REALIZAM I

NATURALIZAM

TREI RAZRED
 REALIZAM
traje od 1830. do 1870. godine

zajedno s naturalizmom do 1890.

drutveni okvir: jaanje graanskog sloja i razvoj kapitalizma (razvoj

industrije, razvijanje velegradova, socijalne razlike izmeu bogatih
industrijalaca i siromanih radnika)

naziv je dobio zbog tenje za detaljnim opisivanjem stvarnosti (lat. realis =

stvaran). U prvoj fazi kritikog realizma tematika je drutvena (analiza
drutvenih odnosa i kritika negativnih drutvenih pojava), kasnije u
psiholokom realizmu tematika je psiholoka (odnos pojedinac - drutvo)

vodeu ulogu imaju francuska, engleska i rusk knjievnost.

 POETIKA: razvija se pod utjecajem pojaanog zanimanja za prirodne znanosti i
jaanja filozofije pozitivizma (materijalizma)
prvi teoretiar Champfleury u zbirci lanaka Realizam (1857.) prvi put rabi termin
realizam, zacrtava poetiku realistikog romana i nudi tehnike pisanja (istraivanje,
anketa, fotografska i stenografska tehnika).
NAELO ISTINITOSTI: pisci slijede Aristotelovo naelo oponaanja prirode i tee
prikazivanju stvarnosti na vjerodostojan nain, objektivno i istinito, bez uljepavanja
teme su iz svakodnevnog ivota, prikazuju se svakodnevni ivotni prostori (grad),
likovi govore jezikom sredine u kojoj ive (govorna karakterizacija likova)
pripovjeda je u 3. licu, nenazoan u radnji i objektivan fabula potuje kronoloki
slijed i vrste logike (uzrono-posljedine) veze.
NAELO TIPINOSTI: likovi su obini ljudi iz svih drutvenih slojeva prikazani su kao
tipovi (predstavnici odreene skupine ljudi slinih osobina, npr. E. de Rastignac = tip
ambicioznog sudenta) motivacija likova proizlazi iz njihova karaktera i sklopa
socijalnih okolnosti u kojima djeluju (socijalno-psiholoka karakterizacija). Najei
su realistiki postupci: portretiranje (fiziki opis lika, socijalni i psiholoki portret),
portretiranje pomou ambijenta (opis prostora u funkciji karakterizacije lika) te
detaljno i precizno opisivanje (tzv. balzakovski opis = detaljan opis prostora i likova
kojim se postie dojam istinitosti).
 FAZE: prva je faza KRITIKI REALIZAM (analiza drutva kritika negativnih
drutvenih pojava kritika uloga knjievnosti primjer: H. de Balzac, Otac
Goriot), a druga je PSIHOLOKI REALIZAM (analiza pojedinca i njegova odnosa
prema drutvu psiholoka karakterizacija junaka primjer: G. Flaubert, Gospoa
Bovary).
KNJIEVNI RODOVI I VRSTE: dominira epika roman je najvanija knjievna vrsta
piu se i pripovijetke
FRANCUSKA KNJIEVNOST:
Stendhal, Crveno i crno - pravo ime Henri Beyle - tvorac realistikog romana (uz
Balzaca) - u predgovoru iznosi tezu o romanu kao zrcalu stvarnosti : ''Roman je zrcalo
koje pisac pronosi putem.''
ISPITNO DJELO: Honor de Balzac, Otac Goriot
ISPITNO DJELO + DJELO ZA ESEJ: Gustave Flaubert, Gospoa Bovary
RUSKA KNJIEVNOST: tri faze: rani, razvijeni, visoki realizam
 A) RANI REALIZAM:
- (tzv. naturalna kola = prethodnica ruskog realizma)
Nikolaj Vasiljevi Gogolj - (1809. - 1852.) - utemeljitelj ruskog realizma
(Dostojevski: ''Svi smo mi izili iz Gogoljeve Kabanice.''). Pie kratka prozna djela:
zbirka Veeri na majuru kraj Dikanjke (romantine pripovijetke iz ukrajinskog
ivota - pune folklora i fantastike), zbirka Mirgorod (realistiki opis ukrajinske
vlastele - uklopljena romantina pripovijest iz kozakog ivota Taras Buljba),
zbirka Petrogradske pripovijesti (uz romantizam ih veu elementi fantastike i
groteske - najpoznatije su Nos i Kabanica). Najpotpunije realizam ostvaruje u
romanu Mrtve due (portreti provincijskog plemstva, realistika slika onodobne
Rusije i otra drutvena satira - gl. lik iikov). Pie i komediju Revizor (osuda
ruske birokracije i malograanskog mentaliteta).

ISPITNO DJELO: KABANICA

 RAZVIJENI REALIZAM - Ivan Sergejevi Turgenjev - romani: Rudin i Plemiko
gnijezdo (lik ''suvinog ovjeka'') te Oevi i djeca (sukob tradicionalista i nihilista,
plemike sredine i intelektualaca plebejskoga podrijetla - lik Bazarova)
zbirka Lovevi zapisi (20 novela ili kraih pripovjedaka: npr. pan, uma i stepa
- tzv. poetski realizam: spoj realistikog prikaza socijalnopsiholokih tipova s
poetiziranim, lirskim opisima prirode i unutarnjeg ivota njenih, sanjarskih dua -
simpatije prema seljacima, kmetovima - kritiki odnos prema vlasteli i kulacima)
- utjee na veinu hrvatskih realista (Gjalski, Kozarac, Leskovar).

VISOKI REALIZAM - Lav Nikolajevi Tolstoj - najpoznatija su mu djela povijesni

roman Rat i mir (pomou grae o Napoleonovim ratovima iznosi drutvenu analizu
suvremenih ruskih prilika i psihologiju likova iz dviju plemikih obitelji) i roman
Ana Karenjina - moderna romaneskna tragedija - kompozicija objedinjuje
nekoliko fabularnih tijekova - moto je preuzet iz Schopenhaureova komentara
Evanelja (Boje rijei: Osveta je moja, ja u je vratiti) - prva reenica Sve
sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj
nain najavljuje temu braka i ljubavi (Ana - Karenjin, Stiva Oblonski - Doli, Kiti -
Levin) i temu brane nevjere (Ana - mu Karenjin - ljubavnik Vronski) - glavna
pitanja: drutveni moral (odnos drutva prema Aninoj nevjeri) te pitanje grijeha i
kazne te smisla ivota (tzv. roman ideja). Upotreba tehnike unutranjeg monologa
i struje svijesti. Pred kraj ivota Tolstoj zapada u moralne krize, propovijeda
moralno usavravanje pojedinca i neprotivljenje zlu silom te svoje poglede (tzv.
tolstojanstvo) iznosi u drami Vlast tmine i romanu Uskrsnue.
 NATURALIZAM
NATURALIZAM traje od 1870. do 1890. godine. Predstavlja nastavak realizma, a
od njega se razlikuje tenjom da jo objektivnije prikae stvarnost i ovjekovu
narav. Naturalistika stvaralaka metoda ukljuuje dokumentaristiki pristup grai
(fotografski snimak stvarnosti), objektivnog pripovjedaa i tzv. estetiku
runoe (prikazivanje runih, ak i odvratnih ivotnih pojava).

Pod znanstvenim utjecajem Charlesa Darwina naturalisti ovjeka promatraju vie

kao prirodno nego kao drutveno bie (lat. naturalis = prirodan). Od Hippolytea
Tainea preuzimaju uenje po kojem je ovjek odreen rasom (= genetsko
naslijee, bioloka motivacija), miljeom (= socijalmo okruenje, sredina) i
trenutkom (= povijesni trenutak, okolnosti).

Utemeljitelj i teoretiar naturalizma je mile Zola. U lanku Naturalizam

prikazuje knjievnost kao povratak prirodi, kroz neposredno promatranje, a u
djelu Eksperimentalni roman trai da romanopisac preuzme eksperimentalne
metode iz prirodnih znanosti kao, primjerice, znanstvenik u laboratoriju ili lijenik
koji secira mrtva trupla (utjecaj fiziolokih studija Claudea Bernarda). U
predgovoru romana Thrse Raquin najavljuje analizu likova kao temperamenata
(ljudske ivotinje), a ne karaktera.
 FRANCUSKA:
mile Zola - roman Thrse Raquin (kritika ga osuuje kao pornografsko i
nemoralno djelo ), ciklus Rougon-Macquartovi ili Prirodna i drutvena
povijest jedne obitelji pod Drugim carstvom (romani Trbuh Pariza, Jazbina,
Nana, Germinal, ovjek-zvijer). Zola likove odreuje bioloki, tj. nasljednim
osobinama (tzv. zakon hereditarnosti) i okolinom u kojoj ive, grau uzima iz
svakodnevnog ivota (novinska izvjea, povijesni spisi, medicinski lanci),
prikazuje najnie drutvene slojeve (radnici, rudari), likovi su mu esto
degenerirane osobe, zarobljenici nagona i strasti te drutvenih okolnosti
(ubojice, alkoholiari, prostitutke), a kao knjievni lik pojavljuje se mnotvo
(masa).

Oko Zole okupljaju se mladi knjievnici koje nazivaju medancima jer se

sastaju u Zolinoj kui u Mdanu. Zajedniki su objavili zbirku pripovijedaka
Medanske veeri. Najpoznatiji medanac bio je Guy de Maupassant (poinje
pisati pod nadzorom G. Flauberta - prvi uspjeh postie novelom Dunda -
romani Jedan ivot, Ljubimac, Peirre i Jean).
 Talijanski naturalizam zove se verizam (tal. vero - istinito). Predstavnik je
Giovanni Verga (roman Obitelj Magliavoglia).
Norveka: Henrik Ibsen: drame Stupovi drutva, Sablasti
vedska: August Strindberg: drama Gospoica Julija
Njemaka: Gerhart Hauptmann: drama Tkalci
 REALIZAM I NATURALIZAM U HRVATSKOJ
KNJIEVNOSTI
PREDREALIZAM ili PROTOREALIZAM naziva se i enoino doba traje od
1860. do 1881. (od ukidanja Bachova apsolutizma do enoine smrti)
oivljava politiki ivot (tri stranke: Narodna stranka Ivan Maurani, prvi
ban puanin; Stranka prava; Unionisti) u knjievnosti se javljaju elementi
romantiarskog i realistikog stila afirmira se proza, vodea knjievna vrsta
je roman (August enoa, Zlatarovo zlato = prvi hrvatski umjetniki uspio
roman) asopisi: Pozor (kasnije Obzor), Knjievnik i najvaniji asopis
Vijenac (od 1874. do 1881. ureuje ga August enoa).
Dvije generacije:
1. stariji pisci (iz doba Bachova apsolutizma): Ivan Trnski (domoljubna
poezija tipa ilirske budnice i davorije), Mirko Bogovi (urednik glavnog i
jedinog asopisa apsolutizma Neven - povijesne drame Frankopan, Matija
Gubec i Stjepan, posljednji kralj bosanski), Grgo Marti (spjev Osvetnici),
Luka Boti (romantine pripovijesti u stihu Pobratimstvo, Bijedna Mara,
Petar Bai) i Josip Freudenreich (puke drame Crna kraljica i Graniari ili
Zbor na Ilijevu).
 2. novi narataj pisaca: Janko Jurkovi, Vilim Korajac i Ivan Perkovac
(novelistika), Franjo Markovi (drama Benko Bot, ep Kohan i Vlasta, idilini
ep Dom i svijet, tragedije Karlo Draki i Zvonimir), Adolfo Veber Tkalevi
(putopisi Put na Plitvice, Listovi o Italiji i Put u Carigrad - pripovijesti
Zagrepkinja, Avelina Bakranina ljuvezne sgode i nesgode i Nadala Bakarka) i
Josip Eugen Tomi (zbirka pjesama Leljinke - povijesni romani Zmaj od
Bosne, Kapetanova ki i Emin-agina ljuba - drutveni roman Melita -
dovrio enoin roman Kletva).
Najznaajniji predstavnik:
August enoa (1838. - 1881.) roen je u Zagrebu u obitelji ekog
podrijetla (otac pronjemaki orijentiran) studira pravo u Pragu uz potporu J.
J. Strossmayeara u Beu se bavi novinarstvom u Zagrebu obavlja ugledne
javne funkcije znaenje enoina rada za hrvatsku knjievnost: uveo je
poetiku realizma, utemeljio je modernu hrvatsku umjetniku prozu (roman,
pripovijetku, feljton) i kazalinu kritiku, stvorio je hrvatsku itateljsku
publiku i utjecao na prihvaanje tokavice kao osnove hrvatskog knjievnog
jezika (promie jezinu koncepciju zagrebake filoloke kole)
 AUGUST ENOA:
A) PUBLICISTIKI RAD:
urednik je bekih asopisa Glasonoa i Slavische Bltter te sredinjeg
hrvatskog knjievnog asopisa Vienac
iz Praga alje feljtone Dopisi iz Praga (Praki listovi)
- u feljtonima Zagrebulje i Vjeni id u Zagrebu slika drutveni ivot Zagreba
svoga vremena (ismijava malograantinu i kritizira odnaroivanje - iskazuje
ironian odnos prema Nijemcima i ''vaparenju'')
B) KNJIEVNOTEORIJSKI RAD:
- u programatskom lanku Naa knjievnost (objavljen 1865. asopisu
Glasonoa) zalae se za realizam u hrvatskoj knjievnosti trai teme iz
suvremene stvarnosti (utjecaj europskog realizma) pod utjecajem
hrvatskih prilika prihvaa kao svoj program geslo biskupa Strossmayera
Prosvjetom k slobodi! istie didaktino-prosvjetiteljsku ulogu knjievnosti,
i to kulturnu (odgoj itateljske publike), nacionalnu (razvoj nacionalne
svijesti) i drutvenu razvoj modernih drutvenih odnosa)
 KAZALINI I DRAMSKI RAD:
- u Zagrebu radi kao umjetniki ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog
kazalita
- utemeljitelj je hrvatske kazaline kritike u lanku O hrvatskom
kazalitu zalae se za realistiko kazalite (prvi je u hrvatskoj knjievnosti
upotrijebio termin realizam)
- u skladu sa svojim zahtjevima iz lanka pie komediju Ljubica s temom iz
suvremenog zagrebakog ivota, ali ona nije postigla zapaen uspjeh
KNJIEVNI RAD:
A. LIRSKA POEZIJA
- pjesme raznorodne tematike (najvie socijalne i politike - iznosi program
Strossmayerove Narodne stranke)
vrstan je versifikator, ali pjesme su mu vie retorine nego lirine
pjesma Budi svoj! enoin je ivotni moto, u njoj iznosi vlastita ivotna
naela i etike poruke upuene pojedincu i cijelom narodu (savjest, potenje,
marljivost, iskrenost, vedrina, dobrota, ljubav i altruizam = ljubav prema
ovjeku)
 B. EPSKA POEZIJA:
- pie povjestice (= pjesme pripovjednog oblika koje obrauju nacionalno-drutvene
teme)
- uspjelije su od lirskih pjesama, potjeu iz iste inspiracije kao i njegovi povijesni romani
- podjela:
povjestice s tematikom hrvatske povijesti: Propast Venecije, Smrt Petra Svaia....
enoa velia hrvatsku borbu za neovisnost, otpor seljaka feudalcima, hrvatsku kulturnu
tradiciju
povjestice s tematikom iz narodne predaje: Postolar i vrag, Kameni svatovi, Kugina kua
... ukazuje na mane i zaostalost puka (praznovjerje, pohlepu, odnos snahe i svekrve)
C. PRIPOVIJETKE:
- predstavljaju vrhunac enoine proze
- dvije skupine:
a) povijesna tematika: Turopoljski top
b) suvremena tematika za grau uzima niz problema svoje suvremenosti kojima
najavljuje kasnije realistike teme - raspadanje seljakih zadruga (Barun Ivica),
- propadanje plemstva (Kanarineva ljubovca, Vladimir),
- odnos selo-grad (Branka, Prosjak Luka)
- propadanje intelektualca u malograanskoj sredini (Prijan Lovro) PRIJAN LOVRO = ispitno
djelo
 POVIJESNI ROMANI
enoa se u teorijskim lancima zalagao za socijalni roman po uzoru na
Gogolja, ali ga nikad nije napisao (djela Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak
Luka, Branka mogu se odrediti kao dulje pripovijetke ili kao socijalni romani)
povijesni romani: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna,
Diogenes, Kletva (dovrio ga je J. E. Tomi)
uzor mu je kotski romanopisac Walter Scott (= tvorac povijesnog romana)
- vodei se Ciceronovom izrekom o povijesti kao uiteljici ivota (Historia
vitae magistra), enoa smatra da se u povijesnom romanu analogijom
izmeu prolosti i sadanjosti narod treba dovesti do spoznaje samoga sebe
(prosvjetiteljska uloga: preko povijesnog romana suvremenici trebaju uiti iz
slavnih trenutaka, ali i iz pogreaka)

- enoa je otac hrvatskog povijesnog romana i tvorac hrvatske itateljske

publike
 - u romanima se isprepleu romantiarska i realistika obiljeja:
- obino se isprepleu tzv. javna i privatna dogaanja (tzv. paralelna fabula)
- rekonstrukcija povijesnih zbivanja temelji se na prouavanju originalnih
dokumenata iz arhiva, starih kronika i drugih izvora
- povijesne se injenice povezuju s matovitim zapletima (romantiarska
razgranata fabula s dinaminim motivima: spletke, otmice, tajne,
tajanstveni dobroinitelji, preruavanja, iznenadna prepoznavanja) tako
enoa eli privui itateljsku publiku
uz povijesno utemeljene likove javljaju se likovi intriganata, fatalne ene,
idealni ljubavnici
- suprotni postupci u karakterizaciji likova: crno-bijela tehnika (romantizam)
i realistika karakterizacija (osobito malih ljudi iz puka)

roman Zlatarovo zlato - prvi hrvatski umjetniki zreo roman=ispitno djelo