Mentorica: doc. dr. sc. Silvia Bekavac Student: Hrvoje Šincek
PAD KRALJESTVA • Kraljestvo je počelo padati serijama razdora sredinom 6. st. pr. Kr. • Tarkvinije Oholi (Posljednji kralj) se je vladao nasiljem, smanjio broj senatora ubojstvima. • Zbog ovoga i još nekih kriminalnih djela Lucius Junius Brutus, Collationus i Publius Valerius Publicola su iskoristili kraljevu odsutnost i osnovali republiku 509. g. pr. Kr. • Tradicija. Senatus Populusque Romanus PODJELA VLASTI I KONZULAT • Senat. • Magistrati preuzimaju vođenje države. • Magistar je naziv za zapovjednika i civilnog rukovodioca. • Kolegijalnost. • Apsolutna vlast kralja osim religijskih dužnosti se dijeli na dvoje magistrata (to ne znači da su oni imali apsolutnu vlast), kasnije nazvani konzulima, bili su birani i služili su jednu godinu. Prvi su bili Lucius Junius Brutus i Luciusa Tarquinius Collationus. • Vojska, građanska nadležnost, zazivali senat i predsjedali su u senatu. Isprva su bili i cenzori. • Prefect je vladao Rimom ako oba konzula nisu bili u gradu. • Prefektu su pomagala dva kvestora, od 421. g. pr. Kr. njih 4, a bili su zaduženi za financije. • Neke religijske dužnosti padaju u ruke magistrata rex sacrorum. Svećenik koji je na dužnosti doživotno. • Kontrola svih religijskih dužnosti drži pontifex maximus. CENZURI • 443. g. pr. Kr. su izabrani prva dva cenzora (censores). • Konzulima oduzeta dužnost obavljanja cenza – procjenjivanje prihoda građana, smještanje građana u razrede i centurije. • Mandat od 5 godina. • Birala ih je narodna skupština od bivših konzula (consulares). • Također su nadzirali državne financije, javne radove i sastavljali popis senatora, također utvrđuju tko može biti senator. PRETORI • Osnovana 367. g. pr. Kr. • Oduzeto sudstvo konzulima i dano pretoru (praetor) • Do 227. g. pr. Kr. se je birao po jedan pretor s jednogodišnjim mandatom, a od te godine po dva. • Praetor urbanus – sporovi između rimskih građana. • Praetor peregrinus – sporovi između rimskih građana i stranaca. • Sa brojem provincija se povećava i broj pretora jer su bili postavljani kao upravitelji prvih provincija. • Do kraja Republike birano ih je šesnaest. • Magistratura odmah iza konzulata. SENAT U REPUBLICI • Vijeće senata je u početku Republike imalo 300 članova. • 2. st. pr. Kr. 600 članova. • 1. st. pr. Kr. 900 članova. • Ugledni građani, aktivni i bivši magistrati. • Senatore su proglašavali konzuli, a od 2. st. pr. Kr. cenzori. • Glasanjem su donosili odluke o društvenim i državnim pitanjima te financijama (senatus consultum). KVESTORI • Na početku Republike konzuli ih postavljaju kao svoje pomoćnike, po dvoje. • Od 447. g. pr. Kr. se biraju u narodnoj skupštini (comitia tributa). • Svake godine po dvoje. • Od 267. g. pr. Kr. po četiri. • Krajem Republike po dvadeset ili četrdeset. • Obavljali civilne i vojne dužnosti. • Zamjenici i pomoćnici konzula i pretora. NARODNI TRIBUNI • Birali su se u plebejskim skuptšinama (concilia plebis). • Mandat im je bio na jednu godinu. • Sacrosancti – ako bi bili povrijeđeni, onaj koji ih je povrijedio bi postao sacer i bio bi osuđen na smrt. • Ius intercedendi – pravo posjedovanja i veta. • Ius auxili – pravo pomaganja svojeg štićenika, mogli su osloboditi svojeg štićenika iz zatvora. • Ius agendi cum populo – pravo sazivanja narodnih skupština. • Krajem Republike i Ius agendi cum patribus – pravo vođenja senatskih sjednica. EDILI
• Pomoćnici narodnih tribuna.
• Birani po dvoje u plebejskim skupštinama. • Od 336. g. pr. Kr. se biraju i dva kurulska edila. • Zaduženi za opskrbu Rima hranom i organiziranje igara (cura annonae i cura ludorum). DIKTATORI TOKOM REPUBLIKE • Diktatora je birao konzul, a diktator je birao „zapovjednika konjice” magister equitem da mu pomogne u obnašanju svoje dužnosti koja je trajala najviše 6 mjeseci. • Imao je državnu moć kakvu su imali i kraljevi. • Birao se u vrijeme velikih opasnosti. • Konzuli se nisu micali, bili su rangirani ispod diktatora dok je on vladao. ZAKONIK 12 TABLICA • 450. g. pr. Kr. osnovana komisija decemvira (decemviri). 10 ljudi. • Do kraja te godine su morali napisati zakonik koji bi regulirao Republiku. • Bile su dvije komisije. • Prva patricijska, druga 5 patricija i 5 plebejaca. • Razlog nastajanja ovog zakona je klasna borba između patricija (bogati) i plebejaca (siromašni). Po predaji. Tabla 1: Procedure za sudove i suđenje Tabla 2: Nastavak suđenja i krađa Tabla 3: Dug Tabla 4: Pravo oca da bude glava kuće Tabla 5: Legalno skrbništvo i zakoni nasljeđivanja Tabla 6: Stjecanje i posjedovanje Tabla 7: Prava o zemljištu i kriminal Tabla 8: Građanskopravna odgovornost i prekršaji Tabla 9: Građansko pravo Tabla 10: Sakralno pravo Tabla 11: Dodatak 1 Tabla 12: Dodatak 2 VOJSKA VOJNA OPREMA • Vojnici su se sami opremali (do Gaja Marija), ovisno o njihovim mogućnostima. • Pilum • Koplje • Mač • Bodež • Oklop • Štit • Kaciga VELITES HASTATI PRINCIPES TRIARII KONJICA GAJ MARIJE • Reforme za novačenje u vojsci. • Krajem 2. st. pr. Kr. • Bez obzira na cenzus opremio sve građane koji su htjeli sudjelovati u vojsci na državni trošak. • Proletere opremio oružjem koji su prije imali samo bogatiji vojnici. • Legija ima 6000 vojnika, podijeljena u 10 kohorta, kohorta se sastojala od 3 manipula a manipul od dvije centurije. • Jedna centurija = 80 vojnika. RATOVI TOKOM REPUBLIKE
500. g. pr. Kr.
OSVAJANJE ITALSKOG POLUOTOKA 200. g. pr. Kr. • Nakon 2., 3., 4. Makedonskog rata. • 3. Punskog rata. • 3. Ilirskog rata. KRAJ REPUBLIKE • Prvi trijumvirat. • Pompey, Cezar i Kras. • Građanski rat. • Ubojstvo Cezara 44. godine prije Krista. • Rimska Republika u 40. g. pr. Kr. nakon Cezarovih osvajanja. • Drugi trijumvirat. • Oktavijan, Marko Antonije i Lepid. • Triumviri su mogli: raditi nove zakone bez odobrenja senata i nominirati sve magistrate uz još neke mogućnosti. • Svrha trijumvirata je bila da se ulovi i kazni Cezarove ubojice. • Marko Antonije i Oktavijan imali po 20 legija svaki. • Podjela vlasti. • Oktavijan: Afrika, Sardinija i Sicilija. • Lepid: Narbonska Galija, Španjolska. • Marko Antonije: Cisalpinska i Transalpska Galija. • 42. g. pr. Kr. Oktavijan i Marko Antonije pobjeđuju Bruta u bitci kod Phillipe. • Oktavijan je kasnije ratovao sa ilirima i Pompejem, a Marko Antonije s Partima. • Marko Antonije se zaljubljuje u Kleopatru. • 37. g. pr. Kr. se ženi sa njome. • Marko Antonije Egiptu daje Rimske posjede u Fenikiji, Cipru, Kreti, Siriji i Kilikiji. • Lepid 36. g. pr. Kr. biva ubijen zato nije bio lojalan Oktavijanu. • Iste godine se Oktavijan proglašava konzulom. BITKA KOD AKCIJA • M. Antonije: 19 rimskih legija, 800 egipatskih lađa i još saveznika. • Sudjelovala je i Kleopatra. • Oktavijan: Manje legija i manje brodovlja. • Kleopatra napušta bojište, M. Antonije za njom. • Do prave bitke nije niti došlo, nastupa masovna predaja Antonijevih snaga koje Oktavijan pripaja sebi. • Pritisak Oktavijana na Egipat, osvaja Aleksandriju. • 30. g. pr. Kr. Ubijaju se M. Antonije i Kleopatra. • Egipat ulazi u sastav Rimske države. • 29. g. pr. Kr. Oktavijan proglašava 3 trijumfa: ex Illyrico, ex Actiaca i de Cleopatra. • Završetak građanskih ratova. • Dobiva ime Augustus (uzvišeni), najviši od svih magistrata. • 27. g. pr. Kr. se proglašava za imperatora (cara) RIM 28. G. PR. KR. HVALA NA POZORNOSTI