Promocija trgovine i

investicija

Kandidat Mentor
Vili Nihad prof. dr. Sabina
Silajdi
Broj indeksa:870/ II-PIR
Uvod
Savremeno doba globalizacije ukazuje da suverenitet ne nosi isto
znaenje kao to je kad je definisano u ugovoru iz Vestfalije iz 17. vijeka.
Drava vie nema nesputanu mo i nadlenost u u nutranjim i stranim
poslovima.
Jedostavno reeno, domai ciljevi se sada moraju veinom goniti
internacionalno, to stavlja veliku odgovornost na strane predstavnike
Moderna diplomatija se na taj nain moe saeti kao zahtijevanje:
-voenje vanjske politike u nacionalnom interesu, ukljuuje pitanja
trgovine, finansija, politike, kulture i turizma.
-ponaanje i upravljanje meunarodnim odnosima se vodi pregovorima.
-Aparat za upravljanje meunarodnim odnosima, ukljuujui i
konzularne, kulturne, sportske, pravne, investicijske i trgovinske odnose.
-Nain i vjetina s kojom se upravlja meunarodnim odnosima,
ukljuujui i "pomirenje razliitih prioriteta vanjske politike.
Preoblikovanje diplomatije
Britanski diplomatski veteran Peter Marshall je istakao niz invazija koje su
uticale na upravljanje meunarodnim odnosima, ukljuujui:
Sve vei znaaj ekonomskih poslova u ubrzano integrisanom i nezavisnom
svijetu. Sa regionalnim integracijama, vanjska politika je postala kljuna
determinanta domae politike a ne obrnuto. To ukazuje na potrebu za boljom i
konstruktivnijom povezanosti poslovnog svijeta i vlade u vanjskoj politici
Sve vei broj dravnih i nedravnih aktera. Kao rezultat toga, zajedno sa
revolucijom medija, javni poslovi su postali kljuni problem u stvaranju i
voenju vanjske politike
Rvolucija medija. Tempo informatike revolucije koja je zamaglila razliku izmeu
procesa i sutine vanjske politike, je (ili, u najmanju ruku, treba) da promijeni
nain na koji je diplomatija sprovodi, kako u tehnikom i konceptualnom smislu.
Smjene tehnologija. Uz tehnike i politike inovacije sa kraja 20-og vijeka,
trokovi transporta i komunikacijasu znatno sniena, trista su postala de facto
integrirana, i meunarodna trgovina je postala vanija nego to je bila.
Pojava takozvanih novih pitanja ". Promocija etike i vrijednosti kao to su
ljudska prava i demokratija, humanitarne situacije, zloupotrebe droge i
trgovine, irenja HIV / AIDS, potrebu za borbu protiv terorizma, i ouvanje
okolia su pitanja koja sada moraju biti uraunata u diplomatsku raunicu.
Ponovno pokretanje promocije trgovine?
Bez obzira na argumente o vrijednosti multilateralnog okruenja, postoji niz jasnih
meunarodnih trendova dok smo suoeni sa svijetom u kojem je "vrtoglavi tempo
transformacija koje donosi globalizacija ' lio zemlje njihovih 'tradicionalnih
znamenitosti'.
-Prvo, postoji potreba za boljom koordinacijom podjele aktivnosti diplomatskih
interesa trgovine i vanjskih poslova.
-Drugo, postoji potreba za dodjelu vie diplomatskih resursa u trgovini i pitanjima
ulaganja.
-Tree, postoji tendencija da se izoluju geografska podruja u okviru ovog fokusa
-etvrto, ovo znai takoer potreba da se postave misije u mjestima u kojima postoji
najvea potencijalna korist, za primjer:
U glavne multilateralne centare u New Yorku, Washingtonu, Bruxellesu, Beu, ili
enevi.
U zemljama u kojima postoje jake ekonomske, politike, kulturne, ili vojnie veze-
glavne partneri trgovine i investicija plus oni koji su identificirani kao podruja od
potencijalne koristi, posebno onih sa velikim populacijama i rasta ekonomije.
Na regionalnim centrima, kao to su Bruxelles i Adis Abeba.
U glavnim gradovima i veim gradovima susjednih drava.
-I, peto, ovo naglaava vanost poboljanja odnosa izmeu vlasti i civilnog drutva,
a posebno poslovne odnose.
Redefiniranje veze vlade-poslovnog-civilnog drutva
Sredinom 1990-ih, kanadska vlada prepoznala je da u globaliziranoj
ekonomiji "u kojoj kompanije moraju izvoziti da preive, rastu i napreduju i
gdje je stoga potreba da se natjeu s drugim zemlje da se "odri i proiri
udio na tritu za robu, usluge i stranih ulaganja".
Razvoj sinergije i uvezanosti izmeu strane vlade, poslovnog sektora i
civilnog drutva mogu na taj nain ukljuiti sljedee:
-Dijeljenje profesionalne strunosti i iskustva. Veina kretanje izmeu
javnog i privatnog sektora javlja se kada visoki zvaninici vlada podnese
ostavku ili odu u penziju i pridrue se korporaciji
-Razmjena informacija. mnogo vie se moe uiniti za razmjenu
obavjetajnih podataka o lokalnim ekonomskim i politikim uvjetima,
posebno u zemljama rastuih ekonomskih interesa.
-Planiranja politike i savjeti. Osnovana korporativne vijea koja savjetuju
vlade su se pokazala vrijednim u industrijskoj demokratiji.
-Promocija Drutvene odgovornosti i civilnog drutva. Vlada i poslovni udio
interesa u pomaganju razvoja civilnog drutva i vladavine prava u
zemljama u kojima su predviena dugorona partnerstva
Ekonomska diplomatija I: Kod kue
Uspjeh u inostranstvu na promociji meunarodne trgovine i investicija,
suradnja biznis-vlade, Zavisi na posjedovanju pravih makro i mikro-
ekonomskih politika za promociju, kao i uslove politike stabilnost ili, u
Uzmite Afriku, gdje je bio odnos poslovanja na vlasti, kao to je ve
navedeno, esto predatorski ili previe blizu. Institucionalni odnos
izmeu poslovnog sektora i vlade nije napredovao mnogo iz formule
privrednih sastanka komore, rijetko (ako uope) sa vladom, i malo
oigledan direktan uticaj na politike. Samo Juna Afrika je izuzetak od
ovog modela, kao to i prilii: visoko razvijeni industrijski i rudarski
sektor i senzibilizirano civilno drutvo, s mnotvom poslovnih-vladinih
tijela najmanju ruku, politike i politika predvidljivosti.
Na kontinentalnom nivou, pokuava da stvori pan-afrike institucije
naila je na ogranien uspjeh. The NEPAD Business Group and
Foundation, iji je cilj promoviranje ciljeva novog partnerstva za Afriku
za razvoj kroz osmiljavanje 'afrikih elektrana koja koristi sve svoje
resurse za stvaranje inovativnog ekonomskog rasta i da izaziva
drutveno-politiku stabilnost i odrivi ivot za sve ljude u rangu sa
globalnim standardima
 Komisije AU promijenile su stazu u pokuaju da se igra
multilateralne snage u promovisanju poslovnih interesa.
Januar 2011. godinu usvojio je Povelja koja za cilj ima
uspostavljanje najbolje prakse u poboljanju politike u
dravnoj slubi i birokratske efikasnosti, ime smanjuje
trokova transakcija za poslovanje.
Ekonomska diplomatija II: u inostranstvu
Danas, jedini nain na koji drava moe patiti je na rukama globalne ekonomije
time to je iskljuena iz nje
Singapur: Na nezavisnost 1963. godine, Singapur je imala BDP po stanovniku
manji od 320US $. Infrastruktura je loa, bilo je malo kapitala, a nekoliko industrija
proizvodi samo za domau potronju. Low-end trgovine bile su oslonac privrede, i
bilo je malo ili nimalo direktnih stranih ulaganja. Masovne nezaposlenosti i nemiri
nakon povlaenja britanskih vojnika iz otoka znailo je da je stvaranje radnih
mjesta prioritet. Ovo prevedeno na stvaranje radno-intenzivne industrije. Ali za
ovo je potrebno, prvo okruenje za industrijski razvoj. Tako je Jurong Industrial
Estate roen u movarnom podruju du zapadne obale otoka. Godine 1961., u
Singapuru je vlada stvorila razvojni odbor javno-privatnog sektora, Economic
Development Board (EDB), koji se sastoji od kljuni lanova vlade i stranih i
domaih poslovnih ljudi. To odraava kritini imperativ za institucionalne
strunosti i memoriju da bi proces rasta bio na jednom, integriranom kolosijeku.
To se odnosi na potrebu za holistiki, 'nacionalni' pristup za privlaenje investicija,
gdje pokrajina ili lokalna geografska podruja ne licitiraju jedan protiv jedan
drugog.
danas je agencija zapoljava 500 ljudi (300 diplomaca) u devetnaest ureda irom
svijeta, ukljuujui i est u SAD-u i pet u Europskoj uniji. Jo jedna agencija, vlada
International Enterprise (IE), je na slian nain sa zadatkom da promovie
Singapur kompanije van zemlje. U sutini, Singapur drava je 'Korporatizirala' svoj
razvojni procesa i interese.
 Kostarika: je pokazala ono to se moe postii idui iz
poljoprivredne u high-tech i usluge na bazi kafe i banane te
kompjuterskih ipova, medicinske opreme, i visoke kvalitete
usluga. Izvoz roba i usluga porastao je za 10 posto godinje, od
870 miliona $ u ranim 1980-ih na preko 14 milijardi $ u 2010-
izvanredno za ekonomiju od etiri miliona ljudi. Ovo je izgraeno
na otvorenosti za trgovinu i kapitala, po 'Ticos' koristei svoje
glave i dobre politike kao glavni alat. Kostarika je pokazala kako
suradnja sa iskusnim poslovnim ljudima je bio presudan u
stvaranju podrke i uzajamnog jaanja poslovnog okruenja.
Kostarike je uspjena pria o koritenju poticaja za privlaenje
proizvodnje i usluga industrije, posebno iz Sjeverne Amerike,
stvarajui preko 50.000 direktnih radnih mjesta u posljednjih
deset godina kroz rast izvoza.
Naravno, politika nije dovoljna bez zatite koje se nude
investitorima zvui domae, demokratske institucije. I Kostarika
osnovala specijalne ustanove, radi na za promociji investicija i
izvoza. Od Costa Rica Investment Promotion Agency (CINA) do
Kolumbijskog Proexporta
Zakljuak
Niz iskustava zemalja u razvoju ukazuju na sljedea opa pravila za
ubrzanje realizacije politike
- Prvo, birokratski kapacitet je klju za razvoj-te je uglavnom
dugoroni projekt, poevi od obrazovnog sistema uz zapoljavanja
i zadravanja odgovarajue strunog osoblja
- Drugo, specijalne agencije treba biti strukturirane u funkcionalnim
linijama. Gdje je to mogue, trebale bi biti samofinansiranje.
- Tree, prioriteti se moraju postaviti gdje e se staviti kapaciteti.
- etvrto, najuspjeniji sistemi u svijetu obino imaju jedan format za
sva ministarstva, koji ukljuuje najvii politiki imenovani (ministar),
a drugi politiki imenovani da igra ulogu "efa administracije '
(Pomonici ministara, ili zamjenici), a zatim struktura je polutrajna,
ne-politiki imenovani, profesionalni dravni slubenici.
- Peto, osnivanje 'koalicija rasta "je vano u ostvarivanju potencijala
privatnog sektora u biti je pokretaka snaga za drutveno dobro.
 Globalizacija prua velike mogunosti za meunarodno
konkurentne ekonomije, ali i donosi za sobom izazove za politiko i
ekonomsko upravljanje. To ima duboke implikacije za trgovinsku
politiku. Ona zamagljuje podjelu izmeu stranih i domaih politika,
poveava pritisak konkurencije na tritu, i ini globalne trgovine
zasnovane na pravilima i disciplini jo vanijom.
Jedna od karakteristika globaliziranog svijeta je, dakle, da koncept
'nacionalnog interesa' postaje mnogo tee definirati, kako brojni
akteri ostvaruju svoje razliite interese preko dravne granice; iako
je vano da se priznaju da drugi akteri (kao to su poslovne ili
nevladine organizacije) imaju svoju 'spoljnu politiku' koju mogu (i
moraju da) prate sa koliko spretnost kao to to drava
Diplomatija i dalje ostaje prva linija odbrane protiv i angaman sa
izazovima drava u ovom svijetu. Meutim, novi nainp se moraju
da nau u interakciji sa okruenjem gdje carine, norme, i smatra
nacionalnim potrebama na koje je usmjerena diplomatija su
pomak. ivimo u svijetu koji se brzo mijenja, gdje su informacijske
tehnologije promijenile iz temelja nain na koji kompanije posluju,
a mnotvo nedravni aktera se pojavio na meunarodnoj sceni.
Literatura
Brki, L. (2001) GATT, WTO i (de)regulacija trita financijskih usluga:
Urugvajska runda multilateralnih trgovinskih pregovora. Meunarodne
ekonomske integracije, 38 (1), str. 102.
Slubena internet stranica Svjetske trgovinske organizacije (World Trade
Organization - WTO): dostupno na:
https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/fact2_e.htm, https://
www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/min03_e/brief_e/brief07_e.htm,
https://www.wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/bey3_e.htm
[25. decembra 2016.]
Slubena internet stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova
Republike Hrvatske (MVEP RH): dostupno na:
http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi-staro-ijvhj/s
vjetska-trgovinska-organizacija-(wto
)/ [25. decembra 2016.]