ZIDNI NOSACI

Zidni nosaci su povrsinski nosaci optereceni u svojoj ravnini. Kod njih je visina h jednaka polovini raspona l ili veca od toga kada je to nosac na dva lezaja odnosno kada je visina h veca od raspoma l za kontinuirane nosace. h > 0.5 l - za nosae na dva oslonca h > 0.4 l - za kontinuirane nosae
gdje je: h - visina zidnog nosaca

l - raspon zidnog nosaca

Ln - svijetli otvor

Slika 1. Dijagrami normalnih naprezanja u gredi i zidnim nosaima.

Slika 2. Dijagrami naprezanja u zidnom nosau.

NAPONI I SILE U PRESJECIMA VISOKIH NOSACA

Na napone u visokim nosacima pored vitkosti l/d i relativne duzine oslonca c/l znatan uticaj imaju mjesto djelovanja, vrsta opterecenja i nacin oslanjanja.
Prema nacinu djelovanja opterecenja razlikujemo slijedece slucajeve(slika): -opterecenje djeluje na gornjem rubu, -opterecenje djeluje na donjem rubu, -opterecenje je rasporedjeno po zapremini(sopstveni teret), -indirektno opterecenje.

Slika 3. Nacin djelovanja opterecenja

Prema nacinu oslanjanja razlikujemo (slika 4): -direktno oslonjen zidni nosac; oslonacki elementi se zavrsavaju na donjem rubu zidnog nosaca, - direktno oslonjen zidni nosac sa ojacanjima nosaca u oslonackom podrucju;

oslonacki elementi se ne zavrsavaju na donjem rubu zidnog nosaca, nego se

prostire po cjeloj visini nosaca, - indirektno oslonjen zidni nosac kod kojeg se opterecenje prenosi na drugi nosac duz krajnjih presjeka.

Slika 4. Nacin oslonjanja zidnih nosaca

S obizrom na nacin oslonjanja nosaca, svako smanjenje glavne poduzne armature(navijanjem prema gore ili sidrenjem u polju) bilo pogresno, jer se u tom slucaju smanjuje nosivost zidnog nosaca(slika)

Slika 5. Smanjenje glavne poduzne armature

Povijanjem sipki glavne poduzne armature smanjuje se nosivost zidnog nosaca

U pogledu sidrenja glavne poduzne armature kod zidnih nosaca opterecenih u gornjem rubu, nije se mogla ustanoviti pojava kosih naprslina kako u stanju eksploatacije tako ni u stanju loma, ukoliko je glavna poduzna armatura provedena od oslonca do oslonca i na krajevima besprijekorno sidrena.

Otkazivanje nosaca koji je armiran punom glavnom poduznom armaturom, od oslonca do oslonca, a koja je besprijekorno usidrena u oslonackoj zoni, moze da nastupi usljed dostizanja granice tecenja u glavnoj armaturi ili usljed savladavanja cvrstoce betona na pritisak u oslonackim zonama

Kod zidnih nosaca sa objesenim teretom ustanovljeno je da prvo nastaju naprsline od savijanja u sredini polja, a zatim naprsline lucnog oblika koje se u pocetku javljaju u donjem podrucju, a zatim usljed istezanja armature i u gornjem podrucju.

Takodje je ustanovljeno da pri vecim opterecenjima, naprsline lucnog oblika javljaju do visina koja je priblizno jednaka rasponu nosaca. Ovo znaci da armaturu za vjesanje, kod ovakvih nosaca treba voditi do visine koja je priblizno jednaka rasponu nosaca.
Slika 6. Naprsline od savijanja

Kod visokih nosaca preko vise polja s opadanjem vitkosti L/d raste koncentracija u pritisnutoj zoni. Isto tako, smicuci naponi silaze vise u oslonacku zonu, tako da u tom podrucju glavni naponi imaju veci nagib.

Slika 7. Tok napona y

Na slici su prikazan tok napona y za slucajeve kad opterecenje djeluje na gornjem i donjem rubu za vitkost L/d = 1,5

Slika 8. Trajektorije naprezanja za djelovanje na zid s gornje i donje strane

Slika 9. Momenti u poljima visokog nosaca

Kod kontinualnih zidnih nosaca sa l /d 1, koji je opterecen ravnomjerno podjeljenim opterecenjem, momenti nad osloncima su po prilici dvostruko manji u odnosu na one koji bi se dobili za vitki nosac. U slucaju presjecnih sila razlike su neznatne. Razlike u momentima su te, sto je pritisnuta zona iznad oslonca visokog nosaca vise napregnuta, a time i vise deformisana u odnosu na presjek u polju.

Armiranobetonski zidni nosai moraju imati minimalnu debljinu "b" radi osiguranja bone stabilnosti (ovisi o: optereenju, odnosu l/h, o tome da li je nosa ukruen ploama na donjem i gornjem rubu ili stupovima, ili poprenim zidovima u podruju leaja). Zidni nosai su veoma osjetljivi na slijeganje oslonaca zbog svoje velike krutosti. Zidni nosai se proraunavaju kao povrinski nosai napregnuti u srednjoj ravnini.

VRSTE LOMOVA I ZADATAK DIMENZIONIRANJA AB. Zidni nosac moze otkazati na jedan od slijedecih nacina: - dostizanjem granice velikih izduzenja u glavnoj poduznoj armaturi, - dostizanjem cvrstoce betona na pritisak, odnosno drobljnjem betona u podrucju najvecih napona pritiska, koji uglavnom mogu da nastupe oslonackoj zoni - otkazivanjem spoja u zoni sidrenja glavne poduzne armature, - nepovoljnom preraspodjelom unutrasnjih sila prouzrokovanom razlicitim slijeganjem oslonaca kod staticki neodredjenih nosaca

DIMENZIONIRANJE NA MOMENT SAVIJANJA Momenti savijanja se razlikuju od onih za gredne nosae i razlika je vea to se poveava odnos h/l (momenti savijanja na leaju su neto manji, a u polju neto vei nego za gredne nosae). Nosivi mehanizam za prihvaanje momenata savijanja sastoji se od betonskog tlanog luka koji se formira u zidnom nosau (optereenom na gornjem rubu) i zatege koju ini glavna vlana armatura.

Slika 10. Nosivi tlacni luk

Potrebna vlana armatura za prihvat vlane sile izazvane momentom savijanja dobije se prema izrazu:

gdje je: Msd - raunski moment savijanja fyd=fyk/s raunska granica poputanja elika

Dobivenu armaturu treba smjestiti u polju na visini 0.15h, odnosno 0.15L kada je h > L.

Izrazi za krak unutarnjih sila:

Nad leajem kontinuiranog zidnog nosaa armatura se rasporeuje na visini 0.6h kada je: L/h < 1.0, a kada je 1.0 < L/h < 2.0, dijeli se na Asr=0.5(L/h-1.0)As na visini 0.2h i As-Asr na visini 0.6h.

Slika 11. Raspored armature nad leajem kontinuiranog nosaa

Minimalna povrina glavne armature u polju i nad leajem odreuje se po izrazu:

gdje je: fctm - srednja vlana vrstoa betona k=0.22...za h/L=0.4 k=0.20...za h/L=0.5 k=0.15..:za h/L>1.0 fyk - karakteristina granica poputanja elika. Zidni nosai kojih je visina h>L tretiraju se kao zidni nosai visine h=L. Minimalna debljina nosaa, da ne bi dolo do izboenja tlanog pojasa, odreuje se ovisno o optereenju i kakvoi betona. Za slobodno oslonjene nosae vrijedi: Asmin = kbhfct,m/fyk

Ogranienje maksimalne poprene sile za zidne nosae na dva leaja indirektno oslonjene po itavoj visini na ojaanja (stup, popreni zid), da ne bi dolo do raspucavanja sa irokim pukotinama od sila cijepanja, provodi se po izrazu: VSd,max 0.1bh0.85fcd

PRORACUN NA POPRECNE SILE

Istraivanja koja su proveli Leonhardt i Valther na zidnim nosaima oslonjenima na dva leaja pokazala su nain otkazivanja nosivosti nosaa optereenih na gornjem rubu. Dolazi do poputanja glavne vlane armature te se otvaraju, priblino, vertikalne pukotine koje doseu do tlanog ruba.

Slika 12.

Slom zidnog nosaa s otvorima.

Slika 13. Slom zidnog nosaa bez otvora optereenog s dvije sile

Slika 14. Slom zidnog nosaa prema F. Leonhardtu

Prema pravilniku minimalna armatura iznosi: - 0.25% betonskog presjeka za GA 240/360, - 0.20% betonskog presjeka za RA 400/500 i -0.15% betonskog presjeka za MA 500/550 U tlani pojas treba postaviti barem dvije ipke radi povezivanja vertikalne armature te pojaanja tlane zone. Ako optereenje djeluje na donjem rubu, vertikalnoj armaturi treba dodati jo armaturu za prijenos tog tereta u gornju zonu:

gdje je: g - stalno optereenje po jedinici duljine q - promjenjivo optereenje po jedinici duljine Asw - dodatna vertikalna armatura po jedinici duljine

ARMIRANJE ZIDNOG NOSACA Minimalni postotak armiranja uzdune i poprene armature na svakoj strani zida prema EC2 iznosi 0.075%, odnosno ukupni postotak armature u zidu u svakom smjeru mora biti vei od 0.15%. Razmak armature mora biti manji od dvije debljine zida ili 30 cm.

Slika 15 Uzduna armatura zidnog nosaa

Glavna poduzna armatura vodi se od oslonca do oslonca i tamo efikasno sidri.

Sipke poduzne armature ravnomjerno se rasporedjuju na visini 0,15 do 0,20d (za d<l) odnosno 0,15 do 0,20l (za d>l) do donjeg ruba. Duzina sidrenja glavne armature odredjuje se tako da ta armatura na unutarnjem rubu oslonca preuzme 80% maksimalne sile. Pri armiranju treba birati tanje sipke koje su povoljnije sa stanovista ogranicenja sirine naprslina kao i u pogledu potrebne duzine sidrenja

Armatura za vjesanje
Kod visokostjenih nosaca koji su optereceni sa donje strane potrebno je predvidjeti odgovarajucu armaturu za vjesanje koja ce sa dovoljnom sigurnoscu prenijeti to opterecenje u gornji dio nosaca. U opterecenja koja djeluju u donjem djelu nosaca ubrajamo sva opterecenja koja djeluju u zamisljenom polukrugu izmedju oslonaca.

Slika 16. Zidni nosac opterecen sa donje strane

U slucaju indirektno opterecenih nosaca potrebno je, u podrucju djelovanja opterecenja predvidjeti armaturu za vjesanje

Slika 17. Indirektno opterecen zidni nosac

Oslonacka sila zida I (koji je indirektno oslonjen), prenosi se preko kosih pritisnutih dijagonala betona na donji dio zida II (koji je indirektno opterecen) Zbog toga i zidu II potrebna je dodatna armatura od vertikalnih vilica, koje imaju zadatak da preuzmu oslonacku silu i prenese je na gornji dio zida II.

Vilice u zidnom nosacu II postavljaju se u blizini prikljucenja zida I i provode se do gornjeg ruba ako je dl, odnosno do visine jednake rasponu ako je d>l.
Ukoliko se radi o vecem opterecenju od zida I tada se armatura za vjesanje moze konstruisati od vertikalnih vilica i kosih sipki. Kose sipke su pod nagibom 40 do 50 prema horizontali sa precnikom savijanja najmanje 20. Tim sipkama ne treba povjeravati vise Od 60% ukupnog opterecenja.
Slika 18. Armatura od kosih sipki

Slika 19. Sudar dva zidna nosaca

Kod indirektno oslonjenih nosaca, prenos oslonackih sila vrsi se pretrzno preko kosih pritisnutih dijagonala u donjoj trecini visine nosaca. Prema trajektorijama glavnih napona zatezanja u zoni prenosenja opterecenja zida I, pojavljuju se kose naprsline ciji nagib prema horizontali iznosi 50 I tih razloga u oslonackom podrucju (zid I) potrebno je predvidjeti i pop. Armaturu, koja moze biti od horizontalnih, vertikalnih iili kosih vilica unutar postojece konstruktivne armature nosaca.

Slika 20. Kose naprsline u zoni prenosenja opterecenja zida I

UTICAJ VELICINE ZIDNOG NOSACA NA NJEGOVU NOSIVOST I DUKTILNOST

Razmatrano je 5 velicina armiranobetonskh zidnih nosaca.

Nosaci imaju konstantnu sirinu. Visina nosaca varira od 0,625m do 10m. Odabrane su tri vrste betona prema njegovoj kvaliteti (C25/30, C35/40 i C50/60). Postotak armiranja za svaku klasu betona =0,15%, =0,825% i =1,5%. Veza izmedju betona i armature je potpuna. Nosaci su optereceni koncentriranom silom u sredini raspona koja je nanosena sve do sloma.
Slia 21. Nosac opterecen konc. Silom u sredini raspona

Ec modul elasticnosti betona v - Poissonov broj ft vlacna cvrstoca fc tlacna cvrstoca Gf energija sloma usvojena je granica popustanja fy = ft = 500MPa

Rezultati sloma pokazuju dva tipicna oblika sloma zidnih nosaca

a) b)

Slika 21.

Za relativno slabo armirane nosace s postotkom armiranja od 0,150% neovisno o klasi betona, dolazi do popustanja armature s relativno duktilnim ponasanjem nosaca. Do konacnog sloma dolazi u tlacnom podrucju kada se vertikalna pukotina od savijanja prosiri do gornjeg tlacnog podrucja nosaca tako da do sloma dolazi kada je tlacna cvrstoca betona prekoracena. Za vece postotke armiranja (0,825 % i 1,500%), neovisno o razredu betona, dolazi do relativno krhkog loma. Zbog prekoracenja vlacne cvrstoce u podrucju max. glavnih vlacnih deformacija pukotina koja se formira u podrucju lezaja pod uglom od priblizno 45 siri se prema mjestu nanosenja opterecenja(gornje tlacno podrucje), sto uzrokuje relativno krhki oblik sloma.

Slika 22. Utjecaj velicine nosaca na nosivost

Na predhodnim slikama prikazana je nosivost u funkciji visine nosaca za sve klase betona i za sve postotke armiranja.

Bez obzira na kalsu betona ili postotak armiranja nosivost nosaca sa porastom njegove visine se smanjuje, sto je posebno izrazeno u rasponu visine nosaca od 0,80 dp 2,00m
Nosaci s h>2,0 koji imaju slom po betonu pokazuju znacajniji uticaj velicine na nosivost. Ako se npr. dimenzija poveca s h=2,0m na h=5,0m dakle s faktorom povecanja 2,50, relativna nosivost smanji se sa priblizno 0,8 na 0,7 (za 14 %). Nosivost nosaca koji imaju duktilni slom prije svega ovisi o postotku armiranja, dok nosaci koji imaju posmicni slom nosivost zavisi od karakteristika betona.