SULEJMAN I.

VELIANSTVENI
Elena Kljai 6.b

OPENITO
Sulejman se rodio u Trabzonu, 6. studenog 1494. Njegova majka je bila petnaestogodinja Aje Hafsun (1479.-1534.). Njegov otac je bio osmanski sultan, Selim I. U dobi od sedam godina poinje izuavati biologiju, povijest,

knjievnost i teologiju. Znanja o vojsci i ratovanju izuava u Palai Topkapi u

Istanbulu. Sulejman je prvo postavljen kao guverner Theodosie, pa Manise i na kraju Edirnea. Ubrzo umire Selim I. i Sulejman preuzima tron.
Prethodnik: Selim I. Vladar Osmanskog Carstva (1520. - 1566.) Nasljednik: Selim II.

VLADAVINA
Razdoblje vladavine Sulejmana I. (1520-1566) moe se smatrati vrhuncem moi Osmanskog carstva. Osmanski i turski povijesni tekstovi dali su mu nadimak "Kanuni"(zakonodavac) zbog njegovih zakonika o upravljanu

zemljom i financijama, dok je u Europi nazvan "Velianstveni". Velikim brojem

vojnih pohoda proirio je carstvo na zapad, istok i jugoistok.

OPIS
Pri preuzimanju trona, Sulejeman I, je opisan od strane Mletakog poslanika, Bartolomea Contarinia: On je dvadesetestogodinji mladi, visok, kompleksnog lica. Vrat mu je izduen, lice naglaeno, nos orlovski. Ima malene

brkove i rijetku bradu. Rekao je da e biti milostiv vladar, poklonik znanosti i

da se svi mogu nadati potenoj vladavini.

UGARSKO-HRVATSKA DRAVA
Nedugo po preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj dravi i ve 1521. godine zauzima strateki vaan Beograd u bitci. Pet godina kasnije u bitci kod Mohaa dolazi do unitenja ugarske drave, gdje

umire ugarskohrvatski kralj Ludovig II. Oko nasljea prijestolja dolo do

sukoba izmeu Habsburgovca Ferdinanda I. i maarskog Ivana Zapolje koji je zatraio osmansku pomo. Na kraju je zapadni dio Maarske potpao pod Austriju, dok je Zapolja priznat kraljem ostatka Ugarske, ali

pod osmanskom vrhovnom vlau.

OSVAJANJA
U meuvremenu je Sulejman I. iskoristio priliku i 1529. prvi put opsjeo Be, ali bez uspjeha. Nakon samo 19 dana bio je prisiljen prekinuti opsadu iznenadnim poetkom zime. Pa ipak je, kao posljedicu ovog konflikta, Austrija

morala dugotrajno plaati porez Osmanskom carstvu. 1533. je dolo do

nestabilnog mira koji e esto biti prekidan. Sulejman je i na drugim podrujima napredovao: 1534. Mezopotamija s Bagdadom, 1534. Azerbajdan, 1540. dijelovi Dalmacije, 1547. veliki dijelovi Jemena.


Nastavljajui u Aziji i Africi politiku svoga oca Sulejman uspijeva osvojiti dananju Libiju, Tunis i Alir kao i proiriti posjede u Iraku. U bitci za Maltu njegova vojska je 1565. godine poraena.

1566. osmanske trupe ponovo kreu prema Beu s namjerom da osvoje

glavni austrijski grad. Malo prije dolaska na cilj, Sulejman I. umire, a na samrtnoj postelji zapovijeda svojim generalima ureeno povlaenje kako ne bi dolo do kaosa i prijepora oko nasljea krune.

SMRT
Sulejmana I. Velianstvenog smrt zatjee 5. rujna 1566. godine pri opsadi Sigeta kojega brani Nikola ubi Zrinski. Njegov nasljednik postaje Selim II. U vrijeme Sulejmana zasnovani su i ui odnosi s europskim silama. 1526. godine

potpisana je prva tzv. "kapitulacija" s Francuskom s kojom je dogovorena

slobodna trgovina, a na Francusku prenijeto pravo sudbene vlasti nad njenim graanima na teritoriju Osmanskog Carstva.