ANATOMIJA I

FIZIOLOGIJA
1
 TKIVA

1.Epitelno
2.Potporno
3.Mišićno
4.Nervno
Epitelno tkivo
 Epitelno tkivo oblikuje stanice koje se zravno dotiču i
medu njima se nalaze samo vrlo uske međustanične
(interncelularne) pukotine.Prema funkciji dijeli se na
pokrovni,žljezdani i osjetni.Pokrovni epitel oblaže sve
unutrašnje i vanjske površine tijela te sve cjevatse
tvorbe u organizmu.Stanice epitela su
pločaste,kockaste ili valjkaste,s trepetljikama ili bez
njih.Mogu biti u jednome sloju ili u više slojeva.
Oblici epitela
 Oblici epitela su:
 Pločasti
 Kockasti
 Valjasti
 Višeslojni
 Prijelazni
 Mnogoslojni epitel
Jednoslojni pločasti epitel
 Jednoslojni pločasti epitel nalazimo u plućinim
mjehurićima te na unutrašnjoj površini zidova krvnih i
limfnih žila.Epitel pokriva i unutrašnju stranu trbušne i
prsne šupljine,osrčja, te vanjske površine organa u tim
šupljinama.
Jednoslojni pločasti epitel
Kockasti epitel

 Kockasti (kubični) epitel čine stanice koje su približno

jednako visoke,široke i dugačke,odnosno slične
kocki.Kockasti epitel nalazimo u ograncima dušnica i
u cjevčicama bubrega, u mnogim žlijezdama i na
prednjoj strani očne leće.
Valjkasti (clindrični) epitel
 Tvore ga stanice kod kojih je visina znatno veća nego
širina ili debljina,pa su slične prizmama jezgra obično
pri dnu stranice.Nalazimo ga u cijeloj
probavi,želudac,žučni mjehur.Nalazi se i u
materici.Neke na gornjoj površini mogu da imaju
trepetljike.Takve stanice se nalaze u
dušnicima,jajovodu i materici.
Mnogoslojni epitel
 Pokriva izvana čitavo tijelo.U Ddubokom sloju
nalazimo valjkaste stanice koje prema površinskom
sloju postaju kockaste pa sve šire i niže i napokon
postaju pločaste.
 Nalazimo ga u
ustima,ždrijelu,jednjaku,rodnici,spojnici oka.
 U površinskim slojevima stanice su još žive i epitel je
mekan.
Prijelazni epitel
 Prijelazni epitel posebna je vrsta epitela u čijem su
gornjem sloju velike stanice a ispod toga red
kockastih stanica,ako je epitel skupljen dojima se
kap mnogoslojni epitel.
 Oblaže mokračovod,mokraćni mjehur.
Žljezdano tkivo
 Žljezdani epitel oblikuje tkivo i ima sposobnost
izlučivanja.Vrčaste stanice uložene u valjkasti
epitel,već su jednostanične žlijezde jer izlučuju sluz.
 Ezgokrine žlijezde (sa vanjskim izlučivanjem) svoje
izlučevine u odvodnim vodovima izlučuju na neku
slobodnu površinu u tijelu.Ako je epitelna tvorba šira
pri dnu nego na ulazu i ima oblik mjehurića (alveola),
govorimo o alveolarnoj žlijezdi koja ima odvodnu
cjevčicu žlijezde.
 Žlijezda može biti mješovite građe.
 Endokrine žlijezde (sa unutrašnjim
izlučivanjem) svoje izlučevine (hormone) izlučuju
ravno u krv.Žljezdane stanice čine mepravilne
nakupine ili tračke uz koje teku brojne krvne
kapilare.
 Osjetni epitel građen je od osjetnih epitelnih
stanica koje na slobodnoj površini imaju slobodne
izdanke.Služi za primanje osjetnih podražaja i
nalazimo ga u okusnim pupolcima,u slušnom i
statoakustičnom aparatu.
 Potporna tkiva

 Čine potpornu osnovu organa i cijeloga tijela.

 Imaju dvije temeljne sastavnice, tj stanice i
međustaničnu tvar koja u tkivu i preovladava.
 Prema svojstvima, potporna tkiva dijelimo na :
1.Vezivno tkivo
2.Hrskavičavo
3.Koštano tkivo
Vezivno tkivo
 Oblikovano je od malog broja stanica i mnogo
međustanične tvari. Vezivne stanice su duguljaste i
nepravilnog su oblika, a međustanična tvar je dijelom
gusta tekućina. Razlikujemo i kolagena i elastična
vlakna koja su proizvodi malih vezivnih stanica.
 Kolageno vezivo tvore snopovi usporednih vlakana
koja su ravna ili blago savijena. Obliku je ih ljepljiva
bjelančevina.
 Elastično vezivo sadrži tanka zavojita vlakna koja su
raspoređena pojedinačno.
Tvori ih bjelančevina elastin.
Vezivno tkivo
 Prema množini, rasporedu i vrsti vlakana, razlikujemo
nekoliko vrsta veziva, pa tako imamo rahlo vezivno
tkivo, gusto vezivno tkivo i mrežasto vezivno tkivo.
 Rahlo vezivno tkivo sadrži kolagena i elastična vlakna.
Ovo vezivo je najzastupljenije u tijelu. Glavno je
potporno tkivo u većini organa.
 Gusto vezivno tkivo ima mnoštvo vlakana koja su
smještena ugl. usporedo ili u obliku gustog tkanja.
Tvore sveze i tetive mišića.
 Mrežasto vezivno tkivo posebna je vrsta veziva u kom
su stanice spojene zajedno bez vidljive granice.
Osnova je slezene, limfnih čvorova, jetre itd.
Hrskavičavo tkivo

 Hrskavičavo tkivo ima veliku čvrstoću i u njemu je

također više međustanične tvari.
 Providna hrskavica sadrži okruglaste stanice koje su
skupljene u više njih i među njima je mnogo međustanične
tvari koju tvori bjelančevina i ugljikohidrati. Providna
hrskavica tvori prevlaku koštanih tijela u zglobovima, a
nalazi se i na krajevima rebara, te u dušniku itd.
 Vlaknasta hrskavica sadrži guste snopove kolagenih
vlakana, među kojima su uloženi otočić hijaline hrskavice.
Nalazimo je među kralješcima i u pojedinim zglobovima.
Koštano tkivo
 Koštane stanice stvaraju međustaničnu tvar koju čine kolagena
vlakna i bjelančevina kolagen. U nju se odlžu mineralne
stanice.
 Koštano tkivo u međustaničnoj tvari, osim kolagenih vlakana i
organskih spojeva, sadrži i nerastpoljive mineralne soli.
 Kost je građena od tankih pločica koje su različito poredane. U
kosti se nalaze kanalići kroz koje prolaze krvne žile i hrane
kost.
 Uz vanjsku površinu kosti uvijek nalazimo koštane pločice, a u
krajevima dugačkih kostiju nalaze se mrežasti sustavi koštanih
gredica, tkiva i tako nastaje spužvasta kost.
 Sustavi pločica uvijek su postavljeni u smjeru djelovanja sila i
tako osiguravaju čvrstoću
MIŠIĆNO TKIVO
 Podjela mišićnog tkiva
 1.Glatko mišićno tkivo
2.Poprečnoprugasto mišićno tkivo
3.Srčani mišić
 Mišićno tkivo ima sposobnost stezanja (kontrakcije) i tako
ostvaruje pokretanje organa i tijela.
 Dijelimo ga na glatko i prugasto mišićje.
 Prugastom mušićju pripada skeletno i srčano mišićje, a
glatko se mišićje nalazi u stijenkama krvnih i limfnih žila,
dišnih i probavnih putova, mokraćnom mjehuru, maternici
te odvodnim cijevima mnogih žlijezd, a ima ih u oku i
koži.
 Glatko mišićje tvore vretenaste blijedocrvena mišićne
stanice-miociti, u kojima se približno u sredi nalazi
jezgra.
 Prugasto (skeletno) mišićje ima izduženo valjkaste
(citlindrične) stanice.
 Unutrašnjost je stanice ispunjen citoplazmom
(satkoplazma) u kojoj su smještena usporedna mišićna
vlakanca ( miofibrile)
 Srčani je mišić posebna vrsta prugastog mišićja.
 Stanice su međusobno povezane uklopljenim
pločama, disci intercalates, pa je čitav mišić zapravo
stanična mreža.
NERVNO TKIVO
 Živčano je tkivo usmjereno primanju, stvaranju i
provedbi podražaja, a oblikuju ga raznolike stanice.
 Svaka živčana stanica, neuron, ima dosta veliku
mjehurastu jezgru s jezgricom, a citoplazma je složene
građe i u njoj se uvijek ističu živčana vlakanca
(neurofibrile).
 Kraći produljak razgranjuje se blizu same stanice
poput grančica drveta oa govorimo o dendritima koji
dovode podražaje u stanicu.
 Dugački središnji izdanak živčane stanice nazvan
akson(neurit) može biti dugačak i do 150 centimetara.
 Mjesta gdje završeci aksona dotiču drugu stanicu i na
kojima se prenose podražaji među stanicama nazvana
su priključci, sinapse