Rimska vojska

legija temeljna postrojba (4500 legionara)

Rim nema stalne vojske -novaenje prema potrebi
slobodni Rimljani- vojnice se okupljaju na Marsovu polju
Vojnu obavezu imaju svi zdravi, od 17. do 60.g. ivota
(do 46. iuniores, stariji seniores), ne preniski, ali ni
previsok
obiljeja: hrabrost i disciplinaKoriste razne sprave- baliste, katapulte, ovnove i
pomine kule
vojskovoa pobjednik: - trjumf
- imperator
vojni logori

Bronana kaciga

tit

Kratki ma

Plan logora

Senatus Populosque
Romanus - glavno
geslo Rimske
Republike

Orao zatitni znak

rimske legije -

ZLOIN
Lijenost
Spavanje na dunosti
Bijeg iz borbe
Ugroavanje jedinice
naputanjem
straarskog mjesta
Bijeg ili pobuna cijele
jedinice

KAZNA
Spavanje izvan
logora
Najloija hrana
Smrtna kazna
batinanjem
Smrtna kazna
kamenovanjem
Desetkovanje
(decimatio)

Tu su jo: odbitak od plae, oduzimanje ina, produljenje

slube i neasni otpust.
Da je kanjavanje tjelesno pokazuje to to je znak
centuriona palica od vinove loze.

Nagrade

Napredovanje u hijerarhiji, javna pohvala

Odlija: narukvice, ogrlice, medalje, zastave i
koplja za asnike, te najvrednije: vijenci
(coronae, zlatni ili od hrastovog lia)
Trijumf (triumphus ili ovatio)

RIMSKA OSVAJANJA
APENINSKI
POLUOTOK
-340.P.K.
Latinski rat
-Ratovi sa
Samnianima
Pirova
pobjeda
265.p.k.
Cijela Italija
pod vlau
Rima

PUNSKI RATOVI
PRVI
264.p.k..

DRUGI

TREI

MAK ILIRS
ED.
KI

Pirov pohod na Italiju.

PRVI PUNSKI RAT 264-241.g.p.k

Izravni povod kartako zauzimanje Mesane

264.p.k. Rimska vojska prelazi na Siciliju poetak rata
Rimljani zauzimaju Mesanu, Sirakuzu
Rimljani su iskoristili ostatke jednog kartakog vojnog broda koju
je oluja izbacila na obale ispred Napulja.
Dok su drvodjelci i majstori gradili brodove, posade su na kopnu,
na klupama vjebale veslanje. Za dva mjeseca danononog rada
sagraeno je 100 kvinkvirema (brodovi sa 5 redova vesala) i 20
trirema (brodovi sa tri reda vesala).
Kuke za privlaenje i pokretni most, pomorsku bitku pretvorili u
kopnenu

artaga 264. P.K. na poetku Prvog

punskog rata

Bitka kod rta Eknoma, koja

se odigrala 256. godine pr. n .
e. izmeu Rima i Kartage,
smatra se najveom
pomorskom bitkom antikog
doba, i jednom od najveih u
povIjesti. To je takoer bila
najznaajnija bitka
prvog punskog rata koje je
trajao 264-241. godine pr. n.
e., u kojoj je Kartaga doivjela
katastrofalan poraz
Rimska vojska dolazi u Afriku,
tamo poraeni, brodovljem se
vraaju u Italiju i doivljavaju
stranu oluju
Borbe se nastavljaju na Siciliji
Rat zavren pobjedom
Rima ,Kartaga naputa Siciliju,
Sardiniju i Korziku

DRUGI PUNSKI RAT

Kartaga se iri na Pirinejski poluotok

osnivanje Nove Kartage Rim u tome vidi
opasnost i pripremaju se za rat
Kartaki vojskovoa Hanibal odgojen u mrnji
prema Rimljanima
Njegov plan rat na neprijateljevom teritoriju,
kopnenim putem preko Galije stigao do Alpa

Hanibal, kartaki voa

koji je od 218. p. n. e.
do 201. p. n. e. vodio
Drugi punski rat protiv
Rima i drao ga u
strahu i neizvjesnosti
punih 17 godina.

Publije Kornelije
Scipion Afriki, slavni
rimski vojskovoa koji
je uspio poraziti
Katragu u Drugom
punskom ratu.

218.p.k bitka kod Ticina

pobjeda Hanibala

217.p.k. Bitka kod

Trazimenskog jezera
pobjeda Hanibala

216.p.k. Bitka kod Kane

Najvei rimski poraz

Hanibal prelazi Alpe i dolazi u dananju sjevernu Italiju. Tu

regrutira lokalna galska plemena. Kad je Hanibal uo da se
Scipion vratio krenuo je prema njemu da pokae snagu kartake
vojske. Publije Kornelije Scipion je isto tako bio spreman za
obraun. Sreu se na rijeci Ticin i obje armije tu prave logor.
Kreu u obraun samo sa dijelom svojih armija. Hanibal je
vjerovatno u bitku krenuo sa veinom od svojih 6.000 konjanika,
koji su mu ostali nakon prelaska Alpa. Scipion je krenuo sa
konjicom i malim brojem velita (laka pjeadija sa kopljima ). Kad
su se dvije armije srele zamijeao se centar pun konjanika.
Hanibal je meutim uvao svoju numidijsku konjicu na krilima, pa
im nareuje da napadnu sa strane velitsku formaciju. Rimska
linija je bila probijena, pa su se Rimljani razbjeali i vratili u svoj
logor.

Nakon poraza kod Kane Rimljani ne gube prisebnost ve koriste

taktiku spaljene zemlje to je Hanibalu onemoguilo opskrbu
Iz nepoznatih razloga na napada Rim , plan mu je irenje sukoba
izvan Italije, Rimljani se snalaze u novoj taktici ratovanja
Publije Kornelije Scipion -204.p.k. Iskrcava se u Africi (Hanibal bio
prisiljen vratiti se branit Kartagu)
Bitka kod Zame 202.p.k. Hanibal doivljava svoj prvi i posljednji
poraz

Ubrzo je otiao u dobrovoljno izgnanstvo kako ne bi pau u ruke

Rimljanima.
Rimljani su traili njegovo izruenje , on se otrovao da ne doe u
ruke Rimljana
Katon Stariji, On je znaajan po tome
to je svaki svoj govor u senatu,
neovisno o temi rasprave, zavravao
rijeima Ceterum censeo Carthaginem
esse delendam
(lat. Uostalom, smatram da Kartagu treba unititi.)

TREI PUNSKI RAT

Kartaga se ipak poela oporavljati nakon 2 punskog

rata i tekih uvjeta sporazuma
To je bio uzrok treeg punskog rata
Senat 149.p.k. Kartagi objavljuje rat i alje Scipiona
mlaeg -148. g.p.k.
Dvije godine opsjedaju grad konano osvopjen
146.p.k. Rimljani su ga spalili a ruevine sravnili sa
zemljom, preivjelo stanovnitvo prodano u roblje,
na grad prosuta sol i zabranjeno sa se itko vie
naseli
Teritorij kartake drave pretvoren u rimsku
provinciju Afriku

OSTACI KARTAGE