Svaki dan zaponite i zavrite sa

osmjehom;)))))
KAKO JE SVE POELO ?
Otkrie bicikla nije vezano za jedno odreeno vrijeme odnosno ime
konkretnog inovatora.
Kroz historiju je bilo vie primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali
su esto ona bila bitno drugaija od dananjeg koncepta bicikla.
Osoba koja se spominje kao prvi voza bicikla je njemaki barun Karl von
Drais, koji je 1817 godine konstruisao svojevrsni bicikl na guranje nazvan
draisine!
Meutim pravi napredak je bio uvoenje lananog pogona kojeg su
osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold.
Starleyev model bicikla iz 1885 godine se najee smatra prvim modernim
biciklom.
Daljnje poboljanje bilo je uvoenje pnemuatskih guma, 1888 godine, koje
je uveo kot John Boyd Dunlop.
Osnovni koncept bicikla do dananjih dana nije se bitno mijenjao, osim to
je tehnoloki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su
dananji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.
Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko milijardu bicikala!
BICIKLIZAM KAO SPORT !
Danas je biciklizam standardni
Olimpijski sport u nekoliko
disciplina.
Postoji i odreen broj biciklistikih
disciplina koje nisu u olimpijskom
programu.
Slijedi lista biciklistikih sportova i
disciplina:
Cestovni biciklizam;
Brdski biciklizam;
Ciklokros;
Biciklizam na pisti;
Trial;
BMX;
Ciklobal;
Umjetniki biciklizam;
Biciklizam za osobe sa
invaliditetom;
TAKMIENJE
Cestovni biciklizam:

Etapne utrke
Tour de France
Giro d'Italia

Jednodnevne utrke
Paris - Roubaix,
Ronde van der Vlaandren,
Liege - Bastogne - Liege,
Amstel Gold Race,
Paris - Tours,
Giro di Lombardia,
Milano - San Remo,
Classica San Sebastian.

PRAVILA
UCI Union Cycliste Internationale

Licenca je identifikacijski dokument koji potvruje da njezin nositelj
prihvaa statute i pravila, te koja ga ovlauje za sudjelovanje na
biciklistikim dogaajima.
Svaka osoba inom podnoenja zahtjeva za izdavanje licence prihvaa
Statut i Pravila UCI-a, kontinentalnih konfederacija lanica UCI-a i
nacionalnih saveza lanica UCI-a, te se obvezuje da e na fer i sportski
nain sudjelovati na biciklistikom dogaaju.
Prihvaam da svi uzorci urina postanu vlasnitvo UCI-a i da ih UCI
moe analizirati, osobito u cilju istraivanja i informacija u cilju zatite
zdravlja.
Prihvaam da moj lijenik i/ili lijenik mog kluba dostavi UCI-u, na
zahtjev UCI-a, popis svih lijekova koje sam primao i tretmana kroz koje
sam proao prije takmienja.

NASTAVLJA SE...
Mukarci

Youth (Mlade) - kategorija takmiara 16 godina ili mlaih i u
nadlenosti je nacionalnih saveza.
Juniori (MJ: Mukarci juniori) - kategorija natjecatelja starih 17 i 18
godina.
Do 23 (MU: Mukarci do 23 godine) - kategorija takmiara starih od
19 do 22 godine.
Elite (ME: Mukarci elite) - kategorija takmiara starih 23 godine i
vie.
Veterani (MM: Mukarci veterani) - kategorija takmiara starih 30
godina i vie koji odaberu taj status.
Postupci na utrci
Ogranienje prijenosa - za juniore, mukarce i ene, maksimalni dozvoljeni
prijenos je onaj koji jednim okretom pedale pokriva duinu od 7,93 metara.
Komunikacija tokom utrke - tokom utrke za juniore mukarce i/ili juniore ene
nije dozvoljeno koritenje sredstva daljinske komunikacije s takmiarima.

Ponaanje takmiara - takmiari moraju obratiti panju na mjesta gdje bacaju
hranu, prazne torbe, bidone, odjeu, itd.

Takmiari ne smiju nita baciti na cestu, ve vozei uz rub ceste spustiti
predmete na pod.

Zabranjeno je noenje i/ili koritenje staklenih boca.

Brojevi identifikacije - takmiari e nositi dva broja na leima, izuzev na
hronometar utrkama, na kojima e nositi samo jedan.
Brojevi na okviru - osim tokom utrke na hronometar takmiari e privrstiti na
okviru identifikacijski broj jednak onome kojeg nose na leima, na vidljivom
mjestu sa prednje strane (ili ako nije mogue na nekom drugom mjestu)
bicikle.
ETAPNE UTRKE
Etapne utrke moraju trajati
najmanje dva dana i moraju imati
generalni poredak prema
vremenu.
Ukoliko nije drugaije navedeno,
cestovne etape se trebaju odrati
na isti nain kao i jednodnevne
utrke, a hronometri trebaju biti
organizirani po pravilima za
kronometre.
Maksimalna duina velikog toura
je 3500 km.
Duine etapa ne smiju prei 225
km, osim to do dvije etape mogu
biti due od 225 km.
Dan odmora na takmienjima koja
traju 11 ili vie dana, treba biti
najmanje jedan dan odmora.
Na velikim tourovima obvezna su
dva dana odmora.
Vremena zabiljeena od sudaca
mjeritelja vremena moraju se
unijeti u generalni plasman.
BR. VRIJEME (DAN) STARTA KM ETAPA (STARTNO I CILJNO MJESTO)
P Profiles and analysis P Saturday 7 July 2007 8 km Londres > Londres
1 Sunday 8 July 2007 203 km Londres > Canterbury
2 Monday 9 July 2007 167 km Dunkerque > Gand
3 Tuesday 10 July 2007 236 km Waregem > Compigne
4 Wednesday 11 July 2007 190 km Villers-Cotterts > Joigny
5 Thursday 12 July 2007 184 km Chablis > Autun
6 Friday 13 July 2007 200 km Semur-en-Auxois > Bourg-en-Bresse
7 Saturday 14 July 2007 197 km Bourg-en-Bresse > Le Grand-Bornand
8 Sunday 15 July 2007 165 km Le Grand-Bornand > Tignes
R Monday 16 July 2007 Tignes
9 Tuesday 17 July 2007 161 km Val-dIsre > Brianon
10 Wednesday 18 July 2007 229 km Tallard > Marseille
11 Thursday 19 July 2007 180 km Marseille > Montpellier
12 Friday 20 July 2007 179 km Montpellier > Castres
13 Saturday 21 July 2007 54 km Albi > Albi ind. TT
14 Sunday 22 July 2007 197 km Mazamet > Plateau-de-Beille
15 Monday 23 July 2007 196 km Foix > Loudenvielle - Le Louron
R Tuesday 24 July 2007 Pau
16 Wednesday 25 July 2007 218 km Orthez > Gourette - Col dAubisque
17 Thursday 26 July 2007 188 km Pau > Castelsarrasin
18 Friday 27 July 2007 210 km Cahors > Angoulme
19 Saturday 28 July 2007 55 km Cognac > Angoulme ind. TT
20 Sunday 29 July 2007 130 km Marcoussis > Paris Champs-lyses
TOTAL 3547
ITT - Individual Time Trial (prologue)
- vrsta cestovne biciklistike utrke u
kojoj se biciklista takmii sam protiv
vremena (na francuskom: contre la
montre - doslovno protiv sata).
Takoer postoje specijalne staze koje
su konstruisane za ovakvu vrstu
utrka, gdje se takmiari takmie na
velodromima. ITT je takoer nazvana
i kao utrka istine gdje pobjeda ovisi
samo o individualnim sposobnostima
bicikliste.


TTT - Team Time Trial isto kao i
ITT samo to istovremeno nastupa
jedna ekipa od dvojice trojice ili
etvorice bicikllista iz istog tima.
Pojedinani hronometar
Takmiar mora startati iz nepomine
pozicije. Mora biti dran i onda puten,
bez da je gurnut od strane draa.
Isti dra mora drati sve vozae.
Ukoliko se vrijeme mjeri elektronski
razmak ismeu mjesta na kojem toak
dodiruje zemlju i mjerne trake mora biti
10 cm.
Ukoliko je jedan takmiar ulovljen od
drugog, on ne smije voditi ili slijediti u
zavjetrini vozaa koji ga je ulovio.
Takmiar, nakon to je ulovljen od
drugog mora napraviti boni razmak
od najmanje 2 metra izmeu sebe i
vozaa koji ga je ulovio.
Nakon 1 km, ulovljeni voza se mora
voziti najmanje 25 metara udaljen od
drugog takmiara.
Ukoliko je potrebno suci mogu prisiliti
takmiare da potuju 2 metra bonog
razmaka i 25 metara razmaka.
Takmiari ne smiju pomagati jedan
drugom!
Ekipni hronometar
Broj takmiara po ekipi odreen je u tehnikom vodiu i
mora ih biti najmanje 2, a najvie 10. Mix ekipe su
zabranjene.
Od starta utrke stazu smije koristiti samo takmiari koji se
takmie i vozila koja ih slijede.
Udaljenost do cilja mora biti vidljivo oznaena barem
svakih 10 km. Zadnji kilometar mora biti oznaen crvenim
trokutom.
Organizator mora osigurati krug duine barem 800 metara
za zagrijavanje, a koji se nalazi u blizini starta.
Ako jedan takmiar zakasni na start ekipa ga moe ekati
ili moe startati u predvieno vrijeme.
Na startu takmiari moraju biti poredani i drani jedan do
drugog na startnoj crti i tada puteni, ne gurnuti, od draa
koji e biti isti za sve ekipe.
Mjerenje vremena treba se vriti na nekoliko taaka
rasporeenih po stazi, na nain da takmiari i gledaoci
imaju stalni pregled situacije na utrci.
Ukoliko je ekipa uhvaena, ne smije voditi ili se voziti u
zavjetrini ekipe koja ju je uhvatila. Isto pravilo vrijedi i za
takmiare koji otpadnu od svoje ekipe.
Takmiar koji otpadne od svoje ekipe ne smije se pridruiti
drugoj ekipi, niti smije primati ili pruati pomo.
Ekipa nakon to ulovi drugu mora imati boni razmak od 2
metra izmeu ekipa.
Nakon jednog kilometra ekipe se moraju voziti na
najmanje 25 metara udaljenosti jedna od druge.
Pratee vozilo smije pratiti ekipu na najmanje 10 metara
odstojanja od posljednjeg takmiara, nikad ga ne smije
prestii ili se izravnati bono s takmiarem.
U sluaju kvara, tehnika pomo moe biti pruena samo
ako su i takmiari i vozilo zaustavljeni i to na nain da
pratee vozilo nikog ne ometa.
Kriterijske utrke
Kriterij je cestovna utrka koja se vozi na krugu
zatvorenom za promet, a vozi se prema jednoj od
sljedeih metoda:
1.Klasifikacija na cilju zadnjeg kruga
2.Klasifikacija prema odvoenim krugovima i broju
bodova osvojenih za vrijeme sprinteva.
Krug treba biti dug izmeu 800 i 10000 metara.
Takmiar ili grupa takmiara manja od 20 koji otpadnu i
uhvaeni su za cijeli krug od vodeih takmiara treba biti
eliminirana i mora napustiti utrku.
Ukoliko u grupi ima vie od 20 takmiara, sudaki odbor
e odluiti da li takmiari mogu nastaviti ili ih treba
eliminirati.
Tehniki vodi utrke mora tano navesti kakav sistem
sprinteva e se primjenjivati i na koji nain e se dijeliti
bodovi, uzevi u obzir te odredbe iste se automatski
primjenjuju.
Sprintevi moraju biti biljeeni na ciljnoj crti i nakon
jednakog broja krugova izmeu dva sprinta.
Bodovi se mogu dodijeliti i prvom takmiaru koji proe
ciljem u krugovima u kojima nema sprinta.
Broj bodova osvojenih na taj nain na smije biti vii od
40% bodova osvojenih za pobjedu u sprintu.
Plasman mora biti kako slijedi:
- Pobjednik mora biti takmiar koji je odvozio najvie
krugova:
- U sluaju istog broja krugova odluuju bodovi:
- U sluaju istog broja krugova i bodova, odluuje broj
pobjeda u sprintevima
- Ukoliko je i dalje neodlueno, odluuje poredak u
zadnjem sprintu.
Smatra se da je takmiar osvojio krug u trenutku kad
ulovi kraj glavne grupe.
Da bi se izmjerila teina nekog sporta potrebno je
odmjeriti parametre primjenljive za sve teke
sportove. To su uinili strunjaci instituta za
istraivanje srca i sportsku medicinu u Klnu. Kao
parametri za procjenu su uzeti medicinski pokazatelji,
a potronja kalorija za vrijeme takmienja jasan je
dokaz kome je bilo najtee,

Za sedam sati i trideset minuta vonje panjolac
Miguel Indurain na stazi dugoj 230 kilometara, sa
devet uspona i sa prosjenom visinskom razlikom od
1000 metara, potroio je 12500 kilokalorija, a toliko je
potrebno fizikom radniku da radi od ponedjeljka do
petka! Fiziki radnik tada ima vikend i dva dana da se
odmori i oporavi za nove napore, a Indurain je
sutradan ponovno sjeo na bicikl i odvezao novih 250
kilometara. Na kraju Tour de Francea na kojem je
slavio pobjedu, medicinski strunjaci utvrdili su da je
Indurain u 20 etapa potroio 170000 kilokalorija, a
to je po nekim drugim istraivanjima dovoljno za 75
dana najteeg fizikog posla. Zaposlen ovjek u minuti
utroi 7 do 8 kilokalorija, vrhunski maratonac 24, trka
na 10000 metara 25, dok Indurain utroi 33, a jedna
etapa na profesionalnim utrkama traje prosjeno pet
do est sati.
SAMO NAJBOLJI!!!
Karijeru je zapoeo kao triatlonac u dobi od 13 godina i ubrzo je iskazao veliki
talent. Nakon to je u posljednjem razredu srednje kole trenirao s amerikom
olimpijskom reprezentacijom, odluio je posvetiti se biciklizmu, te 1996. godine
postao je nabolji biciklist na svijetu.
Medutim, u oktobru 1996. zavrio je u bolnici, aleci se na jake bolove. Uskoro
mu je dijagnosticiran rak testisa.
"Prvih nekoliko dana bilo mi je jako teko. Naravno da tako neto
nisam oekivao. To je bio prijelomni trenutak u mom ivotu."
"Borbi protiv raka pristupio sam kao utrci. Sastavio sam najbolju
ekipu koju sam mogao sastaviti i iao na lijeenje u najbolje
bolnice."
Izgledi da e preivjeti bili su mu manji od 50 posto
Meutim, posebno je elio nastupiti na Tour de France-u.
Ve sam nastup za njega bi bio pravi trijumf, no on je ak uspio i pobijediti. Isto
je uinio i 2000. i svake godine otada.

"Niko ne eli za sebe rei ili misliti da je najsretniji ovjek na svijetu,
no ja sam bio prvi u redu kada se dijelila srea." "Odluio sam da e
mi ovogodinji Tour de France biti posljednja profesionalna utrka.
Nakon 14 godina u profesionalnom biciklizmu, to e mi biti
posljednja pobjeda ili posljednji poraz.
Naravno, odluio sam pobijediti."
Lance Edward Armstrong
Ako ovo niste probali, probajte.
Zabavno je, a zabava je korisna...
Dr. Seuss