AMORTIZACIJA

AMORTIZACIJA

ekonomska kategorija koja oznaava postupno troenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, pri emu se utroena vrijednost pojavljuje kao sastavni dio vrijednosti proizvedenih proizvoda ili obavljenih usluga

IMOVINE KOJA SE NE AMORTIZIRA

a) Imovina koja je u procesu nabave b) Zemljite c) ume i slini obnovljivi resursi d) Ostala materijalna imovina :knjige koje imaju trajnu vrijednost, povijesno vrijedni predmeti (spomenici kulture, umjetnika djela) esto ima znaajnu vrijednost koja je trajna (ne opada s protekom vremena) Eventualni gubici zbog pada vrijednosti nemaju obiljeja amortizacije, ve se trebaju prema procjeni jednokratno otpisati.

OSNOVICU ZA OBRAUN AMORTIZACIJE

je bruto knjigovodstvena vrijednost imovine, koja se zasniva na povijesnim (nabavnim) trokovima ili drugoj vrijednosti koja zamjenjuje nabavnu vrijednost (revalorizirana vrijednost). Troak nabave ukljuuje kupovnu cijenu zajedno s carinom i porezom na promet (ako se plaaju) i sve izravne trokove u svezi s dovoenjem imovine u radno stanje za namjeravanu upotrebu, s time da se svi trgovinski popusti i odbici odbijaju po prispijeu od kupovne cijene.

AMORTIZACIJSKE STOPE
Izraunavaju se na temelju procijenjenog korisnog vijeka upotrebe (trajanja) konkretne dugotrajne imovine Procjena korisnog vijeka trajanja proistjee iz: a) oekivanog fizikog troenja, b) zastarijevanja, c) zakonskih i drugih ogranienja koritenja sredstava Raun : Stopa amortizacije = 100/vijek uporabe Vijek uporabe = 100/ stopa amortizacije

Stopa amortizacije = 100/5 godina = 20 % god. Vijek uporabe = 100/ 20% godinje = 5 godina

Vrsta imovine
1. Graevinski objekti i postrojenja Graevinski objekti visokogradnje konstrukcije i niskogradnje armirano betonske i metalne Graevinski objekti niskogradnje s donjim strojem Graevinski objekti visokogradnje i niskogradnje drvene konstrukcije

Amortizacijski Amortizacijska vijek (godine) stopa

40 33,33 20

2,5% 3% 5%

Ostali graevinski objekti

2. Oprema Oprema ( proizvodna i prijenosna oprema i postrojenja osim postrojenja)i brodovi Namjetaj, poslovni inventar u trgovini ugostiteljstvu i turizmu Uredska oprema, informatika oprema, software, telekomunikacijska oprema, vozila.. 3. Vonjaci, vinogradi, hmeljnjaci i drugi trajni nasadi 4. Osnovno stado 5. Dugotrajna nematerijalna imovina 6. Ostala nespomenuta dugotrajna imovina

10

10

20 5 4 10 5 5 10

5% 20% 25% 10% 20% 20% 10%

OBRAUN AMORTIZACIJE

Iznosi amortizacije (vremenske i funkcionalne) mogu se obraunati u obliku: a) konstantne (linearne, proporcionalne), b) degresivne, c) progresivne, d) kombinacijom konstantne i degresivne, odnosno progresivne amortizacije

LINEARNA AMORTIZACIJA
najjednostavnija je i najvie koritena metoda. Predstavlja uvijek jednak iznos za jedinicu vremena (vremenska), odnosno za jedinicu uinka (funkcionalna). Raunski se linearnu amortizaciju moe izraunati na dva naina: a) u apsolutnom iznosu b) pomou stope amortizacije.

Formula za godinji iznos amortizacije:

A amortizacija V0 poetna vrijednost Vn krajnja vrijednost V0 - Vn osnovica za amortizaciju N planirani vijek trajanja osnovnog sredstva

Primjer 1: Nabavna vrijednost stroja iznosi 200.000 kn, a njegova je krajnja vrijednost 20.000 kn i vijek trajanja 3 godine, onda su godinji iznosi amortizacije:

A=

LINEARNA AMORTIZACIJA

Poduzee xyz d.o.o je 05.04.2010. godine kupilo Auto code raunalni program u vrijednosti 3.383,33 kn. Vijek koritenja ovog programa je 4 godine pa stopa amortizacije iznosi 25% godinje. Amortizacija u ovom sluaju se priznaje tek od sljedeeg mjeseca u 2010. godini.

A = V x 25/100 x 8/12= 3 383,33*0.25*8/12= 563,89 kn amortizacija za 8 mjeseci A= 3 383,33 *0.25= 845,83 kn/god - izraun godinje amortizacije

DEGRESIVNA METODA OBRAUNA

polazi se od pretpostavke da osnovno sredstvo u prvim razdobljima koritenja gubi vei dio svoje vrijednosti i da taj gubitak postaje sve manji to je koritenje dulje. Raunski postupci odreivanja degresije amortizacijskih iznosa mogu se svrstati u dvije skupine: (a) aritmetiko-degresivnu i (b) geometrijsko-degresivnu.

aritmetiko-degresivna metode - iznosi smanjivanja godinje amortizacije su jednaki tako da je: A1 = A2 + d = A3 + 2d + ... + An + (n 1) d. A1 = A + (D/2)- prva godina D je zbroj svih iznosa (d) koji se javljaju u vijeku koritenja, tj. D = d (n 1). Iznos amortizacije ostalih godina moemo izraunati postupnim oduzimanjem iznosa diferencije (d), ili izravno za svaku godinu (k-tu godinu), po formuli:

Ak = A1 (k 1) x d. Zbroj svih iznosa diferencije (D) ne moe biti vei od dvostrukog iznosa amortizacije po linearnoj metodi.

DIGITALNA METODA
Poseban oblik aritmetike degresivne metode Digitalnom se metodom mora izraunati amortizacija u apsolutnom iznosu za svako obraunsko razdoblje posebno, jer su iznosi amortizacije razliiti. Drugim rijeima, ne odreuje se stopa amortizacije, ve se samo izraunavaju apsolutni iznosi. Postupak obrauna vremenske amortizacije je sljedei: 1) Izraunava se iznos amortizacije za zadnju godinu, na temelju planiranog vijeka trajanja osnovnog sredstva, po formuli:

An =2 (V0 Vn) / n (n + 1)

2) Nakon toga se izraunavaju iznosi amortizacije za pojedine godine, po formuli: Ai = An (n + 1 k).

Geometrijska degresivna amortizacija- godinji se iznosi smanjuju za sve manji iznos, a koeficijent dva susjedna lana (q) uvijek je jednak, tako da je: A1 = A2 x q = A3 2q ... = An x (n 1) q. Godinji iznosi amortizacije predstavljaju lanove konanog opadajueg geometrijskog niza. Koeficijent q proizvoljno biramo i tako odreujemo jakost degresije. Vei q znai veu razliku izmeu godinjih iznosa amortizacije prve i posljednje godine, i obrnuto. Amortizacija za prvu i posljednju godinu

Primjer 4: Obraun degresivne amortizacije(digitalna metoda) - Nabavna vrijednost stroja iznosi 220.000 kn, a njegova je krajnja vrijednost 20.000 kn i vijek trajanja 5 godina. V0 = 220.000 kn Vn = 20.000 kn n = 5 godina

PROGRESIVNA

polazi se od pretpostavke da se osnovna sredstva u poetnim godinama njihove upotrebe troe manje, a to je osnovno sredstvo starije, da je njegovo troenje vee. Za razliku od degresivne amortizacije, pretpostavka za progresivnu amortizaciju temelji se na nainu fizikog troenja osnovnog sredstva. Obraun progresivne amortizacije moe se izvesti primjenom istih metoda kao i obraun degresivne amortizacije, samo e redoslijed amortizacijskih iznosa po godinama, odnosno po jedinicama uinaka biti obrnut

PROGRESIVNA AMORTIZACIJA

Amortizacija prve i posljednje godine vijeka koritenja izraunava se pomou formule:

USPOREDBA METODA OBRAUNA

FUNKCIONALNA AMORTIZACIJA

Funkcionalna metoda amortizacije zasniva se na obraunu amortizacije na procijenjenu ukupnu koliinu proizvoda koja e biti proizvedena u vijeku trajanja osnovnog sredstva. U ovom sluaju amortizacija predstavlja dio prvobitne nabavne vrijednosti osnovnog sredstva koji otpada na jedinicu proizvoda, a mnoenjem ukupne koliine proizvoda s amortizacijom po jedinici proizvoda dobiva se ukupna amortizacija danog Aq = iznos amortizacije po osnovnog sredstva

jedinici ostvarenog uinka ili po satu rada V0 Vn = osnovica za amortizaciju Q = ukupni uinak koji stalno sredstvo ostvaruje u vijeku koritenja.

Primjer 5: Trebamo izraunati amortizaciju funkcionalnom metodom za stalno sredstvo stroj koji proizvodi elektrine vodie u vie smjena, ija je poetna vrijednost 80.000 kn, a koji u vijeku koritenja moe ostvariti ukupno 3.800 sati rada (10 godina po 380 sati). Likvidacijska vrijednost iznosi 4.000 kn.

KOMBINIRANE AMORTIZACIJE
kombinacija izmeu metoda unutar vremenske ili izmeu vremenske i funkcionalne metode. mogua kombinacija izmeu progresivne i degresivne, i to se u prvom razdoblju (nekoliko godina) koriste progresivna, a zatim degresivna, ili obrnuto. U praksi je najpogodnija kombinirana vremensko-funkcionalna amortizacija. U tom se sluaju rauna prag amortizacije, tj. iznos amortizacije za prosjeni godinji uinak:

Izraunat emo prag amortizacije kod stroja koji u svom ivotnom vijeku od 4 godine proizvodi 480 000 komada vijaka.

Ako je Qi > Q / n tada poduzee rauna funkcionalnu amortizaciju. Ako je Qi < Q / n tada se rauna vremenska linearna amortizacija. Ako je Qi = Q / n - tada se moe raunati na oba naina i dobit e se isti rezultat

UTJECAJU AMORTIZACIJE NA FORMIRANJE CIJENA

Sa stajalita poduzetnika fiksni trokovi, a prije svega amortizacija, djeluju kao neumoljiva sila koja ga tjera na aktivnost. Svako nedovoljno koritenje opreme kota, oprema trai trokove odravanja i ona propada ak i onda kad ne radi. Proizvoaeva je tenja usmjerena na to punije zaposlenje njegove opreme. Proizvoaeva tenja usmjerena je na to vee koritenje njegove opreme. Ukoliko uspije maksimalno iskoristiti svoje kapacitete, onda su mu fiksni trokovi sve nii po jedinici proizvoda, pa ima mogunost sa to povoljnijom cijenom izai na trite, pokriti svoje trokove i eventualno ostvariti profit.

VALORIZACIJA AMORTIZACIJE

razvoj tehnike vrlo brz - > strojevi brzo zastarijevaju i rok amortizacije sve je krai Valorizacija minulog rada, a prije svega amortizacija, u veoj je mjeri pod utjecajem zakonskih propisa -visina amortizacije je zakonom utvrena valorizacija minulog rada sadranog u robi, a koji je prenesen na novi proizvod Niska stopa amortizacije i fiksna cijena stvara neravnopravan poloaj za proizvoaa, jer na tritu postie nie cijene. Ovi proizvoai nisu u mogunosti ravnopravno utvrivati svoje cijene, jer im je cijena, kao jedan od najvanijih kalkulativnih elemenata, po pravilu nisko odreena.

Amortizacija se moe obraunavati za svaku vrstu dugotrajne imovine pojedinano i u pojedinim skupinama imovine. Godinji proraun trokova amortizacije(prilog) ini osnovicu na temelju koje moemo doi do mjesenih i kvartalnih iznosa amortizacije. Proraun mora sadravati:

Vrste, odnosno skupine nematerijalne i materijalne imovine Osnovicu za obraun amortizacije Stope amortizacije Izraunani amortizacijski iznos

Na temelju prorauna amortizacije menadment moe utvrivati mjesene iliu kvartalne iznose amortizacije da bi utvrdio mjesenu ili kvartalnu dobit/gubitak u poduzeu Vidjeti prilog

POETAK I PRESTANAK OBRAUNA AMORTIZACIJE

obraun amortizacije poinje od trenutka aktiviranja ulaganja, tj. od trenutka osposobljavanja sredstava za namjeravanu upotrebu prestaje u trenutku kada je imovina u cijelosti otpisana s trenutkom likvidacije (otuenja, prodaje) imovine koja nije u cijelosti amortizirana.

Neamortizirani dio vrijednosti (troak nabave nadoknaen kroz obraunanu amortizaciju) postaje rashod procesa likvidacije i tereti u punom iznosu prihode tekueg obraunskog razdoblja Za imovinu koja je trajno izvan upotrebe - ne prestaje kad se sredstvo prestaje koristiti

U praksi se za obraun amortizacije obino koriste najvie porezno doputene stope amortizacije. U tom sluaju iznos amortizacije priznaje se kao rashod u punom iznosu kod obrauna poreza na dobitak. Amortizacija predstavlja bitan dio kapitala tvrtki, pa nain obrauna i stope amortizacije imaju velik utjecaj na politiku tvrtke i njeno poslovanje.

Amortizacija predstavlja bitan dio kapitala tvrtki, pa nain obrauna i stope amortizacije imaju velik utjecaj na politiku tvrtke i njeno poslovanje.