NEPARAMETRIJSKI

TESTOVI
vjebe
Neparametrijski testovi
ne postavljaju uvjete o obliku distribucije
(zbog toga je mogua ira primjena)
mogu se upotrebljavati i na podacima
mjerenim na nominalnim i ordinalnim
skalama
imaju manju snagu od parametrijskih testova
esto imaju manje informacija (nominalna i
ordinalna skala)


2 nezavisna uzorka
Test niza
Medijan test
Kolmogorov Smirnov test
Test sume rangova
Test niza
Niz - podaci istih obiljeja, ispred i iza kojih
se nalaze podaci drukijih obiljeja, ili
uope nema podataka
na temelju slijeda vie nizova podataka
provjerava postoji li razlika izmeu dva
uzorka
Osnovna pretpostavka: ako je broj nizova
vrlo mali ili vrlo velik, podaci nisu
rasporeeni po sluaju
Raunanje
m i n < 20 oitavamo iz tablice
m ili n > 20 raunanje pomou formula

m broj elemenata s prvim obiljejem u nizu
n broj elemenata s drugim obiljejem u nizu
Formule




1
2
+
+

=
n m
n m
X
niza
) 1 ( ) (
) 2 ( 2
2
+ +

=
n m n m
n m mn mn
niza
o
niza
niza
X nizova broj
z
o

=
Interpretacija z-vrijednosti
Jednosmjerno testiranje
z 1.65

Dvosmjerno testiranje
z 1.96
odbacujemo nul-hipotezu,
razlika je statistiki znaajna
Zakljuak:
Dva uzorka se znaajno razlikuju u centralnoj
tendenciji i/ili varijabilnosti i/ili simetrinosti
1.

Igra gaa centar pikada 16 puta i postigne
sljedee rezultate: 2 pogotka, 6 promaaja, 3
pogotka, 3 promaaja, 1 pogodak, 1
promaaj.
Je li ovaj rezultat bolji od sluajnog pogaanja?
Postupak:
Izraunati broj nizova
Oitati iz tablice
Rjeenje:
C-centar (pogodak), P-promaaj
Niz: C C P P P P P P C C C P P P C P
m=6, n=10
Broj nizova: 6
Za 16 bacanja razlika bi trebala biti najvie 4
niza, dakle razlika nije statistiki znaajna.
Ostajemo na nul-hipotezi: pogotci i promaaji
odgovaraju sluaju. Nema dovoljno dokaza
za suprotni zakljuak.

2.
20 djeaka u 2 razreda se
natjecalo u skoku u vis.
Dobiveni su sljedei
rezultati:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
A A A B B A A A A A B B B B B B A B A B
Razlikuju li se razredi znaajno
po visini skoka djeaka?
Rjeenje
m = 10
n = 10
broj nizova = 8
Za 20 skokova razlika bi trebala biti najvie 6,
dakle NEMA statistiki znaajne razlike.
3.
Imate sljedee podatke:
m= 27
n= 14
broj nizova = 35
Je li razlika sluajna?

Formule:
1
2
+
+
- -
=
n m
n m
X niza
) 1 ( ) (
) 2 ( 2
2
+ - +
- -
=
n m n m
n m mn mn
niza
o
niza
niza
X brojnizova
z
o

=
Rjeenja:







Razlika je statistiki znaajna. Opaeni
redoslijed nije sluajan.
44 , 19 1
2
= +
+
- -
=
n m
n m
X
niza
835 , 2
) 1 ( ) (
) 2 ( 2
2
=
+ - +
- -
=
n m n m
n m mn mn
niza
o
488 , 5 =

=
nizsa
niza X brojnizova
z
o
96 , 1 > z
Medijan test
ispitujemo pripadaju li dva uzorka populaciji s
istim medijanom
Kojem parametrijskom testu je slian?
T-testu (testiramo razliku izmeu dvije
aritmetike sredine)
u svakom uzorku se odrede dvije grupe
ispod i iznad medijana zajednikog za oba
uzorka
Postupak
1. rezultate u svakom uzorku poredamo po veliini
2. Traimo zajedniki medijan za oba uzorka
3. unutar svakog uzorka odredimo broj rezultata
ispod i iznad zajednikog medijana
4. ove podatke unesemo u kontingencijsku
tablicu
5. raunamo 2-test
Rezultate jednake zajednikom medijanu stavljamo u kategoriju ispod medijana
4.
Dvije grupe ispitanika na testu su dobile
sljedee rezultate:
A: 5, 6, 6, 7, 7, 9, 10, 11, 12, 12, 13, 14, 14, 15,
15, 15
B: 2, 2, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 8, 9, 11, 11, 12, 12, 15,
15, 16, 16

N
1
=16
N
2
=18
Rjeenja:
Zajedniki medijan = 10

x
2
= 0,12
p>0,05
Ostajemo na nul-hipotezi.
Dvije grupe pripadaju
populaciji s istim
medijanom.
- 10 +
A 7 9
B 10 8
Utjee li namjerno odnosno usputno
uenje na uspjenost pamenja
rijei?
A: 19, 16, 14, 12, 12, 11, 10, 10, 10, 10, 10, 9,
8, 7, 5
B: 20, 14, 13, 10, 9, 8, 8, 8, 6, 6, 6, 4, 4, 4, 2
Rjeenje
- 9,5 +
A 4 11
B 11 4
x
2
= 4,8
p<0,05
Kolmogorov-Smirnov test
provjerava hipotezu da su dva uzorka uzeta
iz iste populacije
usporeuju se distribucije kumulativnih
frekvencija iz 2 uzorka
meu tim distribucijama se trai najvea
razlika
Postupak
1. frekvencije u oba uzorka pretvoriti u
kumulativne frekvencije
2. Odrediti proporcije kumulativnih frekvencija
f
c
/n
3. odrediti u kojoj kategoriji je najvea razlika
4. izraunati K prema formuli
5. iz tablice oitati znaajnost
Formule
( )
MAX
CP CP D
2 1
=
D najvea razlika
CP kumulativna proporcija
2 1
2 1
n n
n n
D K
+

=
n
1
i n
2
- broj rezultata
u svakom uzorku
4.
Prihvaenost u drutvu
1 2 3 4
Djeaci 12 9 27 24
Djevojice 4 17 21 19
Formule:
MAX
CP CP D ) (
2 1
=
2 1
2 1
n n
n n
D K
+
-
=
Rjeenja:
1 2 3 4
f
1
(djeaci) 12 9 27 24
f
2
(djevojice) 10 17 24 21
Cf
1
12 21 48 72
Cf
2
10 27 51 72
Cp
1
12/72 21/72 48/72 72/72
Cp
2
10/72 27/72 51/72 72/72
2/72 6/72 3/72 0/72
2 1
Cp Cp D =
Rjeenja:
K = 0,5
p>0,05
Nema razlike u prihvaenosti u drutvu izmeu
djeaka i djevojica ( ).
36 , 1 < K
K je statist. znaajan ako je vei od vrijednosti u tablici.
Test sume rangova
provjerava hipotezu da dva nezavisna uzorka
dolaze iz iste populacije, odnosno da su
populacije iste
usporeuju se rangovi - svi podaci se
zajedno rangiraju
slian testu niza, ali koristi vie podataka
(rangove, a ne samo podjelu u dvije
kategorije)
Test sume rangova
rezultati iz oba uzorka se spoje i rangiraju
najbolji rezultat dobije rang 1

Ako NEMA razlike meu uzorcima i niski i
visoki rangovi bi trebali biti podjednako
rasporeeni u oba uzorka.
Postupak
1. Najprije se spoje svi rezultati i odrede rangovi.
2. Uz svaki rang oznaiti kojem uzorku pripada.
3. Odrediti sumu rangova za svaki uzorak posebno.
4. Ako oba uzorka imaju do 20 rezultata, znaajnost oitati iz
tablice.
5. Ako je N > 20, izraunati z prema formuli.
Formule
2
) 1 (
2 1
+
= +
N N
T T
3
) 1 (
2 ) 1 ( 2
2 1
1
+
+
=
N N N
N N T
z
i
Kontrola suma rangova
T suma rangova
T
i
bilo koja suma rangova
5.
Na dvije grupe
ispitanika ispitali smo
agresivnost i dobili
sljedee rezultate:
A B
6 2
8 18
12 15
10 16
7 4
6 19
20 9
13 5
14 22
21 23
4 1
11 3
Formule:
2
) 1 (
2 1
+
= +
N N
T T
3
) 1 (
2 ) 1 ( 2
2 1
+
+ -
=
N N N
N N T
z
i i
Rjeenje:





z<1,96
Nema razlike u agresivnosti izmeu grupe A i
grupe B.
03 , 0
5 , 151
1
1
=
=
z
T
03 , 0
5 , 148
2
2
=
=
z
T
Upotreba tablica
Ako je broj rezultata u nekom uzorku manji od 8,
moramo upotrijebiti tablice.
U tablici gledamo sumu rangova samo za manji
uzorak.
Sume rangova nisu iste ako rang 1 pripiemo
najmanjem ili najveem rezultatu (obratno
rangiranje).
U tablici oitavamo vrijednost samo za manju sumu
rangova od mogue dvije (oba smjera rangiranja).
Upotreba tablica
uzorka manjeg uzorka manjeg
T N N N T + + = ) 1 ( '
2 1
Suma rangova za obratno rangiranje
Primjer: manji uzorak
N = 12
T = 148,5
T=12*(12+12+1)-148,5=151,5
Vezani rangovi
Ako imamo puno vezanih rangova, a rezultat je blizu
granine vrijednosti, moramo izraunati korekciju.

=
T
N N
N N
N N
T O T
z
i i
12
) 1 (
) 1 (
1 ) (
2
2 1
O (T
i
) oekivana suma rangova
12
) 1
=
2
(n n
T
n broj rezultata koji
ine zajedniki rang
12
) 1
) (
2 1
+ +
=
N (N N
Ti O
i