Bliski i srednji istok

• Rođenje agrikulture i stočarstva treba tražiti u područjima

gdje su najvažnije biljke i životinje živjele u svom
izvornom, divljem obliku. Prvobitna središta kultivacije
biljaka leže u tropskom i subtropskom pojasu s obje
strane ekvatora. Počeci pravog poljodjelstva počinju
neovisno u različitim dijelovima svijeta gotovo istodobno:
Bliski Istok - pšenica /triticum monococcum=Einkorn=pir,
jednozrna pšenica, u divljem obliku raste na području od
Irana pa do Balkana; malo zahtjevna sorta, širi se
paralelno s triticum dicoccum=Emmer=dvozrna pšenica,
najznačajnija sorta pljevaste pšenice od zapadne Azije,
Mezopotamije, Egipta, preko Sredozemlja prenešena i u
Europu. Ove dvije vrste međutim ne proizlaze jedna iz
druge/, ječam hordeum vulgare, (8 000. g. pr. Kr.)
• Kraj kasnog glacijalnog razdoblja na Bliskom
istoku nije bio podložan tako drastičnim
klimatskim promjenama kao u Europi - klima je
tu i u glacijalu bila blaža i toplija. Samo neka uža
područja u Anatoliji bila su obuhvaćena
regionalnom glacijacijom oko 10 000. g. pr.Kr.,
ali nema arheoloških potvrda. O nešto lošijim
klimatskim uvjetima između 25 000. i 10 000. g.
pr.Kr. u planinskim predjelima Kurdistana,
Anatolije i Libanona svjedoče hijati u
nastanjivanju pećina te mala gustoća populacije.
• pluvijal – razdoblje znatnih oborina, guste šume hrasta
na sjeveru, šumski pokrivač seže daleko na jug – visoka
zastupljenost drvnog polena / 70 000 – 45 000, 18 000 –
12 000 godina/
• interpluvijal – slaba zastupljenost drvnog polena, pustinja
se proteže dalje na sjever nego je danas /125 000, 35
000 – 30 000, 9 000/, potpuni nedostatak drvnog polena,
jaka erozija, izuzetno smanjenje jezera u dolini Jordana
• interstadijali – polenov spektar odgovara današnjoj
situaciji: duga, suha ljeta, kratke kišovite zime pod
utjecajem istočnomediteranskih oluja – bujice koje otječu
u Sredozemlje – jaka erozija - nije pogodno za rast
biljaka – siromašna vegetacija
• Proces neolitizacije, tj. prijelaza s lova i skupljanja na
proizvodnju hrane odvijao se na Bliskom Istoku između
12. i 8. tisućljeća prije Krista u nekoliko razvojnih etapa:
• Mezolitik 15 000.- 9 000. - često zvan i finalnim gornjim
paleolitikom, odn. epipaleolitikom
• Protoneolitik 9 000.-7 000. - umjesto klasičnog mezolitika
• Pretkeramički neolitik 7 600. sjevernije, 7 300 južnije
• Neolitik 7 000.-5 600.
• Rani halkolitik 5 600.-5 000. prva pojava metala oko 5
500.g.
• Srednji halkolitik 5 000.-4 000.
• Kasni halkolitik 4 500.-3 000. ili kasnije
 Zarzian kultura (zarzijen)
• područje Zagroz planina u Iraku i Iranu; Zarzi
• najbogatije nalazište Shanidar, sloj B2, datiran C14
datumom u 10 000. g. pr. Kr. (12 500 – 10 500 (F. Hole:
Iranian Neolithic, BAR 379(i), 1987
• epipaleolitička kultura mikrolitičkog obilježja: kratki
strugači, zupčasto i jamičasto oruđe, strmo retuširane
lamele s lučnim hrptom; razlikuje se od kebarijena po
points a cran i lamelama s ankošem
• u kasnoj fazi pojavljuju se geometrijski artefakti,
uglavnom trokuti, uz poneki kružni segment i trapez
• koštano oruđe rijetko
 Kebaran kultura (kebarijen )
• epipaleolitička kultura Levanta (Izrael, Palestina, Sirija, Libanon)
• Kebara (el-Kebarah)
• špilja na obroncima Karmel gorja, nedaleko od Haife
• iskopavanja između 1927. i 1982.
• cluster F (slojevi VII-XII) = musterijen s levaloa industrijom
• dva ukopa neandertalca: dijete od 7 mjeseci, mlađi muškarac
položen na leđa (nema lubanje i desne ruke)
• cluster E – ahmarijenska kremena industrija
• cluster D1 I D2 – levantski orinjasijen
• cluster C – kebarijenska industrija
• cluster B – natufijenska kultura. strmo retuširane lamele (pločice) sa
silikatnim sjajem, razvijena koštana industrija, alatka od kosti
ukrašena glavom životinje; skupna grobnica 39 odraslih i 16 djece
• za clustere A i B nema datuma
 kebarijen

• karakteristični kremeni artefakti, tzv. kebarijenski šiljci u

obliku vrlo izduljenih trokuta. Ranija faza (17 000 – 12
000 g.) = nema geometrijskih oblika, no u kasnijim se
pojavljuju najprije trapezni i četverokutni mikroliti
(kebarijen A) a zatim trokutasti i polumjesečasti oblici
(kebarijen B)- općenito mlađu fazu karakterizira sve
izrazitija geometrizacija; sječiva za srpove
• izrađuje se i koštano oruđe: igle i glačalice
• glačani kamen: stupe i tučkovi
• staništa na otvorenom s kružnim osnovama koliba oko 2
m u promjeru, katkad s vatrištem
• kebarijenska kultura obično se smatrala
zajednicom izrazito pokretnih skupina koje
podižu kratkotrajne privremene logore ne
veće od 400 m – u njima borave manje
skupine lovaca tijekom lova u određenom
području: prisutnost skupljanja cerealija
dokazuju nalazi žrvnjeva i satirača
 Neve David
• naselje geometrijskog kebarijena, nedaleko od Haife, smješteno u
podnožju zap. obronaka Karmel gore, oko 1 km udaljeno od morske
obale (u vrijeme nastanka naselja morska obala je bila dalje 10-12
km); izvori vode duž vadija, znatna ležišta kremena u vapnenačkoj
stijeni Karmela
• površina naselja cca 1000 km
• stratigrafija: slojevi kebarijena (1,3 m) prekriveni su s 1,5 m depozita
koji je sadržavao nalaze od halkolitika/ranog brončanog doba, do
recentnih nalaza; neke od halkolitičkih jama i drugih struktura ušle
su u donje slojeve i poremetile ih
• radiokarbonski datumi na kosti 12 610 ±130 BP i 13 400±180 BP;
pripadaju u raspon tipičan za geometrijski kebarijen 15 000 – 12 000
BP, ali je problem što je među njima jaz od 800 godina
• iako prevladavaju mikroliti trapezno/pravokutnog tipa, oruđa su vrlo
raznolika što sugerira općenitu aktivnost, a ne neku usko
specijaliziranu
• fauna: lokalitet na razmeđi dvaju ekosustava – otvorena travnata
ravnica uz obalu (gazele) i šumovito područje Karmel gore (jeleni)
• morski mekušci, školjke – neke kasnije korištene za nakit
• nalazi od brušenog kamena: duboki mužari, plitke zdjele, žrvnjevi –
od bazalta ili vapnenca – neki od njih nađeni u kontekstu grobova
• Neve David je prvi lokalitet gdje se nalaze svi tipovi takvih predmeta,
a ne samo pojedini, i to u sasvim specifičnom kontekstu (poput
groba) – njihova pojava ukazuje na korištenje biljaka u ishrani i to
raznovrsnih s obzirom na raznovsnost pribora za mljevenje i
drobljenje
 Pokapanje

• na lokalitetu su pronađena dva ukopa

• jedan je imao kamenom označenu raku, kostur u zgrčenom položaju
na desnom boku, 25-30 muškarac, kao priloge imao je tri pribora za
mljevenje – ulomak mužara bio je položen na čovjekovu lubanju,
konkavnom stranom prema dolje, tako da štiti lubanju; drugi je
ulomak plitke zdjele od bazalta i stajao je okomito iza vrata i
ramena, treći je ulomak ravnog bazaltnog žrvnja, stavljen između
bedara, vj. tijekom pogrebnog rituala
• drugi ukop nije imao nikakvih grobnih struktura ni priloga, uništila ga
je mlađa halkolitička jama
• ovo su prvi ukopi koji se sigurno mogu povezati s geometrijskim
kebarijenom i jedina dva ukopa datirana u razdoblje između 40 000 i
12 000 godina; ovdje je pribor za mljevenje prvi put udružen s
ljudskim ostacima što jasno pokazuje kontinuitet u ritualnom
ponašanju između geometrijskog kebarijena i natufijenske kulture
• Neve David pokazuje da za epipaleolitičku kebarijen
kulturu nisu karakteristična samo mala pokretna
privremena boravišta – naseobeni sustav uključuje i
veća, trajnija naselja
• tijekom takvih naseljavanjadolazi do sociokulturnih
promjena koje tvore temelje naredne natufijenske
društvene organizacije
• iako Neve David temeljem svoje litike pripada
geometrijskom kebarijenu, u nekim drugim aspektima
(veličina naselja, označeni grobovi i grobni prilozi, pribor
za mljevenje i drobljenje) pokazuje obilježja natufijena –
očit kontinuitet, a ne prekid između dviju pojava,
odnosno malih mobilnih lovačko-skupljačkih zajednica i
trajno naseljenih skupina intenzivnih skupljača
 Nebekian
• istočni obronci Antilibanona, sjeverno od Damaska
• epipaleolitička kulture Levanta (17 000 – 12 000),
definirana temeljem nalaza iz abrija III u Jabrudu
/Jabrud: 3 zaklona pod stijenom u Siriji, istraživani 1931-
1933 (Rust); 1963-1965 (Solecki)
• abri I – donji i sednji paleolitik →jabrudijen
• abri II – srednji i gornji paleolitik
• abri III – 10 kulturnih slojeva gornjeg paleolitika i
epipaleolitika
• mikrolitička oruđa, sječiva sa strmo retuširanim
prijelomom srodna kebarijenskim
 Belbasi kultura
• zaklon pod stijenom (abri) na sredozemnoj
obali Anatolije, gdje je istražen kulturni
sloj s 12 nivoa – starija faza epipaleolitika
jugozapadne Turske; jedina ima
prethodnika u gornjem paleolitiku (gravure
i skulpture u špiljskim staništima);
karakteristična fino izrađena mikrolitika
srodna onoj kebarijen A
• datirana oko 13 000 godina
 NATUFIJENSKA KULTURA

• ime prema špiljskom staništu Wadi en-Natuf (Izrael)

• podrijetlo natufijenske kulture još nije razjašnjeno, ali se
pretpostavlja da je prenešena sa sjevera - ti došljaci su
pripadali rasno staromediteranskom dolihokefalnom tipu,
prosječne visine 1,60 m, naselili su špilje i otvorene
terase na Karmel gori i Judejskim planinama, a tamo
gdje nije bilo prirodnog zaklona grade naselja na
otvorenom - prva trajna ruralna naselja (višeslojna -
obnavljanje nastambi i naselja na istom položaju kroz
nekoliko generacija)
• Lokaliteti - uglavnom smješteni u sredozemnom pojasu
• Lokaliteti - uglavnom smješteni u
sredozemnom pojasu
• špilje na Karmel gori i naselja na terasama
ispred špilja: Mugharet-El Wad, Wadi
Fallah ili Nahal Oren, Kebarah, Eynan ili
Ain Mallaha
• Beidha, nedaleko od Petre u Jordanu
Eynan/Ain Mallaha
Karim Shahir, Mugharet el-
Kebarah, El Wad
 JERIHON ( 9. tisućljeće - 8350. pr.
Kr.)– natufijenska k.
• pored snažnog izvora
• najniži sloj ostaci
natufijenskog svetišta, iznad
toga 4m sloja s jamama za
zalihe, žrvnjevima, kamenim
oruđem natufijenskog tipa
• materijalni ostaci: kamena
industrija ugl. od lokalnih vrsta
kamena (kremen, lidijski
kamen), nema tragova importa
opsidijana; grube motike za
obradu zemlje (?), dlijeta i šiljci
za drvodjelske i rezbarske
poslove (drvo, kost); oštrice za
srpove, usađene u koštana
držala, često ukrašena
 KARIM SHAHIR KULTURA
u području Zagroz planina (Kurdistan) - Irak, Iran;
• Shanidar – špilja u Zagroz planinama
• kameni žrvnjevi, cijepane i polirane sjekire,
nešto opsidijana, bakreni, hladno kovani ukras
(vj. malahit)
• domesticirane ovce i koze
• hocker grob žene iz Shanidara s prilozima: oker,
kamen-drobilica za drobljenje, ogrlica od malih
školjki
• Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km južno od
špilje Šanidar
• Zawi Chemi - selo na otvorenom, 4 km južno od špilje Šanidar
• ovalne i kružne kamene strukture s ognjištem, vj. donji dio nastambi,
gornji dio od trske i hasure; tragovi tršćanih hasura i košara nađeni
su i u odgovarajućem sloju špilje Shanidar (B1); jame za zalihe i
otpatke i u selu i u špilji; žrvnjevi, tučkovi, mužari sugeriraju
dobljenje hrane poput žira, bobica, oraha, mahunarki i cerealija, ali i
okera
• kamena industrija: cjepane kremene alatke (sjekire) s poliranim
vrhom ili oštricom - drvodjelsko oruđe, a krupniji primjerci
potkovičastog oblika vj. poljodjelsko; kremene oštrice usađene u
koštane drške, srpovi
• koštani predmeti ponekad ukrašeni rezbarenjem i urezivanjem
• trgovina indicira uporabu opsidijana (koji potječe sa sjevera) i
bitumena (s juga) koji služi za učvršćivanje oštrica ili vršaka u držala
• Karim Shahir (Irak), nedaleko od Jarma
• jedini znakovi naseljenosti ognjišta i ukopane jame za
zalihe - sezonska naselja
• mnogo kosti ovaca, koza, goveda, pasa, pa i konja -
pitanje je koje su od njih domesticirane, a koje ne
• lov na ptice, skupljanje školjki, žitarice (?)
• kamena cijepana industrija mikrolitičkoga tipa, ali i
glačani kameni predmeti: mužari i tučkovi, žrvnjevi,
perle, privjesci, prstenje, narukvice (od mramora);
cijepane sjekire s brušenom oštricom, oruđa za glačanje
sa žlijebom, perle od kosti i školjaka
• dvije figurice od nedovoljno pečene gline