PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA

Tamara Miljevi, mag.psych.

to je psihologija obrazovanja?
Grana psihologije (psihologijska disciplina) koja istrauje i prouava psiholoku stranu procesa odgoja i obrazovanja Prema kriteriju dobi razlikujemo: Psihologija obrazovanja djece Psihologija obrazovanja mladih Psihologija obrazovanja odraslih Psihologija obrazovanja osoba trede ivotne dobi

 Prema kriteriju koji uzima u obzir mjesto realizacije odgojno-obrazovnog rada razlikujemo: Psihologija nastave Psihologija izvannastavnih aktivnosti

KOGNITIVNI RAZVOJ DJETETA

Piagetova teorija kognitivnog razvoja

Kognitivni razvoj usmjeren je prema razumijevanju i osmiljavanju vanjskog svijeta Dva su temeljna procesa u podlozi kognitivnog razvoja: Proces maturacije bioloko sazrijevanje organizma i ivanog sustava Aktivnost djeteta i njegovo djelovanje na vanjski svijet

 Razvojni zadatak prilagodba okolini Glavni mehanizmi uspjene prilagodbe djeteta na vanjski svijet su: Asimilacija proces kojim se novi podaci iz okoline ukljuuju u ved postojede misaone sheme Akomodacija - proces kojim se postojede sheme mijenjaju u skladu s novim informacijama Proces suoavanja sa novim informacijama dovodi do mentalne neravnotee Ekvilibracija proces uspostave ravnotee kako bi se osigurala uravnoteenost misaonih procesa

Stupnjevi kognitivnog razvoja

1. 2. 3. 4. Senzomotoriko razdoblje (0-2.g) Predoperacijsko razdoblje (2-7.g) Razdoblje (stupanj) konkretnih operacija (7-11.g) Razdoblje (stupanj) formalnih operacija (12 +)

Senzomotoriko razdoblje
Uroena refleksna ponaanja s kojima se dijete raa U ovom razdoblju uenje je uglavnom sluajno Glavni napredak u ovom razdoblju je stalnost objekta dijete shvada da predmeti postoje neovisno jesu li trenutno u njegovom vidokrugu

Predoperacijsko razdoblje
Razvoj govora i stjecanje pojmova Konkretnost dijete je usmjereno na razmiljanje o prisutnim predmetima ili onima koji su povezani s trenutnom situacijom Ireverzibilnost nemogudnost logikog povezivanja uzajamno ovisnih predodaba
npr. Ako etverogodinjeg djeaka pitate: Ima li brata? , on odgovara: Da. Moda de dodati: Zove se Ivan.. Upitate li istog djeaka ima li Ivan brata, najvjerojatnije de redi da nema.

 Egocentrizam dijete se ponaa kao da svi oko njega znaju ili vide to i ono Centracija usmjeravanje na samo jedan aspekt situacije
npr. Pri usporedbi dva niza kocaka, dijete de izjaviti da ima vie kocaka u onom redu u kojem su vie razmaknute

Ovisnost o percepciji - usmjerenost na percepciju trenutnog stanja

Npr. u zadatku prelijevanja vode iz iroke u usku au, malo dijete koje je vidjelo samo postupak prelijevanja redi de da je koliina tekudine u posudama jednaka. Meutim, kada vidi da je tekudina u visokoj ai, promijeniti de miljenje da je u toj ai i vie tekudine

 Transduktivno prosuivanje nemogudnost meusobnog povezivanja i usporeivanja poznatih pojmova

Npr. ako su na stolu 4 jabuke i 6 kruaka dijete moe tono odgovoriti na pitanje ega ima vie. No ako ga dalje pitamo: ega ima vie, kruaka ili voda? ono de ponovno odgovoriti: Kruaka.

Naelo (princip) konzervacije

Stupanj konkretnih operacija

Sposobnost klasifikacije predmeta i objekata Reverzibilnost miljenja Decentracija Neovisnost o percepciji Gubi se i egocentrizam Logiko razmiljanje je sve ede

Stupanj formalnih operacija (12+)

Dijete moe zamiljati hipotetske situacije sluedi se apstraktnim pojmovima Proporcionalno miljenje razmatranje omjera
Npr. zadatak sa dva vozila koja su istodobno krenula s istog mjesta pri emu treba procijeniti koliko de prije stidi na odredite ono vozilo koje je vozilo dvostruko bre od drugog vozila

Analogijsko miljenje shvadanje znaenja poslovica

Npr. Ne treba plakati nad prolivenim mlijekom.

SOCIJALNI I EMOCIONALNI RAZVOJ DJETETA

Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja

Faza
1 2 3 4

Dob
0-1 1-3 3-6 6-12

Sredinji konflikt
povjerenje nepovjerenje autonomija sram i sumnja inicijativa - krivnja marljivost inferiornost

Implikacije za optimalni razvoj

razvoj opde sigurnosti i povjerenja u druge razvoj osjedaja autonomnosti i samopouzdanja razvoj inicijative u istraivanju i manipuliranju okolinom doivljavanje uspjeha i prepoznavanje napretka

5
6

12-18
18-25

identitet konfuzija identiteta

intimnost - izolacija

postizanje stabilnog i zadovoljavajudeg osjedaja identiteta

razvoj sposobnosti odravanja bliskih osobih odnosa

7
8

25-65
65 +

generativnost stagnacija
integritet - oaj

interes za dobrobit drugih i ovjeanstva u cjelini

prilagoavanje starenju s osjedajem zadovoljstva zbog prolosti

Srednje djetinjstvo (6.-12.g)

U niim razredima osnovne kole grupe vrnjaka formiraju se po spolu Grupe djeaka obino su vede i orijentirane su na sportske aktivnosti Grupe djevojica su obino manje i usmjerene na socijalnu interakciju Djevojice obino imaju bliskije meusobne odnose nego djeaci (Hartup, 1989).

 No, u estom razredu uenici formiraju mjeovite grupe Kod djeaka se cijeni fizika agresivnost, hrabrost, sportski duh Kod djevojica se cijeni privlanost, popularnost, optimizam, prijateljsko raspoloenje, smisao za humor na vlastiti raun Djeca koja su neprihvadena od strane vrnjaka ede naputaju kolu, odaju se delikventnom ponaanju, imaju vie emocionalnih problema Najizloenija su odbaena djeca koja su ujedno agresivna ili povuena

Samopoimanje (pojam o sebi)

1) Znanje o sebi znanje o dobi, spolu, teini, visini, nacionalnosti, osobinama linosti i sl. 2) Oekivanja od sebe ideje o onome to bismo mogli (oekivano ja) ili eljeli biti (idealno ja) 3) Vrednovanje sebe u pozitivnim ili negativnim terminima (samopotovanje) Akademsko (kolsko) samopoimanje miljenje djeteta o sebi kao ueniku

Samopotovanje i kolski sustav

Cilj obrazovanja razvoj zrele linosti koja je u stanju uspostaviti stabilne odnose sa drugima Lo kolski uspjeh izjednaava se s loom opdom vrijednosti uenika Biti lo uenik znai biti i loa osoba Slika o sebi najvie je pod utjecajem roditeljskog odgoja, ali znaajnu ulogu imaju i uitelji i nastavnici (udina-Obradovid i Teak, 1995)

Adolescencija (13.-22.g)
Vrijeme provedeno s prijateljima se znaajno povedava Adolescenti koji imaju zadovoljavajude i skladne odnose sa vsojim vrnjacima imaju i vede samopotovanje, manje su usamljeni, bolje socijalne vjetine, bolji kolski uspjeh Povedava se bliskost i lojalnost meu prijateljima

Razvoj identiteta
Kriza identiteta etiri kategorije adolescenata: 1) Difuzija identiteta nema jasnog izbora 2) Zakljuenje identiteta prerano formiran identitet nna temelju izbora svojih roditelja 3) Mirovanje identiteta eksperimentiranje bez konane odluke 4) Ostvarenje identiteta vlastite odluke i izbori

Roditeljski postupci i razvoj djeteta

Stil
autoritarni

Ponaanje roditelja
distancirani ne objanjavaju pravila vrednuju konformizam daju djeci potpunu slobodu imaju malo oekivanja i zahtjeva od djece vrsti ali brini objanjavaju razloge postavljenih pravila dosljedni visoka oekivanja

Osobine djeteta
nezadovoljno povueno brine kako udovoljiti roditejima nezrelo ima slabu samokontrolu zabrinuto i nesigurno samopouzdano visoko samopotovanje sigurno u sebe spremno prihvatiti rizik

permisivni

autoritativni

INDIVIDUALNE RAZLIKE MEU UENICIMA

Inteligencija
Sposobnost uspjenog snalaenja jedinke u novim situacijama Charles Spearman - generalna mentalna sposobnost (g-faktor) te specifina mentalna sposobnost (s-faktor) Cattell - dvije vrste inteligencije: Fluidna inteligencija pod utjecajem nasljea, kulturalno nepristrana Kristalizirana inteligencija pod utjecajem kulture i iskustva.

 Howard Gardner - teorija multiplih inteligencija

Mjerenje inteligencije
Alfred Binet i Theodore Simon 1904. prvi test inteligencije Pojam mentalne dobi Wiliam Stern kvocijent inteligencije (IQ) omjer mentalne i kronoloke dobi

Inteligencija nasljee ili okolina

Korelacija izmeu rezultata na testovima inteligencije najveda je kod najbliih srodnika Kod jednojajanih blizanaca (koji u potpunosti dijele genetsko naslijee) ta korelacija iznosi 0.82 Kod dvojajanih blizanaca koeficijent korelacije iznosi 0.59 I naslijee i okolina djeluju na razvoj inteligencije samo u razliitom varijabilitetu
Npr. izrazito nepovoljna okolina djelovat de snanije od djetetovog uroenog potencijala Ukoliko postoji barem minimalan doprinos okoline, nasljee de se pokazati jaim

Inteligencija i kola
IQ pozitivno korelira s akademskim postignudem Uenik koji ima vedi IQ postidi de bolji kolski uspjeh i vie obrazovanje Inteligentniji uenici ue bre i lake, bolje se snalaze u novim situacijama kolovanje takoer utjee na povedanje kvocijenta inteligencije pozitivan utjecaj kole na percepciju, pamdenje, klasifikaciju i uporabu jezika

Kognitivni stilovi
Nain na koji ljudi percipiraju i organiziraju informacije iz svijeta oko sebe Ovisni o polju teko razlikuju podraaj od okoline, teko uoavaju detalje Neovisni o polju bolje razlikuju podraaj od okoline , na njihovu percepciju slabije djeluju promjene konteksta Miljenje i stvovi ovisnih o polju vie su pod utjecajem miljenja drugih ljudi

Osobine uenika ovisnih i neovisnih o polju

UENICI OVISNI O POLJU bolje ue u socijalnom okruenju UENICI NEOVISNI O POLJU trebaju pomod u uenju materijala s drutvenim sadrajem

bolje pamte informacije vezane uz druge ljude

vie ih pogaa kritika tee ue nestrukturirane materijale prihvadaju zadanu organizaciju materijala i ne mogu je promijeniti trebaju jasnu pouku kako rjeavati probleme zahtijevaju izvana definirane ciljeve i nagrade

pouavanje kako koristiti kontekst u razumijevanju socijalnih situacija

manje ih pogaa kritika na svoj nain oblikuju nestrukturirane materijale analiziraju i reorganiziraju zadane materijale mogu rjeavati probleme bez uputa i poduka sami definiraju ciljeve i nagrade

Refleksivnost refleksivni pojedinci paljivo razmatraju ponuene alternative i onda odabiru odgovor Impulzivnost impulzivni pojedinci vrlo brzo odabiru odgovor, izvravaju zadatke brzo i s pogrekama

Kreativnost
Mentalni proces kojim osoba stvara nove ideje ili produkte ili kombinira postojede ideje i produkte na nain koji je za nju nov. Dva su temeljna pristupa razumijevanju kreativnosti: Kreativnost kao osobina konvergentna i divergentna produkcija Kreativnost kao vjetina - koja se moe uvjebavati i poticati razliitim programima

Odnos kreativnosti i inteligencije

Testovi divergentne produkcije u niskoj su korelaciji sa testovima inteligencije (r=0.20) Dakle, oni koji postiu niske rezultate na testovima inteligencije postiu i niske rezultate na testovima kreativnosti Oni koji postiu visoke rezultate na testovima inteligencije postiu raspon od niih do najviih rezultata na testovima kreativnosti Prosjena inteligencija je nuan ali ne i dovoljan uvjet za kreativnost

Mjerenje kreativnosti
Uputa: Na slici pred vama je plastina aba, djeja igraka. Ovakva aba moe se kupiti u dudanu za dvadesetak kuna. Dugaka je 15 cm a visoka 10 cm. Teka je 150 grama. Na praznom prostoru na stranici napiite najpametnije, najzanimljivije i najneobinije naine koje moete smisliti za promjenu ove igrake tako da djeci bude jo vede zadovoljstvo igrati se s njom. Ne brinite se oko cijene promjene. Mislite samo na to to de igraku uiniti boljom.

Osobine linosti Anksioznost

Najedi izvor anksioznosti je strah od neuspjeha Ispitna anksioznost povezana je sa loijim rezultatima na testovima i usmenom ispitivanju Anksiozni uenici najloije rezultate postiu usmeno, kod teih i sloenijih zadataka

 Dvokomponentni model ispitne anksioznosti: Neodgovarajudi kognitivni procesi Poviena pobuenost autonomnog ivanog sustava

Kako smanjiti ispitnu anksioznoat kod uenika

Izbjegavati vremenski pritisak Dati ueniku povratnu informaciju o tome to je dobro uinio a to ne Naglasiti da je ispitivanje prilika za uvid u napredovanje uenika a ne njegove sposobnosti Koristiti predispitivanja kako bi se uenici mogli naviknuti na neuspjeh Poduiti uenika vjetinama suoavanja sa stresom

Ekstravertiranost - introvertiranost
U osnovnoj koli ekstravertirana djeca su obino i bolji uenici No, u srednjoj koli i na fakultetu introvertirani uenici postiu bolje rezultate Osnovna kola naglasak na grupnom radu Ekstravertirani uenici vie vole nestrukturirano gradivo a introvertirani strukturirano gradivo Najbolji uenici obino su introverti s visokim stupnjem inteligencije

Suoavanje sa stresom zbog loe ocjene

Strategije suoavanja s neuspjehom: Usmjerene na rjeavanje problema Usmjerene na smanjenje neugodnih emocija

Uenici koji koriste strategije usmjerene na rjeavanje problema imaju unutranji lokus kontrole, viu motivaciju za postignudem i bolji kolski uspjeh

UENJE

Bihevioristiki pristupi uenju

Ivan Petrovi Pavlov klasino uvjetovanje

Generalizacija podraaj slian UP izaziva UR

Npr. uenik koji se nauio bojati testa iz matematike poinje se bojati testa iz fizike ili kemije

Diskriminacija razlikovanje podraaja

Npr. uenik pokazuje strah samo na testovima iz matematike a u ostalim nastavnim podrujima bez strahs iznosi svoje miljenje i stavove

Gaenje uvjetovane reakcije

Npr. manja je mogudnost neuspjeha i straha ukoliko uenik na nekoliko uzastopnih isoita dobije povratnu informaciju o uratku a ne negativnu ocjenu

John B. Watson- kondicioniranje emocija eksperiment s malim Albertom

Operantno (instrumentalno) uvjetovanje Edward Lee Thorndike zakon efekta B.F. Skinner potkrjepljenje: Primarna potkrjepljenja (npr. hrana) Sekundarna potkrjepljenja : a) Socijalna potkrjepljenja b) Potkrjepljivake aktivnosti c) Simbolika potkrjepljenja

 Premackovo naelo poeljnije aktivnost moe biti potkrjepljenje za manje poeljnu aktivnost Potkrjepljenja mogu biti: Pozitivna povedavaju estinu ponaanja jer dovode do eljenih i ugodnih posljedica Negativna povedavaju estinu ponaanja zbog uklanjanja neugodne posljedice (ponaanja kojima izbjegavamo neugodu) Kazna - smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponaanja: Zadavanje neugodnih podraaja Uskradivanje ugodnih podraaja

Raspored potkrjepljenja i kanjavanja

1. 2. 3. 4. U pravilnim vremenskim intervalima Nakon tono odreenog broja reakcija U nepravilnim intervalima Nakon sluajnog broja reakcija

Panja u nastavi: kako usmjeriti i zadrati uenikovu panju?

Koritenje zapovjednih izriaja (Pazite!; Ovo je vano!) Mijenjanje jaine glasa ili poloaja tijela nastavnika Upotreba emocionalno obojenih podraaja (npr. ala na poetku sata ili digresija) Novo gradivo predavati kada su uenici odmorni Mijenjanje aktivnosti tijekom sata (panja na istom materijalu 15-20 min) Povezivanje grae sa praktinom primjenom u ivotu

Socijalne teorije uenja: opservacijsko uenje

Direktno modeliranje
npr. uenica u prvom redu pie slovo na isti nain kao i uitelj

Simboliko modeliranje
npr. uenici se poinju ponaati kao njihovi omiljen likovi iz filmova ili serija

Sintetizirano modeliranje
npr. dijete se penje na stolac kako bi otvorilo kuhinjski ormarid jer je vidjelo brata kako pomodu stolca uzima knjigu sa police te majku kako otvara kuhinjski ormarid

Apstraktno modeliranje
npr. uenik zakljuuje o redoslijedu pridjeva i imenica u reenici opaajudi primjere razliitih reenica

Opservacijsko uenje: vikarijsko uenje

Vikarijsko uenje je uenje promatrajudi kako su drugi nagraeni ili kanjeni za svoje ponaanje esto su u razredu dobri uenici nagraeni za svoje ponaanje Uenici koji se loe ponaaju vide kako se rad nagrauje Uenici u razredu ne ue samo na temelju onoga to uitelj govori ved i na temelju njegovog ponaanja

Proces opservacijskog uenja

Usmjeravanje panje na model (uitelja) Zadravanje demonstracija ponaanja koje je potrebno nauiti Reprodukcija usklaivanje ponaanja uenika sa prezentiranim ponaanjem Motivacija oekivanje pohvale i nagrade

Opservacijsko uenje u koli

Ponaajte se prema uenicima onako kako biste eljeli da se i oni ponaaju Modelirajte uenicima vjetinu koju elite da naue; za vrijeme modeliranje opisujte to radite Prije nego uenici ponu uvjebavati neku vjetinu, omogudite im grupno uvjebavanje vodedi ih kroz primjere Koristite vikarijsko potkrjepljenje (npr. smjeko, zvjezdica i sl.)

MOTIVACIJA

Motivacija je sve ono to te tjera da pone. Navika je ono to te tjera da nastavi.

Anonimni autor

Zadatak
Razmislite o tome to vas motivira u svakodnevnom ivotu. Zapiite motive.

to je motivacija?
Motivacija je stanje u kojem smo iznutra pobueni nekim potrebama, porivima, eljama ili motivima na odreeno ponaanje usmjereno prema postizanju cilja (Petz, 1992).

Teorija potreba (nagona) Abrahama Maslowa

Motivacija za uenje
Opda motivacija za uenje tenja za usvajanjem znanja i vjetina iz razliitih podruja Specifina motivacija za uenje tenja za usvajanjem sadraja u odreenom kolskom predmetu ili podruju

Teorija oekivanja
Motiv za postignudem tenja da zadatak obavimo to bolje moemo Ukljuuje dvije dimenzije: Tenju za postizanjem uspjeha Tenju za izbjegavanjem neuspjeha

Motiv za postgnudem= tenja za uspjehom - tenja za izbjegavanjem neuspjeha

 Oekivanje uspjeha odreeno je s tri initelja: Prethodno iskustvo u slinim situacijama Tumaenje uzroka prethodnog uspjeha ili neuspjeha Percepcija teine konkretnog zadatka Za motivaciju vana je i procjena vrijednosti i smislenosti zadatka koja je odreena uenikovim irim socijalnim i kulturalnim kontekstom

Teorija socijalne kognicije

Albert Bandura Samodjelotvornost (samoefikasnost) uvjerenje da smo svojim postupcima u stanju ostvariti eljeni cilj Ova se uvjerenja ne generaliziraju ved se svaki put iznova grade u odnosu na konkretan zadatak ili situaciju U stvaranju ovih uvjerenja vana su potkrjepljenja koja dobivamo od kljunih osoba (oblik povratne informacije o naoj sposobnosti)

Kako poticati samodjelotvornost u koli?

Odravanje razmjerno visokih oekivanja o postignudu Davanje povratnih informacija o ostvarenom uspjehu Poticanje uvjerenja kako su spososbnosti promjenjive i mogu se promijeniti uz odreen trud Davanje raslanjenih povratnih informacija o uspjenosti Smanjiti javno obznanjivanje rezultata kako uenici sa slabijim rezultatima ne bi uvrstili osjedaj niske samodjelotvornosti

KAKO POVEDATI MOTIVACIJU?

Motivacija za postignudem
Uiti uenike natjecanju sa samim sobom (usporedba rezultata istog uenika) Koristiti suradniko uenje Nauiti uenike da dijele zadatke na manje dijelove Davati zadatke primjerene teine i povezati ulaganje napora sa uspjehom Ne izjednaavati sposobnost s osobnom vrijednodu

Oekivanje uspjeha
Pozitivna oekivanja Uenicima dati dovoljno vremena za odgovor
Uitelji due ekaju odgovor od uenika od kojih imaju visoka oekivanja

Izbjegavati nepotrebno naglaavanje razlika u uspjehu meu uenicima

Podjela uenika u grupe prema uspjenosti i razliit tretman

Jednako se ponaati prema svim uenicima

Poticanje oekivanja uspjeha kod loih uenika

Razvijati vjetine pomodu smislenih zadataka Tretirati svakog loeg uenika kao osobu za sebe Povezati uspjeh s ulaganjem truda Staviti naglasak na pomod a ne na suosjedanje
Svakom ueniku treba zadavati zahtjevne zadatke ali takve u kojim auz trud i pomod moe uspjeti

Omoguditi ueniku javni uspjeh

loim uenicima povremeno treba omoguditi da pred drugima u razredu postignu uspjeh u nekom zadatku

Motivacija i ciljne orijentacije

Usmjereni na uenje skloni birati tee i izazovne zadatke ne odustaju kada naiu na prepreku Usmjereni na izvedbu biraju lake sadraje, brinu o tome koju de ocjenu dobiti brzo odustaju kada naiu na prepreke

koriste metakognitivne i samoregulirajude strategije uenja

svoje sposobnosti procjenjuju visokima uiteljica je osoba koja moe pomodi i dati korisne informacije

ne koriste ove strategije uenja

svoje sposobnosti procjenjuju niskima uiteljicu vide kao suca koji ih usporeuje s drugima

Ekstrinzina i intrinzina motivacija

Ekstrinzina motivacija odnosi se na motivaciju koja svoj izvor ima izvan uenika
Npr. dobar rezultat na testu, ocjene, uiteljska pohvala, diploma, medalja

Intrinzina motivacija je odgovor na unutarnje uenikove potrebe

Npr. radoznalost, potreba za znanjem, osjedaj kompetencije, rasta i razvoja

Kako povedati ekstrinzinu motivaciju?

Nagraivanje uenika (ocjene i pohvale) Jasne povratne informacije
Povratna informacija mora biti jasna, specifina i dana neposredno nakon obavljenog zadatka Negativne povratne informacije mogu biti motivirajude samo ako su usmjerene na ono to je uenik uinio (ne na sposobnosti) i ako se daju u kombinaciji sa pozitivnom informacijom

Neposredne i este povratne informacije

Bolje su male i este pohvale i nagrade nego velike i rijetke Povezivati pohvalu ili ocjenu sa uratkom ili zadatkom

Kako povedati intrinzinu motivaciju?

Prilagoavanje onoga to se ui uenikim interesima (zanimljiv sadraj povezan s onim to se ui) Uvoenje novosti i raznolikosti u nastavu (npr.
raunala)

Aktivno sudjelovanje uenika i brze povratne informacije (igranje uloga, simulacije) Poticanje radoznalosti (aktivnosti koje ukljuuju
neoekivanost, iznenaenje)

Povezivanje onoga to se ui sa osobnim ivotom uenika Pomaganje uenicima da sami postave svoje ciljeve

Kako nagraivati zalaganje i napredak?

Pohvaljivati uenike
pohvale treba ede upudivati mlaim uenicima i loijim uenicima pohvala je djelotvorna ako je specifina i vezana uz odreeno ponaanje ili aktivnost (kontigentna)

Nauiti uenike samopohvalama

usporeivati se sam sa sobom nagraditi se nakom aktivnodu koju uenik voli

UPRAVLJANJE RAZREDOM I DISCIPLINA

Strukturna obiljeja razreda

Veliina razreda Heterogenost uenika u razredu Fiziki prostor
Vidljivost Dostupnost Distraktibilnost

Primjeri rasporeda klupa u razredu

Prednosti i nedostatci razliitih naina sjedenja u razredu

NAIN SJEDENJA KLUPE U REDOVIMA PREDNOSTI oteano brbljanje panja na zadatku individualan rad dobra vidljivost uenika, uitelja i ploe rad u grupi rad u grupi razmjena materijala i pribora za rad NEDOSTATCI otean rad u grupi i pradenje nastave u zadnjim redovima smanjena kontrola uenika mogudnost brbljanja veda mogudnost brbljanja slabija vidljivost ploe

KLUPE U POLUKRUGU

SKUPINE PO NEKOLIKO KLUPA

PRAVILA, PRAVILA...

Zadatak
Poetak je kolske godine. Uenicima elite postaviti pravila rada na vaem satu (u vaoj uionici). Napiite koja bi to pravila bila.

kolska pravila
Jasno definirati pravila Usaglasiti pravila u razredu sa pravilima u koli Objasniti zato je svako pravilo potrebno Navesti pravila u pozitivnim terminima
Npr. umjesto pravila Nedemo kasniti na sat bolje je koristiti Dolazit demo na vrijeme na nastavu.

Odabrati manji broj pravila (5-7) Ukljuiti uenike u donoenje pravila

Uzroci kolske nediscipline

Bioloke osobine djeteta
npr. slabija mentalna razvijenost, impulzivnost, agresivnost

Emocionalni problemi djeteta

Npr. nezadovoljene potrebe za pripadanjem i prihvadenodu

Neka obiljeja situacije u koli

Loe upravljanje razredom Loi meuodnosi zaposlenika kole Autoritarni stil Nedovoljno jasna pravila Slaba suradnja kole s roditeljima Neureenost kolske zgrade i okolia

Ostvarivanje discipline
Naelo najmanje intervencije (Wolfgang, 1995).
KORAK 0 1 POSTUPAK prevencija neverbalni znakovi PRIMJENA dinaminost nastave, poticanje interesa, entuzijazam uitelja Bojan kasni sa zadatkom; uitelj se naginje prema njemu

2
3 4 5 6

pohvala ispravnog ponaanja

pohvala drugih uenika izravni zahtjev ponavljanje zahtjeva posljedice

Bojane, ujem da si rad u gipsu predao meu prvima

vidim da je vedina pri karaju rada: odlino! Bojane, molim te pouri. Bojane, vano je da zavri na vrijeme. nakon nastave Bojan ostaje 15 min i zapoinje novi zadatak kako bi sutra dobio na vremenu

BATINA JE IZALA IZ RAJA. JE LI?

Koliko je kazna djelotvorna?

Kazna je najede samo privremeno djelotvorna i obino sprjeava ponaanje samo u prisustvu osobe koja kanjava Bolje je koristiti kaznu uskradivanjem nego kaznu zadavanjem Kazna mora odmah uslijediti nakon nepoeljnog ponaanja Discipliniranje potkrjepljenjem kobmbinacija nagrade i kazne

 Konano, kazna bi trebala smanjiti pojavnost nepoeljnog ponaanja Ponekad se nepoeljno ponaanje ponovno javlja najede zbog: Panje uitelja (bolje bilo kakva panja nego nikakva) Panje uenika (zabava) Razbijanje dosade

UENICI S POSEBNIM POTREBAMA

Tko su djeca s posebnim potrebama?

Dijete s posebnim potrebama je svako dijete koje se razlikuje od prosjenog djeteta u odreenoj drutvenoj i kulturnoj zajednici u: senzornim sposobnostima (otedenja vida i sluha) komunikacijskim sposobnostima (tekode u uenju, govorne smetnje) intelektualnim spososbnostima (panja, pamdenje, opaanje, zakljuivanje, rjeavanje problema) socijalnom ponaanju i emocionalnom doivljavanju tjelesnim osobinama

Smetnje vida (slabovidni uenici)

Slabovidni uenici trebaju sjediti blie uitelju/nastavniku U uionici ne smije biti opasnih prepreka Slabovidnost valja uzeti u obzir pri radu ali ona ne smije biti izgovor za slabo postignude Potreban materijal valja stavljati na isto mjesto kako bi ga uenik/ca lake dohvatio/la

Smetnje sluha
Uenici sa smetnjama sluha trebali bi sjediti to blie uitelju/nastavniku Kada daje upute, uitelj treba biti okrenut razredu Govoriti u kradim reenicama Najbitnije dijelove gradiva mogude je prikazati uz pomod prozirnica Ponoviti najbitnije dijelove gradiva U razredu osigurati potivanje pravila da jedna osoba govori a druge sluaju

Govorne smetnje (mucanje)

Usmjeriti se na sadraj onoga to govore a ne na izgovor Ne proglaavati ih mucavcima Ne dopustiti da mucanje bude izgovor za loe postignude Zadavati vie pismenih zadataka Omoguditi im da vie govore u situacijama koje im stvaraju manje potekoda kako bi ojaali samopouzdanje i prenijeli ga na ostale situacije

Mentalna retardacija
Klasifikacija mentalne retardacije: Laka mentalna retardacija (IQ 55-70) Umjerena mentalna retardacija (IQ 40-55) teka mentalna retardacija (IQ 20-40) Najtea (duboka) mentalna retardacija (IQ <20)

Mentalna retardacija
Naglasak na stjecanju temeljnih vjetina Omoguditi uenje i uvjebavanje na konkretnim primjerima Gradivo podijeliti u manje cjeline, kratke upute za rad este povratne informacije Dati vie vremena za obavljanje zadatka Ne treba im pomagati u stvarima (zadacima) koje sami mogu izvesti

Tekode u uenju
Specifine smetnje u psihikim procesima koje onemoguduju razumijevanje i upotrebu jezika Smetnje u govoru, itanju, pisanju ili raunanju U populaciji kolske djece ima oko 5% djece s takvim tekodama etiri puta ede u djeaka nego u djevojica Ta djeca nisu mentalno zaostala, senzorno otedena niti imaju emocionalne smetnje

Model tekoda u uenju

RAZVOJNE TEKOE Smetnje panje / smetnje u miljenju i pamenju / tekoe u govoru / perceptivne i motorne smetnje

TEKOE U KOLSKOM UENJU

u itanju (disleksija) /u pisanju (disgrafija) /u izraavanju (afazija) / u raunanju (diskalkulija)

Disleksija
Termin koji se koristi za smetnje itanja povezane s neurolokim initeljima koji dovode do tekoda u primanju i obradi vidnih podraaja u SS-u. Takva djeca : Tekode u povezivanju slova i glasa Zamjenjuju slina slova u itanju (b i d, u i n) Ne izgovaraju slova na kraju rijei, dodaju slova koja ne postoje u rijei Pogaaju rijei

uveni dislektiari

Disgrafija
Takva djeca: Imaju nezgrapan i neitak rukopis Izostavljaju slova i zamjenjuju slova u rijei Zrcalno pismo za neka slova i brojke (s, z, e, 3, 1..) Piu rijei zajedno

Pisani uradak uenika s disgrafijom

Kako pomodi uenicima s tekodama u uenju

to ranije prepoznati smetnju koja dovodi do tekoda u uenju Prilagoditi zadatke tako da omogudavaju postizanje poetnog uspjeha Zadavati krade zadatke i koristiti neposredne povratne informacije Provjeravati razumijevanje gradiva Dati dovoljno vremena za odgovor

Hiperaktivnost i poremedaj panje

Osnovna karakteristika poremedaja je postojanje konstantnog poremedaja panje i/ili hiperaktivnosti impulzivnosti U populaciji kolske djece 3-10% hiperaktivne djece ede u djeaka nego u djevojica (9:1, 4:1) Jedna od najrairenijih smetnji koja se obino uoava polaskom djeteta u kolu

Kako pomodi hiperaktivnim uenicima

o Razdijelite gradivo u manje cjeline o Postavite realistine ciljeve u skaldu s djetetovim mogudnostima o Sloene upute u rjeavanju zadataka pojednostavite o Dajte prednost usmenom ispitivanju o Smjestite uenika u prvu klupu o Naglasite bitne pojmove bojama o Povedajte koliinu pomodi ueniku; dodijelite mu vrnjaka mentora

 Omoguditi ueniku da se istakne u najboljem svjetlu (naglasiti njegove interese) Dogovorite razredna pravila (neupadanje u rije, slobodno vrijeme, dolazak na nastavu, pradenje uiteljevih uputa, sudjelovanje u grupnim raspravama)

Nagradite uenika za potovanje razrednih pravila tako da naglasite koje je pravilo potovao

Tekode u ponaanju i emocionalne tekode

Nemogudnost uenja koja se ne moe objasniti intelektualnim ili zdravstvenim faktorima Nesposobnost uspostave zadovoljavajudih meuljudskih odnosa sa vrnjacima i uiteljima Neprikladno ponaanje ili doivljavanje u normalnim okolnostima Osjedaj potitenosti i nesretnosti Sklonost razvijanju tjelesnih simptoma povezanih sa osobnim i kolskim problemima

Kako pomodi ?
Jasno uspostaviti pravila ponaanja u razredu i koli Paljivo birati nagrade za poeljna ponaanja Stvoriti takvu klimu u razredu da druga djeca ne podravaju neprikladno ponaanje u razredu Upotrebljavati strategije i metode u kolskim aktivnostima koje smanjuju osjedaj manje vrijednosti, nauenu bespomodnost i pojaavaju pozitivnu sliku o sebi

DAROVITOST

Pojam i definicija darovitosti

Darovitost je termin za specifine sposobnosti koje omoguduju uspjeh u posebnim podrujima ljudske djelatnosti Darovita su djeca ona kod kojih se zbog iznimnih sposobnosti mogu oekivati visoka postignuda a identificirana su od strane strunjaka 3-5% kolske populacije

Teorija viestruke inteligencije (Gardner)

Osobine darovitih (Whithmore, 1985.)

Kad su zainteresirani, ue brzo i lako Imaju iznimne sposobnosti pri uenju, zadravanju i upotrebi znanja Pri rjeavanju problema koriste superiorne vjetine rasuivanja Razumiju sloene i apstraktne pojmove u mlaoj dobi Imaju irok raspon interesa Pokazuju jaku elju za znanjem i razumijevanjem stvari Nezavisnost u miljenju, nekonformizam.......

POUAVANJE DAROVITIH

Akceleracija
1. Akceleracija u predmetu- uenik dio kolskog dana provodi u viem razredu 2. Saimanje predmeta (npr. uenik poloi k. godinu tijekom jednog polugodita) 3. Izvankolsko obrazovanje uenik pohaa ljetne programe

Obogadenje programa
Pouavanje treba idi u vedu dubinu, temu treba obraditi detaljnije i svestranije nego uobiajeno Osim programa valja prilagoditi i nain pouavanja naglasak na sadrajima koji de pridonijeti kognitivnom, socijalnom i emocionalnom razvoju djeteta Osobine darovitog djeteta trebaju odreivati tip i sadraj obogadene pouke

Poeljne osobine uitelja i uiteljica darovite djece (Baldwin, 1993.)

filozofske sklon obrazovanju darovitih svjestan filozofskih pitanja o darovitosti profesionalne osposobljen za rad s darovitom djecom dobro poznaje svoje podruje personalne ima IQ 130 i vie samopouzdan ima originalne misli ima istraivaki um

ima tone informacije sposoban poticati o darovitosti uenike dobro poznaje strategije pouavanja

blizak odnos s uenicima

dobra okolinska potpora

kreativan
visokih verbalnih sposobnosti pokazuje darovito ponaanje

Kad je drutvo u krizi podrava se darovite i naglaava izvrsnost kaomogudi izlaz iz potekoda, a u razdobljima drutvene sigurnosti i smirenosti potie se jednakost pojedinca.
Gallagher (1986.)

Literatura
Howe, M.J.A. (2008). Psihologija uenja. Jastrebarsko: Naklada Slap Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap Miljkovid, D., Rijavec, M. (2004). Vodi za preivljavanje u koli. Zagreb: IEP Miljkovid, D., Rijavec, M. (2010). Pozitivna disciplina u razredu. Zagreb: IEP