Socijalna kognicija

Socijalna kognicija

prouava naine na koje ljudi misle o sebi i

drugima
Socijalna kognicija

PODRAA REAKCIJA
J
 Socijalna kognicija

kako ljudi
odabiru,
tumae,
pamte i
koriste
PODRAAJ socijalne REAKCIJA
informacije
u
prosuivanj
ui
odluivanju
 Nae ponaanje, misli i osjeaji mogu biti
pod utjecajem faktora kojih nismo ni
svjesni.
Nesvjesni procesi

Freud:
nesvjesno je rezultat potiskivanja sadraja iz

svijesti jer su previe prijetei

Moderna shvaanja:
nema potrebe za takvim aktivnim potiskivanjem

struktura naih kognitivnih i afektivnih sustava je

takva da jednostavno nemamo introspektivni

pristup mnogim procesima, te ih stoga esto nismo
u stanju kontrolirati
Kako razmiljamo o socijalnom svijetu?

Darko je jako srameljiv i povuen. Uvijek je spreman

pomoi drugima, ali se ne voli previe druiti s
ljudima niti ga posebno zanima to se oko njega
dogaa. Savjestan je i odgovoran, voli strukturu i
organiziranost i ima dobro oko za detalje.

Na temelju ovog opisa, je li vjerojatnije da je Darko

knjiniar ili poljoprivrednik?
2 oblika socijalne spoznaje
Automatsko razmiljanje
Kontrolirano razmiljanje
Automatsko razmiljanje
S automatskim pilotom

kompleksan
svijet socijalne ogranieni
interakcije koji ljudski kognitivni
vrvi kapacitet
informacijama

ponaanje usmjereno prema uvanju

mentalne energije

pojednostavljivanje
Kognitivni krtci
ljudi koriste mentalne preace kako bi
smanjili koliinu informacija koje primaju
iz okoline i bili efikasniji u zakljuivanju
sheme
heuristike
atribucijske pristranosti
implicitne teorije linosti

PROBLEM: efikasnost = tonost

Automatsko miljenje po shemama

sheme su mentalne strukture koje ljudi koriste

kako bi organizirali svoje znanje o socijalnom
svijetu vezano uz neku temu ili podruje
sheme o sebi
pametan, sposoban, zgodan
sheme o drugima
moj najbolji prijatelj je pouzdan, armantan, duhovit
sheme o ulogama
profesor, student, ena, psiholog
sheme o dogaajima (skript)
naruivanje pia u kafiu, obred vjenanja
Automatsko miljenje po shemama

sheme utjeu na informacije koje ljudi

uoavaju
o kojima misle
koje pamte

kako se ljudi ponaaju

Automatsko miljenje po shemama

sheme o sebi
razliita vjerovanja koja ljudi imaju o sebi
osobine koje smatramo vanima i centralnima
za sliku o sebi (Markus, 1977)
temelje se na naim prolim iskustvima
Automatsko miljenje po shemama

pr. Ja sam drutvena osoba

to uoavam?
kada doem meu nepoznate ljude vjerojatnije da u o drugima
razmiljati kroz prizmu drutvenosti
to pamtim?
situacije kada je moja drutvenost dola do izraaja
lako mi se sjetiti primjera gdje sam se ponaala drutveno

kako razmiljam?
mogu predvidjeti uz relativno veliki stupanj sigurnosti kako u se
ponaati u nekoj situaciji
kako se ponaam?
lako u prii nepoznatoj osobi i zapoeti s njom razgovor
Sheme o drugima
sline kao i sheme o sebi
moe biti problematino kada ih primijenimo na
grupe

stereotipi kognitivne strukture koje sadre nae

znanje, uvjerenja i oekivanja o nekoj socijalnoj
grupi
generalizacije o drugima
Automatsko miljenje po shemama

Harold Kelley (1950) kod studenata stvorio shemu

gostujueg predavaa i opaao efekte na njihovo ponaanje
i razmiljanje prema profesoru
studenti ga imali prilike vidjeti u situaciji jednog predavanja

Ljudi koji ga poznaju smatraju Ljudi koji ga poznaju smatraju ga

ga vrlo toplom osobom, prilino hladnom osobom,
vrijednom, praktinom, vrijednom, praktinom, kritinom
kritinom i odlunom. i odlunom.
Automatsko miljenje po shemama

Harold Kelley (1950) kod studenata stvorio shemu

gostujueg predavaa i opaao efekte na njihovo ponaanje
i razmiljanje prema profesoru
studenti ga imali prilike vidjeti u situaciji jednog predavanja

Ljudi koji ga poznaju smatraju Ljudi koji ga poznaju smatraju ga

ga vrlo toplom osobom, prilino hladnom osobom,
vrijednom, praktinom, vrijednom, praktinom, kritinom
kritinom i odlunom. i odlunom.
Automatsko miljenje po shemama

sheme djeluju kao filteri, ne proputajui informacije

koje nisu u skladu s njima
skloni smo primjetiti samo one informacije koje
odgovaraju naim shemama
Automatsko miljenje po shemama

sheme dovode do toga da vidimo i ono ega nema

Automatsko miljenje po shemama

koja tono shema e se

koristiti u naoj prosudbi
ovisi o dostupnosti
stupanj u kojem su sheme ili
koncepti na najistaknutijem
mjestu u neijim mislima i
stoga je vjerojatno da e se
koristiti kada treba donijeti
prosudbu o socijalnom svijetu
lakoa kojom neku shemu
moemo dozvati u misli

udeavanje proces kojim nedavna iskustva

poveavaju dostupnost neke sheme, osobine ili pojma
Automatsko miljenje po shemama
Efekt udeavanja

poveana dostupnost neke sheme direktno utjee

na ponaanje
udeavanje stereotipa o starim ljudima dovelo do
toga da su sudionici na odlasku sporije hodali
63% onih koji su bili udeeni na nepristojnost, u
usporedbi s 17% onih koji su bili udeeni na
pristojnost prekinuli su kasniji razgovor dvoje ljudi
(Bargh, Chen i Burrows, 1996)
Automatsko miljenje po shemama

shema nam u veini sluajeva pomau:

organiziraju nae znanje o svijetu
krate nam vrijeme
olakavaju donoenje odluka
mogu dovesti do pogreaka u zakljuivanju i
ponaanju
odravaju se ak i kada su se pokazale
netonima
Automatsko miljenje po shemama
Automatsko miljenje po shemama
Automatsko miljenje po shemama

efekt ustrajnosti: tendencija da uvjerenja ljudi

o sebi i socijalnom svijetu ostaju postojana i
nakon to je dokaz u prilog ovim uvjerenjima
opovrgnut
Automatsko miljenje po shemama

sheme utjeu i na nae ponaanje

posebno problematino ukoliko su nas dovele do
krivog zakljuka!
moe dovesti i do toga da naim vlastitim
ponaanjem dalje potvrujemo nau shemu
samoispunjavajue proroanstvo: sluaj kada
ljudi (1) imaju oekivanje o tome kakva je druga
osoba, to (2) utjee na njihovo ponaanje prema
toj osobi, to (3) izaziva da se ta osoba ponaa u
skladu s poetnim oekivanjima, inei tako da
se ta oekivanja pokau istinitima.
Automatsko miljenje po shemama
Motivirani taktiari

aktivno emo ulagati trud u razmiljanje kada

smo za to motivirani

elja za
elja da se
kontrolom nad
izbjegnu
ishodima naih
pogreke
interakcija

motivacija za tonou

strategije usmjerene na tonost

Kontrolirano miljenje

2 su uvjeta pod kojima e doi do

kontroliranog procesiranja:

kognitivni
kapacitet -
motivacija -
nismo umorni,
osobna vanost
zaokupljeni
neime
 Kontrolirana socijalna kognicija

kada ljudi donose prosudbu koja je za njih

osobno VANA koriste sofisticiranije strategije
razmiljanja:
prikupljaju sve mogue informacije
orijentirani su na tonost
vrednuju te informacije
Kontrolirana socijalna kognicija

ljudi mogu svoju inicijalnu automatsku prosudbu

promijeniti ulaganjem truda u razmiljanje
ka obrada
automats

poetno prihvaanje informacije

procjena istinitosti prihvaenih

kontroliran

uvjerenja
a obrada

neprihvaanje ako je potrebno

Gilbertova teorija o automatskom vjerovanju (Gilbert, 1991)

Kontrolirano razmiljanje
Socijalno miljenje

oba oblika socijalne spoznaje su izuzetno korisna

u svakodnevnom ivotu se najee kombiniraju
oba mogu dovesti do pogreaka s ozbiljnim posljedicama