DRVENI

KROV
OVI

Drvene krovne konstrukcije su ekonomine, lako i brzo se izvode, ali

su u pogledu poarne sigurnosti nepouzdane, trajnost je ugroena
truleom, insektima i vlagom.
Na osnovu optereenja, nagiba krovnih ravnina, broja i rasporeda oslonaca,
kao i njihovih raspona, odnosno prema nainu prenoenja tereta krova na
oslonce, drvene krovne konstrukcije izrauju se po sistemima, nastalim
iskustvom i na osnovu statikih prorauna.
Svaki krov drvene konstrukcije sastoji se od dva dijela:
- od noene konstrukcije tj. pokrivaa i
- nosive konstrukcije tj. konstruktivnih elemenata krova.

Konstruktivni elementi krova su :

1. ROGOVI - neposredno primaju optereenje od krovnog pokrova i vanjskih sila
(snijega i vjetra). Spajaju se po dva u jedan par sa suprotnih krovnih povrina, postavljaju
se na razmaku od 0,80 - 1,0 m i izrauju se od piljenih ili tesanih greda dimenzije prema
vrsti i teini pokrova sa presjecima 8/10, 10/12, 10/14 s tim, da slobodna duina roga nije
vea od 4,5 m.

2. PODRONICE - su uzdune horizontalne grede poloene ispod rogova kao

leajevi za rogove. Presjeci za podronice su : 14/18, 14/20, 14/22, 16/20, 16/22, 16/24 pri
slobodnoj duini podronice (razmak krovnih vezaa) od 3,5 do 4,5 m.

3. STUPCI - su vertikalne grede koje primaju optereenje od podronica sa kojima

su vezani kratkim kosnicima (ruke, pajante), a slue za uzduno ukruenje krovne
konstrukcije. Empirijske dimenzije stupaca su za manje krovove 12/14 do 14/16 cm.

4. KOSNICI - su grede u kosom poloaju vezani na vertikalne stupce i vezne grede,

a slue za popreno ukruenje i prenose kose sile na veznu gredu. Dimenzije su iste kao
kod stupaca 12/14, 14/16 cm.

5. RAZUPORA - horizontalna greda od jednog komada ili od dva komada drveta

koji djeluju kao klijeta, vezuje stupce u poprenom pravcu krova. Dimenzije su 12/14,
14/16, a kao klijeta 2x6/12, 2x8/16.

6. VEZNA GREDA - je donja horizontalna greda koja prima optereenje od stupaca

i kosnika i prenosi na glavne nosive zidove. Vezne grede se postavljaju na razmak od 3,5 4,0 m. Presjeci ovise o rasponu krova 18/20, 20/22, 22/24 cm.

KROVNI NOSA - je glavni konstruktivni element u krovu, sastoji se od

vie dijelova ve prema rasponu krova i optereenju od krovnih povrina.
Jednostavni krovni nosa sastoji se samo od vezne grede i para rogova
vezanih meusobno u obliku trokuta.
Sloeni krovni veza ima i vertikalne i kose stupce, razupore ili klijeta
koji su meusobno vezani u jedan konstruktivni sistem u vertikalnoj ravnini.
Krovni vezai se rasporeuju u tlocrtu krova na meusobni razmak od 3,5 - 4,0 - 4,5 m.

Krovni nosa je konstruktivni sklop meusobno povezanih greda po

odreenom sistemu u jednoj vertikalnoj ravnini.
Preko krovnih nosaa prenose se optereenja krova na nie konstruktivne
elemente.
Izbor sistema po kome e se izvoditi krovna konstrukcija odnosi se na izbor i
rjeavanje krovnog nosaa.

Prema konstruktivnom sastavu greda u krovnom nosau i nainu

prenoenja optereenja na oslonce, imamo slijedee vrste krovova :
1. Prazno krovite ;
2. Krovite s razuporom ;
3. Krovite na podronicama ;
4. Krovna stolica ;
5. Krovna visulja ;
6. Kombinirana krovita ;
7. Krovita s reetkastim konstrukcijama.
Primjena pojedinih konstruktivnih sistema krovnih nosaa ovisi o tome,
da li je raspon krova ujedno i slobodan raspon nosaa, ili postoji osim
vanjskih jo i uzduni ili popreni konstruktivni zid unutar raspona koji
moe primiti optereenje od nosaa.
Spajanje i vezivanje pojedinih dijelova drvenih konstrukcija mora se
izvesti po pravilima za tesarske veze u jednu vrstu konstruktivnu cjelinu.

KONSTRUKCIJE DVOSTRENIH KROVOVA

Dvostreni krovovi primjenjuju se vie od svih drugih vrsta krovova.
Oni dijele krovnu povrinu na dva dijela, pa se time olakava oticanje
kinice i na zgradama veeg raspona.
Njihovi glavni konstruktivni dijelovi (puni vezovi) pravilno se niu po
cijeloj duini krova, pa se za istu vrstu krova izrauje vei broj istovrsnih
dijelova, a to pojednostavljuje izvedbu. Zbog toga se dvostreni krovovi
primjenjuju na stambenim, javnim, gospodarskim i industrijskim zgradama.
Dvostreni krovovi vrlo dobro odgovaraju za sve vrste pokrova. Zbog
toga se oni izvode kao strmi krovovi, kao krovovi blagog nagiba i kao ravni
krovovi.
Prema vrsti zgrade i prema vrsti pokrova izrauju se razliite
konstrukcije dvostrenih krovova.
Za strme krovove manjih raspona dolaze u obzir tzv. prazna krovita, ili
krovovi bez podronica i krovita s pajantama.
Za razliite nagibe krovnih ploha i za razliite raspone odgovaraju
tradicionalni krovovi s podronicama i s punim vezovima sa stolicama i
visuljama. Za vee raspone izrauju se krovita, s reetkastim ili okvirnim
drvenim nosaima.

KROJENJE DRVENIH KROVNIH

KONSTRUKCIJA

Za izradu krovne konstrukcije potreban je:

- projekt u ortogonalnoj projekciji i to:
tlocrt krova i popreni presjek i uzduni presjek.
Iz crtea tlocrta i jednog presjeka, tesar moe izraditi krovnu
konstrukciju.
U poprenom presjeku sve grede, gredice i ostali dijelovi koji se proteu
po cijeloj duini krova, vide se kao presjeeni. Njihove duine mogu se nai
u tlocrtu krova; one su ili upisane ili se izraunaju.
Duina pajanti i drugih kosnika koji su postavljeni u uzdunom pravcu
zgrade moemo vidjeti jedino iz uzdunog presjeka krovne konstrukcije.

IZRADA PODA ZA KROJENJE

Ako npr. moramo izraditi jednu krovnu konstrukciju sistema visulje, raspona 10,00 m
pristupit e se crtanju i izradi njihovih profila na sljedei nadin:
- Prvo e se izraditi pod na kome ce se ucrtati popreni presjek krova (profil), a zatim
odvojeno - tlocrt krova.
Popreni presjek se crta za izradu krovnog vezaa tj. greda u poprenom pravcu,
dakle: vezne grede, kosnika, stupaca, kljeta i razupore, a tlocrt za izradu dijelova
koji se prostiru u uzdunom pravcu, podronice i sl..
Za izradu poda za krojenje profila i tlocrta treba izabrati ravan teren. Po terenu se
postave gredice potrebne duine i dobro privrste za zemlju.
Preko gredica se postavlja daani pod, koji se po potrebi pomou klinova i
podmetaa dovede da bude horizontalan (vodoravan). Podovi se postavljaju pribline
veliine i oblika koji odgovara veliini i obliku odgovarajuih konstrukcija. Daske za
taj pod trebaju biti iste i po mogunosti grube, da bi se po njima lake crtalo. Sada
se pristupa ucrtavanju profila i tlocrta.

KROJENJE
Na slici je pod sa ucrtanim profilom za izradu krovnog vezaa i pod za tlocrt. Iz
tlocrta se vidi koliko krovnih vezaa treba izraditi. Tek poto su svi potrebni dijelovi
isjeeni, zasjeeni, izraeni epovi itd., jer se on na podu sastavi, pristupa se izradi
drugog vezaa, a zatim redom ostalih.
Treba voditi rauna da prije nego to se izraen i sastavljen veza na podu rasklopi,
moraju se svi dijelovi konstrukcije obiljeiti tesarskim znacima za obiljeavanje. To se
radi zato da se ne bi desilo da prilikom sklapanja krova na zgradi nastane pomutnja
zbog toga sto su se izmijeali dijelovi raznih vezaa, te bi sklapanje krova bilo oteano.
Kad tesari prenesu tee dijelove krovne konstrukcije do poda za krojenje,
odabirajui pribline duine i mjere koje odgovaraju onim na crteu, pristupa se izradi
vezne grede, rogova, podronica i sl.

Napomena:
Kod krojenja krovnih konstrukcija treba uzeti tesarske mjere, tj. pojedine duine neto
vee nego sto e stvarno biti u ugraenom stanju u konstrukciji. Te vee mjere su
potrebne da bi se mogli izraditi razni epovi, preklopi i tome sline veze ije mjere
nisu dane u planu. Zato treba uzeti neto duu grau, nego to je u projektu.
Projektant u svom projektu daje karakteristike gotove konstrukcije, a dimenzije duina
koje oznauje, po pravilu su bez dodataka potrebnih za razne veze konstrukcije.
Kada je sve gotovo, pristupa se sklapanju vezaa na podu. Ako se sve dobro sloi
(sluajne greke se tom prilikom isprave) onda se pre sklapanja svi ti dijelovi obiljee
tesarskim brojkama, kao i sam veza. Ukoliko su spremljeni dijelovi za II veza, to se i
on na isti nain montira (sklopi), pa ako se sve dobro slae, on se obiljei kao II veza,
rasklopi i stavlja na stranu i tako se radi sve do kraja, do posljednjeg.
Time je zavreno krojenje vezaa.

Ni jedna krovna konstrukcija ne smije se slati na objekt prije nego to je

svaki veza - prethodno sastavljen, isproban na podu i propisno obiljeen.

OBILJEVANJE IZRADENIH DELOVA KROVNE KONSTRUKCIJE

Prilikom krojenja treba tono obiljeiti svaki pojedini dio krovne konstrukcije, jer
stup krojen kod II glavnog vezaa, ne mora odgovarati kod I ili III vezaa. Da ne bi
nastala pomutnja moraju se svi dijelovi skrojeni i isprobani, npr kod II vezaa
obiljeavati kao dijelovi II vezaa.
Npr znak: v v znaci II veza. Ako je stup prvi po redu (sa lijevo na desno), onda
stavljamo ispod ovog znaka jo jednu crtu, ako je drugi po redu, stavljamo dvije crte
itd., tj. prema oznakama u danoj tablici, gdje su prikazane sve tesarske oznake pri
obiljeavanju.
Ovo urezivanje se vri dlijetom i ekiem. Iz priloene tablice vidi se, da su za
obiljeavanje dijelova konstrukcije uzeti rimski brojevi.

RJEAVANJE DVOSTRENIH
KROVITA

RJEAVANJE TLOCRTA

RJEAVANJE PRESJEKA