Sie sind auf Seite 1von 161

LATINSKI JEZIK

Gimnazija Ismet Mujezinovi Tuzla

Ivan Juki. prof.

Repetitio est mater studiorum.


(Ponavljanje je majka znaja.)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

na podruju BiH ivjela razna plemena:

Iliri

Panoni

(Dalmati, Dindari, Daorsi...)

(Breuci, Desidijati, Oserijati...)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

ratovi Ilira i Rimljama u 3. st. p. n. e.

povod ratovanju Ilirsko gusarenje


Jadranom

230. god. p. n. e. Rimljani porazili Ilire na


elu sa ilirskom kraljicom Teutom

168. god. p. n. e. Rimljani porazili Ilire na


elu sa ilirskim kraljem Gencijem

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

estok otpor Rimljanima pruili su


Dalmati, ije je sredite Delminium
(Tomislavgrad)

Batonov ustanak posljednji ustanak


ilirsko-panonskih plemena 9. 6. god. p.
n. e.

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

rimske legije uguile Batonov ustanak i


ustanovljene su provincije:

-Pannonia

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

dananja BiH bila podijeljena na tri


sudska, upravna i fiskalna conventa
(sredita):
-Scardona (Skradin kod ibenika)
-Salona (Solin kod Splita) -------Narona (Vid kod Metkovia)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

BiH u vrijeme cara Trajana 107. godine


provincija Panonnia bila podijeljenja na:

-Pannonia Superior (Gornja Panonija)


-Pannonia Inferior (Donja Panonija)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

Car Antonin Karakala 212. godine svim


stanovnicima Rimskog carstva pa tako i
Ilirima dao rimsko graanstvo
(dravljanstvo) i ukinuo njihov peregrinski
status (prestali biti stranci u svom
carstvu)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

Aurelius Diocletianus Augustus


(imperavit a. D. 284. 303.) roen kao Ilir

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

295. godine sagraena Dioklecijanova palaa


u Splitu (Hrvatska) kao carski ljetnikovac

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

car Dioklecijan podijelio je Panoniju na


etiri dijela: Pannonia Prima, Pannonia
Secunda, Pannonia Valeria, Pannonia
Savia

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

Car Konstantin Veliki donio 313. godine


Milansi edikt kojim je dao slobodu
kranstvu u Rimskom carstvu; sredite
carstva premjestio u Bizant (dananji
Istanbul); car roen kao Ilir;

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

395. godine car Teodozije podijelio


Rimsko carstvo na istono i zapadno
svojim sinovima Honoriju i Arkadiju (BiH u
zapadnom dijelu)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba

proces romanizacije u plodnim rijenim


dolinama bio je jai a u brdskim
podrujima znatno sporiji

imena BiH gradova u rimsko doba:


-Ad Drinum (Zvornik)----------------Ad Fines (Laktai)
-Ad Matricem (Otinovci, Kupres)
-Argentaria (Srebrenica)

Bosna i Hercegovina u rimsko


doba
-Asamum (Trebinje)
-Baloie (ipovo)
-Bigeste (Ljubuki)
-Bistue Nova (Bugojno ili Zenica Bilino polje)
-Bistue Vetus (Izvor Rame)
-Delminium (Tomislavgrad)-------Diluntum (Stolac)
-Castra (Banja Luka)
-Leusaba (Mrkonji Grad)
-Malvesiatium (Skelani na Drini)
-Servitium (Bosanska Gradika)

Indoeuropski jezik

spoznaja o brojnim slinostima meu


jezicima velike jezine skupine navela
lingviste na zakljuak o postojanju jednog
indoeuropskog prajezika

o indoeuropskom prajeziku nije sauvan


nikakav pisani trag

da je postojao moemo zakljuiti na


temelju usporedbi

Indoeuropska skupina jezika


-italski jezici (latinski , umbrijski, oskiki)
-keltski jezici (galski, bretonski)
-slavenski jezici
-grki jezik
-baltiki jezici
-germanski jezici (njemaki)
-neki azijski jezici (perzijski, sanskrt)

Latinski jezik

U poetku samo jedan dijalekt u pokrajini


Latiuim (Lacij)
vojni i politiki uspjesi Rimskog carstva
omoguili nametanje latinskog jezika na
irem podruju
romanizacije poteene zemlje sa grkim
kao govornim jezikom
latinski jezik se u svojoj povijesti polako
razvijao
grki jezik posebno djelovao na latinski
jezik

Latinski jezik

razlikovati: -knjievni latinski jezik


-vulgarni latinski jezik
(narodni)

Romanski jezici

knjievni latinski jezik ostao nepromjenjen i


zarobljen u tekstovima rimskih pisaca

romanski jezici su moderni jezici nastali iz


vulgarnog (narodnog) latinskog jezika, koji se u
razliitim dijelovima carstva razliito govorio i
izgovarao

To su oko 90 %: francuski, talijanski, panjolski,


portugalski, rumunjski, retroromanski; velikim
dijelom i engleski jezik (oko 60%)

Zato danas uimo latinski jezik?

otvara nam nepregledne vidike u prolost

upoznaje nas sa razvitkom ljudske misli

upoznaje nas sa povijeu i obiajima kao temeljima moderne


civilizacije

riznica je najrazliitijih znanja

duboko je ukorjenjen u sva podruja ljudske djelatnosti

spona je kulture Grke i Rima sa modernom Europom

lake uimo dananje romanske jezike i izraze ustaljene meu


intelektualnom elitom

Latinske rijei u naem jeziku

brojne rijei kojima se koristimo su


latinskog ili grkog porijekla

nekad su nam dole direktno iz tih jezika


a nekad preko romanskih jezika

to su npr.: akvarij, alibi, album, auditorij,


deficit, suficit, dupli, luksuz, maksimum,
memento, minimum, omnibus, snob,
solarij, vedeo, villa itd.

Latinica

latinica nije nastala odjednom, nego je imala


svoj povijesni razvoj:
-1. faza: feniko pismo
-2. faza: grki alfabet
-3. faza: rimske latinica
-4. faza: naa latinica

Latinica

latinica svoj razvoj uvelike zahvaljuje


grkom alfabetu, koji joj je bio osnovni
uzor

Latinica

Rimska latinica imala je u poetko samo


21 grafem (slovo) a vremenom se broj
grafema proirio na 24 grafema

Latinica

etvrti ali ne i zavrni stadij razvoja je


dananja latinica kojom se mi koristimo
danas
pismo se razvija i dalje i taj razvoj e se
svakako nastaviti

Latinica

vremenom su se zbog potrebe to brega


pisanja razvila mala slova, a zbog
potrebe ljepega pisanja i pisana slova

Dioba glasova u latinskom jeziku

najprije moramo razlikovati pojmove:


grafem i fonem

grafemi se piu
oni su stvar dogovora

fonemi se izgovaraju
i zajedniki su cijelom
ovjeanstvu

Dioba glasova u latinskom jeziku

za izgovaranje glasova koristimo se istim


sustavom, kojim izdiemo i udiemo zrak

izgovaramo izdiui,
tako to izdisajnu struju
zraka prekidamo
razliitim dijelovima
disajnog sustava

Dioba glasova u latinskom jeziku

glasove u latinskom jeziku dijelimo na:


-samoglasnike ili vokale (a, e, i, o, u, y)
-suglasnike ili konsonante (b, p, d, t, r, f,
g ...)
-dvoglasi ili diftonzi (ae, oe, oi, ai, au ...)
-dvostruki suglasnici (x, z)
-geminate (rr, ss, ll, mm ...)

Izgovor latinskog jezika

latinski jezik ima dva izgovora:


-klasini izgovor latinskog jezika
*tekstovi pisani od osnivanja Rima 753. god. p.
n. e. do pada Rima 476. godine n. e.
-tradicionalni izgovor latinskog jezika
*tekstovi pisani od pada Rima 476. godn n. e.
pa do danas

Izgovor latinskog jezika

nain na koji danas izgovaramo rijei


naziva se tradicionalnim izgovorom
latinskog jezika
sam naziv nam govori da je taj izgovor
sauvan tradicijom
tradicionalnim izgovorom itaju se
medicinski i drugi znanstveni izrazi
klasini izgovor latinskog jezika malo je
drugaiji od tradicionalnog izgovora

Izgovor latinskog jezika


ae
oe

---------------------
---------------------

a
o

--------------------- ae
--------------------- oe

i
y
x

(dugo e)
(dugo e)

(dijareza rastavlja diftong)


(dijareza rastavlja difrong)

--------------------- j (na poetku rijei i na poetku sloga)


--------------------- i (y je u latinskom jeziku samoglasnik)
--------------------- ks, gz

Izgovor latinskog jezika


c
c

--------------------- c
--------------------- k

--------------------- z

ti
ti

--------------------- ci
--------------------- ti

(ako je desno do C: e, i, y, oe, ae, eu)


(ako je desno do C: a, u, o, suglasnik)

(ako je izmeu dva samoglasnika)

(ako je desno samoglasnik)


(ako je desno suglasnik)

ll, rr, ss, mm... -------------

moraju se uti oba glasa

Izgovor latinskog jezika


ns --------------------- nz
sm --------------------- zm
ls --------------------- lz
ngu--------------------- ngv
qu --------------------- kv
su --------------------- sv
ch
ph
th
rh

---------------------------------------------------------------------------------

c, k
f
t
r

(ako je desno samoglasnik)

(ako je desno samoglasnik)

Kvantiteta samoglasnika

samoglasnici u latinskom jeziku mogu biti dugi i kratki


- dugi samoglasnik a
- kratki samoglasnik a

diftong ili doglas je uvijek dug a sastavljen je od dva


kratka samoglasnika

suglasnici su uvijek kratki

Kvantiteta sloga

rije ima onoliko slogova koliko ima samoglasnika ili


dvoglasa (diftonga)
slog je dug kad je samoglasnik koji je u slogu dug

slog je obino dug, kad je:

-kada je desno od samoglasnika dva ili vie suglasnika


-kada je desno od samoglasnika x ili z
-kada je diftong u slogu
-kada je slog po prirodi dug (naui se kroz uenje)

Kvantitet sloga

rije ima onoliko slogova koliko ima samo


glasnika ili dvoglasa (diftonga)

slog je dug kad je samoglasnik koji je u


slogu dug
primjer:

con -

sti -

tu -

tio
desno dva suglasnika
diftong

po prirodi

Naglasak ili akcent rijei

svaka rije treba imati jedan slog koji


treba biti naglaen

rije moe imati samo jedan naglaen


slog

naglasak na slogu izgleda ovako:

con-sti-t-tio
con-sti-t-ti-o

Naglasak ili akcent rijei

nae rijei imju naglasak veinom na


poetku rijei pa slogove brojimo od
poetka prema kraju, tj. sa lijeva na desno
(prvi slog, drugi slog, ...)

n-pra-vi-ti
1

Naglasak ili akcent rijei

latinsku rije promatramo sa desna na


lijevo, pa slogove brojimo od kraja
(prvi slog od kraja, drugi slog od kraja...)

con-sti-t-tio
4

con-sti-t-ti-o
5

Naglasak ili akcent rijei

naglasak moe biti samo na prvom, drugom i treem


slogu od kraja

ope pravilo je: naglasak je najee na drugom slogu


od kraja, osim kad je rije jednoslona i kad je rije sa
tri ili vie slogova a prvi i drugi slog od kraja su kratki

primjeri:

rs
con-sti-t-tio

m-ter
con-sti-t-ti-o

Naglasak ili akcent rijei - vjeba


pter
ptria
auctritas
doctrna

amcus

stipultio

exmplum

possssio

hipothca

confarretio

quaestines
herditas
pona

Od Troje do Rima

Troja ili Ilij

bogat antiki grad

sredite pokrajine Troade

poznati desetogodinji rat

rat Troje i ostalih grkih


gradova

Od Troje do Rima

povod trojanskog rata je Helena, ena


spartanskog kralja Menelaja, tj. otmica
Helene od strane trojanskog princa Parisa

Od Troje do Rima

glavni grki junaci su:


Ahilej
Patroklo
Diomed
Nestor
Odisej
Posejdon
Hera
Atena

Od Troje do Rima

glavni trojanski junaci su:


Hektor
Paris
Eneja
Mnemon
Afrodita
Ares

Od Troje do Rima

opsada Troje trajala je deset godina

Grci su opsadu okonali


prevarom koju je osmislio
Odisej: trojanski konj

Trojanci uvode konja u


grad unato opomenama
proroice i sveenika

Grci nou izlaze iz utrobe


konja i otvaraju gradska vrata

Od Troje do Rima

prema legendi ovi se dogaaji dogaaju


nakon 1250. god. p. n. e.

ovi dogaaji su sadraj


Ilijade i polazite Odiseje,
poznatih Homerovih epova,
a i esta su tema grih
pisaca tragedija kao
i rismkog pisca Vergilija

Od Troje do Rima

rimski pisac Vergilije


pie Eneidu, ep o
grkom junaku Eneji
koga Rimljani smatraju
praocem rimskog naroda;
ep je naruen od cara
Augusta koji je elio time
dokazati svoje porijeklo
od Eneje

Od Troje do Rima

Eneja je nakon zauzimanja


Troje otiao sa ocem na
leima i skupinom izbjeglica
iz Troje

Vergilije opisuje Enejina


lutanja od Troje do
Latiuma u Italiji

Eneja se eni kerkom


tamonjeg kralja Latina

Od Troje do Rima

Enejin sin Jul osniva


grad Alba Longa

Julov sin je Numitor

Numitorova ki je Rea Silvija

Rea Silvija je majka


Romula i Rema

Romul osniva Rim


753. god. p. n. e. i prvi je kralj
Rima

Imenice u latinskom jeziku

imenice (lat. substantiva)

imenice su promjenjiva
vrsta rijei

imaju rodove, brojeve i


padee kao i u ostalim
jezicima

Rodovi imenica u latinskom jeziku

genus masculinum (m.)


muki rod

genus femininum (f.)


enski rod

genus neutrum (n.)


srednji rod

Broj imenica u latinskom jeziku


singularis jednina
mnoina

pluralis -

Padei u latinskom jeziku


Pade

Pitanja

Nominativ

tko?

to?

Genitiv

koga?

ega?

Dativ

kome?

emu?

Akuzativ

koga?

to?

Vokativ

oj!

Ablativ
(instrumental+lokativ)

S kim?
S im?
O kome?
emu?
U kome? U emu? Na kome?
emu?

ej!
O
Na

Imenice u latinskom jeziku

imenice u latinskom jeziku


dijele se na pet deklinacija

u svakoj deklinaciji
razlikujemo:
-osnovu (stalni dio rijei) i
-nastavak (dodaje se da
oznai rod broj i pade)

Preteni rodovi latinskih


deklinacija

1. deklinacija: enski rod

2. deklinacija: muki i srednji rod

3. deklinacija: muki, enski i srednji rod

4. deklinacija: muki i srednji rod

5. deklinacija: enski rod

Tvorba imenica u latinskom jeziku

padeni oblici nastaju dodavanjem padenog


nastavka na osnovu

osnova se dobiva odbijanjem padenog nastavka u


genitivu mnoine svake deklinacije:

1. rosa-rum
(A deklinacija)
2. populo-rum (O deklinacija)
3.dolor-um
(Konsonantske osnove 3. deklinacije)
3.civi-um
(I osnove 3. deklinacije)
4.fructu-um
(U deklinacija)
5.re-rum
(E deklinacija)

Prepoznavanje latinskih imenica u


rijeniku

svaka imenica bez obzira kojoj deklinaciji pripada


pie se u rijeniku ovim redoslijedom:

1. nominativ jednine punom rijeju

2. genitivni nastavak odreuje pripadnost


deklinaciji

3. rod imenice kraticom

npr. rosa, -ae, f. (rua) - prva deklinacija

Latinske imenice svih deklinacija u


rijeniku

1. deklinacija:

rosa, ae, f. = rua;

2. deklinacija:

populus, i, m. = narod;

3. deklinacija:

dolor, is, m. = bol;

4. deklinacija:

fructus, us, m. = plod;

5. deklinacija:

res, ei, f. = stvar;

Opa pravila za sve latinske


deklinacije

najee su isti slijedei padei u


mukom i enskom rodu:

nominativ i vokativ jednine


dativ i ablativ jednine

nominativ i vokativ mnoine


dativ i ablativ mnoine

Opa pravila za sve latinske


deklinacije

najee su isti slijedei padei u


srednjem rodu:

nominativ, akuzativ i vokativ jednine


dativ i ablativ jednine

nominativ, akuzativ i vokativ mnoine


dativ i ablativ mnoine

Prva deklinacija imenica

primjer: rosa, ae, f. = rua;

imenice prve deklinacije su u pravilu enskog


roda

izuzetci su mukog roda (imena rijeka, muka


zanimanja, neka imena gradova i neka muka
imena)

nema imenica srednjeg roda prve deklinacije

Prva deklinacija imenica


rosa, -ae, f.= rua;

N. ros-a
G. ros-ae
D. ros-ae
A. ros-am
V. ros-a
Ab. ros-a

n. ros-ae
g. ros-arum
d. ros-is
a. ros-as
v. ros-ae
ab. ros-is

Primjeri imenica prve deklinacije u


reenicama

Ad notam.
(Na znanje. Do znanja.)

Fama est.
(Pria se.)

Fortunae rota.
(Kolo sree.)

Historia est magistra vitae.


(Povijest je uiteljica ivota.)

Glagoli u latinskom jeziku

glagoli (lat. verba)

izraavaju radnju,
stanje i zbivanje

glagoli su promjenjiva
vrsta rijei

imaju jedninu, mnoinu i


lica kao i u ostalim
jezicima

Konjugacije u latinskom jeziku

Glagoli u latinskom jeziku se kon-jugiraju, tj.


mijenjaju se kroz lica jednine i mnoine

ovisno o prezentskoj osnovi glagoli se dijele na


etiri kon-jugacije:

-amo, amre (1.) = voljeti;


-habeo, habre (2.) = imati;
-scribo, scribre (3.) = pisati;
-capio, capre (3.) = hvatati;
-venio, venre (4.) = doi;

Glagolska stanja u latinskom


jeziku

dva su glagolska
stanja u latinskom
jeziku:

-aktiv (radno stanje)

-pasiv (trpno stanje)

Vremena latinskih glagola

latinski jezik ima


est vremena:

-pluskvamperfekt
-perfekt
-imperfekt
-prezent
-futur 2. egzaktni
-futur 1.

Glagolski naini u latinskom jeziku

Latinski jezik ima


tri glagolska naina:

indikativ (izjavni nain)

kon-junktiv (pogodbeni
nain ili nain elje)

imperativ
(zapovjedni nain)

Glagolska imena u latinskom


jeziku

ima pet glagolskih imena u latinskom jeziku:

-infinitiv (bezlini glagolski oblik)


-particip (part. prez. akt. i part perf. pas.)
-gerund
-gerundiv
-supin
infinitiv: hodati

Aktivni i pasivni prezentski


nastavci za sve konjugacije
aktivni nastavci:

pasivni nastavci:

1. -(o)
2. -s
3. -t

1. -r
2. -ris
3. -tur

1. -mus
2. -tis
3. -nt

1. -mur
2. -mini
3. -ntur

Kako latinski glagol navodimo u


rijeniku

1
Amo,

2
amare (1.),

3
amavi,

4
amatum

(voljeti)

1. prvo lice jednine prezenta aktivnog (volim)


2. infinitiv prezenta aktivnog (voljeti)
-ovdje vidimo prezentsku osnovu
3.prvo lice jednine perfekta aktivnog (volio sam)
-ovdje vidimo perfektnu osnovu
4.particip perfekta pasivog u srednjem rodu (voljen, -a, -o)
-ovdje vidimo participsku osnovu

Indikativ prezenta aktivnog


glagola prve konjugacije

tvorba: prezentska osnova + aktivni nastavci za prezent

ponavlja se karakteristino slovo

amo,

amre (1.),

1. amo
2. amas
3. amat

amavi,

Aamatum

1. amamus
2. amatis
3. amant

(voljeti)

Primjeri glagola prve konjugacije u


reenicama

Patriam amo.
(Volim domovinu.)

Patriae libenter vitam donamus.


(Domovini rado dajemo ivot.)

De patria narramus.
(O domovini priamo.)

Poeta patriam amat et de patria cantat.


(Pjesnik domovinu voli i o domovini pjeva.)

Imperativ 1. glagola prve


konjugacije

tvorba: prezentska osnova


(od infinitiva uklonimo -re)

amo,

amare (1.),

amavi,

amatum

(voljeti)

1. 2. ama

1. 2.

3. -

3. -

amate

Indikativ prezenta aktivnog


pomonog glagola biti

tvorba: nepravilni glagol

sum, esse, fui, - (biti)

1. sum
2. es
3. est

1. sumus
2. estis
3. sunt

Imperativ 1. pomonog glagola


biti

tvorba: prezentska osnova


(od infinitiva uklonimo -se)

sum, esse, fui, - (biti)

1. 2. es
3. -

1. 2. este
3. -

Prijedlozi u latinskom jeziku

Prijedloge u latinskom jeziku dijelimo na:

Prijedloge s akuzativom (28)

Prijedloge s ablativom (14)

Prijedloge sa akuzativom i ablativom


(4)

Prijedlozi u latinskom jeziku

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM:

ante, apud, ad, adversus,


circum, circa, citra, cis,
erga, contra, inter, extra,
infra, intra, iuxta, ob,
penes, pone, post (i) praeter,
circum - oko
prope, propter, per, secundum
supra, versus, ultra, trans

Prijedlozi u latinskom jeziku

PRIJEDLOZI SA ABLATIVOM:

absque, abs, ab, a (i) de,


coram, clam, cum, ex (i) e;
sine, tenus, pro (i) prae

PRIJEDLOZI SA AKUZATIVOM I ABLATIVOM:

in u,
na
in, sub, super, subter

Negacija u latinskom jeziku

U latinskom negiramo na dva naina:


ne
-koristi se uz imperativ
npr. ne ama (ne voli!)
non
-koristi se uz sve ostalo
to nije imperativ
npr. non amamus (ne volimo)

Druga deklinacija imenica

primjer: populus, populi, m. = narod;


puer, pueri, m. = djeak; (ne
gubi -e-)
liber, libri, m. = knjiga; (gubi -e-)
templum, templi, n. = djeak;

imenice prve deklinacije su u pravilu


mukog roda i srednjeg roda

izuzetci su enskog roda (imena stabala)

Druga deklinacija imenica


populus, -i, m. = narod;

N. popul-us
G. popul-i
D. popul-o
A. popul-um
V. popul-e
Ab. popul-o

n. popul-i
g. popul-orum
d. popul-is
a. popul-os
v. popul-i
ab. popul-is

Druga deklinacija imenica


puer, pueri, m. = djeak;

N. puer
G. puer-i
D. puer-o
A. puer-um
V. puer
Ab. puer-o

n. puer-i
g. puer-orum
d. puer-is
a. puer-os
v. puer-i
ab. puer-is

Druga deklinacija imenica


liber, libri, m. = knjiga;

N. liber
G. libr-i
D. libr-o
A. libr-um
V. liber
Ab. libr-o

n. libr-i
g. libr-orum
d. libr-is
a. libr-os
v. libr-i
ab. libr-is

Druga deklinacija imenica


templum, -i, n. = hram;

N. templ-um
G. templ-i
D. templ-o
A. templ-um
V. templ-um
Ab. templ-o

n. templ-a
g. templ-orum
d. templ-is
a. templ-a
v. templ-a
ab. templ-is

Primjeri imenica druge deklinacije


u reenicama

Curriculum vitae.
(Tok ivota. ivotopis.)

Gloria discipuli, gloria magistri.


(Slava uenikova je slava uiteljeva.)

Craneus craneum trudit.


(Klin se klinom izbija.)

Indikativ prezenta aktivnog


glagola druge konjugacije

tvorba: prezentska osnova + aktivni nastavci za prezent

ponavlja se karakteristino slovo

habeo,

habre (2.),

1. habeo
2. habes
3. habet

habui,

Ehabitum

1. habemus
2. habetis
3. habent

(imati)

Imperativ 1. glagola druge


konjugacije

tvorba: prezentska osnova


(od infinitiva uklonimo -re)

habeo,

habere (2.),

habui,

1. 2. habe
3. -

habitum

(imati)

1. 2. habete
3. -

Indikativ prezenta aktivnog glagola tree


konjugacije - konsonantske osnove

tvorba: prezentska osnova + aktivni nastavci za prezent

ponavlja se karakteristino slovo


zavrava na konsonant

scribo,

scribre (3.),

1. scribo
2. scribis
3. scribit

scripsi,

I-,

a osnova

scriptum

1. scribimus
2. scribitis
3. scribunt

(pisati)

Imperativ 1. glagola tree


konjugacije konsonantske osnove

tvorba: prezentska osnova


(od infinitiva uklonimo -re)

scribo,

scribre (3.),

scripsi,

scriptum

(pisati)

1. 1. 2. scribe 2.
scribite
3. -

3. -

Indikativ prezenta aktivnog glagola


tree konjugacije glagola na -io

tvorba: prezentska osnova + aktivni nastavci za prezent

ponavlja se karakteristino slovo


zavrava na konsonant

capio,

capre (3.),

1. capio
2. capis
3. capit

cpi,

I-,

a osnova

captum

1. capimus
2. capitis
3. capiunt

(hvatati)

Imperativ 1. glagola tree


konjugacije glagoli na -io

tvorba: prezentska osnova


(od infinitiva uklonimo -re)

capio,
capre (3.),
(hvatati)

cpi,

captum

1. 1. 2. cape 2. capite
3. 3. -

Indikativ prezenta aktivnog


glagola etvrte konjugacije

tvorba: prezentska osnova + aktivni nastavci za prezent

ponavlja se karakteristino slovo


zavrava na konsonant

venio,

venre (4.),

1. venio
2. venis
3. venit

vni,

I-,

a osnova

ventum

1. venimus
2. venitis
3. veniunt

(doi)

Imperativ 1. glagola etvrte


konjugacije

tvorba: prezentska osnova


(od infinitiva uklonimo -re)

venio,

venre (4.),

vni,

1. 2. veni
3. -

ventum

(doi)

1. 2. venite
3. -

Veznik i u latinskom
jeziku

U latinskom sastavni veznik i


koristimo na dva naina:

et - npr. pater et filius (otac i sin)


que - npr. pater filioque (otac i sin)

-napomena: kada se que dodaje na


drugu rije, dodaje se na ablativ druge
rijei, a prevodi se ispred te rijei

Pridjevi prve i druge


deklinacije

pridjevi prve i druge deklinacije dekliniraju


se kao imenice prve i druge deklinacije

Pridjeve prve i druge deklinacije dijelimo na


tri grupe:

-us, -a, -um (bonus, bona, bonum = dobar, a, o)


-er, -a, -um (liber, libera, liberum = slobodan, a, o)
-er, -a, um (pulcher, pulchra, pulchrum = lijep, a, o)

Pridjevi prve i druge deklinacije


na: -us, -a, -um
m. rod
jednina

. rod
jednina

sr. rod
jednina

m. rod
. rod
mnoina mnoin
a

sr. rod
mnoina

N.

bon-us

bon-a

bon-um

n.

bon-i

bon-a

G.

bon-i

bon-ae

bon-i

g.

bon-orum bonarum

bon-orum

D.

bon-o

bon-ae

bon-o

d.

bon-is

bon-is

bon-is

A.

bon-um

bon-am

bon-um

a.

bon-os

bon-as

bon-a

V.

bon-e

bon-a

bon-um

v.

bon-i

bon-ae

bon-a

Ab.

bon-o

bon-a

bon-o

ab.

bon-is

bon-is

bon-is

bon-ae

Pridjevi prve i druge deklinacije


na: -er, -a, -um (ne gubi se slovo e)
m. rod . rod
jednina jednina

sr. rod
jednina

m. rod
mnoina

. rod
sr. rod
mnoina mnoina

N.

liber

liber-a

liber-um

n.

liber-i

liber-ae

G.

liber-i

liber-ae

liber-i

g.

liber-orum liberarum

liber-orum

D.

liber-o

liber-ae

liber-o

d.

liber-is

liber-is

liber-is

A.

liber-um

liber-am

liber-um

a.

liber-os

liber-as

liber-a

V.

liber

liber-a

liber-um

v.

liber-i

liber-ae

liber-a

Ab.

liber-o

liber-a

liber-o

ab.

liber-is

lber-is

liber-is

liber-a

Pridjevi prve i druge deklinacije


na: -er, -a, -um (gubi se slovo e)
m. rod
jednina

. rod
jednina

sr. rod
jednina

m. rod
mnoina

. rod
mnoina

sr. rod
mnoina

N.

pulcher

pulchr-a

pulchrum

n.

pulchr-i

pulchr-ae

pulchr-a

G.

pulchr-i

pulchr-ae

pulchr-i

g.

pulchrorum

pulchrarum

pulchr-orum

D.

pulchr-o

pulchr-ae

pulchr-o

d.

pulchr-is

pulchr-is

pulchr-is

A.

pulchrum

pulchram

pulchrum

a.

pulchr-os

pulchr-as

pulchr-a

V.

pulcher

pulchr-a

pulchrum

v.

pulchr-i

pulchr-ae

pulchr-a

Ab.

pulchr-o

pulchr-a

pulchr-o

a
b.

pulchr-is

pulchr-is

pulchr-is

Dekliniranje Imenica i pridjeva prve i druge deklinacije zajedno:


pulcher populus(lijep narod); pulchra rosa (lijepa rua); pulchrum templum (lijep
hram);

m. rod
jednina

. rod
jednina

sr. rod
jednina

m. rod
mnoina

. rod
mnoina

sr. rod
mnoina

N.

pulcher
populus

pulchr-a
rosa

pulchrum
templum

n.

pulchr-i
populi

pulchr-ae
rosae

pulchr-a
templa

G.

pulchr-i
populi

pulchr-ae
rosae

pulchr-i
templi

g.

pulchrorum
populorum

pulchrarum
rosarum

pulchr-orum
templorum

D.

pulchr-o
populo

pulchr-ae
rosae

pulchr-o
templo

d.

pulchr-is
populis

pulchr-is
rosis

pulchr-is
templis

A.

pulchrum
populum

pulchram
rosam

pulchrum
templum

a.

pulchr-os
populos

pulchr-as
rosas

pulchr-a
templa

V.

pulcher
popule

pulchr-a
rosa

pulchrum
templum

v.

pulchr-i
populi

pulchr-ae
rosae

pulchr-a
templa

Ab.

pulchr-o
populo

pulchr-a
rosa

pulchr-o
templo

a
b.

pulchr-is
populis

pulchr-is
rosis

pulchr-is
templis

Prisvojne zamjenice u latinskom


jeziku

prisvojne zamjenice dekliniraju se kao


imenice prve i druge deklinacije

muki i srednji rod


se deklinira po drugoj
deklinaciji, a enski rod
po prvoj deklinaciji
Canis meus
moj pas

Prisvojne zamjenice u latinskom


jeziku
1. meus, mea, meum
(moj, moja, moje)

1. noster, nostra, nostrum


(na, naa, nae)

2. tuus, tua, tuum


(tvoj, tvoja, tvoje)

2. vester, vestra, vestrum


(va, vaa, vae)

3.

(koristi se gen. jednine od


pokazne zamjenice is, ea,
id on, ona, ono): od
njega, od nje, od njega

3.

(koristi se gen. mnoine od


pokazne zamjenice is, ea, id
on, ona, ono): od njih, od
njih, od njih

Prisvojno povratna zamjenica u


latinskom jeziku

Kao to sam naslov govori, postoji samo jedna


prisvojno povratna zamjenica

Ona glasi: suus, sua, suum (svoj, svoja, svoje)

muki i srednji rod


se deklinira po drugoj
deklinaciji, a enski rod
po prvoj deklinaciji
sam svoj
majstor

Imenice nepotpune u broju

ovo su imenice koje nemaju sve padee, a dijelimo ih na:

singularia tantum
(imenice koje imaju samo jedninu)

pluralia tantum
(imenice koje imaju samo mnoinu)

indeclinabilia
(imenice koje imaju samo jedan pade i ne mogu se
deklinirati)

defectiva casibus
(Imenice koje imaju nepravilan broj padea)

Razdoblje kraljevstva u Rimskom


carstvu (-753. do -509.)

gotovo dva i pol stoljea


nakon osnutka grada,
Rimom vladaju kraljevi

prema legendi bilo ih je


sedam kraljeva, kao to je
bilo sedam breuljaka

irenje Rimskog carstva

Razdoblje kraljevstva u Rimskom


carstvu (-753. do -509.)

- 753. - 715. pr. Kr.

Romul

- 715. - 673. pr. Kr.

Numa Pompilije

- 673. - 642. pr. Kr.

Tul Hostilije

- 642. - 617. pr. Kr.

Anko Marcije

- 617. - 578. pr. Kr.

Lucije Tarkvinije Prisk

- 578. - 534. pr. Kr.

Servije Tulije

- 534. - 509. pr. Kr.

Lucije Tarkvinije Oholi

Razdoblje kraljevstva u Rimskom


carstvu (-753. do -509.)

prvi legendarni rimski kralj i osniva


grada Rima bio je Romul, ija je majka
bila Rea Silvija a otac Mars, rimski bog
rata

legenda kae da je
ubio svoga brata,
koji se zvao Rem, jer
se narugao prvim
rimskim zidovima

Razdoblje kraljevstva u Rimskom


carstvu (-753. do -509.)

Lucije Tarkvinije Oholi

bio posljednji rimski kralj

vladao je u razdoblju
od 534. pr. Kr. - 509. pr. Kr.

nastavio je s osvajanjima
i zapoeo s osnivanjem kolonija

udario temelj kasnije rimske


prevlasti nad cijelim
Sredozemljem.

Imenice tree deklinacije

po treoj deklinaciji mjenjaju se imenice sva tri roda

sve ove imenice u nominativu singulara zavravaju


razliito, a u genitivu singulara imaju nastavak IS

imenice koje u genitivu singulara imaju jedan slog


vie nego u nominativu zovu se nejednakoslone
imenice (imparisyllaba):-tumor (otok), genitiv tumor-is

imenice koje u nominativu i genitivu singulara imaju


jednak broj slogova zovu se jednakoslone imenice
(parisyllaba): -cutis (koa), genitiv cut-is

Imenice tree deklinacije - podjela

TREA DEKLINACIJA - SLIKOVITO

1.plavi krug grupa imenica mukog roda konsonantskih osnova 3. dekl.


2.crni krug grupa imenica enskog roda konsonantskih osnova 3. dekl.
3.crveni krug grupa imenica srednjeg roda konsonantskih osnova 3.
dekl.
4.uti krug grupa imenica sve tri roda I osnova 3. dekl.
5.zeleni krug grupa imenica srednjeg roda na -al, -ar, -e I osnova 3.
dekl.

Imenice tree deklinacije mukog


roda konsonantskih osnova - primjeri

dolor, doloris, m. = bol;


leo, leonis, m. = lav;
homo, hominis, m = ovjek;
miles, militis, m. = vojnik;
iudex, iudicis, m. = sudac;
passer, passeris, m. = vrabac;
flos, floris, m. = cvijet;

Imenice tree deklinacije mukog


roda konsonantskih osnova - nastavci

N.
G.
D.
A.
V.
Ab.

is
i
-em

-e

n.
g.
d.
a.
v.
ab.

es
um
ibus
-es
es
-ibus

Trea deklinacija imenica


dolor, doloris, m. = bol;

N. dolor
G. dolor-is
D. dolor-i
A. dolor-em
V. dolor
Ab. dolor-e

n. dolor-es
g. dolor-um
d. dolor-ibus
a. dolor-es
v. dolor-es
ab. dolor-ibus

Trea deklinacija imenica


leo, leonis, m. = lav;

N. leo
G. leon-is
D. leon-i
A. leon-em
V. leo
Ab. leon-e

n. leon-es
g. leon-um
d. leon-ibus
a. leon-es
v. leon-es
ab. leon-ibus

Trea deklinacija imenica


homo, hominis, m. = ovjek;

N. homo
G. homin-is
D. homin-i
A. homin-em
V. homo
Ab. homin-e

n. homin-es
g. homin-um
d. homin-ibus
a. homin-es
v. homin-es
ab. homin-ibus

Trea deklinacija imenica


miles, militis, m. = vojnik;

N. miles
G. milit-is
D. milit-i
A. milit-em
V. miles
Ab. milit-e

n. milit-es
g. milit-um
d. milit-ibus
a. milit-es
v. milit-es
ab. milit-ibus

Trea deklinacija imenica


iudex, iudicis, m. = sudac;

N. iudex
G. iudic-is
D. iudic-i
A. iudic-em
V. iudex
Ab. iudic-e

n. iudic-es
g. iudic-um
d. iudic-ibus
a. iudic-es
v. iudic-es
ab. iudic-ibus

Trea deklinacija imenica


passer, passeris, m. = vrabac;

N. passer
G. passer-is
D. passer-i
A. passer-em
V. passer
Ab. passer-e

n. passer-es
g. passer-um
d. passer-ibus
a. passer-es
v. passer-es
ab. passer-ibus

Imperfekt aktivni glagola biti


(sum, esse, fui, -)

1. eram
2. eras
3. erat
1.eramus
2. eratis
erant

Trea deklinacija imenica


flos, floris, m. = cvijet;

N. flos
G. flor-is
D. flor-i
A. flor-em
V. flos
Ab. flor-e

n. flor-es
g. flor-um
d. flor-ibus
a. flor-es
v. flor-es
ab. flor-ibus

Imenice tree deklinacije enskog


roda konsonantskih osnova - primjeri

civitas, civitatis, f. = drava;


fortitudo, fortitudinis, f.= hrabrost,
imago, imaginis, f. = slika;
pax, pacis, f. = mir;
lex, legis, f. = zakon;
virtus, virtutis, f. = vrlina;
palus, paludis, f. = movara;
solutio, solutionis, f. = otopina;

Imenice tree deklinacije enskog


roda konsonantskih osnova - nastavci

N.
G.
D.
A.
V.
Ab.

is
i
-em

-e

n.
g.
d.
a.
v.
ab.

es
um
ibus
-es
es
-ibus

Trea deklinacija imenica


civitas, civitatis, f. = drava;

N. civitas
G. civitat-is
D. civitat-i
A. civitat-em
V. civitas
Ab. civitat-e

n. civitat-es
g. civitat-um
d. civitat-ibus
a. civitat-es
v. civitat-es
ab. civitat-ibus

Trea deklinacija imenica


fortitudo, fortitudinis, f. = hrabrost;

N. fortitudo
G. fortitudin-is
D. fortitudin-i
A. fortitudin-em
V. fortitudo
Ab. fortitudin-e

n. fortitudin-es
g. fortitudin-um
d. fortitudin-ibus
a. fortitudin-es
v. fortitudin-es
ab. fortitudin-ibus

Trea deklinacija imenica


imago, imaginis, f. = slika;

N. imago
G. imagin-is
D. imagin-i
A. imagin-em
V. imago
Ab. imagin-e

n. imagin-es
g. imagin-um
d. imagin-ibus
a. imagin-es
v. imagin-es
ab. imagin-ibus

Trea deklinacija imenica


pax, pacis, f. = mir;

N. pax
G. pac-is
D. pac-i
A. pac-em
V. pax
Ab. pac-e

n. pac-es
g. pac-um
d. pac-ibus
a. pac-es
v. pac-es
ab. pac-ibus

Trea deklinacija imenica


lex, legis, f. = zakon;

N. lex
G. leg-is
D. leg-i
A. leg-em
V. lex
Ab. leg-e

n. leg-es
g. leg-um
d. leg-ibus
a. leg-es
v. leg-es
ab. leg-ibus

Trea deklinacija imenica


virtus, virtutis, f. = vrlina;

N. virtus
G. virtut-is
D. virtut-i
A. virtut-em
V. virtus
Ab. virtut-e

n. virtut-es
g. virtut-um
d. virtut-ibus
a. virtut-es
v. virtut-es
ab. virtut-ibus

Trea deklinacija imenica


palus, paludis, f. = movara;

N. palus
G. palud-is
D. palud-i
A. palud-em
V. palus
Ab. palud-e

n. palud-es
g. palud-um
d. palud-ibus
a. palud-es
v. palud-es
ab. palud-ibus

Trea deklinacija imenica


solutio, solutionis, f. = otopina;

N. solutio
G. solution-is
D. solution-i
A. solution-em
V. solutio
Ab. solution-e

n. solution-es
g. solution-um
d. solution-ibus
a. solution-es
v. solution-es
ab. solution-ibus

Imenice tree deklinacije srednjeg


roda konsonantskih osnova - primjeri

corpus, corporis, n. = tijelo;


genus, generis, n. = vrsta;
nomen, nominis, n. = ime;
lac, lactis, n. = mlijeko;
mel, mellis, n. = med;
caput, capitis, n. = glava;
fulgur, fulguris, n. = munja;
robur, roboris, n. = snaga;

tipini zavretci su: C EL EN T UR - US

Imenice tree deklinacije srednjeg


roda konsonantskih osnova - nastavci

N.
G.
D.
A.
V.
Ab.

is
i

-e

n.
g.
d.
a.
v.
ab.

a
um
ibus
-a
a
-ibus

Trea deklinacija imenica


corpus, corporis, n. = tijelo;

N. corpus
G. corpor-is
D. corpor-i
A. corpus
V. corpus
Ab. corpor-e

n. corpor-a
g. corpor-um
d. corpor-ibus
a. corpor-a
v. corpor-a
ab. corpor-ibus

Trea deklinacija imenica


genus, generis, n. = vrsta;

N. genus
G. gener-is
D. gener-i
A. genus
V. genus
Ab. gener-e

n. gener-a
g. gener-um
d. gener-ibus
a. gener-a
v. gener-a
ab. gener-ibus

Trea deklinacija imenica


nomen, nominis, n. = ime;

N. nomen
G. nomin-is
D. nomin-i
A. nomen
V. nomen
Ab. nomin-e

n. nomin-a
g. gener-um
d. gener-ibus
a. gener-a
v. gener-a
ab. gener-ibus

Trea deklinacija imenica


lac, lactis, n. = mlijeko;

N. lac
G. lact-is
D. lact-i
A. lac
V. lac
Ab. lact-e

n. lact-a
g. lact-um
d. lact-ibus
a. lact-a
v. lact-a
ab. lact-ibus

Trea deklinacija imenica


mel, mellis, n. = med;

N. mel
G. mell-is
D. mell-i
A. mel
V. mel
Ab. mell-e

n. mell-a
g. mell-um
d. mell-ibus
a. mell-a
v. mell-a
ab. mell-ibus

Trea deklinacija imenica


caput, capitis, n. = glava;

N. caput
G. capit-is
D. capit-i
A. caput
V. caput
Ab. capit-e

n. capit-a
g. capit-um
d. capit-ibus
a. capit-a
v. capit-a
ab. capit-ibus

Trea deklinacija imenica


fulgur, fulguris, n. = munja;

N. fulgur
G. fulgur-is
D. fulgur-i
A. fulgur
V. fulgur
Ab. fulgur-e

n. fulgur-a
g. fulgur-um
d. fulgur-ibus
a. fulgur-a
v. fulgur-a
ab. fulgur-ibus

Trea deklinacija imenica


robur, roboris, n. = snaga;

N. robur
G. robor-is
D. robor-i
A. robur
V. robur
Ab. robor-e

n. robor-a
g. robor-um
d. robor-ibus
a. robor-a
v. robor-a
ab. robor-ibus

Trea deklinacija imenica


primjeri reenica

Societas leonina.
(Lavlje drutvo.)

Varietas delectat.
(Raznolikost godi.)

Honores mutant mores.


(asti mijenjaju obiaje.)

Puslvis et umbra sumus.


(Prah smo i sjena.)

Razlikovanje imenica konsonantskih


i i osnova tree deklinacije

veina imenica tree deklinacije su konsonantske


osnove

Imenice i osnova su:

A.) imenice koje zavravaju u nominativu jednine na -IS ili


ES, a u nominativu i genitivu jednine imaju jednak broj
slogova (npr. navis, navis, f. = brod; nubes, nubis, f. =
oblak;)
B.) imenice koje zavravaju u nominativu jednine na dva
ili vie suglasnika, bez obzira na broj slogova u genitivu
(npr. pars, partis, f. = dio; dens, dentis, m. = zub;)

Imenice tree deklinacije i


osnova

imenice i osnova dijele se na: jednu


grupu koja ima imenice sva tri roda i
imenica srednjeg roda koje veinom
zavravaju na al, -ar, -e

imenice i osnove se vrlo malo razlikuju


od imenica konsonantskih osnova, a
navesti emo tri osnovna primjera (za
svaki rod po jedan primjer)

Trea deklinacija imenica


dens, dentis, m. = zub;

N. dens
G. dent-is
D. dent-i
A. dent-em
V. dens
Ab. dent-e

n. dent-es
g. dent-ium
d. dent-ibus
a. dent-es
v. dent-es
ab. dent-ibus

Trea deklinacija imenica


navis, navis, f. = brod;

N. navis
G. nav-is
D. nav-i
A. nav-em
V. navis
Ab. nav-e

n. nav-es
g. nav-ium
d. nav-ibus
a. nav-es
v. nav-es
ab. nav-ibus

Trea deklinacija imenica


mare, maris, n. = more;

N. mare
G. mar-is
D. mar-i
A. mare
V. mare
Ab. mar-i

n. mar-ia
g. mar-ium
d. mar-ibus
a. mar-ia
v. mar-ia
ab. mar-ibus

Trea deklinacija imenica


animal, animalis, n. = ivotinja;

N. animal
G. animal-is
D. animal-i
A. animal
V. animal
Ab. animal-i

n. animal-ia
g. animal-ium
d. animal-ibus
a. animal-ia
v. animal-ia
ab. animal-ibus

Imperfekt aktivni glagola svih


konjugacija

imperfekt aktivni izraava aktivnu radnju koja se


dogodila u prolosti, ali radnja nije zavrila ili njene
posljedice ostaju i u sadanosti

imperfekt je isto to i preterit i aorist u nekim drugim


jezicima

najee ga prevodimo perfektom

tvorba: prezentska osnova + ba + aktvni nastavci


(-m, -s, -t, -mus, -tis, -nt)

primjer:

amo, 1, (amare) = voljeti;


amabam (ja voljeh)

Indikativ imperfekta aktivnog


glagola prve konjugacije

tvorba: prezentska osnova + ba + aktivni nastavci za


prezent

ponavlja se karakteristino slovo

amo,

amre (1.),

amavi,

1. amabam 1. amabamus
2. amabas
2. amabatis
3. amabat
3. amabant

A-

prije

amatum

BA-

(voljeti)

Indikativ imperfekta aktivnog


glagola druge konjugacije

tvorba: prezentska osnova + ba + aktivni nastavci za


prezent

ponavlja se karakteristino slovo

habeo,

habre (2.),

E-

habui,

1. habebam 1. habebamus
2. habebas
2. habebatis
3. habebat
3. habebant

prije

habitum

BA(imati)

Indikativ imperfekta aktivnog glagola


tree konjugacije konsonantskih osnova

tvorba: prezentska osnova + ba + aktivni nastavci za


prezent

ponavlja se karakteristino slovo

scribo,

scribre (3.),

scripsi,

E-

prije

BA-

scriptum

1. scribebam 1. scribebamus
2. scribebas
2. scribebatis
3. scribebat
3. scribebant

(pisati)

Indikativ imperfekta aktivnog glagola


tree konjugacije glagola na -io

tvorba: prezentska osnova + ba + aktivni nastavci za


prezent

ponavlja se karakteristino slovo

capio,

capre (3.),

cpi,

IEcaptum

1. capiebam 1. capiebamus
2. capiebas
2. capiebatis
3. capiebat
3. capiebant

prije

BA-

(hvatati)

Indikativ prezenta aktivnog


glagola etvrte konjugacije

tvorba: prezentska osnova + ba + aktivni nastavci za


prezent

ponavlja se karakteristino slovo

venio,

venre (4.),

vni,

IE-

ventum

1. veniebam 1. veniebamus
2. veniebas
2. veniebatis
3. veniebat
3. veniebant

prije

BA-

(doi)

Rim grad na sedam breuljaka

Rim se u svojim poetcima prostirao na


sedam breuljaka na jednoj strani rijeke
Tiber, a breuljak Janikul nalazi se na
drugoj strani Tibera

Rim grad na sedam breuljaka

rimski breuljci su:

Palatin
Kapitolij
Avetin
Kvirinal
Viminal
Eskvilin
Celij

Rim grad na sedam breuljaka

Rimski Forum:

nekada movara

kasnije centralno mjesto


dogaanja i susreta

hramovi Veste i Saturna

prema brdu Kapitoliju je


vodio put via sacra