UZDUNI PROFIL SAOBRAAJNICE

Uzduni profil predstavlja razvijeni presjek vertikalnom ravni kroz osovinu saobraajnice. Pri tome su karakteristine sljedee linije: niveleta kolovoza i linija terena. Nagib nivelete kolovoza ili uzduni nagib predstavlja odnos promjene visine nivelete prema odgovarajuoj duini projekcije saobraajnice. Iz praktinih razloga zamjenjuje se horizontalna projekcija sa odgovarajuom mjernom duinom po putu, pa je i = Hp/L (p srazmjerni faktor koji za puteve iznosi 100, a za eljeznike pruge 1000). Donja granica uzdunog nagiba se u pravilu ne uslovljava, ali uvijek treba obezbijediti dobro prihvatanje i odvoenje povrinskih voda. U zavisnosti od izvedbe rigole, odnosno putnog jarka Min.UN = 0,2 0,5 %. Max. Uzduni nagib odreuje se prema veliini saobraajnog optereenja i kategoriji puta, obzirom da se kod velikih uspona pogoravaju uslovi eksploatacije i rastu trokovi. (npr. Za AP u planinskom terenu UN=max7%, a za put 5. razreda UN=max12%). Poto na uslove eksploatacije ne utjee samo veliina, ve i duina UN, to se max.UN primjenjuje na to je mogue kraim dionicama. Ukoliko uslovi terena dozvoljavaju, izbjegava se koritenje max. UN i ide se sa manjim UN koji se mijenja du dionice i dolazi do lomljenja nivelete.

Take u kojima se mijenja nagib nivelete, nazivaju se prelomi nivelete, odnosno tjemena vertikalnih krivina. Ako je mogue, lomljenje nivelete se izvodi tako da nagibi budu istog smisla (pozitivni ili negativni). Ukoliko to zbog konfiguracije terena nije mogue, dolazi do pojave kontranagiba, pri emu treba voditi rauna o tome da izgubljena visina usljed kontranagiba bude minimalna. Veliina i predznak prikljunih nagiba () karakteriu prelom nivelete i odreuju da li e biti konveksni ili konkavni. Svi prelomi nivelete zaobljuju se vertikalnom krivinom, koja moe biti kruni luk, kvadratna parabola ili klotoida. Kod izbora mjesta (take) preloma nivelete treba potovati tri osnovna pravila: 1. Nije dozvoljen prelom nivelete na dijelu prelazne krivine. Smjeta se na meupravoj ili na dijelu istog luka. 2. Prelomi nivelete ne smiju biti esti. Njihova minimalna meusobna udaljenost mora biti bar tolika da ne dolazi do preklapanja vertikalnih zaobljenja. 3. Konkavne prelome izbjegavati u usjeku zbog tekoa odvodnje iz najnie take. Min. Radijus vertikalnih krivina: Min RKS = f(VR); Min RKV 2/3 Min RKS

POPRENI PROFIL SAOBRAAJNICE

Popreni profil predstavlja zamiljeni presjek vertikalnom ravni u pojedinim karakteristinim takama osovine trase i upravno na trasu saobraajnice. U poprenom profilu ucrtava se linija terena i trup puta. Popreni profil moe imati jedan od pet osnovnih oblika: NASIP; USJEK; ZASJEK; POLUZASJEK I PRISLONJENI NASIP. Nagibi kosina usjeka, nasipa i zasjeka odreuju se prema vrsti terena. Kod strmih i slabih terena grade se potporni zidovi, kako bi se odrali nasipi odnosno kosine usjeka i zasjeka. Profil puta (planum puta) ine osnovni i pratei elementi kolovoza. Osnovni elementi kolovoza: - kolovozne trake (ts) - ivine trake (ti) - zaustavne trake (tz) Pratei elementi kolovoza: - bankine (b) - rigole (r) - razdjelne trake (Rt) i - berme (b) Na putevima sa razvijenim biciklistikim i pjeakim saobraajem, u profil puta se dodaju i trake za taj saobraaj (osim autoputa).

AP ima specifian popreni profil sa standardnim kolovoznim elementima. Na svim ostalim kategorijama puteva, irina kolovoznih elemenata zavisi od raunske brzine, karakteristika terena i od kategorije puta. Bankina ivini element putnog profila u nasipu (izmeu ivice kolovoza i kosine nasipa) b=1,00 2,5 (m); Minb=0,75(m); ipb=8%; Min.ipb=4% (za zemljane bankine). Rigola konstruktivni element putnog profila u usjeku (za prihvatanje povrinskih voda i njihovo kanalisano odvoenje). Najee su trouglastog oblika; 0,6 < r < 1,00 (m); ipr =10 15%. Berma zaravan izmeu rigole i kosine usjeka (za zatitu rigole, za saobraajnu signalizaciju isl.). U normalnim uslovima irina berme je 1,00 1,50 (m) Zbir irina pojedinih elemenata poprenog profila predstavlja irinu planuma. irina planuma se moe poveati u sluaju da se predvia kasnija rekonstrukcija ili proirenje puta.