Univerzitet u Sarajevu

Filozofski fakultet
Katedra za historiju umjetnosti

Uvod u ikonologiju

MARS

Sarajevo, 2006
Uvod

Mitovi su basnoslovne prie iz daleke prolosti, koje

objanjavaju neku prirodnu pojavu, ustaljeno vjerovanje i
obiaj. U odsustvu naunog znanja, primitivni ovjek je
stvarao matovita objanjenja porijekla stvari, nebesa,
godinjih doba, ivota i smrti.
Poreenje raznih mitova. Slinosti izmeu mitova starih naroda
toliko su upadljive i este da se ne mogu lako zaobii ili
zanemariti. Tako da su naunici stvorili nekoliko teorija. A
nijedna teorija ne zadovoljava potpuno.
Po jednoj teoriji, slinost objanjava pozajmljivanjem, npr. kao
slinosti u mitologijama Grke i Rima, jer su bili esto u
dodiru.
Druga teorija se zasniva da su u davna prahistorijska vremena svi
narodi imali jednog zajednikog pretka i da su tokom
migracija prenosili mitove u novu postojbinu, gdje su se ovi
postepeno, u drugaijim okolnostima mijenjali i gubili neki od
svojih pojedinosti.
Tree objanjenje, koje ima prilinu podrku, zasniva se na
predpostavci da su se razliiti primitivni narodi irom svijeta
suoavali sa istim prilikama, istim prirodnim pojavama,
postavljala sebi ista pitanja i odgovarali na njih otprilike na isti
nain.
Znaaj mitologije danas. Dokle god ovjeka bude zanimala
historija i dokle god bude eljeo da otkriva sadanjost kroz
prolost, dotle e se prouavati mitologija. Mitologija je, u
prilinoj mjeri, religija primitivnih naroda, njihova knjievnost
i filozofija. Prouavanje mitologije jednog naroda objanjava
nam njegove ideale, nain ivota, stepen civilizacije.
Iako, obino, toga nismo svjesni , iznenaujemo se koliko je
esto mitologija stvarno prisutna u svakodnevnom svijetu
dananjice, od kojeg izgleda stvarno udaljena.
Pored toga to baca svijetlost na ivot u drevna vremena, pored
svakog znaaja za knjievnost i umjetnost, i uticaja na
sadanjost, mitologija sa svojim neiscrpnim blagom mitova i
legendi zanimljiva je sama po sebi i neobino privlana.
Rimski mitovi i legende

Veliina Rima bila je, prije svega, u sposobnost Rimljana da

organizuju politiki i drutveni ivot, da ga sistematizuju u
zakon, a svoje osjeanje za rad i plan pronesu irom tad
poznatog svijeta.
Rimljani su u sutini praktiniji, manje matovit narod od Grka.
Njihova arhitektura, skulptura, knjievnost i drama potiu
uglavnom iz grkih izvora koje su kopirali ili prilagoavali
svom temperamentu i vremenu.
Vjerovanje Rimljana imala su oblik organizovanije religije no to
je to sluaj kod Grka. Njihova boanstva su veinom parnjaci
grkih boanstava, kojima su dali nova imena. Ali kod
Rimljana su forma i ceremonijal i bogosluenja, kao i
posveivanje odreenih dana nekim boanstvima ili vidovima
njihovog uticaja, bili vani koliko i samo boanstvo.
Neke osobine rimskih bogova, drugaije od osobina
odgovarajuih grkih, nastale su pod uticajem Etruraca, koji su
ivjeli na italijanskom poluostrvu prije Rimljana.
Mnoge legende o rimskim herojima ponikle su u samom Rimu
kao legende o Romulu i Remu. Mada pria o Eneju[1] potie
iz grkih predanja o Troji.
Posebno je vrijedno panje rimsko osjeanje za znaaj i uticaj
presonifikacije apstraktnih vrlina. Mada su i kod Grka neka
boanstva bila olienja vrlina, obino su ih zamiljali veoma
konkretno. Rimljani su odavali poast apstraktnom svojstvu.

[1] Enej, junak Vergilijevog epa Enejida, bio je sin Anhisa, lana kraljevske kue u Troji, i Venere, boginje ljubavi. Roen je na
planini Ida, i do pete godine odgajale su ga planinske nimfe. Bio je mu Kreuse, keri Prijama i Hekade, kralja i kraljice
Troje, i s njom je imao sina Aksanija (koji se zove i Jul).
Mars
bog rata

Mars (lat. Mars) je lik iz rimske mitologije, bog rata, sin Jupitera
(prema nekim inaicama mita bio je sin arobnog cvijeta) i
Junone. Prema mitu bio je otac Romulov, pa tako i praotac
Rimljana. Nakon Jupitera bio je najvaniji bog kod Rimljana.
Atributi: ljem/kaciga, tit, oklopnik, koplje, ma, a u 15.stoljeu
mu se jo pridodaje helebarda.
Zbog svoje ratoborne naravi, bio je odbaen ak i od svojih
roditelja, ali jedina koja ga je mogla smiriti bila je Venera[2],
koja se u njega beznadno zaljubila. Mada nije bio omiljen lik u
umjetnosti, ali je prikazivan kao ratnik kojeg kroti ljubav, i
uvijek je prikazivan kao mlad i snaan. U kasnijim epohama
umjetnosti, kao npr. u renesansi (slikarstvo), obino ga prati
vuk, koji mu je bio posveen u rimskom dobu, koja ja imala
kao i on napadaku narav. Ponekada se prikazuje sa
Belom-/svojom sestrom /rimskom boginjom rata.
[2] Afrodita (gr.) boginja ljubavi, koja je bila udata za Hada (Hefesta)
Izvorno je bio povezan s vegetacijom, kao to pie Caton u svojoj
molitvi ratara upuenoj Marsu, a usto je aen i kao zatitnik
stoke. Rimljani su kasnije poistovijetili ovoga boga s grkim
bogom Aresom, te se tako bog ratara, koji su esto bili
prisiljeni ratovati, pretvorio u boga rata. Na taj su mu nain
pripale mnogostruke uloge: bio je zatitnik radova na polju,
davao je plodnost, titio je borce i davao im ratniki duh.
Mars, Venera i Kupidon[3]. Obino se prikazuje ljubav Marsa i
Venere. Prikazi u renesansnom dobu pretvorila je u algorijsku
temu svae koja pobjeuje ljubav, a u Marsu je prikazano
olienje vitetva, ratnika i ljubavnika renesansnog doba.
Obino je na slikama prikazani kako Mars klei pred Venerom
dok ga amoreti razoruavaju, ili kako par lei u prirodi kod se
mali amoreti igraju sa ratnikom Marsovom opremom (slike
2,3, i 6). U Odiseji se pripovjeda o njihovoj ljubavi, ali u
nezgodnom trenutku ih je zatekao Hefest[4] i prekrio svojom
mreom (slika 7.).

[3] Kupidon ili Eros ili Amor boanstvo ljubavi;

[4] Hefest ili Had bog podzemnog svijeta
Ili se nekada prikazuje obrnuta tema, Mars naoruan, ljutiti
kanjava malog Kupidona, zamahujui jednom rukom dok ga
Venera sprijeava u tome. Takoer na slikama prikazi su
Venerininih golubica koje su simboli ljubavi.
Mars i Minerva[5]. Prikazuju ih u bojnom polju u Trojanskom
ratu. Susreli su se na polju pred Ilijem i borili. U tom ratu
Mars je ostao na strani Trojanaca a Minerva strani Grka. U
slikarstvu se prikazuju kako Mars pobijeen lei na bojitu,
dok Minerva pobjednii stoji nad njim. U alegorijskim
prikazima Minerva je olienje Mudrosti, orujem brani vrline i
mirnodobna umijea, dok Mars predstavlja razornu ratniku
silu.

[5] Minerva ili Atena boginja mudrosti

Njegov je sveenik u Rimu bio flamen maior, a bili su mu
posveeni vuk i zelena una. Mars je u slubenoj rimskoj
religiji bio i bog proljea, pa je sveano slavljen u martu
(odatle ime mart tome mjesecu). Ostale vane proslave u
njegovu ast odvijale su se u januaru i oktobru. Svakih pet
godina na Campus Martius, pred njegovim oltarom, popis
stanovnitva popraen je obredom ienja.
U Rimu su se nalazila i druga dva hrama: ara Martis na polju
(138. pr.n.e.) i onaj izvan zidina Capena (388. pr.n.e.). Mars je
potovan i u vrijeme Carstva, zahvaljujui Augustu koji je
ustanovio cult Marsa Ultora (osvetnika).
Mars je zauzeo mnogo vanije mjesto u rimskoj mitologiji no to
je to sluaj s Aresom, njegovim grkim pandanom. Razlog je
tomu vjerojatno u tome to ga se dralo muem Ree Silvije i
ocem Romula i Rema koji su utemeljili Rim. Stoga je aen
kao otac rimskoga naroda, a Rimljani su se nazivali djecom
Marsa.
Marsu je bio posveen i dan u sedmici (utorak, tal. marted) te
planet sunevog sistema (Mars).

Asocijacija boga rata bliska je crvenoj planeti koja svjetluca i

uglavnom se dobro vidi, gvou (boja hre) i, naravno, samom
ratu. Astroloki, on vai za malog donosioca nesree, jer mu
je dnevna kua u znaku Ovna, nona kua u znaku korpije.
Njegova planeta je vrela, suha, otra, strana ... odnosi se na
tirane, rat, nesluene nesree[6] i upravlja osobinama poput:
aktivnosti, volje, preduzimljivosti, agresivne seksualnosti, pri
emu se Venera i Mars, kao u astrosimbolici tako i u antikoj
mitologiji, smatraju suprotnostima koje idu zajedno, slino
nainu na koji su jin-jang olienje dualnog sistema.

[6] J.W.Pfaf, 1816.odine

Boja koja pripada Marsu je crvena kao krv, njegov metal je
gvoe, dragi kamen: rubin, granit i karneol. Duhove Marsa,
kojima se arobnjaci zaklinju u sprovoenju rituala, Agripa
fon Neteshajm (1486-1535) opisao je kao rune pojave i
sklone napadima bijesa, bakrenasto-crvene boje, sa rogovima,
koje lie na jelenske i kandama spremnim da zgrabe. Oni
urlaju kao bjesni bikovi i kreu se kao plamen koji guta.
Njihovi znaci su munja i grom.Ukupna slika jako podsjea na
avola. U simbolici neba stare Kine, Mars se dovodi u vezu sa
crvenom bojom , vatrom i junom stranom svijeta. Posmatrano
sa Zemlje, putanju ove planete obrazuju trake sa obrnutim
kretanjem, to se moe povezati sa simbolikom koja joj se
pripisuje (pometanje, impulsivnost, nesluene katastrofe,
bezakonje).
Slika 1. Mars, Rea Silvija sa blizancima Romulom i Remom, reljef
Slika 2. Mars, Venera i tri Gracije, ulje na platnu, J.L.David
Slika 3. Venera i Mars, Sandro Botticelli, 1445.
Slika 4. Mars, skulptura iz Hadrijanove vile
Slika 5. Mars, Velasquez
Slika 6. Venera i Mars, Paolo Veroneze, ulje na platnu, oko 1580
Slika 7. Mars i Venera pod Hefestovom mreom
Literatura:

Biderman Hans, Renik simbola, Plato(n), Beograd, 2004

Chamontin Cathrine, Grosse kulturen der welt - Rom
Elijade Mira, Kuliano Joan P., Vodi kroz svetske religije, Narodna knjiga Alfa,
Beograd, 1996
Hall James, Rjenik simbola i tema u umjetnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1998.
Robinson H.S., Vilson N., Mitovi i legende svih naroda, Rad, Beograd, 1976.
Encarta Encyclopedia Deluxe 2004
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mars_%28mitologija%29 (29.11.2006.)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mars_(mitologija) (29.11.2006.)
http://www.pantheon.org/areas/gallery/mythology/europe/roman/mars.html
(29.11.2006.)
http://en.wikipedia.org/wiki/Mars_(god) (29.11.2006.)
http://www.logoi.com/pastimages/img/mars_3.jpg&imgrefurl=http://www.logoi.co
m/pastimages/mars.html&h=313&w=400&sz=45&hl=bs&start=7&tbnid=_Kuu4qE
wJ5bX7M:&tbnh=97&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Dmars%2Bthe%2Bgod
%26svnum%3D10%26hl%3Dbs%26lr%3D (29.11.2006.)
http://www.artchive.com/artchive/v/velazquez/velazquez_mars.jpg (29.11.2006.)
http://www.crystalinks.com/marsrome.html (03.12.2006.)