You are on page 1of 14

Obnova je zapoela 1452.

godine prema nacrtima Bernarda Rosellinnija, no radovi su tri godine kasnije, poslije smrti pape, obustavljeni; zidovi su se uzdizali jedva metar iznad povrine zemlje. Prije pontifikata Julija II. (1503.-1513.) nije bilo ozbiljnijeg pokuaja da se bazilika restaurira ili pregradi. Papa se sjetio starih nacrta i odluio da ponovo zapone gradnju te je nakon 50 godina ovo gradilite opet oivjelo. Papa je odluio da obnovi drvenu baziliku na prikladan imperijalan rimski nain, kao suvremenu suparnicu rimskim kupalitima i Panteonu.. Jedan dio nove Petrove crkve valjalo je predvidjeti kao mueniku grobnicu ili komemorativnu crkvu. Crkve muenika bile su obino krunog tlocrta, a upravo u to vrijeme projektirao je Bramante siuni Tempietto San Pietro u Monitoriju, janikulskom breuljku, gdje se pogreno mislilo da je svetac bio muen. Isprva je, izmeu mnogih nacrta, Julije II. upravo odabrao

Bramanteovu crkvu u obliku istokranog grkog kria s etiri mala grka kria u krakovima. Iznad sredita trebalo je da se izdie golema glavna kupola koja se stepenasto uzdie oponaajui Panteon. etiri manje kupole su bile predviene za etiri kraka kria.

Izvorni Bramanteov plan Polaganje kamena temeljca, medalja 16. travnja 1506

U praksi meutim crkve centralnog tlocrta nisu prikladne za velike sveanosti u kojima sudjeluju tisude ljudi i poslije 1514. godine, kada je umro Bramante, za vrijeme njegovih nasljednika Rafaela (do njegove smrti 1520.), fra Giovannija Gioconde iz Verone i Giulliana da Sangalla promijenio se taj genijalni plan i dolo je do kompromisa. Dugo se vremena vodila prepirka ne bi li tlocrt u obliku latinskog kria bio bolji. Velik, ruan drveni model napravljen za Antonija da Sangalla mlaeg, koji je umro 1546.. godine, predstavlja kompromisno rjeenje nekolicine problema, naroito po nespretnom mijeanju sredinjeg tlocrta i tlocrta latinskog kria. Njemu nedostaje Bramanteov osjedaj za klasinu jednostavnost. Njegovo najistaknutije obiljeje je neobian most koji povezuje vestibul i glavni brod.

Bramante

Peruzzi (bramanteraphael

Michelangelo Sangallo

Michelangelo, kojemu je papa Pavle III. 1546. zapovjedio neka nastavi gradnju, vratio se grkom kriu. Jedino je on, poput Bramantea, bio u stanju zamisliti pravo mjerilo ove velike graevine. Njegove ideje poznate su nam s nekoliko bakroreza, nekoliko njegovih crtea i drugog velikog drvenog modela. Michelangelo je nadmaio Bramanteov projekt jasnoom i ekonominou otvorivi tlocrt u kutovima, stvorivi tako jedinstven integrirani kri i etvorinu i jedinstven interijer. Najvaniji doprinos graevini Svetog Petra to ga je genijalni kipar pridonio bila je blistava, uza svu veliinu, besteinski djelujui, kupola iznad papinskog oltara (visoka 138 metara). Kupola je poduprta apsidijalnim galerijama, a iznutra je nose etiri masivna stuba, svaki u etvorini sa stranicama od 18 metara. Kamena rebra koja se diu iz tambura s kolonadom dvostrukih stupova, da bi nosila lanternu na vrhu, poveavaju njen dinamini odnos. Nakon njegove smrti 1564. godine, rad je preuzeo Giacomo Della Porta 1573. godine, koji je poneto promijenio projekt. Kupolu su dovrili Michelangelovi nasljednici od 1588. do1593. godine, dugo nakon njegove smrti, i vjerojatno laku i iljastijeg oblika nego to je on elio.

Michelangelo u Rimu od 1534. Najvaniji projekti: Campidoglio i crkva Sv. Petra

Michelangelo preuzima gradnju crkve Sv.Petra 1546. nakon A. da Sangalla


Projekt A.da Sangalla

Michelangelov projekt, 1546.-64.

Bramante,1506.

Michelangelova kupola

Kako ju je on zamisliozaobljenija

Za gradnju najveeg hrama bilo je potrebno puno novaca, a taj novac je najveim dijelom potjecao od trgovine oprostima. Godine 1606. zapovjedio je papa Pavle V. neka se vrate obliku latinskog kria s namjerom da se osigura vie prostora. Tada je Carlo Maderno gradio uzdunu lau katedrale i baroknu fasadu i tako modificirao cijeli odnos kupole i proelja. Danas se Michelangelova kupola, gledajui iz blizine, skriva iza masivne barokne fasade. Ispred fasade je portik s pet vrata koje vode u baziliku, na ijem vrhu su konjanike skulpture Konstantina (Bernini) i Karla Velikog (Cornacchioni). Tek poslije posvete crkve, 18. studenog 1626., Bernini, nasljednik Maderna, da dovri graevinu i itav njen okoli. Berninijevo je djelo visoki tabernakul iznad glavnog oltara, ali prije svega njemu se ima zahvaliti za dananji izgled Petrovog trga. Pravi umjetnik gradnje osnovao je prekrasne kolonade sa 284 stupa i 88 nosaa koji okruuju u svoj svojoj cjelini taj jedinstveni trg. Bernini je, takoer, napravio i nacrte za 162 svetaka kipa na balustradi. Obelisk 25 m visok, u sredini trga, potjee iz Egipta. Kaligula je ukrasio njime Neronov cirkus. Godine 1586. transportirali su ga na dananje mjesto i ondje ga postavili.

Motiv pilastara velikog reda: zaelje Sv. Petra i palae na Campidogliu

Trg sv. Petra Bernini


-Kolonade sa 284 stupa i 88 nosaa koji okruuju trg. - Bernini je, takoer, napravio i nacrte za 162 svetaka kipa na balustradi. -Obelisk 25 m visok, u sredini trga, potjee iz Egipta

Bernini 162 svetaka kipa na balustradi.

Dananji izgled bazilike sv. Petra