MOLEKULARNA I

NANOTEHNOLOGIJA
 NANOTEHNOLOGIJA
Iako naslov ovog poglavlja sugerira znanstvenu fantastiku,
svote koje se ulau u ovo podruje tehnologije vee su od
bruto nacionalnih proizvoda mnogih drava. Kao to je
nekad u vrijeme hladnog rata bila utrka u naoruanju
znaajna za strateke odnose u cijelom svijetu, tako ve
nekoliko desetljea svjetske elite shvaaju da je kontrola
tehnologije novo podruje ratovanja. Tehnologija
definira bogatstvo i mo te raspodjelu moi izmeu drava
i korporacija. Po mogunosti pristupa tehnologiji mogu se
izvesti definicije socijalnog statusa, moi te zemljopisnog
poloaja. Milijuni radnika koji izrauju kompjutorske
komponente u Aziji moda nikad nee imati pristup
osobnom raunalu, ali su izloeni zdravstvenim rizicima i
drutvenim posljedicama koje ta imdustrija nosi sa sobom.
 NANOTEHNOLOGIJA - UVOD
Nanotehnologija se bavi materijalima i procesima veliine milijarditog dijela
metra, na kojoj i poznati materijali mogu iskazivati potpuno drukija ponaanja
nego na makroskopskoj razini. Eksploatacija svojstava na nano-razini, kao to
su iznimna vrstoa, katalizatorska svojstva, reakcija na svjetlo, elektrina
vodljivost i dr. ima potencijalnu primjenu u svim podrujima ivota od
medicinske do vojne, od proizvodnje do podjele resursa. Iako toga jo nismo
svjesni, ve danas na tritu postoje proizvodi koji koriste nanotehnoloke
komponente, poput pasti za zube koje smanjuju osjetljivost zubi, raznih krema
za sunanje i dr. kozmetikih proizvoda te neke boje i lakovi. GM uvodi
kompozite od nanomaterijala u visokoprodavani automobil Impalu, GE
proizvodi svjetlei materijal debljine papira, Bayer prouava primjenu
nanotehnologije za iroko podruje od poboljanje pakiranja hrane pa sve do
dijagnostikih svrha u medicini. To znai da se nanotehgnologija u irokom
smislu pojma primjenjuje u svim ljudskim djelatnostima, a pravi bum se
oekuje poslije 2010. godine. To namee zahtjeve cijelom ovjeanstvu kako bi
se izbjegle zlouporabe te tehnologije, ali i nalaenje omjera izmeu opeg
dobra i zatite patentnih i autorskih prava.
NANOTEHNOLOGIJA - UVOD
Primjer spora izmeu opeg dobra i zatite patenta je problem side u
Africi. Neke drave su htjele iskoristiti formule i ljekove same
pribaviti, jer oboljeli od side ine ogromni dio stanovnitva. Na
kraju su mone korporacije pristale prodavati potrebne ljekove puno
jeftinije. Naime, meunarodni propisi doputaju krenje patentnih
prava u sluajevima nacionalne nude, a moe se oekivati da e se
to ee dogaati napredovanjem nanotehnologije. Jasno je takoer
da e sve vie jaati utrka u razvoju nanotehnologije, jer e ona
drava koja bude najnaprednija moi biti istinska supersila. Ona bi
mogla razgraditi svo neprijateljsko oruje bez ispaljenog metka.
Takva oruja se razvijaju u nekoliko drava danas. Nadzor nad
toksiknou nanomaterijala je znaajan, jer ako se mogu koristiti za
napad na bakterije ili elije tumora, njihova toksinost je korisna,
meutim neistraena je toksinosti za ljude i okoli. Stoga se mora
stvoriti mehanizam de se njihova toksinost iskljui.
 NANOTEHNOLOGIJA - UVOD
Napredak nanotehnologije dovest e do presispitivanja drutvenih vrijednosti.
Npr. kapitalizam je temeljen na ljudskom radu. Novac je ekvivalent
ljudskog rada. Izdaje se uz povjerenje da e se za njega moi dobiti
odgovarajua protuvrijednost ljudskog rada u nekoj drugoj grani, npr.
poljoprivredi ili sirovinama. Ako se ljudski rad zamjeni samodovoljnim,
reprodukcijski sposobnim nanorobotima, kako e se procjeniti vrijednost
tako dobivene robe? Uzmimo npr. replikatorski ureaj. U ZF literaturi, taj
ureaj proizvodi to zaelimo u sekundu vremena. Sa stajalita dananje
tehnologije, moe se zamisliti kako funkcionira takav ureaj. ak to vie,
danas se na tom naelu rade molekule i kristalne strukture u laboratorijima.
Meutim, brzina kojom se to radi dovela bi do toga da bi se dno torte
pokvarilo dok bi vrh bio gotov. S tog stajalita, samo je potrebno ubrzati
rad sadanjih ureaja. to takav ureaj nosi sa sobom? Ako bi svako
domainstvo opremilo jednim replikatorom, ne bi bilo potrebe za
duanima hrane ili obue, za poljima u kojima se uzgaja hrana, itd. Jednio
energija i sirovima sastavni atomi za pojedini proizvod koji se eli dobiti.
Ne bi bilo gladi i sl. Meutim, tehnologija nikad nije dostupna svima. Ne
bi li to dovelo do jo veeg raslojavanja bogati bi imali replikatore i to
god poele, a siromani bi bili jo siromaniji.
 NANOTEHNOLOGIJA DANAS
Da li je mogue da novac budunosti bude vrijeme rad replikatora. Kako sprijeiti
zlouporabe? Ako se sve moe replicirati, moe li se i novac? Kako bi znali da je
replicirani novac laan? Nikako na sadanjoj razini tehnologije, jer se novanica
kopirana do zadnjeg atoma pa i njena zatita. Kraljevsko drutvo i Kraljevska
akademija za ininjerstvo naveli su listu proizvoda koji ukljuuju naku vrstu
nanomaterijala koji su ve dostupni u bogatijim dravama:
1. Kreme za sunanje i kozmetika. Titanov dioksid i cink oksid na nanorazini su
prozirni za vidljivu svjetlost, a odbijaju ili apsorbiraju ultraljubiastu svjetlost. Stoga
Johnson & Johnson i L'Oreal proizvode nevidljive suneve kreme. eljezni oksid na
nanorazini slui za ru kao pigment.
2. Vlakna za odjeu, madrace, meke igrake sve se vie izrauju na nanorazini. To
omoguuje upravljanje poroznou, a proizvodi mogu biti vodonepropusni,
prozrani ili promjenjeni na nain koji je potreban. Nike, Dockers, Savane, DKNY,
Benetton, Levi's, Woolmark ukljuuju neke nove nanomaterijale u svoje proizvode.
Mogu se oekivati uskoro proizvodi koji ne upijaju cigaretni dim ili znoj pri
vjebanju. Bayer koristi sprej za nanoenje mikroskopsog sloja na cipele, koji ulazi u
materijal i isputa parfem.
 NANOTEHNOLOGIJA DANAS
3. Samoistei zahodski prozori i koljke omogueni su jer titan dioksid na nanorazini odbija vodu
i bakterije. Prvi je takve proizvode predstavila na tritu britanska kompanija Pilkington.
4. Nanokristali od tantal ili titan karbida ve su pronali primjenu u buenju rupa na matrinim
ploama.
5. U EU je 2004. dozvoljena pokusna primjena boje koja apsorbira ultraljubiasto zraenje kako bi
tu energiju iskoristila za pretvaranje natrij-oksida iz atmosfere u duinu kiselinu koja se
jednostavno opere. Tako se smanjuje zagaenje zraka. Isto tako postoje antigrafitne boje. Te
proizvode je ponudila Millennium Chemicals.
6. General Motors (GM) koristi nanomaterijal pomjean s plastikom (nanokompozit) kako bi
smanjio teinu vozila i stim potronju goriva.
7. Katalizatorska svojstva nanomaterijal vrlo su vano podruje. Primjena zeolita u proiivanju
nafte donjela je utedu od 8 milijardi dolara SAD-u.
8. Podruje informacijske tehnologije je podruje gdje se oekuje najjai utjecaj nanotehnologije.
2003. IBM je uveo novu generaciju PC-ovih tvrdih diskova koji koriste sendvi od materijala
debelih svega nekoliko atoma. 2004. ipovi se ve sastoje od 130 nm irokih struktura
(nanorazina se definira ispod 100 nm). Novi litografski postupci reduciraju dimenzije na 90 nm
(Advanced Micro Devices). Tajvanski UMC ve govori da u 2006. godini postie 65 nm.
NANOTEHNOLOGIJA DANAS
9. Nanoestice sastavljene od kalcijevog fosfata i
proteina se koriste kao blokatori u tankim
kanalima zubi kako se ne bi osjeala bol od hladne
hrane.
Proizvodnja nanomaterijala i povezanih alata
izrasla je sama u znaajnu industriju. Ve 2002.
proizvodnja vezana uz nanotehnologiju dosegla je
54 milijardi amerikih dolara.
 UVOD U NOVU
TEHNOLOKU REVOLUCIJU
Ovaj naslov nije pretjerivanje s obzirom na to to se u ovom podruju
dogaa zadnjih godina. ak se i ova visokoobrazovna ustanova
dotakla tog podruja. Jedan od prvih diplomskih radova iz tog
podruja napisao je Milan Koli: Izrada logikih struktura - novi
trendovi u minijaturizaciji i diplomirao u svibnju 2002. godine.
Sam pojam nanotehnologije nije jo u potpunosti definiran. Jedna od
definicija koja je dovoljno jasna, premda ne potpuno precizna je:
Nanotehnologija je skup aktivnosti gradnje i drugih djelovanja na
strukturama kojima se dimenzije izraavaju u nanometrima.
Svojstva nekog materijala u nanotehnologiji ne ovise samo o
molekulama, nego i o tome kakav je njihov raspored i tonost
rasporeda. To se odnosi i na atome.
 POECI NANOTEHNOLOGIJE
1981. pronaena je naprava scanning tunneling microscope (STM),
koja detektira slabane struje koje teku izmeu iljaka mikroskopa i
uzorka koji se prouava. Tako se mogu vidjeti estice koje se
prouavaju do veliine pojedinanog atoma.
Slijedilo je otkrie atomic force microscope (AFM). Princip rada
AFM-a je: siuna sonda (nit ili iljak piramidnog oblika irine od 2 do
30 nm) dovodi se u izravan kontakt s uzorkom. Nakon toga se pomie
prema kraju poluge, koja se savija kako se iljak kree po reljefnoj
povrini uzorka. Pomak u okomitom smjeru mjeri se refleksijom
laserske zrake od vrha poluge.
Osim promatranja, skenirajue naprave mogu se koristiti za izgradnju
nanostruktura. iljak AFM-a moe se upotrijebiti za fiziko pomicanje
nanoestica po povrini i njihovo slaganje u cjeline. Moe se
upotrijebiti za pravljenje nanoureza u povrini. STM moe biti izvor
elektronskog mlaza kada se povea struja iljka i tada se mogu pisati
tragovi nanometarske veliine. Uz elektronski mikroskop, AFM i STM
su glavne naprave za istraivanje i izgradnju nanostruktura.
 STM

Skenirajui tunelirajui mikroskop

Jedna od mla ih eksperimentalnih tehnika, ali zato gotovo

nezaobilazna u svim eksperimentima u kojima je bitno
Pogled odreditivanadij
na atome:
strukturu povrine na atomskoj skali.

STM je jedinstvena tehnika koja daje sliku rasporeda atoma na

kristalnoj povrini, u realnom prostoru. Sljedea slika pokazuje
povrinu vanadija koja je rekonstruirala u 5x strukturu pod
utjecajem segregiranog kisika.
 AFM
Mikroskop atomske sile (AFM), naprava
namijenjena promatranju povrina, ne
nuno vodljivih. Ovo je glavna prednost
AFM-a prema skenirajuem tunelirajuem
mikroskopu koji se moe primijeniti za
promatranje iskljuivo vodljivih materijala i
njihovih povrina.
Za razliku od STM-a, AFM ne mjeri struju izmeu vrha mikroskopa i uzorka,
nego silu koja djeluje meu njima. Sile koje su vane u ovom sluaju su jaka
odbojna sila na malim udaljenostima koja se pojavljuje kao rezultat preklopa
elektronskih gustoa vrha mikroskopa i uzorka i dugodosena privlana van der
Waalsova sila. Otri vrh AFM mikroskopa postavljen je okomito na 'gredu'
mikroskopskih dimenzija, a mali pomaci grede mjere se ili optiki (koristei laser,
interferometrija) ili elektriki (piezoelektrine metode kad je greda nainjena od
piezoelektrika kao to je kvarc npr.). Pomak grede proporcionalan je sili koja
djeluje izmeu vrha i uzorka. Promjene mjerene sile kako se vrh mie po povrini
snimaju se i ovakva informacija se koristi za rekonstrukciju slike povrine. AFM
funkcionira i izvan visokovakuumskih uvjeta i moe se upotrijebiti za promatranje
biolokih uzoraka. Njime se takoer mogu pomicati atomi ili molekule po povrini
materijala.
 Nanocijevi
Ugljikova nanocijev (carbon nanotube, buckytube) jedan je od
najzaslunijih materijala za veliki interes koji vlada za
nanotehnologiju. Nanocijevi su izgraene od samo atoma ugljika koji
su rasporeeni u esterokutnu ravnu mreu koja u vorovima ima
atome. Mrea je savijena u siunu cijev. Cijevi mogu imati jednu ili
vie stijenki, mogu biti usukane ili ravne, mogu biti odlini vodii ili
poluvodii.

Takva struktura ima sljedea svojstva:

Veliina:
promjer 0,6 do 1,8 nm
duljina 1 do 10 m
Gustoa: 1,33 do 1,40 g/cm3.
vrstoa na istezanje:
najmanje 10 puta vea od vrstoe legiranog elika
vrstoa na pritisak:
Nanocijevi
dva reda veliine vea nego kod dosad najvrih vlakana kevlara
Tvrdoa:
prosjeno oko 2000 Gpa, to je dva puta vie od dijamanta
Elastinost:
mnogo vea nego kod metala ili ugljinih vlakana
Toplinska vodljivost:
predvia se da je vea od 6000W/mK (dijamant 3320W/m K)
Temperaturna stabilnost:
u vakuumu do 2800C, a u zraku do 750C (metalni vodovi u
ipovima tale se izmeu 600 i 1000 C)
Vodljivost struje:
procjenjuje se na 1 mrd A/cm2 (bakrena ica izgori pri 1 mln
A/cm2) mln-milijun, mrd - milijarda
Emisija elektrona:
aktivira se pri 1 do 3 V uz razmak elektroda 1 m (molibdenovi
iljci zahtjevaju polje 50-100 V/m)
Cijena: 1500 USD po gramu u 2000.g. (zlato u isto vrijeme 10 USD/g)
 Nanocijevi
Ugljikove nanocijevi otkrio je 1991.godine industrijski istraiva
Sumio Ilijima u japanskoj elektrotehnikoj tvrtki NEC.

Na elektrino vodljivu foliju uspjeli su fiziari sloit umu od desetina

tisua okomitih nanocijevi debljine po 10 nm. Prikljuili se izmeu
folije i nasuprotne metalne elektrode napon, skau elektroni iz vrhova
nanocijevi. Fiziari govore o hladnom pranjenju iz iljka, to je
suprotno od katodnih cijevi, gdje se katode griju da bi se izvukli
elektroni. Tako bi se mogli proizvesti superplosnati monitori.

Razraena su tri naina dobijanja ae, koja sadri zamjetan dio

nanocijevi. Svi ti postupci proizvode smjesu nanocijevi s velikim
rasponom duljina, s vie ili manje defekata i s varijantama usukanosti,
to predstavlja ogranienja.
 Nanocijevi
a) 1992. u Japanu T. Ebbesen i P. M. Ajayan, znanstvenici NEC
Fundamental Research Laboratory, prvi su objavili postupak dobivanja
makroskopskih koliina nanocijevi. Ostvarili su elektrini luk izmeu
grafitnih elektroda, ugljik je ispario i 30% se rekombiniralo u
nanocijevi. Visoka temperatura i metalni katalizator pomogli su da
grafitne elektrode mogu proizvesti jednostijene i viestijene nanocijevi s
neto strukturnih defekata ili bez njih. Cijevi su razliitih i malih
duljina.
b) M. Endo sa Shinshu sveuilita u Japanu prvi je proizveo nanocijevi
kemijskim naparavanjem. U pei se grije supstrat, a izvana se dovodi
plin koji sadri ugljik. Plin se raspada, a ugljik se rekombinira u
nanocijevi na supstratu. Naknadno pronaenim poroznim katalizatorom
uspijeva se veliki dio ugljika iskoristiti, a djelomice je ve uspjelo
kontrolirati rast nanocijevi. Iskoristi se od 20 do 100% ugljika. Postupak
je jednostavan i jeftin i daje nanocijevi vee duljine ali su preteito
viestijene i s defektima. Prosjeno imaju samo desetinu vrstoe na
 Nanocijevi
c) R. Smalley i suradnici s Rice sveuilita u SAD-u, obasjavaju
grafitne tapove snanim impulsima lasera. Uz odgovarajue
katalizatore uspjeli su usavriti proizvodnju veih koliina
jednostijenih nanocijevi, kojima uspijevaju ve kontrolirati promjer.
Iskoristi se do 70% ugljika. Taj postupak je najskuplji, jer zahtjeva vrlo
skupe lasere.
Fullereni (buckyball)
Takoer se ubrajaju u nanostrukture, ali su malo manje interesantni.
Otkrili su ih 1985. Rober Curl, Harold Kroto i Richard Smalley. To su
uplje kavezne kuglaste molekule, a sastoje se od najmanje 60 atoma
ugljika. Izolirani su i vei fullereni kao C76, C78, C82, C84...
C60 sadri 12 peterokutnih i 20 esterokutnih ploha (sl. nogometnoh
lopti) s promjerom kugle 0,71 nm. Fullereni pored grafita i dijamanta
ine treu modifikaciju elementa ugljika, a gustoa im je 1,678 g/cm3.
Proizvode se naparivanjem grafitne elektrode u elektrinom luku uz
helij kao zatitni plin. Nakon toga se iz ae na stijeni reaktora
 Neki postupci izrade nanostruktura
Mikroelektronika je podruje, koje je vjerojatno najvie zainteresirano za
rjeenja nanotehnologije, jer se ide dalje u minijaturizaciji. Predosjea se da su
dananja rjeenja mikroipova ve blizu granica, te se izlaz vidi u odlasku u
podruje molekula i atoma. Ve postoje i praktini rezultati i niz naina za
gradnju struktura manjih od 10 nm.
a) Dananja fotolitografija kojom se izrauju ipovi, moe se modificirati za
proizvodnju nanometarskih struktura koritenjem mlazova elektrona,
rendgenskih zraka ili ekstremno UV svjetlosti. Meutim, koritenje mlazova
elektrona za krojenje struktura je skupo i sporo. Rendgenske zrake i
ekstremno UV svjetlo mogu otetiti i ureaje koritene u procesu.
b) Postupak skeniranja STM-om moe se koristiti ak do struktura veliine
atoma, ali je prespor za masovnu proizvodnju.
c) Meka litografija doputa istraivaima jeftinije reproduciranje uzoraka
sloenih litografijom pod a) i srodnim postupcima. Ne zahtjeva posebne
ureaje i moe se koristiti u obinom laboratoriju.
d) Postupak bottom-up je takav gdje se kemijskim reakcijama mogu jeftino i
lako slagati atomi i molekule u strukture od 2 do 10 nm. Ovim postupkom ne
mogu se proizvesti meusobno spojene strukture, pa nije podesna za izgradnju
ipova.
 NANOPORE
Nanopora je metal nano-veliine sa heterostrukturom koja
se sama spaja u monosloj. Nanopore su stabilne i mogu se
unijeti u kriogene sustave na razliitim temperaturama.

Tok procesa proizvodnje je ilustrirana kasnije slikom.

Poinje s dvostranom silicijskom ploicom pokrivenom
silicijskim nitridom. Debljina ploice je obino 250m.
Upotrebom fotolitografije, otvaraju se prozori od 400x400
m na prednjoj strani. Potom se upotrebom elektronskog
snopa, litografijom i suenjem stvara malena pora kroz
membranu silicijskog nitrata. Ove pore mogu biti veliine
30 nm u dijametru.
Tok procesa proizvodnje nanopora
Postupak rasta membrana od
silicijevog nitrata

Fotolitografija za otvaranje
stranjeg prozora

Probijanje kroz silicij i

oksidacija za rast silicij-
dioksida sa strana.

Elektronska litografija da bi
se s prednje strane membrane
otvorila nanopora
Formiranje molekularnog
spoja
Sa zlatom se popunjavaju nanopore s
gornje strane i onda se potapaju u
otopinu organskih molekula. Nakon 24
sata, uzorak se vadi i pozlauje se donja
strana. Sad postoji Au / SAM / Au spoj i
mogu se sprovoditi mjerenja.
SAM - self assembled monolayer

Skenerska slika
stranjeg dijela
(tamni kvadrat je
SiN membrana)
 Polifenilenski lanci
Znaajan nedostatak nanocijevi je kemijska inertnost. To nije sluaj s
molekulama zasnovanim na polifenilenskim lancima. Danas se
eksperimentira sa sloenijim logikim strukturama zasnovanim ba na
tim lancima. Ti lanci su zasnovani na modifikaciji ugljikovodika
benzena.
BENZEN C6H6

Fenil
Fenilen
grupa
grupa
C6H5
C6H4
Jedna veza za druge komponente. Dva slobodna vezna mjesta.
Molekularni vodii na bazi polifenilena
Spajanjem fenilen grupa meusobno nastaju lanaste strukture - polfenilenske
molekule. U lanac polfenilena mogu se umetati i druge vrste molekula. Molekule koje
sadre benzenove prstenaste strukture nazivaju se aromatskim. Otkriveno je da
polifenilne molekule provode elektricitet ako su spojene s acetilenskim
razmaknicama. Iako polifenilenski vodii ne nose toliko struje kao ugljine
nanocijevi, oni i njihovi derivati su mnogo manje molekule. Zbog manjeg poprenog
presjeka, imaju veu gustou struje.

Tour vodii
 Molekularni vodii i izolatori
Takoer, polifenilenske molekule imaju znaajnu prednost zbog vrlo
dobro odraenog kemijskog sastava i veliine sintetike fleksibilnosti,
bazirane na stoljetnom iskustvu prikupljenom od organskih kemiara.
Tako je Tour razvio umjetne tehnike za sintezu vodljivih
polifenilenskih lanaca tono istih duina i struktura. Zovu se jo Tour
vodii.

Alifatski lanci se sastoje od metilena (CH2) i di-metilena. Alifatske

organske molekule slue kao izolatori. Ako se mala alifatska grupa
umetne u sredinu vodljivog polifenilenskog lanca, ona prekida vodljivi
kanal i stvara barijeru elektronima u prolazu, te se takve barijere
ponaaju slino otpornicima.
 Usporedba razliitih vodljivih
struktura
polifenilenska
polifenilenski
Fizika 1,4 ditol rezonantna ugljina bakrena
Jedinica vodi s 3
veliina benzen tunel dioda nanocijev ica
prstena
(5 prstena)
gustoa elektron po
21012 41012 2106 21011 2106
struje sekundi
procjenjen
a povrina
poprenog 3,1 3,1 1012
nm2 0,05 0,05 0,05
presjeka (r = 1 nm) (r = 1 mm)
po
molekuli
struja po
amper 210-8 3,210-8 1,410-14 10-7
molekuli
Molekularni ispravljai (ispravljake diode)

Aviram i Ratner su dali teorijski predloak za molekularne ispravljae

1974. godine. 1997. je ostvaren eksperimentalno molekularni ispravlja.
To su uinila dva neovisna tima: Metzgerov sa Sveuilita Alabama i
Reedov sa Sveuilita Yale. Meutim, ovi molekularni ispravljai se ne
mogu odmah integrirati s Tourovim vodiima u molekularni krug.
 Diode zasnovane na nanoporama

Na bazi acetat-bifenilnih molekula mogu se napraviti nanodiode.

Rezonantne tunel diode (RTD) je sintetizirao Tour i prikazao Reed. Molekularna je
analogija veih poluvodikih dioda. Napravljena je polifenilenska molekularna RTD
umetanjem dvije alifatske metilenske grupe u vodi s obje strane zasebnih alifatskih
prstena. Zbog izolatorskih osobina, alifatske skupine se ponaaju kao potencijalne
energetske barijere protoku elektrona. One stvaraju aromatski prsten izmeu njih kao
uski otok (0,5 nm) niske potencijalne energije kroz koju elektroni moraju proi da bi
preli duljinu vodia. Molekularne RTD su na krajevima privrene na zlatne elektrode
pomou tiol grupa koje upijaju zlatne reetke.
Molekularni prekidai

U konvencionalnih
mikroelektronikih
tranzistora, vodljivost se
postie prikljuenjem
napona na upravljaku
elektrodu. Slino je i kod
molekularnih tranzistorskih
prekidaa.
 Molekularne memorijske elije
Nanopornim postupkom i 4,4-dietinfenil-2-nitro-1-benzentionailni
SAM na sobnoj temperaturi se moe konfigurirati memorijska elija
RAM-a. To su dvije spojene naprave zbijene izmeu dva vodljiva stanja.
U napravu se pie u stanju niske vodljivosti ili 1 primjenom
pozitivnog napona (+1.5V), a brie se u visokovodljivom a stanju ili 0
primjenom negativnog napona (-1.5V). S naprave se ita primjenom
pozitivnog napona i mjerenjm rezultirajue struje.

SAc
NO2

Primjer molekule za RAM

 Molekularni organski motori
F1Fo ATP sinteza je zasigurno najoitiji primjer kemijsko-mehanike
pretvorbe u prirodi. Sposobna je konvertirati transmembralne kemijske
gradijente u kruno mehaniko gibanje, a moe raditi i unazad. U tom
sluaju kemijska energija ATP moe biti koritena za stvaranje
mehanikih kretnji ili pumpanje protona u suprotnom smjeru od
kemijskog potencijala.

Mjera toka nano-

dimenzija
Mikrosfera spojena na ATP
sintetiziran sloj za
eksperiment s rotacijom Sorter nano-dimenzija
pojedinane molekule.
 Budui proizvodi nanotehnologije
Istraivai su ve kreirali nanometarske tranzistore, diode, releje, logika vrata,
spojne vodove - od organskih molekula, ugljikovih nanocijevi i poluvodikih
nanocijevi. ini se da e izbijanje elektrona iz nanocijevi biti vano podruje. Ve su
proizvedeni prvi svijetlei ureaji i displeji. S obzirom na svojstva, nanocijevi e biti
upotrijebljene za voenje velikih struja i kao vodii topline. Memorije s velikim
gustoama pohrane podataka rjeavat e se nanotehnologijom. IBM ve ima glavu za
itanje vrlo gusto spremljenih podataka do nanometarskih slojeva. Posebno je
zanimljiva medicina:
- objekti nanometarske veliine od anorganskih materijala moi e posluiti u
biomedicinskim istraivanjima, dijagnozama i terapiji;
- bioloki testovi koji mjere ponaanje ili aktivnosti odabranih supstancija postaju
bri, osjetljiviji i fleksibilniji ako se odreeni djelii nanometarske veliine ukljue
da funkcioniraju kao oznake ili etikete;
- nanostrukture bi mogle biti upotrijebljene za dostavu lijeka (drag carrier) upravo
tamo gdje je potreban, izbjegavajui tetne popratne efekte koji su esto rezultat jakih
lijekova, kao kod kemoterapije;
- umjetne nanometarske graevine mogle bi jednog dana biti upotrijebljene u
repariranju tkiva, kao koe, hrskavice ili kosti, pa ak i organa.
Takoer je mogua primjena nanocijevi kod armatura za kompozite velike vrstoe i
ilavosti, za specijalne filtere svjetla, kao katalizatora, kod plastinih solarnih elija,
kod laserskih pisaa s veom gustoom tokica.
 Ogranienja nanotehnologije
Brzina pri kojoj molekularno elektroniki krug moe obavljati rad
usko je povezana s pitanjem energijske disipacije u sistemu. Jaki
disipativni spojevi mogu dramatino smanjiti omjer signal-um
(SNR). Takvo smanjenje snage signala zahtjeva vei protok ukupnog
naboja da se osigura prikladno oitanje bita, a s tim i vie vremena.
Brzina prijenosa signala ograniena je na podruje izmeu 10 kHz i 1
GHz. Ova ogranienja govore da je potreban samo jedan elektron po
bitu da se signal pouzdano prenosi. Oito je da ako je potrebno vie
od jednog elektrona po bitu signala, kao to e sigurno biti sluaj
zbog prisutnosti disipacije i uma, broj elektrona po bitu neizbjeno
e rasti, a brzina raunala e opadati. Ako bude potrebno mnogo
elektrona, 10 ili 100, molekularni raunarski krugovi ne bi bili bri
od uobiajenih mikroelektronikih kompjutora koji danas rade u
podruju nekoliko stotina MHz i nekoliko GHz. Mogla bi, stoga,
molekularna raunala biti i sporija.
 Ogranienja nanotehnologije
Vjerojatno e proireni molekularni krugovi ukljuiti unutarnje
molekularne spojeve i vanjske metalne kontakte sa znaajnom
kapacitivnou. Stoga e RC, vremenska konstanta, za komponente
molekularnog kruga takoer smanjiti brzinu.
S druge strane, sinteza vrlo malog (mikron ili milimetar) i vrlo gustog
(10000 ureaja po mikrometru kvadratnom) molekularnog elektronikog
raunala trebala bi biti mogua. Takvi strojevi mogu ak biti izraeni
trodimenzionalno da poveaju gustou i smanje kanjenje u
komunikacijama meu unutarnjim napravama.
Ljudski mozak je masivni paralelni kompjutor sposoban provesti 100
milijuna MIPSa (eng. MIPS milijuna instrukcija po sekundi). Za
usporedbu, potrebno je 100000 Pentiuumovih ipova spojenih u paralelu
da dostignu broj instrukcija po sekundi koje prenosi ljudski mozak.
Povrina Pentiumovog procesora je oko 1 cm2. Molekularno elektroniki
ekvivalent Pentiuma bio bi veliine 10 m2.
 Ogranienja nanotehnologije
Sadanji konstrukcijski pristupi koritenju malih molekula za izradu
elektronikih digitalnih logikih struktura mogu se svrstati u dvije
kategorije:
- oni koji se oslanjaju na male elektrine struje za prijenos i
procesuiranje informacija,
- oni koji se oslanjaju na deformaciju molekularno elektronike gustoe
naboja za prijenos i procesuiranje informacija.
Mogui problemi i ogranienja kako ih danas vidimo predstavljaju
izazov dananjim tehnolozima, a bit e moda jednog dana svladana. Za
to e biti zasluni i tehnolozi, koji e nai optimalu primjenu
molekularnih sklopova na ekonomski isplativim naelima, ali i sa
karakteristikama znatno boljim od onih to ih prua konvencionalna
tehnologija.
 Struktura jednoslojnih ugljikovih nanocjevica
Kao to se ve moglo vidjeti, nanotehnologija ujedinjuje fiziku,
kemiju, biologiju i tehniku, te prouava svojstva struktura
nanometarskih dimenzija.
Danas nitko nije kolovan za ininjera nanotehnologije niti
postoji predodba kakva bi sve znanja netko takvog zvanja morao imati.
Potrebna znanja ovise i o podruju primjene nanotehnologije. Za njen
razvoj potrebni su multidisciplinarni timovi strunjaka. Tako se na
primjer u razvoju neuronskih mrea i umjetne inteligencije u timovima
znaju nalaziti i filozofi, a ne samo oni koji imaju prirodoslovno-
matematika i tehnika znanja.
Kako na atomskim veliinama osobine struktura ovise i o
veliini i o obliku, nanoznanost moe dati nove naine dizajniranja i
razvoja materijala i ureaja. Za to je potrebno razvijati kreativnost.
Ugljikove nanocjevice mogu biti jednoslojne i vieslojne.
Vieslojne se sastoje od nekoliko koncentrinih jednoslojnih
nanocjevica.
Jednoslojne nanocjevice razliitih tipova dobijaju se tako da se izabere
jedan sloj grafita i savije na razliite naine. U grafitu su ugljikovi atomi
sloeni tako da tvore esterokutnu reetku. Ta reetka se zove grafen.

Ch ma1 na2
Neka je vektor:
gdje su a1 i a2 jedinini vektori
esterokutne reetke. Neka su m i n
cjelobrojne vrijednosti. Kao to se vidi
na slici: pomicanjem du vektora Ch
dolazi se iz toke A u toku B. Reetku
emo analizirati kao koordinatni sustav
u kojem je svaki atom odreen parom
(m, n). Da bi simetrija bila zadovoljena,
analizira se samo sluaj 0 m n.
Kut izmeu Ch i a1se zove kut kiralnosti. Rije kiralnost dolazi iz grkog
U kemiji kiralne strukture je ona molekula koja se ne moe poklopiti sa
svojom slikom u zrcalu. Vektor Ch je vektor kiralnosti. Ako se sloj
grafita zamota na nain da se vrh vektora Ch spoji s krajem, tj. toka A s
tokom B, te toka C s tokom D, dobije se valjkasti dio nanocjevice
iji je opseg jednak duljini vektora Ch. Ako se krajevima cilindra dodaju
kapice od polovica kuglastih fulerena dobivaju se ugljikove
nanocjevice. Razliitim (m, n) odgovaraju cjevice razliitih promjera.
Osjenani dio na slici predstavlja podruje esterokuta koje se, kad se
zamota sloj grafita u cjevicu, obavija oko nje poput helikoidalne spirale.
Nanocjevice se meusobno razlikuju prema promjeru i kutu
kiralnosti. Stoga je znaajna ovisnost tih veliina o m i n. Udaljenost
susjednih atoma je aC-C, jedinini vektori
su jednakog iznosa. Kut izmeu veza je
120, pa po kosinusovom pouku vrijedi:
2 2
a1 aC C aC2 C 2aC2 C cos120

a1 a2 3aC C

Ch 3aC C m 2 n 2 2mna1 a2
3aC C m 2 n 2 2mn cos 60 3aC C m 2 n 2 mn
Ako iznos vektora Ch, koji pretstavlja opseg nanocjevice, podijelimo s
, dobijamo promjer nanocjevice:
3a C C
d m mn n
2 2

Kut kiralnosti se moe dobiti preko kosinusa ili tangensa:

Ch a1 Ch cos
n
m
cos 2
m 2 mn n 2
3n
tg
2m n
3
arctg

2 m n
Zbog simetrije esterokutne reetke, kut kiralnosti ima vrijednost
izmeu 0 i 30.
Prema kutu kiralnosti, odnosno vrijednostima (m,n) razlikuju se tri tipa
nanocjevica:
- fotelje (eng. armchair),
- cik-cak,
- kiralne.
Dobile su imena prema
obliku poprenog prstena
ugljikovih atoma.
 izgled
tip nanocjevice kut kiralnosti kiralni vektor presjeka
nanocjevice

fotelje 30 (m,n)

cik-cak 0 (m,0)

mjeavina
izmeu 0 i presjeka
kiralne (m,n)
30 fotelja i cik-
cak
 ZADACI
1. Izraunajte promjere i kut kiralnosti nanocjevica (9,3), (5,5) i (7,0)
ako je udaljenost izmeu susjednih ugljikovih atoma 0,142 nm.
2. Koji su tipovi zadanih nanocjevica?
3aC C
1.a) d m 2 mn n 2

3n
arctg
2 m n
Za (9,3):
3aC C 351
d 81 27 9 0,142 0,85nm

3 3 2. a) kiralni tip
arctg 1354'

2 9 3
1. b) Za (5,5): d = 0,68 nm, = 30. 2. b) foteljni tip.
1. c) Za (7,0): d = 0,55 nm, = 0. 2. c) cik-cak tip.
NOVOSTI
 Ullmanova reakcija pomou STM-a
U organskoj kemiji se Ullmanovom reakcijom naziva stvaranje
bifenila (C12H10) iz jodofenila uz pomo bakrenog katalizatora, a
odvija se na visokim temperaturama. Ona se danas moe realitirati
pomou STM-a. To su ostvarili znanstvenici na Sveuilitu u Berlinu:
Polazei od nekoliko molekula jodobenzena (C6H5I) koji lee
na bakrenoj povrini, prvo su pomou iljka STM-a postigli da se
molekula disocira na jod i fenil C6H5. To su postigli ubrizgavanjem
elektrona uz pomo iljka. Sljedei korak je sklananje atoma joda
paljivim manipuliranjem sa iljkom. Nakon toga su dvije molekule
fenila pribliene i uz pomo iljka zavarene. Da bi se molekule
zavarile potrebno je ponovo ubrizgati elektrone koji omoguavaju
stvaranje kovalentne veze.
Dokaz da su se molekule slijepile je injenica da kada
pokuamo iljkom vui jedan fenilni prsten po povrini bakra i drugi
putuje zajedno s njim. Ova reakcija se odvija na 20 K.
 Najmanji tranzistor od nanocijevi
Kako prenosi Jutarni list od 1.12.2004. Infineon Technologies
postigao je u svojim mnhenskim laboratorijima napredak u
nanotehnologiji. Napravljen je najmanji tranzistor od nanocijevi s
duinom kanala 18 nm. Za to je prvo proizvedeno od ugljika
dovoljno nanocijevi promjera 0,7 do 1,1 nm.
 PRIMJENE
Primjena nanotehnologije u energetici ne oituje se samo u tednji
energije, nego i u proizvodnji aditiva koji poveavaju uinkovitost
motora, vrim builicama moe se dosei do dubljih zaliha,
nanotehnolokim primjesama moe se iskoristiti i neista sirovina
muna blata i mulja i sl. Fotoelije temeljene na nanomaterijalu ve
se koriste. Otkriven je i nain kako se moe poboljati
uinkovitost vodika utjerivanjem u nanopore, gdje se moe
pospremiti pod manjim tlakom. Takvi rezervari mogu posluiti da
automobil pree do 8000 km. Meutim, najznaajniji doprinos se
oekuje u vodikovim elijama. Naime, jedini ekonomski isplativ
nain dobijanja vodika danas je iz ugljikovodika, tj. fosilnih
goriva, jer je elektroliza iz vode jako skupa. Ako bi
nanotehnologijom bila poboljana uinkovitost na
zadovoljavajuu mjeru, to bi bio najznaajniji doprinos energetici.
 PRIMJENE
U medicini postoji vie moguih primjena. Medicinska dijagnostika ve
osjea dobrobiti nanotehnologije. Sljede napretci na podruju tretmana
rana i bolesti, od raka i onih infekcija do slomljenih udova. Doktori ve
neko vrijeme koriste markere (dyes) za oznaavanje virusa i bakterija koje
treba identificirati ili nadzirati. Ideja je jednostavna. Antitijela koja e se
vezati na ciljanu eliju se markiraju tako da fluoroscentno zrae pod
svjetlou odreene valne duljine. Mjerenjem fluoroscencije mjeri se
razina infekcije. Problem je ako su markeri toksini. NASA nanofosfate
eli koristiti za mjerenje ozraenosti astronauta. Quantum Dot
Corporation razvija tehnologiju spektralnog bar koda koji bi se utiskivao
na gene koji su aktivni u nekoj eliji. Nadzor na razini elija omoguio bi
vrlo ranu dijagnozu. Posebno je vana primjena nanoznanosti u donoenju
ljekova na odreeno mjesto u tijelu. Naime, kod vrlo agresivnih lijekova,
poput kemoterapije, unitavaju se i zdrave i bolesne stanice. Nanoestice
bi omoguile dopremu lijeka na samo bolesne stanice neoteujui zdrave.
 PRIMJENE
U informacijskoj tehnologiji stalno smanjenje dimenzija ipova i
poveanje gustoe pakiranja dolo je ve do nanotehnolokih granica.
Hewlett Packard je 2002. stvorio krug sa 64-bitnom memorijom
sastavljenom od molekularnih prekidaa. Daljnji razvoj e dovesti do
samih fizikih granica. Kad tranzistor postane premalen, kvantni uinci
curenja (engl. leaking) elektrona nee se moi zanemariti, nego e
pretstavljati problem, jer se nee moi odrediti je li tranzistor u
ukljuenom ili iskljuenom stanju. Ekspolatacija spina elektrona
omoguila bi da se raunala mogu samo ukljuiti i iskljuiti bez
potrebe za boot up-om.Osim prvog Moorovog zakona, koji se zasada
odrava istinitim (u 2007 milijarda tranzistora po ipu), postoji i drugi
zakon, koji je manje poznat. On kae da se cijena izradnje postrojenja
za izradu ipova poduplava svake 3 godine. Mnogi eksperti predviaju
da e se postii ravnotea izmeu prvog i drugog Moorovog zakona
prije 2015. godine kad e postrojenje kotati 200 milijardi dolara.
 PRIMJENE
Posebna boljka svake nove tehnologije je njena primjena u naoruanju. Pentagon izdvaja 300
milijuna dolara godinje za nanotehnoloka istraivanja. NASA za te namjene izdvaja 42 milijuna
USD godinje. Na West Michigan University stvoren je rani sustav za uzbunjivanje za RBK
oruja. Na University of Texas razvijeni su miii od nanocjevica koji su bri i jai od prirodnih
te se mogu koristiti za umjetne udove vezane za projekt super-vojnika. U suradnji s NATO-om,
razvijaju se svemirska oruja uglavnom temeljena na nanotehnologiji i tzv. neubojita oruja.
Takoer se razvijaju minijaturni, pokretni, nezavisni senzori koji mogu prodrjeti u zatiene i
udaljene objekte neprijatelja. DynCorp je 2000. obavila testiranje senzora temeljenih na MEMS
(micro-elektro-mechanical systems) senzorima ispaljenih iz puke. DoD (Department of Defence)
razvija pametne oblake, koji su mali roboti veliine insekata. Milijuni takvih naprava mogu se
ispustiti na neprijateljski teritorij i iskoristiti za izvianje ili unitavanje ciljeva. Nanoestice u
sliinim oblacima mogu omesti elektronike i komunikacijske sustave, utjecati na nevidljivost i dr.
Cilj DuPont-a je stvoriti borbeno odjelo koje e biti neprobojno, lagano, udobno, opremljeno s
komunikacijskim sustavima, nadzorom zdravstvenog stanja i moda pojaavanjem sposobnosti
vojnika. Samo-sastavljajue kemikalije koje imaju memoriju mogu biti opasne i za okoli.
Teorijski se moe pustiti nanoagens koji e razgraditi neprijateljsko oruje. Ako nanotehnologija
doe u krive ruke, mogu se razviti i genosidni-nanoroboti koji bi mogli biti opasni i za svoje
stvoritelje. U Kini se u nanotehnologiju godinje ulae preko 3 milijarde USD, Juna Koreja 2
milijarde, itd. Prva svjetska sila bit e ona koja prva ovlada nano-orujem.
 PRIMJENE
Opasnosti civilne primjene nanotehnologije nisu jo istrane. Ako se nekontrolirano oslobodi nano-
robotski oblak, mogao bi transformirati organske supstance u neki novi materijal ili prodrjeti u tlo i
otetiti/unititi usjeve. Upotreba nanotehnologije mogla bi imati na hranu posljedice kao i genetsko
modificiranje. Bogate kompanije opirat e se ozbiljnim istraivanjima o utjecaju nanotehnologije na
okoli. Kroz ovo poglavlje naglaene su prednosti nanotehnologije. Meutim, tako se nekad mislilo i
za azbestna vlakna. Nanoestice ve su izazvale zabrinutost eksperata kao i osiguravajuih drutava.
Isto kao i kod azbesta, oekuju se kronine, a ne akutne, posljedice nanoestica. One ne moraju biti
uneene nemjerno, nego se mogu udahnuti iz boja, sprejeva ili praine s kojom se doe u kontakt.
Postoje etiri brige:
- estice mogu utjecati na rad plua zbog iritacije,
- substanca nanoestice moe biti poznati toksin koji moe proi kroz konvencionalnu zatitu zbog
svoje veliine,
- neke nanoestice imaju katalizatorske sposobnosti koje ubrzavaju stvaranje slobodnih radikala
povezanih s razvojem tumora i
- substanca moe biti bezopasna na makroskopskoj razini, a na nano-razini biti opasna. Problem je i
nepostojanje regulative za podruje nanotehnologije. Mogunosti nadzora i pijuniranja upotrebom
nanotehnologije vee je od Orwellovskog. To dovodi do niza pitanja vezanih uz naruavanje
privatnosti i ljudskih prava.
 Pitanja za ponavljanje
Objasnite naelo rada AFM-a i STM-a i
koja im je temeljna razlika.
Koji su temeljni graevni elementi u
molekularnoj nanotehnologiji? Objasnite
grau proizvoda molekularne
nanotehnologije.
Objasnite podjelu nanocjevica prema
kutu kiralnosti.