Inteligentni Transportni Sustavi

INTELIGENTNI
TRANSPORTNI SUSTAVI
2012.-2013.
O kolegiju
Literatura:
Osnovna: I. Bonjak: Inteligentni transportni sustavi 1,
Sveuilite u Zagrebu, 2006.
Dopunska: Ran, B. and Boyce, D.: Modelling Dynamic
Transportation Network, Springer - Verlag, Heidelberg, 1996.
asopisi: Intelligent Transport Systems, IEEE Intelligent
Traffic Systems, TRB publikacije.
Izvedba i nain polaganja ispita
1. Prisutnost na predavanjima
Min 70% 10
2. Kolokviji
Pismeni 2x30
3. Seminarski rad 30

UKUPNO 100
Student koji poloi oba kolokvija i uspjeno napie
seminarski rad, sukladno iskazanom uspjehu, dobiva
srednju ocjenu kao zavrnu u indeks.
Osim toga, student koji eli slijedeu viu ocjenu moe se
prijaviti za usmeni dio ispita.
Student koji nije proao jedan od kolokvija pristupa
pismenom dijelu ispita gdje mu se svaki od prethodno
poloenih kolokvija priznaje kao odgovor na pismenom
dijelu ispita.
Pismeni dio ispita ima etiri pitanja. Svako odgovoreno
pitanje donosi maksimalno do 10 bodova.
Tablica ocjenjivanja
BODOVI Ocjena
60-70 dovoljan (2)
70-85 dobar (3)
85-95 vrlodobar (4)
95-100 izvrstan (5)
Struktura seminarskog rada
Seminarski rad mora sadravati:
a) Naslovnu stranicu (osnovni podaci)
b) Sadraj (popis glavnih toaka s naznaenim stranicama)
c) Uvod (kratak opis problematike rada 1 stranica)
d) Razrada (kroz 3 do 4 toke)
e) Zakljuak (iskazati zakljuke do kojih se dolo razradom
tematike)
f) Popis literature (navedena literatura koja se koristila za
izradu rada)
Seminarski rad sadrava 10-15 stranica.
1. Temeljna zamisao i definicija ITS-a
Rastui zahtjevi za transportiranjem te postojee
stanje zaguenja cestovnih, zranih i drugih prometnica
potaknuli su potkraj 20. stoljea razvoj novog pristupa i
naina rjeavanja problema mobilnosti.
ITS omoguuje informacijsku transparentnost,
upravljivost i poboljan odziv prometnog sustava
ime on dobiva atribute inteligentnoga.
Atribut inteligentni openito oznauje sposobnost
adaptivnog djelovanja u promjenjivim uvjetima i
situacijama pri emu je potrebno prikupiti dovoljno
podataka i obraditi ih u realnom vremenu.
ITS ulazi u znanstveni i struni rjenik prometnih i
transportnih inenjera tijekom 90-ih godina 20. stoljea
odnosno nakon prvog svjetskoga ITS
kongresa odranog u Parizu 1994. godine.
Prije toga su koriteni drugi nazivi, kao to su:
cestovna transportna telematika (road transport
telematics),
inteligentni sustavi prometnica (inteligent highways
systems).
ITS se moe definirati kao holistika, upravljaka i
informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasinog
sustava prometa i transporta kojom se postie znatno
poboljanje karakteristika, odvijanje prometa, uinkovitiji
transport putnika i roba, poveanje sigurnosti u prometu,
udobnosti i zatite putnika, manje oneienja okolia, itd.
U okviru ITS-a razvijaju se:
inteligentna vozila,
inteligentne prometnice,
beine pametne kartice za plaanje cestarina,
dinamiki navigacijski sustavi,
adaptivni sustavi semaforiziranih raskrija,
uinkovitiji javni prijevoz,
brza distribucija poiljaka podrana internetom,
automatsko javljanje i pozicioniranje vozila u nezgodi,
biometrijski sustavi zatite putnika,
itd.
Temeljna znaenja termina ITS

ITS kritiki pojam (mijenja pristup i trend razvoja prometne
znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba)
rjeavanje rastuih problema zaguenja prometa, oneienja
okolia, uinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zatite ljudi i roba
u prometu koji se ne mogu rijeiti build only pristupom

ITS se moe tretirati kao kibernetska, odnosno
informacijsko-komunikacijska nadgradnja prometnog sustava.
ITS funkcionalnosti nadograuju se na klasine funkcije transportnog i
prometnog sustava tako da se stvaraju novi vidici i prostori u
rjeavanju problema.
Suvremeni pristup kod projekata prometne infrastrukture:
umjesto klasinog build only pristupa primijeniti build+ITS pristup
Glavne sastavnice ITS-a:
senzori,
informacijsko-komunikacijske tehnologije
algoritmi
2. Poboljanje performansi i kvalitete
usluga
PI
ITS
indeks performansi inteligentnoga prometnog sustava
PI
KL
indeks performansi klasinog (pred-ITS) prometnog
sustava
QoS
ITS
kvaliteta usluga inteligentnoga prometnog sustava
QoS
KL
kvaliteta usluga klasinog (pred-ITS) prometnog
sustava
usluga
Kriteriji za odabir moguih ITS rjeenja
protonost,
sigurnost,
uinkovitost,
udobnost,
ekoloka poboljanja.
usluga
Kategorije ITS uinaka:
sigurnost (safety),
uinkovitost protoka (flow efficiency),
produktivnost i reduciranje trokova
(productivity and cost reduciton),
koristi za okoli (environment benefits).
Procjene ITS uinaka:
metoda mjerenja fizikih uinaka,
metode analize koristi,
analiza trokova i efektivnosti (C/E),
analiza koristi i trokova (B/C).
usluga
3. Taksonomija i normizacija ITS usluga
Taksonomija znai grupiranje i sistematizaciju po nekom kriteriju
razvrstavanja.

Taksonomiju oteava to to se koriste razliiti nazivi za iste funkcionalnosti ili
tipove usluga. Posebno su velike razlike izmeu amerike, japanske i
europske podjele to je dijelom odraz i razliite dinamike razvoja i uvoenja
usluga.
Meunarodna normizacija ITS usluga
ISO (International Standardization Organization) - poetna normizaciju ITS
usluga fokusirano na cestovni promet.
ISO TR 14813-1 -Transport information and control systems Reference
model architecture(s) for the TICS sector, 1990.
Definirano 8 funkcionalnih podruja i 32 usluge.
Definirana funkcionalna podruja su:
I. informiranje putnika (Traveller Information)
II. upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations)
III. pomo vozau i kontrola vozila (Driver Assistance and Vehicle Control)
IV. prijevoz tereta i komercijalne operacije vozila (Freight Transport and
Commercial Vehicle Operations)
V. javni prijevoz (Public Transport Operations)
VI. urne slube (Emergency Service) i servisne slube
VII. elektronika plaanja (Electronic Payment)
VIII. osobna sigurnost (Personal Safety).
Skup od 32 temeljne usluge ( ISO definicija):
1. predputno informiranje (Pre-trip Information),
2. putno informiranje vozaa (On-trip Driver Information),
3. putno informiranje u javnom prijevozu (On-trip Public Transport
Information),
4. osobne informacijske usluge (Personal Information Services),
5. rutni vodi i navigacija (Route Guidance and Navigation),
6. podrka planiranju prijevoza (Transport Planning Support),
7. voenje prometnog toka (Traffic Control),
8. nadzor i otklanjanje incidenata (Incident Management),
9. upravljanje potranjom (Demand Management),
10. nadzor nad krenjem prometne regulative (Policing/Enforcing Traffic
Regulations),

11. upravljanje odravanjem infrastrukture (Infrastructure
Maintenance Management),
12. poboljanje vidljivosti (Vision Enhancement),
13. automatizirane operacije vozila (Automated Vehicle Operation),
14. izbjegavanje elnih sudara (Longitudinal Colision Avoidance),
15. izbjegavanje bonih sudara (Lateral Collision Avoidance),
16. sigurnosna pripravnost (Safety Readiness),
17. sprjeavanje sudara (Pre-crash Restraint Deployment),
18. odobrenja za komercijalna vozila (Commercial Vehicle Pre-Clearance),
19. administrativni procesi za komercijalna vozila (Commercial Vehicle
Administrative Processes),
20. automatski nadzor sigurnosti cesta (Automated Roadside Safety Inspection),
21. sigurnosni nadzor komercijalnog vozilana instrumentnoj ploi vozila
(Commercial Vehicle On-board Safety Monitoring),

22. upravljanje komercijalnim voznim parkom(Commercial Fleet
Management),
23. upravljanje javnim prijevozom (Public Transport Management),
24. javni prijevoz na zahtjev (Demand-Responsive Public Transport),
25. upravljanje zajednikim prijevozom (Shared Transport Management),
26. urne objave i zatita osoba (Emergency Notification and Personal Security),
27. upravljanje vozilima urnih slubi (Emergency Vehicle Management),
28. obavjeivanje o opasnim teretima (Hazardous Materials and Incident
Information),
29. elektronike financijske transakcije (Electronic Financial Transactions),
30. zatita u javnom prijevozu (Public Travel Security),
31. poveanje sigurnosti ranjivih cestovnih korisnika (Safety Enhancement for
Vulnerable Road Users),
32. inteligentna vorita i dionice (Intelligent Junctions and Links).
Nova klasifikacija
Part I (1999.)
ITS temeljne usluge (ITS Fundamental Services)
1. informiranje putnika (Traveler Information)
2. upravljanje prometom i operacijama (Traffic Management and Operations)
3. vozila (Vehicles)
4. prijevoz tereta (Freight Transport)
5. javni prijevoz (Public Transport)
6. urne slune (Emergency)
7. elektronika plaanja vezana za transport (Transport Related Electronic Payment)
8. sigurnost osoba u cestovnom prijevozu (Road Transport Related Personal Safety)
9. nadzor vremenskih uvjeta i okolia (Weather and Environmental Monitoring)
10. upravljanje odzivom na velike nesree (Disaster Response Management
and Coordination)
11. nacionalna sigurnost i zatita (National Security).
4. ITS usluge unutar pojedinih podruja
INFORMIRANJE PUTNIKA (traveller information)
Usluge:
statike i dinamike informacije o prometnoj mrei,
predputno i putno informiranje,
podrka slubama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje
informacijama za planiranje transportnih aktivnosti.

Predputno informiranje (pre-trip information)
- omoguuje korisnicima da iz doma odnosno sa svoga radnog mjesta ili druge
javne lokacije dou do korisnih informacija o raspoloivim modovima, vremenu
ili cijenama putovanja.
Putno informiranje (on-trip information)
stvarnovremenske (real-time) informacije o putovanju,
procjenu vremena putovanja ovisno o postojeim uvjetima,
raspoloivosti parkirnih mjesta, prometnim nezgodama, itd.
informacije se pruaju putem terminala na autobusnim i eljeznikim
postajama, trgovima, tranzitnim tokama, ekranima u vozilu ili
prenosivim osobnim terminalima.
Usluge rutnog vodia i navigacije
1. mogu se odnositi na predputno i putno informiranje
2. optimalna ruta ili putanja do specificirane destinacije.
Izbor najbolje rute temelji se na informacijama o prometnoj mrei i javnom
prijevozu (ukljuuje multimodalne opcije s rjeenjima kao to su Park&Ride i
dr).
Primjeri tih usluga su:
dinamiki rutni vodi u vozilu (Dynamic In-vehicle Route Guidance),
integrirani multimodalni putni vodi,
pjeaki ili biciklistiki rutni vodi.
UPRAVLJANJE PROMETOM I OPERACIJAMA
(Traffic Management and Operations)

Usluge:
A. voenje prometa,
B. upravljanje incidentnim situacijama u prometu,
C. upravljanje potranjom,
D. upravljanje i odravanje transportne infrastrukture,
E. identifikacija prekritelja.
A) Voenje prometa (Traffic Control)
odnosi se na upravljanje prometnim tokovima, kako u mrei gradskih prometnica
tako i izvan gradova (na autocestama i dr.).

adaptivno upravljanje prometnim
svjetlima odnosno semaforima,
promjenjive prometne poruke,
kontrola pristupa na autocestu,
kontrola brzine,
upravljanje parkiranjem, itd.
B) Nadzor i otklanjanje incidenata na prometnicama
(Transport Related Incident Management)

detektiranje,
odziv i
raiavanje incidenata
Osim a posteriori djelovanja,
detektiranja i raiavanja,
predvianje i prevencija nezgoda.
Sprjeavanje sekundarnih nezgoda
(Post Incident Management).
C) Upravljanje potranjom
djeluje na razinu potranje u razliitim vremenskim intervalima dana i na
promjenu moda usluge:
upravljanje tarifama javnog prijevoza,
kontrolu pristupa pojedinim gradskim zonama,
cijene parkiranja,
naplatu doprinosa zaguenju (Congestion Pricing),
uvoenje posebnog traka za osobna vozila s vie putnika (High Occupancy
Lane Management), itd.
D) Upravljanje odravanjem transportne infrastrukture
upravljanju odravanjem cestovnih prometnica, odnosno pripadajue
komunikacijske i informatike infrastrukture.
E) Nadzor krenja prometne regulative (Policing/Enforcement)
ukljuuje:
automatsko detektiranje tipa vozila,
registracijske ploice,
prekoraenja brzine
uz efikasne backoffice procedure.
VOZILA (Vehicles)
Vie usluga kojima se poboljava operativna sigurnost vozila:
poboljanje vidljivosti (Vision Enhancement),
asistencija vozau i automatske radnje vozila,
sprjeavanje sudara,
sigurnosna upozorenja, itd.
PRIJEVOZ TERETA (Freight Transport)
administriranje komercijalnih vozila,
multimodalnu logistiku i
meusobnu koordinaciju prijevoznika i drugih aktera ukljuenih u proces
prijevoza tereta.
Primjeri usluga su:
upravljanje intermodalnim informacijama o prijevozu roba,
menadment intermodalnih centara,
upravljanje opasnim teretima,
automatska provjera dokumenata i teine vozila, itd.
JAVNI PRIJEVOZ (Public Transport)
- vie usluga koje omoguuju redovite i uinkovite radnje javnog prijevoza uz
pruanje aurnih informacija korisnicima.
napredni sustav javnog prijevoza,
praenje voznog parka,
napredni sustavi dispeinga,
zajedniki transport (Shared Transport).
automatska provjera nezgode,
automatski poziv u sluaju nezgode,
koordinirano upravljanje vozilima urnih slubi, itd.
USLUGE URNIH SLUBI (Emergency)
objedinjeni su funkcionalni procesi koji omoguuju brzu i uinkovitu
intervenciju:
hitne pomoi,
vatrogasaca,
policije
i drugih urnih slubi.
Sve vie se integrira s incident managementom.
ELEKTRONIKA PLAANJA VEZANA ZA TRANSPORT
(Transport Related Electronic Payment)
Usluge:
elektronika naplata javnog prijevoza,
elektronika naplata cestarine,
elektronika naplata parkiranja,
daljinska plaanja, itd.
OSOBNA SIGURNOST U CESTOVNOM TRANSPORTU
(Road Transport Related Personal Safety)
Usluge:
nadzor i zatita u vozilima javnog prijevoza, kolodvorima i sl.,
sustav nadzora pjeaka,
sustav upozorenja o radovima na cesti, itd.
NADZOR VREMENSKIH UVJETA I OKOLIA
(Weather and Environmental Monitoring)

Usluge:
nadzora vremenskih
prilika na cestama,
nadzora oneienja,
nadzora razine vode
ili leda, itd.
UPRAVLJANJE ODZIVOM NA VELIKE NESREE
(Disaster Response Management and Coordination)

Povezuje usluge i agencije vezane za prirodne nesree, terorizam:
jedinstveni pozivni broj 112,
upravljanje podacima o velikim nesreama,
koordinacija urnih slubi,
itd.
NACIONALNA SIGURNOST I ZATITA (National Security)
razvijaju se usluge koje omoguuju identifikaciju opasnih vozila,
nadzor kretanja eksploziva, nadzor cjevovoda, naftovoda, itd.
posljedica 11. rujna 2001. (viestruki teroristiki napadi otetim
putnikim zrakoplovima u Sjedinjenim Amerikim Dravama).
Repetitio est mater studiorum!
to su inteligentni transportni sustavi?
Inteligentni transportni sustavi su sustavi u kojima se
primjenjuju napredne senzorske, raunalne, elektronike i
komunikacijske tehnologije, te strategije upravljanja u integriranom
obliku kako bi se pruile putne informacije i time poveala
sigurnost i uinkovitost transportnih sustava.
Iteligentni transportni sustavi su

sustavi globalnog pozicioniranja
(Global Positioning Systems)


sustavi informacija o
vremenu (Weather
Information Systems)


sustavi putnih informacija u
stvarnom vremenu
(Real-Time
Traveler Information)


sustavi upravljanja prometom
(Traffic and Transit Management)


sustavi signaliziranja
u prometu
(Traffic Signal Systems)

Prometno i transportno inenjerstvo
Promet je sustav kojim se obavlja transport ljudi, roba i informacija
u odgovarajuim prometnim entitetima (vozilima) zauzimanjem
dijela kapaciteta prometnice prema utvrenim pravilima i
protokolima.

Transport predstavlja proces premjetanje transportiranih entiteta
(ljudi, roba i informacija) koji su adaptirani na prometni entitet.
Ukoliko nema prometnog entiteta govorimo o istom transportu
(npr. cjevovodni transport).

Opis prometnog sustava
1) mrena infrastruktura (cestovnih, eljeznikih, zranih, vodnih i
drugih prometnica),
2) prometni entiteti (cestovna vozila, brodovi, zrakoplovi, itd.),
3) transportirani entiteti (ljudi, roba i informacije).

Prometne zadae su dominantno vezane za interakciju
komponenata prometnog sustava, kojom se odreuje struktura i
ponaanje promatranoga prometnog sustava.
Prometni strunjaci (inenjeri, menaderi i dr.) moraju ovladati
sustavnim pristupom i metodama rjeavanja prometnih problema.
Metodologija prometnog inenjerstva razlikuje se od klasinih
inenjerskih disciplina jer su prometni problemi kompleksni i
ukljuuju ovjeka.
Osim problema inenjerskog dizajna i razvoja komponenata treba
rjeavati relacije izmeu komponenata i relacije prema okruenju.

Ponaanje prometnog sustava ukljuuje sloene interakcije brojnih komponenti pri
emu nastaju:
eljeni outputi (premjetanje ljudi, roba i informacija), te
neeljeni outputi (prometne nesree, buka, oneienje okolia, stresovi, itd.)

Dinamika prometnog ponaanja na mrenim elementima (sponi ili linku odnosno
voru) tijekom vremena:
- broj entiteta na mrenom elementu u trenutku,
- ulazni tok u vremenu,
- izlazni tok u vremenu,
- vrijeme putovanja.

Dijelovi problemskog podruja prometnog inenjerstva su:
planiranje i funkcionalni dizajn prometnica prema transportnoj potranji,
upravljanje preraspodjelom potranje na modove i rute,
funkcionalna adaptacija prometnih entiteta,
nadzor i operativno voenje prometnih tokova,
prometna analiza procesa u vorovima i linkovima,
prometno-tehnoloko dizajniranje procesa u terminalnim podsustavima,
sigurnosno razdvajanje vozila, zrakoplova, brodova, itd.,
modeliranje propusnosti i razine usluge mrenih elemenata,
upravljanje prometom,
proraun sigurnosnog rizika u prometu,
preventivno odravanje raspoloivosti, itd.

Klasini pristup: rad s prosjenim veliinama za odreeno razdoblje promatranja
gdje su podaci prikupljeni trajnim mjerenjem ili uzimanjem uzoraka u odreenim
razmacima.

Za dinamiko modeliranje u ITS okruenju vano je poznavanje trenutanih
vrijednosti prometnih varijabli i djelovanje u realnom vremenu.

Temeljna zadaa prometnog inenjerstva kao znanstvene discipline je:
identificirati i analizirati prometni sustav (ANALIZA),
razviti i primijeniti rjeenja za uinkovit, siguran, ekonomian, udoban i
ekologijski prihvatljiv prijevoz i prijenos ljudi, roba i informacija uporabom
odgovarajuih tehnikih sredstava, prometnica i sustava cjelovitog upravljanja
prometom (SINTEZA).
Inenjerski pristup u ITS podrazumijeva:
precizno razgranienje sustava i okruenja,
rigoroznost opisa,
formalizaciju iskaza,
mjerenje relevantnih veliina,
primjenu matematiko-statistikih metoda.

Slino kao i granski prometni inenjer, ITS strunjak ne rjeava probleme
konstrukcije tehnikih komponenti niti graevinski projektira prometne objekte i
prometnice, ali mora biti ukljuen u projektiranje i funkcionalni dizajn prema
utvrenim prometnim zahtjevima i prognozi potranje.

Primjeri jedinstvenog koncepta primjenjivih za sve grane odnosno
modove transporta su:

kvantitativni opis prometa praenjem broja (koliine) entiteta te ulaznog i
izlaznog toka,
poopena jednadba stacionarnog toka entiteta,
funkcionalna ovisnost vremena putovanja o veliini prometnog toka,
proraun sigurnosnog rizika, itd.

Opa jednadba stacionarnog toka entiteta (vozila, pjeaka itd.) ima oblik:
- intenzitet prometnog toka, odnosno protok entiteta u jedinici
vremena,
Q - koncentracija ili gustoa entiteta,
T
p
- prosjeno vrijeme prolaska ili boravka u sustavu.

Opa formula za protok entiteta primjenjiva je u gotovo svim prometnim granama
pod uvjetom da je protok stabilan tako da se moe operirati s prosjenim
veliinama kao zadovoljavajue tonim reprezentantima.

Umjetna inteligencija (AI) i
ambijentalna inteligencija (AmI)

Teorija sustava i kibernetika
Teorija sustava (systems theory) odnosno sustavska znanost (systems science) i
kibernetika (cybernetics) egzistiraju ve vie od pola stoljea kao akademske
domene koje prouavaju slinu problematiku ali egzistiraju gotovo paralelno.
U teitu prouavanja jesu sustav, struktura, funkcije, procesi, voenje, itd. koji su
neovisni o specifinoj domeni implementacije.
Osnovna razlika izmeu sustavske znanosti i kibernetike je u tome da sustavska
znanost ima jai fokus na strukturu sustava dok je kibernetika vie fokusirana na
funkcioniranje (reguliranih) sustava.

Iz sustavske znanosti i kibernetike razvile su se brojne teorije,
discipline i struke:
teorija automata,
teorija informacija,
teorija voenja,
umjetna inteligencija,
inteligentno izraunavanje,
inteligentni transportni sustavi, itd.
Posebna klasa izuavanih sustava u podruju sustavskog pristupa su kompleksni
sustavi.
U standardnim rjenicima kompleksnost je opisana kao:
obiljeje vezano uz veliki broj povezanih dijelova odnosno oblika,
stanja koje je teko detaljno razloiti i opisati.

Za razliku od jednostavnih sustava koji se mogu dekomponirati na jednostavne i
na taj nain ih dalje rjeavati, kod kompleksnih sustava uvijek postoji znaajan
"ostatak" koji nije obuhvaen dekompozicijom.
Stupanj kompleksnosti odreen je:
brojem komponenti sustava,
brojem i vrstom interakcija,
odnosima ciljeva,
kompleksnou voenja,
kompleksnou znanja i vjetina (varijetet znanja),
subjektivnim konotacijama, itd.

Stupanj kompleksnosti odreen je:
brojem komponenti sustava,
brojem i vrstom interakcija,
odnosima ciljeva,
kompleksnou voenja,
kompleksnou znanja i vjetina (varijetet znanja),
subjektivnim konotacijama, itd.

Ispravnost i uporabljivost modela potrebno je procijeniti kroz:
verifikaciju i
validaciju modela.
Verifikacija daje odgovor na pitanje "da li je model graen na pravi
nain", bez logikih greaka.
Validacija daje odgovor "da li je graen pravi sustav" koji zadovoljava
postavljenu svrhu i koristan je.

Modeli ne predstavljaju toan opis sustava ve je kljuno da model
zadovoljava postavljenu svrhu i da je zadovoljavajue toan.

Modeliranje se najee koristi za:
odreivanje efekata razliitih vrijednosti parametara,
utvrivanje posljedica promjene strukture modela dodavanjem i
brisanjem varijabli ili promjenom relacija izmeu varijabli,
dizajniranje strategije voenja (control strategy) kojom se eliminiraju
nepoeljna ponaanja: nepreciznost, nestabilnost, odstupanja od
trajektorije, itd.

Teorija i generiki koncepti prometa
Generika teorija prometa razmatra prometni fenomen na vioj razini
apstrakcije primjenjujui poopene modele (neovisno o grani prometa odnosno
fizikoj izvedbi prometnice).
Temeljne strukturne komponente u poopenom modelu prometa su:
prometnica (network facilities),
prometni entitet (traffic entity),
transportirani entitet (transported entity),
adaptacija transportiranog entiteta na prometni entitet,
upravljanje prometom.

Polazei od opih modela strukture i procesa prometnog sustava mogue je
postii sintezu spoznaja i viu znanstvenu razinu prouavanja prometnog
fenomena.

Teorija i generiki koncepti prometa
Poopeni model strukture sustava cestovnog prometa izgledao bi
kako je prikazano na slici

Adaptivno voenje prometnog sustava
i procesa
Voenje je postupak ostvarivanja svrhe i ostvarivanja konkretnih ciljeva
na osnovu prikupljanja i obrade informacija o okruenju, stanju i/ili izlazu
objektnog sustava.

i procesa

Za ostvarivanje cilja voenja potrebne su odgovarajue informacije i algoritam
mijenjanja stanja objekata pri provoenju voenja.

Postupak ili algoritam voenja odreuje se na osnovu sustavskog modela
promatranog objekta voenja koji moe biti npr.:
cestovno raskrije,
automatizirana autocesta,
vozilo (automatski pilot),
automat za prodaju karata, itd.

i procesa
Upravljanje je unaprijedno djelovanje koje se primjenjuje kada je potrebno
otkloniti poremeajna djelovanja prije nego to ona pogoraju ponaanje
sustava.
Upravljanje unaprijednom vezom

i procesa
Automatska stabilizacija znai odravanje izlazne veliine na priblino stalnoj
vrijednosti koja je odreena konstrukcijom ili funkcijom sustava. U
programskim regulacijskim sustavima vrijednosti izlazne veliine slijede zadani
zakon djelovanja ili program. Kod slijednih regulacijskih sustava vrijednost
izlazne veliine slijedi vodeu veliinu ija vremenska ovisnost nije unaprijed
poznata.
Regulacijski krug ine voeni (regulirani) sustav i jedinice sustava za voenje.
U regulacijskom krugu se nalaze:
mjerno osjetilo,
usporednik,
regulator,
izvrna sprava.

i procesa
Reguliranje je nain voenja utemeljen na povratnoj vezi. Poremeajno
djelovanje se otkriva motrenjem izlazne veliine tako da je potrebno saekati da
poremeajno djelovanje obavi negativni utjecaj.
Upravljanje pomou negativne povratne veze

i procesa
Voenje prometa (traffic control)
predstavlja jedno od kljunih podruja
prometnog inenjerstva i od posebnog
je interesa za ITS aplikacije
integriranog voenja (upravljanja)
prometom.
Adaptivno ili prilagodljivo voenje
znai sposobnost prilagodbe vanjskim
utjecajima i promjenama unutar svoje
strukture.

i procesa
Voenje sustava "koji ui" temelji se na sposobnostima sustava da
tijekom vremena poboljavaju i usavravaju svoje djelovanje.

i procesa
Primjer: adaptivno upravljanje prometa na raskriju
Dva osnovna naina:
uvoenjem fiksnog programa u upravljaki ureaj,
upravljanje temeljem informacije o broju dolazaka vozila na raskrije.

Senzorska tehnika
Inteligentno ponaanje podrazumijeva sposobnost prikupljanja i obrade podataka
o okruenju u kojem se inteligentni sustav nalazi.
Senzor moemo definirati kao input-output sustav koji moe reagirati na svjetlo,
toplinu, pritisak, elektrino ili magnetsko polje, koncentraciju plinova, itd.,
proizvodei pritom odreeni elektrini signal o stanju medija gdje se nalazi.
Za idealni senzor gdje je zanemaren utjecaj smetnji
relacija izmeu ulaza x
i
(t) i izlaza y
o
(t) ima oblik:

Senzorska tehnika
Klasifikacija senzora moe se izvriti na vie naina pa ih se tako,
izmeu ostalih, moe podijeliti na:
strujni i naponski senzori,
magnetski senzori,
akustiki senzori,
temperaturni ili toplinski senzori,
svjetlosni (elektromagnetski) senzori,
kemijski senzori,
biologijski senzori,
mehaniki senzori.
Pored klasinih senzora i detektora za ITS su od posebnog znaenja inteligentni
senzori (razvoj mikroelektronike i nanotehnologije).
Koriste se naziv "mekani" (soft) i mikroelektromehaniki senzori
(microelectromechanical sensors).

Senzorska tehnika
Inteligentni senzor sadri sklopovska osjetila i mikroprocesor koji obrauje
podatke prikupljene od velikog broja naprava i kombinira ih tako da stvara
procjenu parametara od interesa za promatranje.
Inteligentni senzori na tritu se pojavljuju kao:
akcelerometri,
biosenzori,
optiki senzori,
magnetski senzori,
kemijski senzori,
inteligentni sustavi prikaza,
neuronski procesori, itd.

Senzorska tehnika
Neki od inteligentnih senzora proizvode se sa neuronskim mreama i drugim
sofisticiranim inteligentnim tehnikama.
Za inteligentne senzore relevantan je dio postojeih standarda koji se odnose na
otvorene komunikacijske sustave i razmjenu podataka izmeu umreenih
sustava (ino ili beino).
Dakle, kada se govori o senzorima u ITS-u najee se govori o induktivnim
petljama, radarskim sustavima, pneumatskim cijevima, video sustavima,
primopredajnim sustavima u vozilu, te infracrvenim, akustikim, magnetskim,
piezoelektrikim i optoelektrikim detektorima.

Telekomunikacijska tehnika i tehnologija
Osnovna podjela ITS telekomunikacijskih sustava je:
ini sustavi,
beini i mobilni elijski sustavi,
Internet i Intranet.
Telekomunikacijski promet nastaje prijenosom razliitih oblika informacija
putem inih ili beinih telekomunikacijskih mrea koje funkcioniraju prema
odreenim protokolima.

Telekomunikacijska tehnika i tehnologija
Povezivanje fizikih podsustava ITS-a (prometnica, centara, vozila, transportno-
logistikih terminala, vozaa, putnika i dr.) realizira se putem navedenih
telekomunikacijskih sustava.
ini sustavi izvode se svjetlovodima, koaksijalnim kabelima i bakrenim
paricama dok beini sustavi omoguuju komunikaciju s vozilima ili ljudima u
pokretu putem zemaljskih ili satelitskih veza.
Za potrebe lokacije i navigacije vozila koriste se razliite generacije satelitskih
sustava: GPS, DGPS i GNSS. U svakodnevnoj uporabi mogu se pronai razliite
izvedbe, od skromnih GPS prijamnika do profesionalnih ureaja visoke
preciznosti.

Inteligentni Transportni Sustavi

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Inteligentni Transportni Sustavi

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

INTELIGENTNI

Das könnte Ihnen auch gefallen