Sie sind auf Seite 1von 26

I.

VIDEO, HIMNA BOSNE I HERCEGOVINE SA


TEKSTOM
NAZIV BOSNA
• Ilirska riječ "bosona" znači tekuća voda, tako
su na izvoru današnjeg vrela Bosne govorili
bosona, bosona i tako rijeka dobi ime i po toj
riječi ovo geografsko podnevlje je dobilo ime
Bosna.
PRVI SPOMEN BOSNE
• Prve vijesti o Bosni potiču iz 10.vijeka.
Nalazimo ih u djelu bizantskog pisca Konstantina
Porfirogeneta "DE ADMINISTRANDO IMPERIO"
(Upravljanje državom) u kojem se navodi
"Horion Bosna" Naziv Bosna je predslavenskog
tj. ilirskog porijekla.
BOSNA KAO BANOVINA
• TITULA BANA U BOSNI SPOMINJE VEĆ I RANIJE, A PRVI POZNATI BAN BOSNE JE
PLEMIĆ BAN BORIĆ (1154.-1164.).

• OD 12. STOLJEĆA KAO BANOVINA, A 1377. GODINE POSTALA JE KRALJEVINOM.


• NAKON BANA BORIĆA NA BANSKU VLAST PREUZIMA DRUGI PLEMIĆ BAN
KULIN (1180. - 1204.)
• POTIČUĆI EKONOMSKI RAZVOJ, BAN KULIN JE ŽELIO JE POSLOVNU SURADNJU SA
SUSJEDIMA TE JE SA DUBROVNIKOM SKLOPIO TRGOVAČKI UGOVOR. TAJ
DOKUMENT, POVELJA KULINA BANA IZ 29. KOLOVOZA 1189. POKAZUJE VIŠE
SEGMENATA SREDNJOVJEKOVNE BANOVINE. DA OSIGURA DUBROVAČKE TRGOVCE I
POJAČA PROMET S BOSNOM, BAN KULIN IM JE OSIGURAO PUNU SLOBODU KRETANJA
I TRGOVANJA BEZ PLAĆANJA CARINE. DUBROVAČI TRGOVCI SU TAKO MOGLI
ISKORIŠTAVATI BOGATE BOSANSKE RUDNIKE. POVELJA UKAZUJE NA POSTOJANJE
RANIH VEZA S DUBROVNIKOM.
• USPOSTAVIO JE DOBRE ODNOSE S VLADAROM HUMA (HERCEGOVINE) KOJI JE
KULINOVU SESTRU UZEO ZA ŽENU TE SA SRPSKIM VELIKIM ŽUPANOM STEFANOM
NEMANJOM. PREVELIKO JAČANJE BANOVINE BOSNE JE SMETALO NEKIM NJEZINIM
SUSJEDIMA (DUKLJA) KAO I UGARSKO-HRVATSKIM KRALJEVIMA. SUKOBI SU SE
DOTICALI CRKVENE VLASTI KAO I HEREZE.
• BAN KULIN JE UMRO JE 1204. GODINE. OSTAVIO JE ZNAČAJNI TRAG KAO ŠTO
POKAZUJE POZNATA JE POSLOVICA "OD KULINA BANA I DOBRIJEH DANA" KOJA
UKAZUJE NA TADAŠNJU EKONOMSKI PROSPERITET BANOVINE.
POČECI HEREZE U BOSNI
• KRAJEM 12. STOLJEĆA ZAPOČELE SU OPTUŽBE DA BAN KULIN
ŠTITI HERETIKE ODNOSNO NEVJERNIKE. TO NIJE
ODGOVARALO PAPI INOCENTU III. KOJI IH JE ŽELIO UNIŠTITI I
POZIVA UGARSKO-HRVATSKOG KRALJA NA KRIŽARSKI POHOD
PROTIV NEVJERNIKA U BOSNU. UGARSKO-HRVATSKOM
KRALJU POVJERENO JE DA UNIŠTI HERETIKE, DA IM
KONFISCIRA IMANJA I DA NE POŠTEDI NI BANA.
• BAN JE, UVIĐAJUĆI OPASNOST, SAZVAO SKUP NA BILINOM
POLJU U ZENICI U PRISUSTVU VELIKOG BROJA PODANIKA I
VJERNIKA PRED PAPINIM IZASLANIKOM KAZAMARISOM I
JAVNO PRIHVATIO UČENJE KATOLIČKE CRKVE 1203. KAKO
JE RIM ZATRAŽIO (BILINOPOLJSKA IZJAVA).

POVELJA KULINA BANA
• Povelja Bosanskoga Bana Kulina je napisana
29.avgusta 1189. godine na starobosanskom
jeziku i bosanskim pismom Bosančicom.Ovaj
dokument je ne samo najstariji ,dosad
pronadjeni, Bosanski drzavni dokument,nego
je Povelja Bosanskoga Bana Kulina i najstariji
državni dokument,od svih južnoslovenskih
država.
Ban Kulin,u glavnom dijelu te
Povelje,kaze:
• ....JA,BAN BOSANSKI KULIN,OBEĆAVAM TEBI KNEZE KRVAŠU I SVIM
GRAĐANIMA DUBROVČANIMA PRAVIM VAM PRIJATELJEM BITI OD SADA
I DOVIJEKA.
I PRAVICU DRŽATI SA VAMA I PRAVO POVJERENJE,DOKLE BUDEM ŽIV.
SVI DUBROVČANI KOJI HODE KUDA JA VLADAM,TRGUJUĆI,GDJE GOD SE
ŽELE KRETATI,GDJE GOD KOJI HOĆE,S` PRAVIM POVJERENJEM I PRAVIM
SRCEM,BEZ IKAKVE ZLOBE,A ŠTA MI KO DA SVOJOM VOLJOM KAO
POKLON.
NEĆE IM BITI OD MOJIH ČASNIKA SILE,I DOKLE U MENE BUDU,DAVATI ĆU
IM POMOĆ KAO I SEBI,KOLIKO SE MOŽE,BEZ IKAKVE ZLE PRIMISLI. NEKA
MI BOG POMOGNE I SVO SVETO EVANĐELJE.
• OVA POVELJA POZNATA JE KAO RODNI LIST
BOSANSKE DRŽAVNOSTI. U njoj se spominju
granice Bosne koje se protežu
od Drine do Save na sjeveru, pa do Une na
zapadu. U povelji se, osim definiranih granica,
navodi da Bosna ima svoga vladara, prijestolje,
odnosno svoju vlast, i da je to jedna uređena
zemlja.

BOSNA KAO KRALJEVINA
GRB DINASTIJE KOTROMANIĆ I TVRTKA I
• BANSKU STOLICU PREUZIMA PETNAESTOGODIŠNJI NEĆAK,TVRTKO I.
KOTROMANIĆ (1353. - 1391.), ZADNJI BAN I PRVI KRALJ, ZA KOJEG ĆE BOSNA DOŽIVJETI
NAJVEĆI USPON I OPSEG.
• ISTIČUĆI DA JE POTOMAK NEMANJIĆA PO BAKI I U SKLOPU SVIH SVOJIH USPJEHA,
OKRUNJEN JE 1377. ZA "KRALJA SRBLJEM, BOSNI, PRIMORJU, HUMSKOJ ZEMLJI,
DONJIM KRAJEM, ZAPADNIM STRANAMA, USORI I PODRINJU" U
MJESTU MILE KOD VISOKOG (DANAŠNJI ARNAUTOVIĆI).

• ZA NOVOGA KRALJA BOSNE 1461. JE POSTAVLJEN STJEPAN TOMAŠEVIĆ, SIN KRALJA


STJEPANA TOMAŠA. ON SE SUOČAVA S JAKOM PRIJETNJOM OSMANSKIH OSVAJAČA I
NJIHOVIM PRETENZIJAMA PREMA BOSNI. PREDVIĐAJUĆI TURSKU NAJEZDU VELIKIH
RAZMJERA, TRAŽI POMOĆ U OBRANI OD PAPE, UGARSKE TE VENECIJE ZBOG
OSMANSKE OPASNOSTI. POTOM KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ ODBIJA PLATITI DANAK
OSMANLIJSKOM CARSTVU 1462. ČIME JE UGROZIO MIR U BOSNI. KADA SE UVJERIO
DA POMOĆ NEĆE DOĆI, KRALJ JE ZAMOLIO PORTU NA PRIMIRJE OD 15 GODINA, ŠTO
JE I OBEĆANO BOSANSKIM POSLANICIMA KAKO BI SE PRIKRILE SULTANOVE PRAVE
NAMJERE. NEKOLIKO DANA POSLIJE ODLASKA POSLANSTVA, KRENUO JE MEHMED
II. S VELIKOM VOJSKOM NA BOSNU. KAD SE VOJSKA POJAVILA, NASTALO JE RASULO.
PAVLOVIĆI I VOJVODA TVRTKO KOVAČEVIĆ SU SE PREDALI I POGUBLJENI SU. U
SNAŽNOM OSMANSKOM NALETU STARA KRALJEVSKA TVRĐAVA BOBOVAC PALA JE 20.
LIPNJA 1463., A KRALJ STJEPAN TOMAŠEVIĆ JE POBJEGAO U UTVRDU KLJUČ.
OPKOLJEN OSMANSKIM SNAGAMA ODLUČUJE SE PREDATI, NAKON ČEGA BIVA
POGUBLJEN U JAJCU. BOSNA JE ŠAPTOM PALA ČIME JE PRESTALA POSTOJATI
SREDNJOVJEKOVNA DRŽAVA.
• .
GRB SREDNJOVJEKOVNE BOSNE IZ 13.
STOLJECA
BOSNA I HERCEGOVINA U OSMANSKOM
CARSTVU
• UNUTAR OSMANLIJSKOG CARSTVA, PAŠALUK JE BIO
NAJVEĆA DRUŠTVENO POLITIČKA JEDINICA, KOJA SE
SASTOJALA IZ VIŠE SANDŽAKA, U SLUČAJU BOSNE OSAM.
BOSANSKI EJALET JE BIO POD UPRAVOM BEGLERBEGA, A
UKLJUČIVAO JE U SEBI OKUPIRANE DIJELOVE DANAŠNJE
BOSNE I HERCEGOVINE, PLUS NEKE DIJELOVE DANAŠNJIH
HRVATSKE, CRNE GORE I SRBIJE. DOK SU SUSJEDNE
ZEMLJE BILE RASCJEPKANE NA VIŠE EJALETA, BOSNA
OSTAJE JEDINSTVENA ZEMLJA I ZADRŽAVA SVOJ
TERITORIJALNI INTEGRITET KROZ CIJELO VRIJEME
OSMANLIJSKE OKUPACIJE. PRVO SJEDIŠTE BOSANSKOG
EJALETA JE OD 1527. BILO U BANJOJ LUCI,KOJE SE 1639.
GODINE SELI U SARAJEVO, ZATIM U TRAVNIK 1697. GODINE I
OPET U SARAJEVO 1850. GODINE.

• BOSNA U VRIJEME AUSTRO – UGARSKE
• BOSNA U SASTAVU SHS
• BOSNA I HERCEGOVINA U OKVIRU NDH
II. VIDEO - ZAPIS O ZEMLJI, MEHMEDALIJA
MAK DIZDAR
• AGRESIJA NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU I
ODBRAMBENO – OSLOBODILAČKI RAT
• NAKON ODRŽANOG REFERENDUMA, DANA 29.
FEBRUARA 1992. GODINE, KOGA BOSANSKI SRBI
BOJKOTUJU, BOSNA I HERCEGOVINA
PROGLAŠAVA NEZAVISNOST, NAKO ČEGA SRBIJA
PREKO JNA I PARAVOJNIH TRUPA UZ SVESRDNU
POMOĆ BOSANSKIH SRBA KREĆE U OTVORENU
AGRESIJU NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU.
III. VIDEO - DRAGOJ MOJOJ BIH
DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

• Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik


u Bosni i Hercegovini, koji se obilježava
svakog 25. novembra. Na taj dan 1943.
godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a
u Mrkonjić Gradu su udareni moderni temelji
državnosti Bosne i Hercegovine, kao
ravnopravne republike unutar jugoslavenske
federacije, sa historijskim granicama koje su
datirale još iz vremena srednjovjekovne
Bosne.
KUĆA U KOJOJ JE ODRŽANO PRVO
ZASJEDANJE
• Održana su ukupno tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
• I u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. (sada Dan državnosti Bosne i Hercegovine),
• II u Sanskom Mostu 30. juna 1944,
• III i posljednje u Sarajevu 26. aprila 1945. godine.

• Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943.


godine u 19 sati. Završeno je iste noći, 26. novembra, u 4 sata ujutro.
• Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo
Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i
praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

• Odbornici su USVOJILI REZOLUCIJU ZAVNOBIH-A

• Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja
nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska.
• Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 30.
juna – 2. jula 1944. u Sanskom Mostu na
kojem je 1. jula 1944. godine donesena
DEKLARACIJA O PRAVIMA GRAĐANA u BiH u
kojoj stoji:
IV. VIDEO - SRETAN DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I
HERCEGOVINE 25 NOVEMBAR
ZAKLJUČAK
• Bosna i Hercegovina je jedna od historijskih
zemalja u Evropi, s gotovo neprekinutom
historijom kao geopolitička cjelina od srednjeg
vijeka do danas. Između 1180. i 1463. bila
je nezavisna kraljevina; od 1580. do 1878. bila
je ejalet (najveća teritorijalna jedinica
u Osmanskoj Carevini); od 1878. do 1918.
"krunska zemlja" u sklopu Austro-Ugarske; a
od 1945. do 1992. federalna republika. Prema
tome, otprilike 650 od posljednjih 800 godina
postojao je na kartama entitet zvan "Bosna".