2010/2011.

Didasko (pouavan) Didaktikos (pouan) Didaskalos (uitelj)

 Pitanja:

Ko, Kako, ta, Kada, Gdje, ime, Zato, Koja namjera

Kategorijalni pojmovi: Nastava Nastavni proces Uenje Pouavanje

DIDKATIKA: teorija nastave teorija obrazovanja teorija obrazovnih sadraja i nastavnih planova i programa teorija uenja i pouavanja teorija upravljanja procesom uenja i pouavanja

 Komenski

pouavanje svakoga svemu Znanost o pouavanju i uenju (H. Meyer) Pedagoka disciplina koja istrauje zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa (Bognar, Matijevi) Teorijsko promiljanje nastave
DIDAKTIKA

znanstvena refleksija organiziranih procesa poduavanja i uenja

 Komenski Nastava Uenje

pouavanje svakoga svemu

Pouavanje

 Didaktiku

zanima djelotvorno uspostavljanje veze i odnosa izmeu onoga to je u nastavi realno dato (uenik, sadraj, aktivnosti uenja i onoga emu se u nastavi tei obrazovanje i odgoj.

 Didaktiku

zanima djelotvorno uspostavljanje veze i odnosa izmeu onoga to je u nastavi realno dato (uenik, sadraj, aktivnosti uenja i onoga emu se u nastavi tei obrazovanje i odgoj.

Uvjetno dva perioda: prije 17. stoljea poslije 17. stoljea

I. Prvi period - Antiki svijet (Grka i Rim) - Sofisti (Protagora, Gorgija, Hipija, besjednitvo i vjetina raspravljanja) - Sokrat (Protiv sofista; Sokratovska metoda, ironija, majeutika) - Platon (miljenje, ideje dobra i lijepog, Pedagoki pogledi u Dravi) - Aristotel (periodizacija razvoja linosti do 7, od 7 do 14, od 14 do 21) - Kvintilijan (Obrazovanju govornika - veliki utjecaj na kasniji razvoj didaktike). - Stara Kina, Indija, Egipat, Persija, hebrejska i sumerska civilizacija

- Srednjevjekovni period (Evropa i islamski dio svijeta) - Humanizam i renesansa Montenj (Ogledi o odgoju) E. Roterdamski

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline XVII, XVIII i XIX stoljee (Stara kola): Ratke (po nekima i osniva didaktike, didaktika naela, didaktiki postupak u nastavi, vana priroda uenika i struktura nastavnog gradiva, Memorial). Komenski (Velika didaktika, priroda prvi i osnovni izvor znanja, periodizacija: materinska kola do 6. g., kola materinskog jezika od 6. do 8. g., latinska kola ili gimnazija od 12. do 18. g.,akademija od 18. do 24. g.; Razredno-satni sistem, nastavni sat, nastavni predmeti, kolska godina, didaktiki principi i pravila). Lok (Ogledi o ljudskom razumu, Misli o odgoju) Ruso (prvi uitelji su priroda, iskustvo i ljudi, preputanje prirodi, periodizacija: od roenja do 2. g., od 2. do 12. g., od 12. do 15. g., od 15. g. do punoljetnosti) Feldbiger (Knjiga o metodama)

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 1. XVII, XVIII i XIX stoljee (Stara kola Didaktiki materijalizam): Teedik (uenja sa radom) Lehotsky (znaaj individualnih razlika i uzrasne dobi djece) Pestalozzi (promatranje, apstrahovanje i opavanje, princip oiglednosti) Herbart (pedagogija kao samostalna nauna disciplina, tri oblika nastave: opisni, analitiki i sintetiki; uloga nastavnika i njegovog obrazovanja; artikulacija nastavnog procesa) Disterveg (didaktiki principi, obrazovanje uitelja od kojih trai temeljno pouavanje prava mjera u prezentiranju gradiva) Uinski (nastava maternjeg jezika, princip aktivnosti) Linder (Ope pouateljstvo)

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam): E. Key vedska uiteljica, Stoljee djeteta (1900) M. Montessori vanost didaktikog materijala, djeca sama biraju sredstva i nain rada (Montessori kola) R. Steiner nastavni rad se izvodi iz antomski fiziolokih i psihopedagokih potreba djeteta (Waldorfska kola) O. Dekrolli belgijski pedagog, gradivo iz djeije prirodne okoline, pouavanje ivotu putem ivota. A.Ferijer vicarski pedagog Aktivna kola i kola podobnosti, samoradnja i aktivnost uenika

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam):

D. Djui (pragmatizam):

kritika herbartianizma (verbalizma i dogmatizma u nastavi) temeljenje nastave na psihofizikom potencijalu i interesovanjima uenika aktivnija uloga uenika sadraje bira nastavnik uvaavajui potrebe i sposobnosti uenika grupna nastava

P. Peterson - kulturni i socijalni aspekt nastave, Jena-plan:

radne grupe kao ivotne zajednice a ne klasini razredi.

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam): H. Parkhurst bila pod utjecajem montessori ideja i Djua, Dalton plan:

individualni rad uenika (uenici dobijaju zadatke unaprijed sa uputama za rad. tri naina rjeavanja zadataka: minimalni, srednji i maksimalni. tempo rada individualiziran nastava se odvija u laboratorijama koji su opremljeni materijalom nastavnika daje upute zajednika nastava u muzici, vjeronauci i za tee dijelove gradiva

U nekadanjem SSSR- u se razvio slian sistem pod nazivom Laboratorisko-brigadni sistem. Razlika je bila u tome to radne zadatke nisu dobijali pojedinci (Dalton plan) nego grupe (brigade) do 15 uenika.

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam): K. Vobern odbacuje sistem razredne nastave Winnetka plan:

uenici ue po predmetima, kada savladaju jedan prelaze na drugi. u jednom predmetu mogu biti u niem a u drugom u viem razredu osim individualnog rada razvija i grupni radi razvoja individualiziranog naina uenja udbenici prilagoeni samostalnom radu razlikovanje izmeu individualnih stjecanja uznanja i razliitih drutvenih i kolektivnih stvaralikih aktivnosti unaprijedio neke slabosti Dalton-plana

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam): W. H: Kilpatrik Projekt metod:

nastava se izvodi u dogovoru sa uenicima po projektima dobro razraene upute za samostalan istraivaki rad projekti su praktinog karaktera nema predmetne podjele sadraja nego se sadraji sintetiki formiraju oko problema koji se rjeavaju a koji imaju praktini karakter rjeavanje razliitih problema moe vremenski razliito trajati problemi se daju pojedincima i manjim grupama uenika uenici ipak ne dobijaju sistematizovana znanja ali se uvaavaju njihovi interesi i sposobnosti

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam):

Eksperimentalna didaktika stjecanje znanja u nastavi na eksperimentalnoj provjeri iskustva

W.Lay eksperimentalna didaktika (Mojman, Bine, Torndajk, Biz, Dotran, Mialare) nastavni rad utemeljen na psihologijskom shvatanju linosti

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam):

Radna kola spremanje uenika za rad i ivot u drutvu

G. Kerentajner radna kola pod utjecajem Djua

nastava runog rada manuelni rad kao didaktiko naelo manuelni rad klju obrazovanja

II. period nastanak i razvoj didaktike kao pedagoke discipline 2. XX stoljee (Nova kola, didaktiki reformizam i funkcionalizam): Radna kola spremanje uenika za rad i ivot u drutvu

H. Gaudig radna kola ali uz neke razlike u odnosu na Kerentajnera kritika didaktikog materijalizma slobodni duhovni rad koncentrirana nastava u kojoj je uitelj organizator djeijeg stvaralatva manuelno izvravanje zadataka uz upotrebu duhovnih sposobnosti i znanja (planirati, uraditi nacrt, skicu, objasniti, izvesti zakljuke) ovo kasnije prihvata i Kerentajner P. Blonski radna kola prilagoena potrebama u nekadanjem SSSR-u politehnika radna opeobrazovna kola

Prisjeti se pojmova odgoj i obrazovanje Nastava: ta se sve ubroja pod nastavu? nastava viedimenzonalni, slojeviti, sloeni fenomen sistematski i planski organizirani proces odgoja i obrazovanja sa tano utvrenim ciljevima koji se odnose na fiziki i duhovni razvoj pojedinca, nastavnim planom i programom u okviru institucije koju zovemo kola.

Unutarnje protivurjenosti nastave:

odnos

sa irim sistemom u kojem funkcionie drutveno i individualno vrste nastave prolo, sadanje i budue u nastavi protivurjenosti faktora nastave razliiti procesi u nastavi porodica i nastava

Uenje i pouavanje kao najjednostavnijepedagoke kategorije u kontekstu nastave.

protivurjenost nastave)

uenja

poduavanja

(dinamika

dijalektika povezanost uenja i pouavanja

 Znanje

(skup injenica):

prisjeanje prepoznavanje reprodukcija primijenjeno-operativni stvaralako

nivo znanja

znanje

Sposobnosti (obavljanje neke aktivnosti): Gardner i Ha: Terston:

verbalno

shvatanje fluencija rijei numeriki faktor prostorna sposobnost perceptivna brzina rezonovanje (logiko razmiljanje)

logiko-matematika lingvistika muzika prostorna

tjelesno-kinestetika interpersonalna intrapersonalna

 Vjetine

(nauena sposobnost tanog izvoenja motornih operacija:

vjebanje

(upuivanje, demomnstriranje, oponaanje i ponavljanje)

Navike

(automatizovane voljne radnje)

Uenik Nastavnik Nastavni sadraj

Didaktiki

trougao

NS U S N
N

ja angairano uenje

US S U N
N

(inter)aktivno uenje

or p i n v at s a N

SU S N - U

pasivno uenje

 Faze -

(etape): Uvoenje Obrada Utvrivanje Vjebanje Ponavljanje Provjeravanja

 Odgojni Obrazovni Funkcionalni

 Razliiti

kriteriji: institucija, nauna oblast, funkcija, oblik komunikacije, objekat izvoenja, upotreba medija, didaktiko modelovanje

 Osnovne

odrednice nastavne kominikacije (nastava je i meuljudski odnos) Intrapersonalna, interpersonalna i masovna komunikacija Personalna i apersonalna komunikacija Verbalna i neverbalna komunikacija Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija Neposredna komunikacija i telekomunikacija Autoritarna i demokratska komunikacija Nasilna i nenasilna komunikacija

 Zakonitosti Principi:

nastave

oiglednosti i apstraktnosti; sistematinosti i postupnosti, pristupanosti uzrastu uenika; svjesne aktivnosti; princip naunosti; princip racionalizacije i ekonominosti; individualizacije; suvremenosti

Obrazovni sadraji i obrazovno dobro Izvori obrazovnog sadraja u nastavi Izbor nastavnih sadraja
Vilotijevi (2001: 7 18); Tomi, Osmi (2006: 34 39); Slatina (1998: 27 38) Obavezno proitati: Marsh, C.: Curiculum

akademska 2010/2011. godina

20.6.2011

Da

li sadraj sam po sebi odgoja i obrazuje ? Da li postoje sadraji koji su a priori dobri/nisu dobri za odgoj i obrazovanje? Koja je funkcija obrazovnih sadraja?

SADRAJI NASTAVE
obrazovanje sposobnosti opaanja i promatranja

enkulturacija/akulturacija eocijalizacija/internalizacija individuacija/personalizacija diferencijacija/integracija uenje/poduavanje

Obrazovanje osjea(n)ja Obrazovanje volje

obrazovanje sposobnosti pamenja

obrazovanje sposobnosti miljenja

OBRAZOVNO DOBRO

Obrazovanje mate

Slijevanje u ljudsku prirodu

?
Kome se slijeva Kako se slijeva ta se slijeva Koji je smisao

STRUKTURIRANJE NASTAVE

UPRAVLJENJE NASTAVOM

?
Koja i kakva obiljeja ta se slilo

SPECIFINA LJUDSKA OBILJEJA IVOTNE SNAGE OVJEKA ONO TO JE OSTALO NAKON ZABORAVLJANJA

Nastavni sadraj treba da bude predmet razvijanja i/ili potvrivanja neke od sutinskih snaga ovjeka (treba ga prinijeti uhu , oku, srcu, razumu, mati, dui uenika).

Nastoj da svako obrazovno dobro prinese svim prirodnim i duhovnim snagama uenika tj. omogui da se pomou obrazovnog dobra individualne snage uenika dijelom potvruju a dijelom razvijaju u procesu nastave (Slatina, 1998: 29)

drutvene potrebe individualne potrebe nauna dostignua karakteristike uenika

Komentar ?

humanistinost naunost postupnost historinost sistematinost aktualizacija pristupanost i primjerenost uzrastu Komentar ?

teorija didaktikog formalizma (razvoj umnih sposobnosti) teorija didaktikog materijalizma (veliki obim znanja) teorija didaktikog utilitarizma (priprema za praktinu djelatnost)

Osim njih imaju jo: teorija egzemplarizma problemsko kompleksna teorija teorija strukturalizma funkcionalistiko materijalistika teorija

Nastavni predmeti paketi didaktiki preraenih sadraja

Nastavni plan Nastavni predmet Raspored nastavnih predmeta u nastavnom planu Nastavni program Raspored sadraja u nastavnom programu pojedinih predmeta

Vilotijevi (2001: 21 31); Tomi, Osmi (2006: 40 59); Obavezno proitati: Marsh, C.: Curiculum

akademska 2010/2011. godina

20.6.2011

 Temeljni

(osnovni) kolski dokument kojim je odreeno:

struktura nastave za pojedinu vrstu i tip kole (redovna nastava, dopunska, dodatna, fakultativna nastava, vannastavene aktivnosti) nastavni predmeti za pojedini tip i vrstu kole redoslijed uenja predmeta po razredima sedmini broj nastavnih sati za predmete

 Raspored LINEARNI

nastavnih predmeta:

(SUKCESIVNI) predmeti se izuavaju jedan za drugim KONCENTRINI (SIMULTANI) istovremeno izuavanje vie predmeta KOMBINOVANI kombinacija prva dva

 Temeljni

(osnovni) kolski dokument kojim je odreeno ta se izuava u pojedinim predmetima predvienim nastavnim planom. Jedinstvo sa nastavnim planom

 OBIM

(IRINA ili EKSTENZITET) SADRAJA irina znanja, vjetina i sposobnosti. Kvantitet injenica i generalizacija DUBINA (INTENZITET) SADRAJA Stepen analitinosti i stepen kvaliteta REDOSLIJED SADRAJA Sukcesivni, koncentrini, kombinovani

 Sukcesivni

(progresivni, linearni) raspored nastavnih sadraja

Sadraji jednog predmeta u jednom razredu (ili vie razreda) linijski se distribuiraju jedan za drugim bez ponavljanja (npr. Historija)

(spiralni) Nastavni sadraji se rasporeuju (distribuiraju) po koncentrinim krugovima. Gradivo se iz razreda u razred proiruje po obimu i dubini po koncentrinim krugovima (npr. matematika)

Koncentrini

(linijsko spiralni) U toku kolske godine postepeno se se sadraji proiruju i popunjavaju

Kombinovani

NASTAVNA

CJELINA/OBLAST sadrajna, logika i predmetna cjelina NASTAVNA TEMA dio nastavne cjeline, sadrajno i logiki zaokruen dio cjeline NASTAVNA JEDINICA dio nastavne teme predvien za jedan nastavni sat

Npr.: nastavni predmet Bosanski jezik i knjievnost Nastavna cjelina/oblast: Jezik Nastvna tema: Gramatika Nastavna jedinica: Budue vrijeme Npr.: nastavni predmet Matematika Nastavna cjelina/oblast: Skup N Nastvna tema: Sabiranje u skupu N Nastavna jedinica: pismeno sabiranje do milion

Ukoliko se eli napraviti svojevrsna diferencijacija izmeu udbenika i drugih kolskih knjiga onda se, uvjetno kazano, moemo posluiti osnovnim komponentama razlikovanja nastave od drugih oblika odgojno obrazovnog procesa. Ono to ini specifinost nastave jeste: njena utemeljenost na planu i programu, njena ciljna usmjerenost i vremenska odreenost, kao i njeno upravljenje i voenje od strane nastavnika.

vrsta distribuiranosti nastavnih sadraja u programu (linijski, koncentrini, spiralni i kombinovani raspored nastavnih sadraja), rasporeenost sadraja kroz dijelove nastavnog programa (nastavna oblast, nastavna cjelina/tema, nastavna jedinica), ekstenzitet i intenzitet nastavnih sadraja (psihofizike sposobnosti uenika kojima je namijenjen udbenik), korelacija sa sadrajima ostalih nastavnih predmeta ili nastavnih podruja (vertikalna i horizontalna povezanost udbenika).

 S obzirom da je jedan od stalnih izvora saznanja u nastavi

udbenik nuno sadri i teleoloku dimenziju. To znai da se on mora kreirati na nain da bude u funkciji ostvarivanja ciljeva, zadataka i svrha koje se postavljaju u nastavi pojedinih nastavnih predmeta. Ti ciljevi se, uvjetno, mogu svrstati u tri skupine: odgojni, obrazovni i funkcionalni. Sve ono to se na odgojno obrazovno funkcionalnom planu treba ostvariti kod uenika u okviru pojedinih nastavnih podruja ili predmeta mora imati svoju refleksiju i u samim udbenicima. Naune, logiko metodoloke, pojmovno semantike, didaktiko metodike i druge vrijednosti koje udbenik sobom moe da nosi, najblie koreliraju sa ishodima nastave. Meutim, ove vrijednosti nisu nikada dovoljna garancija ostvarivanja pojedinih ciljeva i zadataka nastave. (Slatina, 1998: 137). Ostvarivanje ciljeva i ishoda nastave se postie tako to se prilikom izrade udbenika zadovoljavaju sljedei zahtjevi:

 Odgovarajue

didaktiko

oblikovanje

udbenika Odgovarajue grafiko likovno i tehniko oblikovanje udbenika Odgovarajue grafiko likovno i tehniko oblikovanje udbenika Odgovarajue zdravstveno higijensko oblikovanje udbenika

Ispunjavanje svih navedenih kriterija za izradu savrenih udbenika nee samo po sebi dovesti do ispunjavanja svih funkcija koje udbenik ima. Koritenje i upotreba udbenika u nastavi je u tijesnoj povezanosti sa kreativnim radom nastavnika (Slatina, 1998: 137). Ovaj rad podrazumijeva da nastavnik pomae uenicima da se koriste udbenikom na najadekvatniji nain koji e dovesti do toga da oni budu osposobljeni za nadopunjujue koritenje udbenika u jednom savremenom multimedijalnom okruenju

 Nastavni

sistem: Cjelovito oblikovanje ili strukturiranje nastavnog procesa. svojevrsna struktura veza i odnosa izmeu osnovnih faktora nastave odnos izmeu osnovnih faktora nastave moe biti razliit pa se razvilo vie nastavnih sistema Drugi nazivi: didaktiki sistem, sistem nastave, nastavne strategije

Heuristika nastava
Otkrivavjue voenje Obrazovni znaaj imaju sadraji koje uenici u potpunosti razumiju. Materijal za uenje se ne prezentuje u finalnoj formi nego se on mora reorganizovati i transformisati u neke ranije oblike ukljuene u kognitivne strukture learning by discovering Misaono voenje uenika do shvaanja obraivanih nastavnih sadraja uz pomo nastavnika (razvojna nastava, genetika nastava, induktivna nastava). Misaono voenje uenika do potpunog shvaanja sadraja. Znanje postaje operativno, funkcionalno i primjenjivo. Otkrivanje treba da obuhvati sve komponente nastavnog procesa Veoma vana dobra pripremljenost nastavnika

Prednosti: potpunije shvatanje nastavnih sadraja nastavnik direktno komunicira s uenicima i s nastavnim sadrajem komuniciranje nastavnika i uenika je dvosmjerno jer uenici posredstvom natavnika upoznaju sadraje Nedostaci: teko je aktivirati sve uenike za otkrivanje i shvatanje, nastavnikova uloga je dominantna u voenju i otkrivanju uenici nemaju direktan odnos prema nastavnim sadrajima manji stupanj samostalnosti uenika

Programirana nastava pokuaj da se ostvari povratna veza o postizanju ciljeva u nastavnom procesu zadravanje bitnih a ostranjivanje nebitnih sadraja rastavljanje sadraja na manje (sitnije) dionice osnovne elemente savladavanje dionica od lakeg ka teem samostalno rjeavanje problema od strane uenika po unaprijed dobivenom uputstvu napredovanje uenika po individualnom tempu stalna povratna informacija koja je vana za stalan uvid u tanost rjeavanja zadataka i postizanja cilja razraeni nastavni sadraji i proces usvajanja sadraja

Temeljni pojmovi:

Program: precizno je izloen u kibernetikom smislu, sadraji su podijeljeni u manje i logiki podijeljene dijelove koji se moraju postepeno savladavati i usvajati jedan za drugim (bez preskakanja) Dijelovi programa: Tema: sadrajno i logiki struktrirana zaokruena cjelina programa (npr. planine, imenice, sisari). Sekvenca: logiki strukturiran dio teme (npr. niske planine, vlastite imenice, ovjek). Tema moe imati vie sekvenci. lanak: najmanja jedinica u nastavnom programu, uenik radi na lanku kad rjeava jedan zadatak. Sekvenca moe imati vie lanaka a uenik mora rjeavati svaki lanak jedan za drugim bez preskakanja. lanak se sastoji od sljedeeg: Informacija za uenike o rjeavanju zadatka Zadatak Uenika aktivnost (rjeavanja zadatka) Povratna informacija

- programirana nastava podrazumijeva i posebno uraene programe:

Skiner (1954) linearni programi lanci odreeni pravolinijski (step by step) 1 2 3 4

Uenici sami formuliu odgovore i provjeravaju tanost odgovora Svi uenici istovremeno rade po istom programu Napredak uenika je po vlastitom tempu (mogue je i preskakti pitanja) Ovi programi ne daju mogunost dodatnih pojanjenja i informacija osim onih koje su ukljuene u zadatak tj. nije mogue nigdje skrenuti sa odreenih pitanja. Uenici koji imaju problem sa jednim zadatkom imaju zastoj u savladavanju programa. Linearnim programom individualizira s erritam rada a se ne uvaavaju razlike u sposobnostima

 Krowder razgranati programi Pokuaj otklanjanja slabosti pravoliniskog programa

lanci poredani pravolinijski ali i skokovito (a) i bono (b).

Uz svaki lanak dato vie odgovora a uenik bira onaj kojeg smatra tanim. Nakon izbora odgovora uenik se upuuje na mjesto u udbeniku gdje je naveden taan odgovor Bre napredovanje uenicima sa veim sposobnostima. Omoguava se ueniku da onaj zadatak lanak kojeg zna preskoi, a za onaj zadatak lanak kojeg ne zna date su dopunske informacije u bonom lanku. Omoguava se individualizacija tempa uenja ali i diferencijacija nastavnih sadraja i postupaka.

 Kombinovani

programi

Kombinacija lineranog i razgranatog programa Iskoritavanje prednosti jednog i drugog i izbjegavanje slabosti Dvije vrste: Modificirani linearni program (omogueno preskakanje lanaka) Linerani program sa potpravcima (dodatni sadraji i zadaci za uenike koji ele da naue vie)

Odlike programa za programiranu nastavu:

Razumljivost Odreenost Rezultativnost

Sastavljanje programa za programiranu nastavu: Razlaganje opihciljeva na konkretne ciljeve nastave Sastavljanje tematskog plana nastave Neprogramirani izlaganje ukupnog nastavnog gradiva koje treba predvidjeti za programiranu nastavu Ralanjivanje pojedinih sadraja na teme, a tema na sekvence a sekvence na sitne lanke (korake, doze) Izdvojeni lanci (koraci, konkretni zadaci) se unose u matricu koja je osnova budueg programa za programiranu nastavu (najtei dio posla) Razrada operativnog provoenja svakog lanka (koraka, zadatka) sa formiranjem povratne informacije i kontrole rada uenika Razrada uvodnih i zakljunih izlaganja za svaku grupu tema i izrada uputstava za nastavnika o koritenju programa Provjeravanje programa u nastavnom radu sa manjom grupom uenika (isprobavanje da se pobolja)

sadraji svih predmeta mogu se koristiti za programiranje u programiranoj nastavi programirana nastava je najpogodnija kod obrade sadraja i usvajanja vjetina i navika i transformacije znanja neracionalna je kod ponavljanja ili proirivanja ranije usvojenih znanja (Primjeri: vidjeti u Vilotijevi od 250 do 269 stranice)

Egzemplarna nastava
exsemplar primjer 1952. godina Osnovno polazite da se znatno poveava koliina novih saznanja koja ulaze u nastavne programe i koje uenici treba da savladaju Preovladavanje opirnosti sadraja Izdvajanje tipinih sadraja iz nastavnog programa koji mogu biti reprezentativni primjeri za jednu nastavnu cjelinu Izdvojeni nastavni sadraji se obrauju detaljno kao uzor tj. primjer Nakon toga uenici analogno uzorno obraenim sadrajima samostalno obrade sline sadraje iz nastavnog programa

Faze: I selekcija sadraja II obrada egzemplarnog sadraja III samosatalan rad uenika nqa analognim sadrajima IV utvrivanje i sistematizacija svih sadraja

Zadaci: Obrada sadraja na visokom didaktiko metodikom nivou Osposobljavanje uenika za samostalan rad

Prednosti: uspjenija obrada opirnijih nastavnih cjelina osamostaljivanje uenika i samouenje stvaralaki pristup nastavnika obradi egzemplarnih sadraja osposobljavanje uenika za uoavanje bitnih elemenata, slinosti i razlika unutar srodnih nastavnih sadraja Nedostaci: Uenici ue po modelu, po obrascu nastavnika Potekoa u utvrivanju tipinih (egzemplarnih) sadraja Potrebno dobro poznavanje nastavnog programa i didaktiko-metodikih zakonitosti nastave Mogunost da se izjednae razlike izmeu egzemplarnih i analognih sadraja

pogodna kod obrade novih nastavnih sadraja i to kod opirnih nastavnih cjelina

Problemska nastava
Uenje putem rjeavanja problema, problem nastava, problemsko uenje, nastava putem problema i sl. nastava se odvija uz rjeavanje problema radi razvijanja stvaralakog miljenja uenej putem rjeavanja problema u nastavi mentalna aktivnost u kojoj dominira rjeavanje spornih i sloenih saznajno praktinih problema u nastavnim sadrajima, a koje je praeno intenzivnom misaonom aktivnou, stvaralakim i samostalnim radom uenika i iji je produkt stalno progresivno mijenjanje linosti i postizanje boljih rezultata u nastavi uenici se susreu sa posebnim zahtjevima koji trae pronalaenje novih rjeenja a ne gotova znanja zadatak je iri od pojma problem problem je onaj zadatak koji ima: neto nepoznato, razliit broj mogunosti za rjeavanje, kompleksnost, rjeenje ne pomou nekog algoritma ve uz stvaralaki misaoni pristup, mogunost poveavanja znanja i razvijanja mentalnih sposobnosti izmeu cilja (rjeenja) i onog to je zadato postoji nesklad

Etape u rjeavanju problema u nastavi: Upoznavanje problema Suavanje reformulacija problema Postavljanje hipoteza analizom datog i zadatog Provjeravanje hipoteze Etape nastavnog sata: Stvaranje problemske situacije (Uvodni dio) Rjeavanje problema Vjebanje i utvrivanje Domai zadatak (samosatalan rad) Faktori koji utiu na primjenu problemske nastave: Uzrast uenika Priroda nastavnih sadraja Problem povratne informacije u samostalnom rjeavanju problema Nastavnikovo vrednovanje nastavnog sata problemske nastave

Etape u rjeavanju problema u nastavi: Upoznavanje problema Suavanje reformulacija problema Postavljanje hipoteza analizom datog i zadatog Provjeravanje hipoteze Etape nastavnog sata: Stvaranje problemske situacije (Uvodni dio) Rjeavanje problema Vjebanje i utvrivanje Domai zadatak (samosatalan rad) Faktori koji utiu na primjenu problemske nastave: Uzrast uenika Priroda nastavnih sadraja Problem povratne informacije u samostalnom rjeavanju problema Nastavnikovo vrednovanje nastavnog sata problemske nastave

Vanjska i unutarnja organizacija nastave Elementi unutarnje organizacije nastave Elementi vanjske organizacije nastave kolska godina, radni dan, nastavni dan

Strukturiranja i uvezivanje vanjskih faktora od kojih zavisi organizacija nastavnog procesa. U te faktore spadaju: mjesto za izvoenje nastave nastavni prostor uionice prostori izvan kole ekskurzije kolski namjetaj i fiziki raspored uionica i drugih kolskih prostora odgovarajua nastavna sredstva, tehnika pomagala vremenska artikulacija nastavnog procesa: sat raspored nastavnih sati: simetrini i asimetrini, dan radni, nastavni, neradni, sedmica, kolska godina

 Artikulacija

nastave i mikropedagoke komponente nastave: strukturiranje unutarnjih faktora nastave:

Unutarnja organizacija nastavnog sata Unutarnja organizacija nastavnog dana Organizacija rada u kombinovanim odjeljenjima

Samostalan

rad i domai rad uenika

 Pojam Tipovi:

nastavni sat

Sat Sat Sat Sat Sat Sat

uvoenja obrade utvrivanja vjebanja ponavljanja provjeravanja

 Etape

(faze, dijelovi):

uvoenje obrada utvrivanje vjebanje ponavljanje provjeravanje

 Pojam

oblik rada u nastavi Frontalni oblik rada Grupni oblik rada Rad u paru Individualni oblik rada Kombinacija oblika rada u nastavi

 Pojam

nastavna metoda/nastavni metod Klasifikacija: metoda usmenog izlaganja, razgovora, ilustrativno demonstrativna metoda, metoda praktinih radova, pisanja, rada na tekstu)

Nastavno sredstvo izvori znanja u nastavi Tehniko pomagalo omoguavaju tehniku primjenu i koritenje nastavnih sredstava Nastavna sredstva: multimedijalna auditivna, vizuelna, audio vizuelna,

Modernizacija nastave je vidljiva svugdje u svijetu. Sugdje se ine napori da se nauna saznanja to efikasnije koriste u nastavi (Sjeti se napetosti u savremanom svijetu: odnos izmeu velike proizvodnje znanja i ljudske sposobnosti da to sve primi). Upotreba nastavne tehnologije (NS i TP) iziskuje borbu protiv enciklopedizma, pretjeranog memorisanja i golog reprodukovanja znanja (preteno dobijenog od uitelja), uenja samo iz udbenika, a nekada, naalost, samo iz biljeaka po diktatu uitelja, pasivne uloge uenika u nastavnom procesu (sjeti se ovdje uenja putem utiskivanja, urezivanja i biljeenja tragova kao i uenja putem pokuaja i pogreki).

Uzajamna povezanost izmeu onoga to se vidi, uje, shvata i pamti jeste ono to se naui (sjeti se konfluentnog obrazovanja). Zato ne treba misliti da nastavna sredstva i tehnika pomagala predstavljaju samo sprave za puko ulijevanje sadraja u glavu uenika. O njima je bolje misliti kao sredstvima koja stimuliu uenika na uenje. Danas se u situaciji preopirnosti nastavnih sadraja uoava tenja da se ustaljeni naini uenja i poduavanja zamijene takvim koji bi obrzbjeivali da se mnogo vei broj uenika, za znatno krae vrijeme, uspjeno osposobljava za aktivno uee u daljnjem razvoju nauke, tehnologije i sveukupnosti ivota. Zato nastavna sredstva i tehnika pomagala treba posmatrati kao znaajan element itenzifikacije nastave. Nuno je takoer i sistematsko i nauno unoenje elemenata savremenog ivota i potreba savremenog ovjeka u nastavne sadraje i nastavni proces. To se dijelom moe postii i osmiljenom upotrebom nastavnih sredstava. Time ostvarujemo aktualizaciju nastave

 Praenje

i posmatranje nastave modeli praenja i posmatranja: Mor 160 elemenata (ostalo 40 elemenata)

 Parametri
ope

didaktike evaluacije efikasnosti nastavnog sata (asa)

konstatacije (predmet, nastavnik, tip sata, ciljevi i zadaci)priprema nastavnika i uenika za nastavni sat, nain planiranja i pripremanja nastavnog sata (naini i oblici pripreme za sat)

pedagoko psiholoki konstruk sata (pedagoko psiholoke zakonitosti nastavnog procesa, npr: prilagoenost uzrastu, komunikacija i interakcija, interpersonalni odnosi, uvaavanje zakonitosti ljudskog uenja, uticaj na spoznajnu, emocionalnu i voljno djelatnu sferu, razvijanje aktivnih crta volje i karaktera, nastavni sat kao sadrajna, logika i psiholoka cjelina i dr.) metodiki konstrukt sata (odabir i kombinavija nastavnih metoda, oblika rada, nastavnih sredstava i tehnikih pomagala, upravljanje i voenje nastavnog sata, tok nastavnog sata i njegove faze)

 SVE

OVO U ODNOSU NA POSTAVLJENI CILJ I ZADATKE NASTAVNOG SATA U OKVIRU CILJEVA I ZADATAKA NASTAVNOG PREDMETA

 SVE

OVO U ODNOSU NA POSTAVLJENI CILJ I ZADATKE NASTAVNOG SATA U OKVIRU CILJEVA I ZADATAKA NASTAVNOG PREDMETA

Pristupi kontroli sata (asa) Nastavni rad vrlo sloen, odgovoran i osjetljiv posao koji je uvijek ciljno usmjeren i upravljen Kontrola nastavnog sata ima osnovnu funkciju u unapreivanju nastavnog rada Sumativni i formativni pristup kontroli sata

Nastavnikova samoevaluacija nastavnog sata (asa) Osnova za svaku evaluaciju nastavnog sata. Zbog toga svaka evaluacija nastavnog sata podrazumijeva prije svega i samoevaluaciju nastavnika. Nastavnici trebaju izraivati i koristiti ve gotove instrumente za samoevaluaciju

Zato je potrebno planiranje i pripremanje?

Nastavnim planom za svaki razred predvieni su nastavni predmeti a u nastavnom programu su dati sadraji svakog predmeta Kako se ovi sadraji trebaju rasporediti u toku kolske godine, koliko vremena treba biti odreeno za obradu pojedinih nastavnih sadraja, kojim tempom treba obraivati pojedine nastavne sadraje, koliko i koje tipove nastavnih sati treba odrediti za pojedine cjeline u programu (nastavna cjelina, nastavna jedinica) ne moe biti dokraja propisano i odreeno nastavnim planom i programom. Ova pitanja mora rijeiti sam nastavnik prema konkretnim uvjetima kole ili odjeljenja u kojima radi.

 Zato

je potrebno planiranje i pripremanje?

Nastavni programi razliitih predmeta nisu uvijek uraeni u skladu sa principom sistematskog i postupnog redoslijeda prelaska pojedinih dijelova nastavnog programa kao ni u skladu sa zahtjevom korelacije nastavnih sadraja sa programima drugih predmeta. Ovo takoer konkretno rjeava samo nastavnik. U postupcima planiranja i pripremanja nastave on usklauje nastavne sadraje pojedinih predmeta (razredna nastava) ili se vie nastavnika mora dogovoriti oko usklaivanja svojih sadraja (predmetna nastava).

 Zato

je potrebno planiranje i pripremanje?

Nastavni rad ne smije biti niz izolovanih sati (asova) nego skladna cjelina u kojoj svaki sat predstavlja neophodnu etapu kroz koju uenici nuno prelaze u procesu obrazovanja. Zbog toga svaku ovu etapu (svaki sat) i itav put (sistem sati nastavni proces kolska godina) moramo organizirati, planirati i pripremati se za nju.

Pojmovi: planiranje i pripremanje

PLANIRANJE

je intelektualni i misaoni rad koji se odnosi na izradu odreenog plana prema kojem se svjesno i ciljano usmjerava nastavni proces, odnosno odgojno obrazovni proces u nastavi u skladu sa zahtjevima koji se postavljaju naspram razvoja individue i razvoja drutva. PROGRAMIRANJE je pojam kojim se oznaava niz metodologijski i metodiki precizno odreenih postupaka i pravila koje prethode odgojno obrazovnom procesu u nastavi proces odluivanja o programima odgojno obrazovnog procesa u nastavi.

Vrste planairanja i programiranja : godinje (globalno), kolsko i operativno

kolsko (odnosi se na kolu kao instituciju) odnosi se na izradu godinjeg programa rada kole koji predstavlja osnovni plansko programski okvir za sve aktivnosti u koli na nivou jedne koleske godine (kole su ga dune izraditi i predati nadlenom organu na poetku svake koleske godine): opi podaci o koli prostorni i materijalni uvjeti rada u koli broj razreda i odjeljenja nastavnici i podjela predmata na nastavnike nastavne, vannastavene i ostale aktivnosti u koli

Vrste planairanja i programiranja : godinje (globalno), kolsko i operativno

Globalno (godinje odnosi se na nastavne premete i neposredni nastavni rad) utvrivanje ope programske sheme za kolsku godinu za svaki predmet, formira se programski sistem, utvruju programske smjernice: redoslijed izvoenja nastavnih sadraja tempo realizacije nastavnih sadraja tipologija nastavnih sati korelacija unutar nastavnog predmeta i izmeu nastavnih predmeta (zato je ovo zajedniki posao svih nastavnika u koli i to iskljuivo njih a ne pedagokog zavoda) U sebi sadri jo i mjeseno planiranje i programiranje (sve ovo gore navedeno za pojedine mjesece u toku kolske godine).

planairanja i programiranja : godinje (globalno), kolsko i operativno

Vrste

Operatino (mjeseno) odnosi se na neposredni rad nastavnika na pojedinim nastavnim predmetima i odgojno obrazovnim podrujima kao i godinje samo to se odnosi na svaki pojedini mjesec u toku kolske godine. Proizilazi iz godinjeg jer uvijek se prvo izradi godinje pa se na osnovu toku radi mjeseno.

Pripremanje nastavnika i uenika

Priprema

nastavnog sata (asa)

Svakom nastavnom radu predstoji odreena priprema. Opi zadatak pripreme sastoji se u obavljanju svih potrebnih predradnji materijalno-tehnikog, spoznajnog, psiholokog, organizacijskog i metodikog karakera s ciljem uspjenog izvoenja nastavnog rada.

Pripremanje nastavnika i uenika

nastavnog sata (asa) Planiranjem jednog nastavnog sata treba odrediti nekoliko elemenata na konkretnom satu i to: nastavnu temu, nastavnu jedinicu, tip sata, nastavne metode, oblike rada, nastavna sredstva i tehnika pomagala, cilj i zadatke. Velik broj nastavnika svakodnevno se priprema za nastavni sat u vidu pismene pripreme koja treba da bude selekcija misli, stavova, didaktikih rjeenja, jednog predhodnog studioznog rada, a sve to treba u pripremi iskazati i ilustrovati u vidu teza.
Priprema

Pripremanje nastavnika i uenika

uenika Pripremanje uenika: za nove nastavne oblasti i cjeline, za pojedine tipove nastavnog sata i za realizaciju nastavne jedinice.
Priprema

OCJENJIVANJE JE VID (OBLIK) UENJA I PODUAVANJA. OCJENA TREBA DA JE U SLUBI ODGOJNOG I OBRAZOVNOG RAZVOJA UENIKA. (Slatina)

UITELJ NE UI SAMO ONDA KADA POUAVA TIME KAKO POUAVA, NEGO ISTO TAKO I TIME KAKO ISPITUJE I KAKO OCJENJUJE. (Marinkovi)

ovjek ima potrebu da se vrijednosno odnosi prema sebi i svom radu. Svaki vid ljudske djelatnosti podlijee ovjekovom procjenjivanju i ocjenjivanju. Pri tome ovjek otkriva razliite funkcije vrednovanja. Vrednovanje je istodobno i antropoloka i drutvena karakteristika ovjekovog ivota i rada. kola bez ocjena bi bila umjetna sredina, lani ivot u kojem bi uprkos tome neki sisitem ocjenjivanja ipak postojao. Pitanje je samo kakav, domiljen i odgovoran ili ne. Promiljanje obrazovanja bez nekog njegovog vrednovanja je zabluda. Vrednovanj(valorizacija,evaluacija,verifikacija) integralni dio nastavnog procesa. postignua je

Tipovi nastavnog sata: - Uvoenja - Obrade - Utvrivanja - Vjebanja - Ponavljanja - Provjeravanja Dijelovi nastavnog sata (faze nastavnog procesa): - Uvoenje - Obrada - Utvrivanje - Vjebanje - Ponavljanje - Provjeravanje Nema posebno odreenih sati za ocjenjivanje u nastavi pojedinih predmeta (program mnije predvidio takve sate)

FUNKCIJA SAVREMENOG VREDNOVANJA:

INFORMATIVNA, REGULATIVNA, PREVENTIVNA, KOREKTIVNA, MOTIVACIONA ODGOJNA.

Opsenost valja obuhvatiti edukacijski razvoj uenika u njegovoj cjelosti (znanje, sposobnosti, kritiko miljenje, interesovanje i stavove, linu i drutvenu prilagodbu uenika). Uitelj treba da vodi rast i razvoj uenika ne samo u pogledu nastavnog predmeta koji izvodi nego u pogledu cjelovitog razvoja, ne samo u pogledu kognitivnog nego i afektivnog i voljnomotivacionog rasta i razvoja svakog uenika. Integriranost procjene i ocjene do kojih dolazimo razliitim tehnikama, postupcima i aktivnostima valja pretoiti u cjelovitu sliku. Kontinuiranost ne moe se pratiti napredovanje uenika ukoliko vrednovanje nije neprekidno u procesu uenja/poduke

Uiteljova ocjena nije samo ocjena uenikovog znanja. Ona je istodobno i ocjena njegova linog uspjeha, isto to nije puka konstatacija o uenikovu znanju nego istodobno i uiteljovo sredstvo odgojnog djelovanja. mora da unapreujue djeluje na duhovni rast i razvoj uenika. Ona ne smije zavisiti od raspoloenja uitelja njegove "tvrdoe" ili "mehkoe", nego od onog ime se oznaava put duhovnog napredovanja, ime se postie jedna od pedagokih svrha. obrazloen odgovor i onda kada je netaan postaje vredniji od odgovora koji je taan, ali ne obrazloen, ili je njegovo obrazloenje samo naueno.

Ocjena

Spretno

Vrednovanje obrazovanja podrazumijeva procjenjivanje razvoja i napredovanja uenika u pogledu ciljeva i vrijednosti nastavnog programa. Svrha vrednovanja je da se prui niz podataka koji e pokazati stepen napredovanja uenika u pogledu ostvarivanja pedagokih svrha nastave. Ocjenjivanje i vrednovanje zadiru u sloene meuljudske odnose. Njima se na zoran nain praktikuju razliite vrijednosti (saznajne, moralne, pravne, drutvene). To ih ini tekom odgovornom i sloenom djelatnou:

AL Mutaffifn (Teko onima koji pri mjerenju zakidaju LXXXIII [1]) Jevanelje (Mjerom kojom mjerite mjerie vam se. Vagom kojom vagate vagat e vam se-4, 24) Narodna mudrost (Uin doek)

Elementi umijea ocjenjivanja

Ocjenjivanje edukacijskog rada je pravovremeno, temeljito i konstruktivno.

Najvanija pitanja
1. Sluim li se raznovrsnim ocjenjiaktivnostima ? vakim

Primjenjuju se razliiti naini procjenjivanja metodama praenja uspjeha ? i ocjenjivanja postignutih uspjeha. 3. Pazim li da svaku ocjenjivaku aktivnost primjerim
namjeri ?

2. Sluim li se razliitim svrhama ocjenjivanja i

Cilj povratnih informacija o uspjehu ne sastoji se samo u ispravljanju i ukazivanju na 4. Ispravljam li ocjenjivake zadatke pravovremeno i jesu li povratne informacije dovoljno brze, probleme nago i poticanju na rad i graenju konstruktivne, temeljite i korisne tako da samopouzdanja uenika omoguuju panju i samopouzdanje za dalji
razvoj znanja? Postoje razne vrste evidencije obrazovnom i 5. Pomaem li u pripremi-kako najlake postii uspjeh? odgojnom napretku uenika

Pruiti priliku za samocjenjivanje i meusobno ocjenjivanje Odredi koja su to problematina podruja, koliko je poduavanje bilo uspjeno i je li postavljen vrst temelj za dalji obrazovni napredak Ocjenjivanje je vid uenja i poduavanja

6. Jesu li ocjenjivake aktivnosti primjerene sadrajima i sposobnosti ? 7. Omoguuju li ocjenjivake aktivnostii dobar uspjeh ? 8. Pomaem li razvoju spsobnosti za samoocjenjivanje? 9. Temelje li se moje biljeke o spoznajnom razvoju na razliitim vrstama ocjenjivakih aktivnosti

Usmeno ocjenjivanje podstiue djelovanje Pismeno: Test, ZOT

Pitanja (ajtemi):

dopunjavanja: Kvadrat na d hipotenizom jednak je zbiru____________________________________________________ viestrukog izbora: Odaberi i zaokrui one rijei koje oznaavaju imenice: kua brzo trava tranje ovjek alternativnog izbora: Hidrogen se nalazi na prvom mjestu u periodnom sistemu elemenata a) DA b) NE pridruivanja: Na lijevoj strani su napisani glavni gradovi a na desnoj nazivi drava. Svakoj dravi pridrui njen glavni grad Italija Be panija Madrid Poljska Rim Grka Varava Austrija Atina

Postoji niz faktora koji kolsko ocjenjivanje ine nepouzdanim. esto je za dobijanje neke ocjene vanije koji uitelj ispituje uenika nego kolikim fondom znanja uenik stvarno raspolae. Nain ispitivanja uitelja je njegova tehnika mjerenja. Njome se dolazi do odreene veliine koju izraava ocjenama u skali od 1 do 5 i sl. Ocjene su slab metrijski materijal. Nisu uvijek pouzdan i valjan indikator znanja. Uitelji ne ocjenjuju znanje uenika nego njihove odgovore. Odgovoru nisu esto adekvatni znanjima uenika. Profesor je svojevrsni instrument mjerenja i od njega ne bi trebala da zavisi ocjena nego od uenika. U praksi je esto drugaije pa je za studente poesto vanije ko ih ispituje a ne koliko je njihovo poznavanje predmeta.

Faktori koji utiu na nepouzdanost kolske ocjene: pomanjkanje odreenih kriterija, lina jednadba nastavnika, greke kontrasta.

KOMPLEKSNO VREDNOVANJE REZULTATA RADA

Znanje Motivacija (potrebe, elje interesovanja) Sposobnosti Radne navike Subjektivne mogunosti Objektivne mogunosti

Ocjenjivanje i sposobnost davanja odgovora su vrijedni ciljevi. Zadatak je stvoriti sistem kojim e se korisno i pravino ocjenjivati ono do ega nam je stalo i koji nee negativno uticati na proces uenja. (T. Sizer) je konstantno u stanju promjene. Zbog toga se mora odrati permanentnost ocjenjivanja. je otkriti ta uenik zna i moe nego ta ne zna i ta ne moe

Uenje

Bitnije

Autentino ocjenjivanje treba da:

Ukae na kvalitet svakog uenika, a ne da istakne neuspjeh Prui informaciju za nastavni proces ukazujui na ono emu poduavati i kako Bude sastavni dio nastavnog procesa Bude viedimenzionalno, podjednako se usmjeravajui na socijalni i emocionalni razvoj, kao i na spoznajni razvoj Predstavlja odraz aktivne saradnje uitelja i uenika Naglasi znaaj uenja Unaprijedi uspjeh i optimalno sticanje znanja svih uenika Bude posve razumljivo i uiteljima i uenicima

Ocjenjivanje moe i treba da ima razliite namjene:

Uenici

postaju svjesni svoga znanja i upravljaju svojim uenjem efikasnije usmjeravaju nastavu

Uitelji Uitelji

odreuju kojim je uenicima potrebno vie pomoi saznaje kako grupe uenika napreduju u procesu uenja

Uprava

Bitan elemenat autentinog ocjenjivanja. Uenicima se time daje mogunost da vrednuju vlastiti napredak i preuzmu odgovornost za taj proces, kao i za njegov rezultat. Trud kojeg uenici uloe u proces uenja i kvalitet rada rastu ukoliko oni uestvuju u postavljanju ciljeva za sebe i ocjenjivanja vlastitog napretka.

PROCES EVALUACIJE JE SVAKAKO PROCES IZGRADNJE MEUSOBNOG RAZUMIJEVANJA I POVJERENJA.

 Pojam

inovacije u nastavi Naini inoviranja u nastavi kola koja ui i inoviranje nastave Upravljenje kvalitetom nastave kao komponenta razvoja kole Inovacije u nastavi i profesionalizacija nastavnika