1912., Rudolf Tonnies

Secesija; Bosanski slog

ZGRADA BANKE SLAVIJE NA OBALI 1911-1912., arhitekt Jan Kotera (1871-1923), uenik Otta Wagner-a i profesor na Akademiji Pragu, gradi zgradu "Slavija" na Obali, koja se moe smatrati kljunim objektom u tendeciji udaljavanja od historicizma i akademizma i kretanja prema utilitaristikim konstrukcijskim rjeenjima i jednostavnim i funkcionalnim oblicima.

Secesija; Bosanski slog

Primjeri secesijskog istraivanja u raznim smjerovima koji e na kraju rezultirati neim to je prof. N. Kurto nazvao Bosanski slog.

Sarajevo: Pogled na At Mejdan i objekte uz sjevernu obalu Miljacke

Secesija; Bosanski slog

Vila Perii, 1916., Hans Berger

Kua Mehmed-bega Fadipaia, oko 1910., autor nepoznat pretpostavlja se da je u pitanju Rudolf Tonniesa

Secesija; Bosanski slog

Zgrada Hadin Ali-painog vakufa, Josip Vanca

Secesija; Bosanski slog

Historicizam, elekticizam i Secesija su prilino malo panje posveivali urbanom planiranju. Strosmajerova ulica sa trgom oko katedrale u Sarajevu je jedan od rijetkih primjera arhitektonske urbane kompozicije. Na poetku dvadesetog stoljea, s izgradnjom Zemaljskog muzeja, bolnice Koevo (arhitekti Kraus i Parzik), te skupina stambenih zgrada iza dananjeg Filozofskog fakulteta (arhitekt Tenies),

utemeljio se paviljonski nain gradnje, koji je tokom

kasnijeg razvoja pokazao

Arhitektura Bosne i Hercegovine 1918-1941.

Arhitektura BiH 1918-1945.

Zavretkom Prvog svjetskog rata 1918.godine historicizam, eklekticizam i stilovi secesije nisu nestali. Meutim, kako su u Bosni i Hercegovini drutveno-ekonomski uslovi bili ozbiljno pogorani izgradnja je pala, kako u kvaliteti tako i u kvantitetu.

Daljnji razvoj je pojava

neobizantijske arhitekture - vezano za

novoformiranu vladajuu dinastiju u Kraljevini Jugoslaviji (kompleks crkava, zgrada suda Banovine i upravne zgrade u Banjoj Luci). Zgrada banovine i opine u Banja Luci

Arhitektura BiH 1918-1945.

U Sarajevu se formira grupa od ljudi koji su se vratili u svoju zemlju sa diplomama arhitektonskih kola iz Praga ili Bea koji promiu ono to je u kontekstu Bosne i Hercegovine bilo revolucionarna promjena u arhitekturi.

od

Meu prveim lanovima ove grupe su Duan Smiljani i Helen Baldasar, koji su 1924.godine radili kao uitelji Tehnike srednje kole u Sarajevu; kasnije je D. Smiljani postao za kratko vrijeme optinski arhitekt, i do 1939.godine je imao vlastiti arhitektonski ured. Oni su pruali ohrabrenje i podrku za mnoge mlade arhitekte koji su se vratili u zemlju s diplomama iz Praga : braa Reuf i Muhamed Kadi, Emanuel Samanek, Leon Kabiljo i Jahijel Finci. Od 1926.godine arhitekt Mate Bajlon, kolovan u Beu, takoer je radio u Sarajevu.
Od 1936.godine Duan Grabrijan je radio kao nastavnik Tehnike srednje kole u Sarajevu. On bio je teoretiar arhitekture koji je napravio zanimljive prijedloge o modernom poimanju stare bosanskohercegovake arhitekture. Njemu se prikljuio 1938.godine arhitekt Juraj Neidhardt, koj se vratio u svoju domovinu nakon treninga u Beu i praktinog iskustva u ateljeima Petera Behrens i Le Corbusiera. Iznimno kreativan Neidhardt i teoretiar Grabrijan nadopunjavali su se u potrazi za modernom arhitekturom koja odgovara Bosni i Hercegovini,

Arhitektura BiH 1918-1945.

Zavod za mirovinsko osiguranje, braa Kadi Zgrada Gajreta, D. Smiljani

Arhitektura BiH 1918-1945.

Neboder kod Zemaljske banke, Reuf Kadi

Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945-1992.

Arhitektura BiH 1945-1992.

U neposrednoj blizini Didikovca, 1950.godine, arhitekt Husref Redi, jedan od kljunih nosilaca razvoja Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, gradi Dom milicije. U iznimno ogranienim materijalnim mogunostima 1948.godine arhitekte Muhamed i Reuf Kadi grade stambeni ansambl na Didikovcu.

Arhitektura BiH 1945-1992.

eljeznika stanica u Sarajevu, rad skupine arhitekata iz ehoslovake, koja je zavrena 1952.godine (arhitekt B. Stojkov), predstavlja znaajno dostignue svog vremena. Od poetka 1950-ih novi arhitekti poeli su dolaziti u veem broju iz arhitektonskih kola u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.

Instituta za higijenu u Sarajevu, Tika Ivanovi. Utjecaj socijalistikog realizma je prisutan na brojnim javnim objektima (kole, bolnice, zgrade dravne administracije, radniki domovi) koji se grade u svim gradovima Bosne i Hercegovine.

Arhitektura BiH 1945-1992.

Na konkursu 1955.godine za planove za prenamjenu Marindvora i izgradnje zgrade Skuptine Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine pobijedio je profesor Juraj Neidhardt, i tu je kasnije zajedno sa svojim suradnicima projektirao, Filozofski fakultet, te neboder u kojem je smjetena Republika uprave i do njega Skuptina bosne i Hercegovine. Njegova rjeenja u kombinaciji ideje se Corbusiera i CIAM s odreenim elementima arhitekture Bosne i Hercegovine,predstavlja kontinuitet arhitekture na njenom putu u suvremene trendove. Do 1979. godine Neidhardt je realizova i niz drugih projekata (stambene zgrade u ulici uro akovi, prirodno matematski fakultet).

Arhitektura BiH 1945-1992.

Stambene zgrade u Alipainoj ulici

Filozofski fakultet, Prirodno matematski fakultet

Arhitektura BiH 1945-1992.

Zgrada vlade Bosne i Hercegovine

Zgrada skuptine Bosne i Hercegovine

Arhitektura BiH 1945-1992.

esdesetih

godina dvadesetog
stoljea Z. Kovaevi i grupa arhitekata arhitekti, realizira urbanistiki plan za Grbavicu I prvu veliku plansku stambenu izgradnju u Sarajevu u kontaktnim zonama. Z. Kovaevi je takoer vodio i tim koji je do 1963.godine pripremio Generalni urbanistiki plan grada Sarajeva.

Arhitektura BiH 1945-1992.

Uprava firme "Energoinvest", . Jankovi
Od kraja 1960-ih sve vei broj arhitekata obrazovanih u Sarajevu uspostavlja ugled u Bosni i Hercegovini. Oni postaju nosioci progresivnih tendencija: Republiki zavod za socijalno osiguranje, Sarajevo 1960.godine, arhitekti ivojin Jankovi i E. Daidi, neto kasnije profesor . Jankovia gradi upravu firme "Energoinvest", a 1969.godine on zajedno sa sa H. Muhasilovi, zavrava kulturno i sportski centar "Skenderija".

Kulturno i sportski centar "Skenderija, 1969., . Jankovi, H. Muhasilovi

Arhitektura BiH 1945-1992.

1970-te je karakterizirala
intenzivna izgradnja obzirom na privredni razvoj i stalno poveanje broja stanovnika. Uz brojna nova stambena naselja podignut je niz javnih objekata (robna kua "Sarajka" arhitekt V. Zarahovi; izdavake kue "Svjetlost" arhitekt H. Muhasilovi; RTV centar Sarajevo arhitekti B. Buli i M. Kuan). Niz vrhunskih arhitektonskih ostvarenja vezan je za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984.godine. Treba izdvojiti sportsko-rekreacijski kompleks "Zetra" (arhitekti D. apa D. i L. Alikalfi). Za istu manifestaciju arhitekta Ahmet uvi gradi velianstveni hotel na planini Igman.

Objetki u sklopu klininog centra Koevo

Arhitektura BiH 1945-1992.

RTV centar Sarajevo, B. Buli i M. Kuan.

Studentski dom Nedarii

Arhitektura BiH 1945-1992.

Sportsko-rekreacijski kompleks "Zetra, Sarajevo, D. apa D. i L. Alikalfi

Arhitektura BiH 1945-1992.

Hotel na planini Igman, Ahmet uvi

Izdavaka kua "Svjetlost, H. Muhasilovi

Arhitektura BiH 1945-1992.

Takoer i u drugim gradovima, osim vrlo opsene stambene izgradnje, podizani su javni objekti visokog kvaliteta kao to je npr. Pozorite u Zenici 1976.godine, arhitektiprofesori Jahiel Finci i Zlatko Ugljen. Profesor Ugljen plijeni pozornost svojim individualnim pristupom, osobitost je oita u njegovim hotelima u Visokom, Mostaru i Stocu, a njegova damija u Visokom donijela mu je meunarodno priznanje nagradu Aga Kan 1983.godine.

Hotel Rua, Mostar, Zlatko Ugljen (maketa)

Arhitektura BiH 1945-1992.

Pozorite u Zenici, 1976., Jahiel Finci i Zlatko Ugljen

Hotel Bregava, Stolac, Zlatko Ugljen

Arhitektura BiH 1945-1992.

Damija u Visokom, Zlatko Ugljen (Aga Kahn nagrada 1983.)

Arhitektura BiH 1945-1992.

U istom periodu arhitekt Ivan traus gradi hotel Holiday Inn Marindvor i dva "Unis" nebodera u njegovoj blizini. Osim ovih objekata traus gradi i brojne druge objekte vrhunske kvalitete, od kojih treba istai zgradu Elektorprivrede BiH u Sarajevu i muzej avijacije u Beogradu

Hotel Holiday Inn, Sarajevo, Ivan traus

Arhitektura BiH 1945-1992.

U istom periodu arhitekt Ivan traus gradi hotel Holiday Inn Marindvor i dva "Unis" nebodera u njegovoj blizini. Osim ovih objekata traus gradi i brojne druge objekte vrhunske kvalitete, od kojih treba istai zgradu Elektorprivrede BiH u Sarajevu i muzej avijacije u Beogradu Zgrada Elektroprivrede BiH, Sarajevo, Ivan traus