Konzervacija ruevina

Tjekom prolog stoljeda, stavovi prema zatiti unitenih spomenika su se promjenili, u svijetlu pokreta, povelje internacionalne konzervacije i zakonom propisanom zatitom drevnih spomenika. Zatitna konzervacija eli osigurati dugorono fiziko preivljavanje povjesne tvari. Prijedlozi za bilo koji oblik zatite se trebaju zasnivati na potivanju prema osnovnim vrijednostima te jedinstvu nalazita i njegovih graevina.

Rekonstrukcija/ ponovno postavljanje gledita planiranja

Odreivanje vanosti Aspekti nalazita koji sainjavaju njegovu vanost se trebaju prepoznati i eksplicitno navesti. -Mnogofazna nalazita Tjekom stoljeda, mnoga drevna nalazita su se promjenila i prilagodila za razliitu uporabu. Treba se ramotriti koju fazu konstrukcije ili koritenja interpretirati.

 -Opravdavanje/Obrazloenje Razlozi za rekonstrukciju bi se trebali eksplicitno navesti, te kombinirati sa: stanjima materijala, sprjeavanjem vandalizma, omogudavanjem odravanja ruevine, popravljanjem tetnih restauracija i mnogih drugih faktora, koji su jedinstveni nalazitu u lokalnom i nacionalnom kontekstu. Rekonstrukcija je opravdana/obrazloena najvie zbog dugoronog stanja ruevine.

 -Istraivanje i razumjevanje/Interpretiranje nalazita Rekonstrukcija se ne moe izvesti bez temeljnog razumjevanja kulture koja je izgradila spomenik ili zgradu. Rekonstrukcija se izvodi na osnovu interpretacije ruevine, a zasnovana je na znanju i povjesnim ili arheolokim dokazima. -Zabiljeavanje i nacrtani/fotografski pregled rada Zabiljeavanje znaajno pomae pri razumjevanju nalazita i razvijanju prijedloga za projekte.

 -Uvjet pregleda rada Uvjet pregleda se mora prepoznati kao posebna aktivnost ili proces od mjerenog, crtanog ili fotografskog pregleda. On obino upotrebljava grafike prikaze koji su stvoreni pomodu crtanog/fotografskog pregleda rada. -Arheoloko istraivanje Mora seuzeti mjera za bilo kakvo biljeenje arheolokih znaajki koje bi sw mogle otkriti u procesu rekonstrukcije. -Autentinost Spekulativna rekonstrukcija se treba izbjegavati. Mogude je da dizajn, novih strukturalnih elemenata, krovovi i podovi, bude privremeni, da bi se izbjegla bilo kakva zabuna izmeu originala i novog.

 -Multidisciplinarno dovoenje Vano je imati dovoljno iskusne specijaliste koji de pratiti, nadgledati i izvriti zadani posao (arhitekt, arheolog, povjesniar, konzervator i itd.) -Planiranje/upravljanje projektima Neka grupa ili individualac mora biti odgovoran za cijelu koordinaciju, koja upravlja programima, budetom i praktinim zadadama na poslu. -Izvravanje-kvaliteta rada Nita ne moe nadoknaditi lou kvalitetu posla. Vano je da oni koji rade na arheolikim spomenicima budu izvjebani i iskusni u svim djelovima posla.

 -Specifikacija i odabir materijala Ponekad se principi konzervacije nemogu odmah i jednostavno primjeniti. Utvrivanje vrste materijala na nalazitu se moe vritit po vizualnim karakterizacijama, ali kod nekih drugih materijala to moe biti kompleksno te je potrebna struna analiza. -Zatrpavanje To je osnovna, primitivna, generalno, najuinkovitija zatitna mjera u arheologiji. Za zatrpavanje se koristi materijal i zemlja koji su uklonjeni u procesu iskapanja. Zatrpavanje kao ni druge preventivne konzervacijske mjere ne zatiduju nalazite u potpunosti, zbog toga nalazite je potrebno nadgledati da bi se sprijeilo otedenje.

Kada zatrpati?
-kada su resursi za osnovno konzerviranje, popravak i odrzavanje nedostupni -kada je materijal posebno ranjiv zbog izloenosti -kad su nalazita teko dostupna, pa ih je zbog toga teko odravati -kada je mogude otedenje zbog mraza

Primjerene zatitne mjere za vrijeme iskapanja

-Geotekstili Dostupne su razliite vrste za razliite primjene; kao barijere protiv prljavosti, za odvajanje arheolokih naslaga od ponjenja ili za dranje materijala za punjenje te amortizaciju. -Plastine plahte i cerade Nepropusne polietenske plahte za pokrivanje zidova i drugih arhitektonskih elemenata. -Punjeni ili izolirani pokrivai Mogu se koristiti kao zatita od mraza.

 -Geo-mree Sintetike mree raznih veliina koje se mogu koristiti za uvrdivanje pokrivaa. -Polukruti plastini pokriva Fleksibilniji je od obinog plastinog pokrivaa te se lake ree i oblikuje. -Pjesak Najede se koristi u vredama zbog lakeg uklanjanja

 -Vermikuliton/perlit Ovi su se materijali poeli koristiti nedavno za zatitu ranjivih povrina na arheolokim nalazitima. -Materijali zasnovani na zemlji i vapnu Mogu se koristiti za zatitu zidarstva i dekorativnih povrina.

Zatita dekorativnih elemenata

Dekorativni elementi su mnogo osjetljiviji na vremenske elemente i pogoranja, pa zbog tog ali i drugih razloga pridaje im se veda pozornost nego zidarstvu.

Faktori koji se trebaju uzeti u obzir kod zatrpavanja

-Stanje istraivanja i mogudnost procjene Oni su vani za odreivanje prirode sastavnih elemenata materijala, njihove ranjivosti i uzroka ponaanja. -Pejzana arhitektura, visina i morfologija ostataka i stabilnost ruevina Veliina i oblik ruevina de odrediti zavrni oblik zatrpanog nalazita. Pojaanje punjenja tla bi moglo biti potrebno u nekim sluajevima, npr. kada se oblikuju nagibi. -Zakopavanje ili pokrivajudi materijal Najbolji materijal za punjenje je onaj koji je uklonjen u procesu iskapanja. Svako punjenje bi trebalo biti kemijski slino materijalu koji je iskopan.

 -Proces zatrpavanja Materijal za punjenje bi trebao biti u bliskom dodiru s povrinama, a punjenja trebaju biti zbijena. Naslaga tla koja potie rast biljaka ima i zatitnu ulogu u sprjeavanju poplave i erozije pokrivajudeg sloja. -Dubina pokrivaa Ona mora biti dovoljna da bi stvorila zatitnu zonu preko zatrpanih povrina -Odravanje Nalazita se moraju nadgledati, a uestalost nadgledanja de ovisiti o vrsti nalazita i pokrivaa.