Barok

Prezentacija iz predmeta: Likovna umjetnost etalite hrvatskog narodnog preporoda 6, 49 000 Krapina

k.god. 2012./2013.

( 17. 18. st )

Barok je razdoblje velikih i monumentalnih palaa, ogromnih perivoja i vrtova koji postaju sastavni dio samih graevina, raskonih fontana i prostranih trgova

 Barok

se javlja u Rimu te se iri po cijeloj Europi (prvi globalni stil) Barok nastavlja tamo gdje je renesansa stala nema radikalnog prevrata koji je renesansa imala u odnosu na gotiku.

U katolikim zemljama (Italija, panjolska, Francuska, Flandrija) umjetnost baroka povezana je s pokretom protureformacije pokretom koji je trebao katolikoj crkvi vratiti sjaj i ugled koji je naruila reformacija
Poslijednji veliki europski stil

Pokret, strast, nemir, uzbuenje, tenja izazivanja jakih osjeaja Tenja raskoi, ukraavanju i jakom sjaju Tenja beskrajnom bogatstvu i beskonanom prostoru Asimetrija zamjenjuje simetriju, nema vie odnosa glavnih i podreenih djelova djelo se shvaa kao cjelina graena od jednako bitnih dijelova i detalja Meusobno proimanje masa i oblika, jaki kontrasti (posebno svijetlo-tamno), imaju za cilj postizanje dinamike- jedna od glavnih odlika barokne umjetnosti

Barokna Arhitektura

teznja raskoi, sjaju, pretjeranom ukraavanju

nestaje renesansna ravnotea koju ine izjednaeni odnosi elemenata nosaa i tereta javljaju se teki vijenci a ukrasi se apliciraju ak i na stupove koji osim nosivih postaju i dekorativni elementi Arhitekti se trude u crkve i palae unijeti to vie sjaja, zlata, skupocijenih materijala koristi se mramor, oniks, alabaster. Graevine su arhitektonski potpuno raslanjene izvana moraju pruati dojam raskoi a iznutra to veeg prostora

upotrebljavaju se lani ukrasi te oslikavanje tavanica nebom, koje treba predstavljati ogromnu visinu svodova (iluzionizam povezanost slikarstva i arhitekture) vrijeme dvorskog namjetaja s mnogo pozlate, sedefa i dragog kamenja. Namjetaj se izrauje i od rijetkog i skupog drveta kao i od bjelokosti te se prekriva skupim tkaninama svila, brokat, barun doba porculana i kovanog eljeza ija obrada dosee vrhunac

RIM Il Gesu, Vignola, 1568-84

Carlo Maderno, fasada sv. petra

Carlo Maderno
Jedan od zaetnika barokne arhitekture Od 1603.g. upravlja gradnjom bazilike sv. Petra Radi izmjene u Michelangelovom tlocrtu centralnu pretvara u Proelje slijedi Michelangelovu shemu Naglaena sredinja os Red stupova se protee na dvije etae Teatralan dojam Spaja crkvu s papinskom palaom longitudinalnu crkvu

Gian Lorenzo Bernini

Gian Lorenzo Bernini

Gian Lorenzo Bernini

Francesco Boromini san carlo alle quattro fontane, 1638

San carlo alle quattro fontane

Trgovi i fontane

Trgovi se nisu mnogo promijenili s obzirom na renesansu no njihovo je projektiranje dobilo novu dimenziju prouavanje perspektive Trgovi su postali nadmetanje arhitekture i skulpture u svrhu istraivanja raznih efekata perspektive Nastojalo se ostvariti savrenstvo u rasporedu elemenata koji ine cjelinu Bilo je vano meudjelovanje prostora trga s okolnom arhitekturom

panjolski trg

Piazza Navona

Prostor elipsastog oblika, nastao na mjestu nekadanjeg rimskog stadiona iz 1. st. U aritima nalaze se dvije fontane obe je projektirao Giacomo Della Porta Fontana del Moro i Neptunova fontana Na sredini nalazi se Berninijeva fontana 4 rijeke s obeliskom u sredini

Fontana del Moro

Neptunova fontana

Fontana etiri rijeke

Fontana di Trevi

Salvi, prema Berninijevim crteima

Dvorci i perivoji

Funkciju renesansnih palaa u baroku preuzimaju dvorci Grade se u gradovima i izvan njih Za razliku od renesansnih, barokni dvorci su trokrilni ne sainjavaju zatvoren kubus po uzoru na antiku vilu ve se otvaraju prema prirodi i zadobivaju tlocrt slova U
Proelja dvoraca esto su rastvorena dvostrukim stubitem koje postaje glavni element arhitekture podjednako na graevini ali i u njenoj unutranjosti Sastoje se od umjetnih jezeraca, bazena, fontana, sjenica, paviljona slikovitih vrtova i uma

Versailles louis le vau

Versailles, glavno proelje

Dvorana ogledala

Kraljeva radna soba

Fisher von erlach - Schonbrun

Baltazar Neuman - vierzehnheiligen