Sie sind auf Seite 1von 87

FUNDIRANJE (TEMELJENJE)

Temelj je jedan od najvanijih elemenata konstrukcije objekta. Preko temelja se opteredenje sa objekta prenosi na tlo, pri emu se mora obezbjediti stabilnost tla, a deformacija temelja treba da bude u dozvoljenim granicama u zavisnosti od naponskoog stanja u konstrukciji objekta i eksploatacionim potrebama objekta. Osnovna podjela vrste fundiranja je na: plitke; i duboke temelje.

Plitki temelji prenose opteredenje od objekta na tlo preko kontaktne povrine izmeu temelja i tla. U ovu grupu temelja spadaju: trakasti temelji (nearmirani i armirani);

temeljne kontra grede (postavljene u jednom ili dva ortogonalna pravca, kada formiraju temljni rotilj);
temeljne kontra ploe; i temelji samci.

Duboki temelji prenose opteredenje objekta na tlo preko kontaktne povrine izmeu temelja i tla, kao i preko bonih strana temelja. Kod ovih temelja odnos visine H prema irini temelja B je jednak ili vedi od etiri. H/B4

U ovu grupu temelja spadaju:


ipovi; dijafragme; bunari; i kesoni.

TRAKASTI TEMELJI

Trakasti temelji se postavljaju ispod nosivih zidova (zidanih opekom ili od armiranog betona). Odreivanje dimenzija temelja vri se iz uslova nosivosti tla (irina temelja - B) i uslova nosivosti betonskog presjeka na savijanje (visina temelja - H).

Trakasti temelj od nearmiranog betona irina temelja odreuje se iz uslova dozvoljenih napona: z = V / Ft gdje je V zbir svih vertikalnih sila koje djeluju na temeljnu spojnicu, a Ft povrina temeljne spojnice (Ft=B 1.00). Tada je B = V /z dozv.

Primjer odreivanja irine trakastog temelja od nearmiranog betona

Za date podatke odrediti irinu trakastog temelja od nearmiranog betona. Podaci:

Vertikalna sila u zidu neposredno iznad temelja V = 100 kN/m Debljina zida dz = 25 cm Ukupna teina poda i korisno opteredenje na podu p = 5.0 kN/m2 Dozvoljeno naprezanje tla z dozv = 0.12 MPa Dubina fundiranja Df = 1.00 m Zapreminska teina tla = 18.0 kN/m3 Zapreminska teina betona b = 24.0 kN/m3

Prvo se odredi priblina irina stope B. Obzirom da je nepoznata dimenzija stope, pa time i njena sopstvena teina, teina tla iznad stope i opteredenja poda u irini stope, to treba proraun poeti sa pretpostavkom da je ukupna sila koja deluje u temeljnoj spojnici V veda za odreeni procenat u odnosu na silu V koja deluje u zidu. Teko je odrediti za svaki poseban sluaj za koji procenat treba povedati silu V. U ovom primjeru taj procenat uvedanja usvojen je 25% od sile V. Kasnijim proraunom, ako se ova pretpostavka pokae netanom moraju se izmjeniti dimenzije stope temelja.

B = V /z doz = 1.25 V /z doz = 1.25 100 10-3 /0.12 = 1.04 m

Usvojeno: B = 1.05 m

Dimenzija konzolnog prepusta temelja tada iznosi c = (B-dz)/2 = (1.05-0.25)/2 = 0.40 m

Kontrola napona za usvojene dimenzije Analiza optereenja:

vertikalna sila opteredenje od zemlje iznad stope (1.05-0.25) 0.6518.0 = sopstvena teina stope 1.050.3524.0 = opteredenje od poda (1.05-0.25) 5.0 = Ukupno optereenje

V = 100.00 kN/m

9.36 kN/m
8.82 kN/m 4.00 kN/m V = 122.18 kN/m

Stvarni napon u tlu na nivou temeljne spojnice iznosi


z,stv = V / (B 1.0) = 122,18 10-3 / (1.05 1.0)

z,stv = 0,116 MPa < z dozv = 0.12 Mpa

Stvarni napon u tlu je u granicama dozvoljenih vrijednosti!

Trakasti temelj od armiranog betona irina temelja odreuje se istim postupkom kao i kod temelja od nearmiranog betona.

Kontrola napona u tlu Po usvajanju konanih dimenzija temelja vri se kotrola napona u tlu, u nivou temeljne spojnice. Stvarni napon u tlu ne smije da prekorai dozvoljene napone.

z,stv = V / (B 1.0) z,dozv

TEMELJNA KONTRA GREDA

Temeljne kontra grede postavljaju se ispod vie stubova u nizu, i u statikom smislu predstavljaju kontinualni nosa optereden reaktivnim opteredenjem od tla. Dimenzije se odreuju iz uslova nosivosti tla (irina temelja B i duina temelja - L) i uslova nosivosti betonskog preseka na savijanje i smicanje (visina konzolne ploe - H, irina grede - b, i visina grede - D)

TEMELJNA KONTRA PLOA Temeljna kontra ploa primjenjuje se u slijededim sluajevima:

kada trakasti temelji, kontra grede ili temelji samci ne mogu, u granicama dozvoljenih napona u tlu, da prenesu opteredenje objekta na tlo, odnosno kada su dimenzije tih temelja tolike da obuhvataju vedi dio osnove objekta; kada je jedna ili vie etaa objekata ispod nivoa podzemnihvoda, pa je potrebno primiti hidrostatiki potisak vode i istovremeno postaviti hidroizolaciju.

Postoji vie naina projektovanja temeljnih kontra ploa

Postoji vie naina projektovanja temeljnih kontra ploa

Postoji vie naina projektovanja temeljnih kontra ploa

Temeljna kontra ploa prima reaktivno opteredenje od tla prouzrokovano od vertikalnih slila u konstrukciji objekta. Ploe mogu biti sistema proste grede, kontinualne ploe, krstato armirane ploe, kada opteredenje prenosi do stubova i zidova preko temeljnih greda ili peukarste konstrukcije.

Temeljna rebra mogu se postavljati sa gornje ili donje strane ploe. Postavljanje temeljnih greda ispod ploe je ekonomski isplatljivije jer ima manje radova iskopa tla, ali ovaj nain onemogudava postavljanja instalacija kanalizacije. Zato, kada je potrebno izvesti instalacioni razvod u nivou temeljne konstukcije, temeljne grede se postavljaju iznad ploe, pa se prostor izmeu poda i ploe koristi za instalacioni razvod.

Proraun temeljne kontra ploe radi se u svemu isto kao i proraun ploa tavanica, s tim da je opteredenje ploe jednako koliniku svih vertikalnih sila i povrine temeljne ploe q' = V/Ft, ploe

i djeluje suprotno od opteredenja tavanica. Kontra ploe se u statikom smislu tretiraju kao ploe koje nose u jednom ili dva pravca, zavisno od odnosa raspona i poloaja kontra greda.

Aksonometrijski prikaz kontra ploe sa opteredenjem u stubovima i reaktivnim opteredenjem tla koje djeluje na plou

TEMELJI SAMCI Temelj samac postavlja se ispod stuba, i prima sve statike i dinamike uticaje koji djeluju na stub. Dimenzije temelja se odreuju iz uslova nosivosti tla (irina - B i duina -A) i uslova prodora stuba kroz stopu temelja (visina - H). Usvaja se pretpostavka da je konstrukcija stope temelja nedeformabilna, odnosno da su naponi u tlu jednaki ispod cijele povrine temeljne stope.

Oblici stope temelja zavise od oblika presjeka stuba, tako da mogu biti kvadratni, pravougaoni, kruni ili poligonalni, kao i meusobnog poloaja stubova i pravca delovanja dominantnih sila koje optereduju temelj. Uzimajudi u obzir kako se vri rasprostiranje pritisaka po dubini tla, za vertikalno dejstvo sila temeljima optimalno je da odnos stranica osnove temelja bude u funkciji jednakog odstojanja izmeu temelja.

U sluajevima kada u jednom ortogonalnom pravcu momenti ili horizontalne sile imaju dominantne vrednosti, neophodno je povedati stranicu u ijem pravcu deluju ti uticaji. Time se povedava otporni moment osnove temelja u pravacu delovanja tih sila. Na prethodnoj slici dat je ematski prikaz delovanja horizontalne sile, Hx, u pravcu x ose, i momenta, My, koji deluje oko y ose, a u ravni V-x.

Da bi se umanjili naponi u tlu izazvani ekscentrinim opteredenjem, neophodno je da otporni moment osnove temelja oko y ose bude vedi od otpornog momenta osnove temelja oko x ose, odnosno

Wy>Wx, to znai da je A>B.

Primjer dimenzioniranja temelja samca


Za date podatke odrediti tlocrtne dimenzije temelja samca! Podaci: Vertikalna sila u stubu V = 1200 kN Dimenzije stuba a/b = 60/40 cm Odnos irine i duine osnove temelja 1/1.5 Ukupna teina poda i korisno opteredenje na podu p = 10kN/m2 Dozvoljen napon u tlu na koti fundiranja z,doz = 0.22 MPa Zapreminska teina tla = 18.0 kN/m3 Zapreminska teina betona b = 24.0 kN/m3 Dubina fundiranja Df = 1.30 m Visina temelja H = 80 cm

Primjer dimenzioniranja temelja samca

Postupak prorauna poinje sa odreivanjem priblinih dimenzija stope. Kako se unaprijed ne znaju dimenzije stope kao i zapremina tla iznad stope, to se ne moe pouzdano znati kolika je ukupna sila koja djeluje na nivou temeljene spojnice. Zato se za odreivanje osnove stope vertikalna sila koja deluje u stubu uvedava za odreeni procenat. U ovom primjeru usvojeno je poveanje sile u stubu za 25%.

Potrebna priblina povrina osnove stope iznosi:


Ft = 1.25 1200 10-3/0.22 = 6.82 m2 Ft = A B = A (A/1.5) = A2/1.5

A = (1.5 Ft) = (1.5 6.82) = 3.198 m


B = A/1.5 = 3,198/1.5 = 2.132 m Usvojeno je A/B = 3.20/2.15 m

Stvarna povrina stope je Ft = 3.20 2.15 = 6.88m2

Kontrola stvarnog napona u tlu na nivou temeljne spojnice Za usvojene dimenzije temelja (prethodna slika) vri se kontrola stvarnog napona u tlu na nivou temeljne spojnice. Analiza opteredenja: - V (vertikalna sila u stubu) - pod (2.15 3.20 - 0.4 0.6) 10 - teina tla iznad temelja (2.15 3.20 - 0.4 0.6) 18 - teina temelja (2.15 3.20 0.8) 24 = 1200.00 kN = 66.40 kN = 119.52 kN = 132.10 kN

Ukupno optereenje

V = 1518.02 kN

t,stv = 1518.02 10-3 / 6.88 = 0.22 MPa = t,dozv

Stvarni napon u tlu je jednak dozvoljenom naponu, pa se usvajaju tlocrtne dimenzije temelja A x B = 3.20 m x 2.15 m

MEUSOBNA POVEZANOST TEMELJA

Temelji moraju biti meusobno povezani veznim gredama u oba ortogonalna pravca.

MEUSOBNA POVEZANOST TEMELJA


Vezne grede se usvajaju kao konstruktivni elementi priblinih dimenzija 40/40 cm. sa minimalno propisanim procentom armiranja. Njihova uloga je dvostruka - da sprijee meusobno razmicanje temelja i da smanje diferencijalna slijeganja susjednih temelja.

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA


Treba teiti da temelji objekta budu fundirani na istoj dubini. Razlog za ovo je sadran u injenici da temelji fundirani na vioj koti prouzrokuju horizntalne pritiske tla koji se prenose na konstrukciju objekta koja je na nioj koti fundirana. Kako ovo nije uvek mogude ostvariti, bilo zbog projektantskih zahtjeva ili prirodnog nagiba terena, tada se vri postepeno kaskadiranje temelja.

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA

U ovakvim sluajevima denivelisanje temelja se izvodi u kaskadama odnosa visine prema duini 1/2, odnosno u praksi 50/100 cm.
Na ovaj nain vri se kaskadiranje kako trakastih temelja, tako i veznih greda i kontra ploa.

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA


U sluajevima fundiranja uz, postojede, susjedne objekte obaveza je da se temelji novog objekta izvedu na dubini fundiranja susjednog objekta. Tu postoje dva sluaja:
Temelj susjeda je dublje fundiran od potrebne kote fundiranja novog objekta. Tada se temelj novog objekta mora spustiti na kotu fundiranja susjednog objekta;

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA


Temelj susjeda je plide fundiran od potrebne kote fundiranja novog objekta. Tada se vri sputanje temelja susjeda na kotu fundiranja temelja novog objekta.

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA


Sputanje postojedeg temelja na projektovanu kotu izvodi se putem podbetoniranja istog. Da bi se izvelo podbetoniranje, potrebno je prvo izvriti iskop ispod temelja, pa potom betonirati prostor ispod temelja. Da bi se obezbjedio dobar kontakt izmeu postojedeg temelja i podbetoniranog dela, potrebno je donju povrinu postojedeg temelja dobro oistiti od zemlje, a da bi umanjili efekte skupljanja betona dio prostora visine oko 25 cm ispod postojedeg temelja betonira se betonom sa malim vodocementnim faktorom. Ovaj sloj betona ugrauje se nabijanjem pomodu drvenih oblica ili vibratorom.

TEMELJENJE NA ISTOJ I RAZLIITIM KOTAMA

Kako nije mogude izvriti podbetoniranje temelja odjednom po celoj njegovoj duini, jer bi se ugrozila stabilnost objekta, to se postupak iskopa zemlje i podbetoniranje vri u lamelama duzine 1,0 do 1,2 m, sa preskokom ("u ah poretku). Ovim nainom se spreavaju deformacije postojedeg temelja i zida iznad njega.

ZATITA ARMATURE TEMELJA

Prilikom izvoenja armiranih temelja neophodno je da armatura bude postavljena na istu podlogu. To podrazumjeva da se ne smije postavljati armatura direktno na tlo kao to su glina, pjeskovita glina i les, jer zaprljana armatura ne moe ostvariti atheziju sa betonom. Zato se ili izvodi sloj "mravog" betona (beton vrstode MB5 do MB10) debljine 5 cm, na koji se postavlja armatura ili se u sluajevima postavljanja tampon sloja ljunka, armatura postavlja direktno na ljunak.

ZATITA ARMATURE TEMELJA

ZATITA ARMATURE TEMELJA

Duboki temelji prenose opteredenje objekta na tlo preko kontaktne povrine izmeu temelja i tla, kao i preko bonih strana temelja. Kod ovih temelja odnos visine H prema irini temelja B je jednak ili vedi od etiri. H/B4

U ovu grupu temelja spadaju:


ipovi; dijafragme; bunari; i kesoni.

IPOVI

ipovi predstavljaju konstrukciju temelja, koja uticaje od objekta prenosi na tlo putem trenja izmeu ipa i tla, po njegovom omotau i pritiska na tlo na njegovom vrhu.
ip je takav konstruktivni element ija je duina znatno veda od dimenzija poprenog preseka, i na njemu razlikujemo "vrh" koji se nalazi na njegovom donjem kraju, i "glavu" koja se nalazi na njegovom suprotnom kraju.

IPOVI

IPOVI

Sila od konstrukcije objekta (zida ili stuba) prenosi se na jedan ili vie ipova putem armirano betonskog veznog elementa koji se naziva "jastuk". Jastuk ima ulogu, osim da prenese silu sa objekta na ip, da povee ipove kako bi solidarno primili pripadajudu silu.

IPOVI
Materijali od kojih se mogu izvoditi ipovi su raznovrsni: drvo (a), elik (b), nearmirani beton (d) i armirani beton (c i e).

DRVENI IPOVI
Drveni ipovi najede se izvode od bora, smreke ili jele. Duine su do 20 metara. Rjee se koristi tvrdo drvo, kao hrast ili bukva. Njihove duine su do 15 metara. Vrh ipa ojaava se "kapom" od elinog lima radi lakeg probijanja tla i sprijeavanja da se zailjeni vrh drveta ne otupi tom prilikom. Glava ipa ojaava se prstenovima od elinih traka iz razloga da se drvo ne raspukne uslijed siline udaranja malja po ipu.

DRVENI IPOVI
Ovi ipovi izvode se pobijanjem pomodu malja i makare. Makara je ureaj koji dri ip u predvienom poloaju i vri njegovo pobijanje putem uestalog podizanja i putanja malja na glavu ipa. Drveni ipovi, obzirom na proces truljenja drveta u vlanom tlu, koriste se za privremene objekte. Ovo je i najvedi nedostatak ovih ipova.

ELINI IPOVI
elini ipovi izvode se od profila raznih oblika poprenog presijeka. Duina su do 35 metara. Vrh ipa se izvodi zakoen kao bi se mogao lake pobijati u tlo. Ovi ipovi se pobijaju pomodu makare, kako je objanjeno kod drvenih ipova. Primjenjuju se kod privremenih objekata gde su velike sile (do 900 kN) koje treba prenijeti na tlo. Nedostatak njihove primjene je to su podloni koroziji i imaju veliku cijenu u odnosu na druge vrste ipova.

IPOVI OD NEARMIRANOG I ARMIRANOG BETONA

ipovi od nearmiranog i armiranog betona najede su korideni u praksi. Prema nainu izvoenja djele se na prefabrikovane i izvedene na samom terenu.

PREFABRIKOVANI IPOVI

Prefabrikovani ipovi redovno su armirani. Duina su do 20 metara. Popreni presjek je kvadratan, jer je veda povrina omotaa kvadratnog preseka od krunog presjeka iste povrine poprenog presjeka.

PREFABRIKOVANI IPOVI

Uzengije (vilice) kod ovih ipova izvode se spiralnog oblika, s tim da su progudene kod glave i vrha ipa zbog povedanih uticaja izazvanih koncentracijom opteredenja tih elemenata ipa od udaranja malja odnosno probijanja tla. Vrh ipa ojaan je "papuom" od elinog lima. Ovi ipovi koriste se na gradilitima gdje se eli njihovo brzo izvoenje, s tim da se prije otpoinjanja radova ipovi proizvedu u fabrici betona.

IPOVI IZVEDENI NA SAMOM TERENU


ipovi izvedeni na samom terenu mogu biti nearmirani i armirani. Po nainu izvoenja mogu biti izvedeni postupkom utiskivanja u tlo i buenjem. Sistem utiskivanja u tlo izvodi se pomodu makare koja podizanjem i sputanjem malja potiskuje u tlo elinu cijev koja je do jedne tredine visine napunjena pijeskom. Prilikom udara malja u pijesak, obzirom da se stvaraju horizontalne sile od pijeska na elinu cijev, to cijev, zajedno sa pjeanim epom, prodire kroz tlo.

IPOVI IZVEDENI NA SAMOM TERENU


Ovim nainom stvara se kruni otvor projektovane dubine. Po dostizanju projektovane dubine elina cijev se fiksira tako da se onemogudi vertikalno pomjeranje i sa nekoliko naknadnih udaraca malja u ljunni ep formira se proirenje na vrhu ipa. Po zavretku ovog postupka elina cijev se izvlai.
U sluaju da je ip armiran, u otvor u tlu postavlja se unaprijed pripremljen armaturni ko. Po tom se vri betoniranje. Ovaj sistem ipova u praksi je poznat pod imenom "Franki ipovi".

IPOVI IZVEDENI NA SAMOM TERENU

Nedostatak primjene ovog postupka je u tome to udari malja izazivaju potrese tla, to nije preporuljivo raditi na lokacijama koje su blizu postojedih objekata, posebno ako nisu otporni na horizontalne uticaje. Ovo se posebno odnosi na zidane objekte koji nisu obezbjeeni za prijem propisanih seizmikih uticaja.

IPOVI IZVEDENI NA SAMOM TERENU

U ovim sluajevima buenje rupa za ip izvodi se pomodu svrdla prenika koji odgovaraju preniku ipa. Postupak armiranja i betoniranja ipa je u svemu isti kao kod sistema utiskivanja.

IPOVI POSTAVLJENI ISPOD POSTOJEIH TEMELJA

Pored prethodno navedenih tipova ipova, postoje i ipovi koji se koriste za povedanje nosivosti temelja postojedih objekata prilikom nadogradnje. Ovaj sistem ipova poznat je u praksi pod imenom "MEGA" ip.

IPOVI POSTAVLJENI ISPOD POSTOJEIH TEMELJA


Mega ip sastoji se od segmenata duine oko jednog metra, s tim da je prvi segment, koji je vrh ipa, zailjen i ojaan elinim limom, u svemu kao kod betonskog prefabrikovanog ipa. Segmenti se meusobno povezuju elinim "trnovima" kako bi se prilikom izvoenja sprijeilo bono smicanje susjednih elemenata. Ova vrsta ipova izvodi se na slijededi nain. Ispod postojedeg trakastog temelja, iskopa se tlo za pristup radnika i opreme, a irine oko 1,5 metara. Postavi se hidraulina presa koja se razupire na postojedi temelj putem valjanih elinih profila i na prvi segment ipa.

IPOVI POSTAVLJENI ISPOD POSTOJEIH TEMELJA


Stvaranjem pritiska u presi, ona potiskuje prvi element do dubine njegove duine. Po tom, postavlja se drugi element i postupak se ponavlja. Meusobno se ipovi povezuju armirano betonskim serklaom. Prilikom izvoenja ove vrste ipova veoma je vano voditi rauna o kontroli projektovanog pritiska u hidraulinoj pumpi, kako se ne bi dogodilo da ip u sluaju prekoraenja projektovane sile izvri odizanje temelja i zida, to bi za poslijedicu imalo njihovo otedenje. Po izvoenju ipa prostor izmeu ipa i temelja se podbetonira. Zatim se prelazi na slijededi ip, tako da se niz ipova izvodi sukcesivno, jer nije mogude potkopati u isto vrijeme temelj po cijeloj njegovoj duini.

NAIN POSTAVLJANJA IPOVA

Osnovni princip postavljanja ipova je da se sila od stuba ili zida prenese ravnomjerno na dva ili vie ipova, pri emu se nastoji da se izbjegne ekscentrino unoenje sile u ipove. ipovi se postavljaju u grupe, koje su meusobno povezane jastukom.
ipovi se mogu postavljati i pod uglom u sluajevima kada postoje dominantne horizontalne sile i momenti koje ne mogu primiti samo verikalno postavljeni ipovi.

NAIN POSTAVLJANJA IPOVA

NAIN POSTAVLJANJA IPOVA

NAIN POSTAVLJANJA IPOVA

ipovi koji svojim vrhom ne doseu nosivo tlo nose samo trenjem izmeu omotaa i tla se u praksi nazivaju "lebdei ipovi.

NAIN POSTAVLJANJA IPOVA

Oni ipovi koji svojim vrhom ulaze u nosivo tlo, nose trenjem izmeu omotaa i tla i pritiskom vrha na tlo, nazivaju se "oslonjeni".

NAIN POSTAVLJANJA IPOVA


Kada su vertikalni ipovi, meusobno povezani jednim armiranobetonskim jastukom, opteredeni vertikalnom silom, a pri tom je horizontalna sila mala, to je najedi sluaj kod fundiranja arhitektonskih objekta, ipovi se postavljau simetrino u odnosu na vertikalnu silu.

ZATITA TEMELJNIH JAMA

Prilikom iskopa temeljnih jama za izvoenje temelja objekta koju su projektovani na kotama niim od fundiranja susjeda, ulice ili okolnog terena, neophodno je, u fazi izrade temelja izvriti njeno obezbjeenje, kako ne bi dolo do obruavanja zasjeene zemlje.
Postoji vie naina za obezbeenje temeljnih jama.

OBEZBJEENJE ROVOVA

Rovovi se izvode radi postavljanja instalacionih razvoda u tlu. Slobodnu visinu rova bez obezbjeenja mogude je izvesti do visine od 1,5 m, jer do te visine eventualno obruavanje tla ne moe ugroziti radnike u jami.
Za sve zasjeke u tlu koje ima malu vrijednost kohezije, mora se izvriti obezbjeenje i to posebno sa stanovita bezbjednosti radnika u rovu. Konstrukcija osiguranja od obruavanja moe biti od drvene grae ili od elinih profila.

OBEZBJEENJE ROVOVA

OBEZBJEENJE TEMELJNIH JAMA RAZUPIRANJEM I ANKEROVANJEM Dijafragme se mogu razupirati meusobno ako to omogudava geometrija jame.

OBEZBJEENJE TEMELJNIH JAMA RAZUPIRANJEM I ANKEROVANJEM

Na mjestima gdje postoji mogudnost postavljanja horizontalnih zatega izvodi se prihvatanje dijafragmi zategama koje se ankeruju u ankerne blokove.

OBEZBJEENJE TEMELJNIH JAMA RAZUPIRANJEM I ANKEROVANJEM Na mjestima gdje postoji mogudnost postavljanja horizontalnih zatega izvodi se prihvatanje dijafragmi zategama koje se ankeruju u vertikalne privremene ipove.

OBEZBJEENJE TEMELJNIH JAMA RAZUPIRANJEM I ANKEROVANJEM Kod velikih visina iskopa temeljnih jama koriste se sistemi prednapregnutih zatega koji se ankeruju u tlo putem injektiranja betona u zonu ankerovanja. Ovaj sistem omogudava otkop temeljne jame u vie koraka tako da je tokom svih faza iskopa obezbjeena stabilnost tla.

OBEZBJEENJE TEMELJNIH JAMA RAZUPIRANJEM I ANKEROVANJEM Dijafragme se mogu razupirati meusobno ako to omogudava geometrija jame.

TEMELJENJE NA BUNARIMA I KESONIMA