Nove paradigme obiteljskog

odgoja
Prof. dr. sc. Dubravka Male
Odsjek za pedagogiju
Filozofski fakultet u Zagrebu

Izlaganje
Obiljeja obitelji danas
Obiteljski odgoj - izmeu poslunosti i
odgovornosti
Odnos obitelji i knjinice od separacije
do suradnje i partnerstva

Obitelj se mijenja zajedno s

drutvom
drutveno, politiko i gospodarsko
okruenje i obitelj
obitelj predstavlja sliku u malom svih
proturjeja kroz koje prolazi drutvo
(drutvene krize proizvode krize u obitelji)
doivjela promjene u strukturi, ulogama i
vrijednostima, ali nije nestala (na vrhu rangliste vrijednosti za 98% Hrvata)
zadrala funkcije bioloke i socijalne
reprodukcije tj. raanja i odgoja djece

Obitelj rezultat emocionalnog

odabira
obitelj prerasla iz drutvene potrebe i
nunosti u emocionalni odabir
pojedinca
vea oekivanja mukaraca i ena od
partnera
krhka i podlona krizama

Obiljeja obiteljskog ivota

Individualizam kao ivotna filozofija
Pluralizam obiteljskih struktura
Nunost drutvene podrke

Individualizam kao ivotna

filozofija
prevladava interes za osobno dobro, a
zanemaruje se ope dobro - vodi do
sebinosti i slabljenja drutvenih veza
ekonomsko blagostanje postaje vanije od
obiteljskih vrijednosti, a osobno zadovoljstvo
postaje vanije od obiteljske tradicije
obitelj se temelji na partnerstvu, a ciljevi se
zajedniki realiziraju - u suprotnosti s
tenjom za slobodom i neovisnou (esti
uzrok sukoba i razlaza meu partnerima)

Individualizam
smanjio privlanost braka i roditeljstva
lanovi obitelji u procjepu izmeu:
- vlastitih potreba i elja i onih obiteljskih;
- izmeu zahtjeva posla i obitelji;
- karijere i podizanja djece;
- obiteljskih obaveza i mnogih drugih
zadovoljstava i sl.
doveo do pribliavanja rodnih uloga podjela
poslova u kui i oko odgoja djece

Dijete kao teret

veina ena eli obrazovanje i karijeru, a tek potom
dijete i obitelj (porast parova koji se odriu djece
zbog karijere; odgaanje roditeljstva)
smanjenje broja djece u obitelji (roditelji se osjeaju
preoptereeno pa za vie djece nemaju snage ni
elje)
dijete postaje troak (stvarni trokovi i tzv. indirektni
trokovi - razliiti vidovi odricanja zbog djeteta)
djeca rtve trebaju zatitu, podrku, voenje,
granice i strukturu za osjeaj pripadanja i sigurnosti

Pluralizam obiteljskih struktura

nuklearna obitelj sinonim za obitelj
odreenje obitelji kao skupine pojedinaca
povezanih brakom i krvnom vezom danas
vie ne pokriva sve tipove obitelji
raznolikost tipova obitelji ini njezino
definiranje vrlo tekim odnosno
nemoguim
posljedica ekonomskog, socijalnog i
moralnog konteksta zapadnog drutva

Razliitost obiteljskih struktura s

obzirom
- na odnos roditelja i djece (npr. bioloka
i usvojena djeca)
- na brani status roditelja (neoenjeni,
razvedeni, odvojeni, ponovno
oenjeni),
- na broj roditelja/lanova u obitelji i
- na seksualnu orijentaciju partnera

Neke strukturalno razliite

obitelji

obitelji u kojoj su bioloki otac i majka i njihovo

dijete/djeca
posvojiteljske obitelji
obitelji u kojima je samo jedan roditelj bioloki
rekonstruirane obitelji tj. novi brak nakon razvoda
jednoroditeljske obitelji (kao posljedica razvoda
braka, smrti,izvanbrane zajednice, vlastite odluke
da se ima dijete ali ne i partner)
udomiteljske obitelji viegeneracijske obitelji
izvanbrane obitelji istospolne i suragat obitelji

Obitelj u RH
u usporedbi s veinom europskih zemalja, u
Hrvatskoj se obiteljska struktura relativno
sporo mijenja pa stoga jo zadrava dosta
tradicijskih obiljeja
Iako se jo uvijek priblino 90 posto djece
raa u braku uoljivo je da naa zemlja
polako prati trendove razvijenih zemalja
svijeta. ivjeti u obitelji vie nije atraktivno, a
brak i obitelj postaju sve manje poeljni
drutveni institucijski oblici

 smanjuje se broj sklopljenih brakova, raste broj razvoda i

roenja djece izvan brane zajednice, u porastu su
brakovi bez djece te broj majki s djecom (iako se uoava i
porast samohranih oeva)
u obiteljskoj slici stanovnitva Hrvatske najveim dijelom
su brani parovi s djecom (57,9%), potom slijede
jednoroditeljske obitelji koje ine majke s djecom (12,5%)
i oevi s djecom (2,6%).
27% branih parova je bez djece (imati djecu vie nije
popularno odnosno vie nije prioritetan cilj braka)
obitelj se poela rastereivati svoje reprodukcijske
funkcije

Razliite obiteljske strukture i

odgoj
je li vanija struktura ili kvaliteta odnosa
izmeu roditelja i djece
rezultati znanstvenih istraivanja kontradiktorni
niti jedno dijete se ne smije loe osjeati
zbog svoje obiteljske situacije
profesionalac treba preispitati vlastito
ponaanje, stavove i predrasude prema
lanovima razliitih obitelji

Paradoks suvremene obitelji

obitelj u procjepu izmeu tradicionalnih
obiteljskih vrijednosti i zahtjeva suvremenog
drutvenog razvoja
potreba za pomoi i podrkom drutvenih
struktura
roditelji su odgovorni za odgoj djeteta, ali
postoji i odgovornost drave koja treba
roditeljima pruati podrku u obavljanju
roditeljske uloge odnosno stvoriti uvjete za
kvalitetno roditeljstvo
kriza obiteljskog odgoja?

Promjene u roditeljskoj ulozi

roditeljska uloga samo je jedna od uloga, ali
najodgovornija i najtea u ivotu pojedinca
kratkoa vremena za odgojno djelovanje
zapoljavanjem oba roditelja izvan kue, o
djeci brinu i druge odrasle osobe
(profesionalci)
roditelj postaje koordinator odgojnih
imbenika birajui za djecu "druge
odgajatelje" u izvanobiteljskom okruenju
roditelj postaje odgovoran za odgoj u obitelji
kao i za izbor izvanobiteljskih utjecaja

Od roditelja se oekuje da
poznaje zakonitosti i obiljeja djejeg razvoja
prepozna potrebe i sposobnosti djeteta te da zna
naine njihova zadovoljavanja i poticanja
posjeduje znanja, vjetine i navike potrebne za
uspjeno odgojno djelovanje
je dobro informiran o postojeim drutvenim
resursima (materijalnim, pravnim, socijalnim,
zdravstveno-zatitnim, odgojno-obrazovnim itd.)
je u stanju odabrati najbolje za svoje dijete
surauje s onima koji izvan obitelji skrbe o njegovu
djetetu

Roditeljstvo u najboljem interesu

djeteta

Brino, njegujue ponaanje

Pruanje strukture i voenja
Uvaavanje djeteta kao individue
Omoguavanje osnaivanja djeteta

odgoj postao vrlo zahtjevan i trai odreena

znanja i vjetine

Obiteljski odgoj (i roditeljski

autoritet)
se naao u procjepu izmeu
tradicionalnog nastojanja da dijete bude
posluno i da bespogovorno uvaava
autoritet roditelja i drugih odraslih te
novijih nastojanja koja tee razvoju
samostalnosti i odgovornosti kod djeteta

Odgoj za poslunost
polazi od slike djeteta kao ranjivog,
nekompetentnog, ovisnog i neposlunog i
kojeg samo roditeljska intervencija moe
uiniti kvalitetnim ovjekom
odrasli najbolje zna to djetetu treba
danas prisutan ali nije dominantan

Odgoj za odgovornost
povjerenje u djetetove mogunosti
u odgoju dominira praenje djetetovih potreba te
stvaranje uvjeta za njihovo zadovoljavanje
preputanje inicijative djetetu, a to vodi razvoju
njegovih kompetencija
postepeni prijelaz odgovornosti s odraslog na
dijete u cilju razvoja odgovornog ponaanja
prema sebi i drugima

Razvoj odgovornosti
od najranije dobi dijete uiti odgovornosti
razvoj odgovornosti usko je povezan s
mogunostima djetetova djelovanja, izraavanja
miljenja, rjeavanja problema i utjecanja na
odluke koje se tiu njegova ivota
sloboda donoenja odluka i mogunost izbora
mogu djetetu poveati povjerenje u vlastite
sposobnosti i pridonijeti izgradnji
samopouzdanja

to je disciplina?
oznaava proces uenja i voenja
nije kanjavanje, stega odnosno pokoravanje
nekom pravilu
predstavlja skup postupaka i pravila koje roditelji
upotrebljavaju kako bi djecu nauili
vrijednostima i normama ponaanja u drutvu
odnosno kako bi se trebala ponaati
pomae da djeca naue uspostavljati kvalitetne
odnose s drugima te da mijenjaju odnosno
naue kontrolirati vlastito ponaanje.

Pozitivna ili konstruktivna

disciplina
pristup nastao kao posljedica neodobravanja/zabrane
upotrebe tjelesnog kanjavanja;
temelji se na potivanju djetetove linosti, potivanju
djetetovih razvojnih potreba i motivacije, razvijanju
samodiscipline i prosocijalnog ponaanja;
je proces u kojem roditelj jasno obrazlae zbog ega
odreeno ponaanje ne odobrava te kakvo ponaanje
oekuje i zato;
proces u kojem roditelji i djeca zajedniki donose odluke
o pravilima ponaanja i rjeenjima problema;

Bit dobrog roditeljskog

postupanja
LJUBAV I PRIHVAANJE
+
VISOK STUPANJ RODITELJSKE POTPORE
+
RODITELJSKI NADZOR
+
POSTAVLJANJE GRANICA

Kompetentan roditelj je
roditelj koji prua kvalitetan obiteljski odgoj,
koji zna odabrati, za svoje dijete,
odgovarajue izvanobiteljske utjecaje i koji
shvaa vanost i sposoban je razvijati
suradnike odnose s onima koji izvan obitelji
skrbe o njegovu djetetu, odgajaju ga i
obrazuju

Suradnja roditelja i drugih

odraslih u ustanovama
proces komunikacije i interakcije temeljen
na informiranju, dogovaranju, savjetovanju,
zajednikom uenju, druenju i
odluivanju, a u cilju dijeljenja zajednike
odgovornosti za djeji razvoj
Cilj - osigurati okruenje u kojem e se dijete
osjeati zadovoljno i prihvaeno i u kojem e
se voditi briga o djetetovim potrebama i s
pecifinostima kao jedinke.

Paradigme suradnje

Paradigma separacije
Paradigma korekcije
Paradigma suradnje