ALATNI ČELICI

Za izradu alata kojima se obrađuju ili oblikuju metalni i

nemetalni materijali

a) alati za obradu odvajanjem čestica

b) alati za rezanje i hladno oblikovanje metala
c) alati za toplo oblikovanje metala
d) alati za oblikovanje nemetala
e) mjerni alati

1
ALATI ZA OBRADU ODVAJANJEM ČESTICA

2
3
Alatni čelici se primjenjuju u zakaljenom i popuštenom
stanju.

Zbog zakaljivosti i prokaljivosti → viši %C od

konstrukcijskih čelika – najčešće nadeutektoidnog ili čak
podeutektičkog sastava.
Kod strožih zahtjeva, su legirani.

Alternativno ili dodatno se provode i neki od postupaka za

oplemenjivanje površine.

4
 PODJELA ALATNIH ČELIKA

1. Prema kemijskom sastavu (zajamčen sastav):

- nelegirani,
- niskolegirani,
- visokolegirani.

2. Prema radnoj temperaturi:

- alatni čelici za hladni rad (Tr < 200 ºC);

- alatni čelici za topli rad (Tr > 200 ºC);
- brzorezni čelici (Tr > 200 ºC).

5
ZAHTJEVI NA ALATNE ČELIKE I
TRAŽENA SVOJSTVA

1. PRIMARNI

- OTPORNOST TROŠENJU
- abrazija
- adhezija

- OTPORNOST POPUŠTANJU

- ŽILAVOST

6
b) Proizvodni i ekonomski (sekundarni) zahtjevi i svojstva:
– mogućnost obrade alata – obradljivost odvajanjem čestica (rezljivost),
– što viša zakaljivost,
– što viša prokaljivost,
– što manja sklonost pogrubljenju zrna prilikom austenitiziranja,
– što manja promjena mjera u radu,
– što manje deformacije pri kaljenju,
– sigurnost protiv pojave napuklina i lomova tijekom topl. obrade,
– što manja sklonost razugljičenju prilikom toplinske obrade,
– mogućnost prebrušavanja u radu,
– prikladnost za poliranje,
– dovoljna otpornost na koroziju,
– mogućnost nabave i što niža cijena.
7
 OTPORNOST TROŠENJU

Oko 90 % alata dotrajava zbog trošenja, pretežno

abrazijom → “mikrorezanjem”.
Trošenje izaziva zatupljivanje oštrice reznog alata,
odnosno oštećenje glatkih radnih površina, npr. kalupa,
ukovnja i sl.

Otpornost ABRAZIJSKOM trošenju alata primarno je

funkcija mikrostrukturnog stanja čelika, tj. traži se:
– martenzitna mikrostruktura,
– što viši udio kvalitetnih karbida.

8
9
Martenzit služi kao dobro vezivo za karbide →
nema opasnosti od “čupanja” karbida.

Također utječu: vrsta, veličina i oblik te prostorna

razdioba karbida.
Nadeutektoidnog ili čak podeutektičkog sastava →
u kaljenom stanju:
M + K”+ Az ¸(nadeutektoidni sastav)
ili M + K" + Ke + Az (podeutektički sastav)
Legirani su s jakim karbidotvorcima – Cr, W, V, Mo...

Adhezija → naljepljivanje (navarivanje) obrađivanog metala na alat.

Površina alata mora biti inkompatibilna s obrađivanim materijalom.

10
 ŽILAVOST

Posebno važno kod udarno opterećenih alata:

čekići, dlijeta, dijelova štanci, ukovnja i sl.,
Otpornost na pojavu pukotina ili loma uz zadržavanje
ostalih svojstava.

Čelici visoke žilavosti ne mogu istovremeno imati i

visoku otpornost na trošenje, jer veći % krhkih faza u
mikrostrukturi (karbida) nepovoljno djeluje na
deformabilnost.

Čelici približno eutektoidnog sastava.

11
 OTPORNOST NA POPUŠTANJE

Bitno za alate koji rade pri visokim temperaturama, npr.

kokile i ukovnji, ili za npr. visokoopterećene rezne alate.

Povišena temperatura uzrokuje veći ili manji pad

čvrstoće i tvrdoće i otpornosti na trošenje, već prema
tome o kojoj se vrsti čelika radi.

12
 DIJAGRAM POPUŠTANJA

Najveću otpornost na popuštanje pokazuju alatni čelici za topli

rad i brzorezni čelici, odnosno općenito oni čelici koji su legirani
barem s jednim od sljedećih elemenata: W, Mo, Co i V.

13
 ALATNI ČELICI ZA HLADNI RAD

1. NELEGIRANI

2. NISKOLEGIRANI
- Visokougljični W-V čelici
- Nisko i srednjeugljični W-Cr-(Si)-V čelici
- Cr-čelici
- Mn-Cr-V i Mn-Cr-W čelici

3. VISOKOLEGIRANI

15
 ALATNI ČELICI ZA HLADNI RAD
Nelegirani alatni čelici za hladni rad

0,5...1,3 %C
Što je viši %C u čeliku to je viša tvrdoća, a niža žilavost i
obratno.
Kod nadeutektoidnih čelika → mreža Fe3C” po granicama
zrna → manja žilavost.

Niska prokaljivost (< 10 mm) → bolja žilavost

Najjeftiniji su od svih alatnih čelika.

16
 DIJAGRAM POPUŠTANJA

Primjena: dlijeta, čekići, svrdla za drvo, kliješta, ručne škare,

sjekire, mesarski noževi, noževi za kožu, srpovi, kose, nareznice,
razvrtala, probijači, sjekači, pile za drvo, turpije...
17
 Niskolegirani alatni čelici za hladni rad

Osnovni cilj legiranja je:

– povišenje prokaljivosti,
– dobivanje kvalitetnijih i toplinski postojanijih karbida u
odnosu na Fe3C (M3C6 karbidi)  viša tvrdoća i
otpornost na trošenje.

18
Visokolegirani alatni čelici za hladni rad
> 5 %Cr + V, Mo i/ili W.
Cr → (Fe,Cr)3C, Cr7C3 ili Cr23C6 - ovisno o %C i % Cr.

Tri karakteristične podskupine čelika:

1. Čelici s oko 5 %Cr; npr. X100CrMoV5-1

2. Visokougljični ledeburitni s 12 %Cr, npr. X210Cr12,
X210CrW12; X65CrMoV12, X55CrVMo12-1
3. Martenzitni nehrđajući, npr. X20Cr13, X42Cr13,
X45CrMoV15, X5CrMo14, X1CrMoV18

23
X210Cr12: 2 %C; 12 %Cr; 0,1 %V ‑ podeutektički (ledeburitni)

Mikrostruktura nakon kaljenja: M + K" + Ke + Az

Tijekom popuštanja: Az → Mp
Visok udio (do 18 %) kvalitetnih Cr-karbida (Cr7C3)
tvrdoće oko 1800 HV→ vrlo otporan trošenju.

Teško obradljiv odvajanjem čestica i u meko žarenom

(sferoidiziranom) stanju.

24
ŽARENO STANJE ZAKALJENO I POPUŠTENO STANJE

25
PSEUDOBINARNI DIJAGAM ZA 12%Cr

26
 ALATNI ČELICI ZA TOPLI RAD

Vrlo dobra otpornost popuštanju

Niskim %C postiže se dobra žilavost i dobra otpornost

toplinskom umoru.

Kabidotvorci (W, Mo, Cr i V) omogućuju stvaranje Kp →

povisuje se otpornost trošenju i otpornost popuštanju.

28
 X30WCrV9-3

pojava "sekundarne tvrdoće".

Nakon kaljenja imaju 20...30 %Az koji se tijekom
popuštanja pri 500...580 °C raspada na Kp i M".

29
 BRZOREZNI ČELICI

Povišen %C (0,7...1,3) i legiranje jakim karbidotvorcima

(Cr, W, V) - slobodni karbidi postojani i pri višim
temperaturama, te neki legirani s Co.

Izvrsna otpornost trošenju i

otpornost popuštanju pri Tr = 500...600 °C,
ali niska žilavost.

30
MIKROSTRUKTURA BRZOREZNOG ČELIKA
U KALJENOM I POPUŠTENOM STANJU

31
PSEUDOBINARNI DIJAGRAM BRZOREZNOG ČELIKA

32
DIJAGRAM POSTUPKA TOPL. OBRADE BRZOREZNOG ČELIKA

33
pojava "sekundarne tvrdoće" brzoreznog čelika HS 1-0-1

Nakon kaljenja je: M + Az (20…40%) + K" + Ke

Az popuštanjem pri 500...600 °C prelazi u M" i Kp
34
PRIMJENA:

ALATI ZA OBRADU ODVAJANJEM ČESTICA:

SVRDLA, GLODALA, TOKARSKI NOŽEVI,
UREZNICE, RAZVRTALA I SL.

35