Sie sind auf Seite 1von 9
Grammatikiibersicht Pregled gramatike Sadrzaj: A Red regi u regenici I Glagol i njegovi objekti 1. objekat u dativu 2. objekat u dativu i akuzativu 3. priloSka odredba za mesto 4. prilo’ka odredba za pravac kretanja I] Red regi u regjenici 1. normalan red revi 2. obrnut red reti/inverzija 3. glagoli sa direktnim i indirektnim objektom B_ Delovi regenice I glagoli 1. glagoli koji menjaju osnovni samoglasnik 2. modalni glagoli 3. perfekat (proSlo vreme) Il imenicaiélan 1. imenice bez @lana (nulti Glan) 2. Gan u dativu 3. imenice u dativu i akuzativu 4, dativ prisvojnih zamenica Tl zamenice 1. Glan kao zamenica (odredeni i neodredeni clan) 2. liéne zamenice u dativu 3. upitne zamenice IV_ predlozi V_ reéce Cc morfologija I prefiks un- Il sufiks -in III slozZenice A Uhbersicht iiber die Satzgliederung Red revi u retenici (Pregied) I Das Verb und seine Glagol, indirektni i direktni objekat 1. Erganzungen mit Dativ / Indirektni objekat Odredeni glagoli i kombinacije glagola sa predlozima zahtevaju dativ, ba kao i odredeni izrazi. 119 Bescheid geben: Ich gebe der Chefin Bescheid. gefallen: Gefallt Jbnen Aachen? helfen: Da kann ich dir bestimmt helfen. zuhéren: Hor mirmal zu! Wie geht es Ibnen? Das tut mir leid/gut/weh. _ Ist Ibnen etwas passiert? berichten von: Das 1. Lied berichtet von den Taten von ... handeln von: Die Geschichte handelt von den Rdubern. leben in: Er lebt in der Stadt. liegen an: Aachen liegt nicht am Meer. Probleme haben mit: Ich habe Probleme mit meinem Computer. reden mit: Ich rede mal mit meiner Chefin. sprechen mit: Wie spricht man mit einem Kaiser? sprechen tiber: So spricht man nicht tiber Gdste. 2. Erganzungen mit Dativ und Akkusativ Glagoli sa dativom i akuzativom. U nematkom jeziku neki glagoli traze indirektan, a neki direktan objekat. erkldren: Das erklare ich euch spiiter. erzadhlen: Sie mtissen mir auch eine Geschichte erzahlen. geben: Gibst du ibr das Buch? schicken: Schickst du uns die Reportage? versprechen: Das verspreche ich dir. zeigen: Zeigst du uns den Dom? 3. Die Situativ-Erganzung Clan sa odredbom za mesto (wo + dativ) Ako se ne&to dogada, ili se neko nalazi, na nekom odredenom mestu, to Gemo ozn: predlogom in i odgovarajucim clanom u dativu. Ako su u pitanju lica ili institucije (ako ho¢emo da upotrebimo predlog koji odgovara srpskom predlogu “kod”, upotrebicemo be sa dativom. Wo ist Familie Schafer? Sie ist im Theater. Wo gibt es die Dreigroschenoper? __ In der Oper. Wo ist Frau Berger? Sie ist beim Zabnarzt. 4, Die Direktiv-Erganzung Odredba za pravac kretanja (wobin? + akuzativ ili dativ) Ako neko ide (kreée se) u nekom pravcu ili ka nekom cilju, to emo oznatiti predlogom i i odgovarajucim @lanom u akuzativu. Ako su u pitanju lica, ustanove ili trgovi, upotrebicemo predlog zu i odgovarajuéi flan u dativu. Wohin geht Familie Schafer? Sie geht ins Theater. Wohin will Herr Miller? Er will zum Kongrefzentrum. Wohin mug Frau Berger? Sie mu zum Zabnarzt. 120 Il Die Position der einzelnen Satzglieder Polozaj pojedinih delova regcenice 1. Normale Satzgliedposition / Normalan red reéi u retenici U normalnim iskazima subjekat se nalazi na prvom mestu u reéenici. Glagol je na drugom mestu. U upitnim retenicama bez upitnih zamenica glagol se nalazi na prvom mestu, a to je sluéaj i sa imperativom. Indirektan ili direktan objekat dolazi posle glagola. Subjekat glagol, objekat glagol, Die Arbeit ist okay. Die Arbeit gefallt mir. Wir gehen ins Theater. li Ich kann glagol, subjekat objekat Ist die Arbeit okay? Kannst du mir helfen? Fragen Sie die Chefin! 2. Hervorhebungen / Inverzija Ako nesto Zelimo posebno da istaknemo, odgovarajucu ret emo staviti na pocetak revenice. Glagol €e ostati na drugom mestu. Ich verstehe das nicht. Das verstehe ich nicht. Die Arbeit gefallt mir. Mir gefallt die Arbeit. Er kommt um sieben Uhr. Um sieben Uhr kommt er. Posle odredenih revi u retenici prvo dolazi glagol pa tek onda subjekat (inverzija), na primer posle vielleicht, dann, da i posle odredbi za vreme. Vielleicht braucht sie Hilfe. Dann gehe ich nach Hause. Da hiingt das Schild. Am Samstag will ich kommen. 3. Verben mit Dativ- und Akkusativ-Erganzungen Glagoli sa direktnim i indirektnim objektom Obratite paZnju na red revi u retenici posle glagola sa indirektnim i direktnim objektom: @ Ako su oba objekta imenice, najpre dolazi indirektan objekat: Bringst du Herrn Braun die Handtticher? @ Ako suu pitanju imenica i zamenica, najpre dolazi zamenica: Bringst du ibm die Handtiicher? @ Akosuu pitanju dve zamenice, najpre dolazi ona koja je direktan objekat: Bringst du sie ibm? 121 B Die einzelnen Wortarten / Delovi retenice I Die Verben / Glagoli 1. Verben mit Vokalwechsel / Glagoli koji menjaju osnovni samoglasnik Udrugom i tre¢em licu jednine prezenta, neki glagoli menjaju osnovni samoglasnik. U seriji II su to glagoli kod kojih se a pretvarau 4. fahren: _ ich fahre du fabrst er fahrt halten: ich halte du hiltst er halt gefallen: du gefallst mir das gefallt mir 2. Modalverben / Modalni glagoli Modalni glagoli modifikuju znatenje reCenice. Oni se mogu upotrebljavati i kao pomoéni glagoli. U tom sluéaju uvek traze drugi glagol, koji se obavezno stavlja na kraj recenice. modaini glagol glagol, Sie dirfen hier nicht rauchen. Kann ich mal telefonieren? Die mut du uns unbedingt — vorstellen. Evo glavnih funkcija modalnih glagola u seriji II: diirfen dozvola/negativno: zabrana Sie diirfen hier (nicht) rauchen. ROnnen 1. dozvola Kann ich mal telefonieren? 2. moguénost Konnen Sie mir helfen? mégen zelja Wir méchten dich besuchen. miissen 1. obaveza Ich mu arbeiten. 2. zahtev Die mufst du uns unbedingt vorstellen. wollen 1. zahtjev Wollen wir jetzt nicht gehen? 2.namera Ich will nicht indiskret sein. sollen 1. zadatak koji treba obaviti Soll ich Andreas holen? 2. zahtev da se ne&to (ne) utini Das sollst du nicht! 3. prenoSenje informacije (koju smo negde culi ili saznali) Das soll sebr interessant sein. 4. sumnja Das sollen wir glauben? 122 diirfen k6nnen miissen wollen sollen jednina ich darf ich kann ich mu ich will ich soll du darfst du kannst du mu8&t du willst du sollst Sie diirfen Sie kénnen Sie muissen Sie wollen Sie sollen er/sie darf er/sie kann er/sie mu& er/sie will er/sie soll mnozina wir diirfen wir k6nnen wir mussen wir wollen wirsollen ihr diirft ihr k6nnt ihr must ihr wollt ihr sollt sie diirfen sie konnen sie mlissen sie wollen sie sollen 3. Perfekt / Perfekat (proSlo vreme) Perfekat nam u nematkom jeziku pruZa mogu¢nost da govorimo o dogadajima koji su proSli. Perfekat se upotrebljava u pripovedanju, narotito kada je ono Sto se dogodilo jos sve%e u seéanju. Perfekat se gradi uz pomoé odgovarajuceg oblika pomoénog glagola haben ili sein i glagolskog participa II. baben _ vecina glagola perfekat gradi sa haben, pai sam glagol babense tako ponasa. sein glagoli kretanja grade perfekat sa sein pa isam glagol sein, ai glagola passieren. Particip II (= PII) ima sledece oblike: @ Pil pravilnih glagola: | prefiks + glagolskaosnova + nastavak ge- bor t @ = Pil nepravilnih glagola: ge...en lesen gelesen @ = Pil glagola na -ieren: —...dert reservieren _reserviert @ Pil glagola sa odvojivim prefiksima: .ge...en — einladen eingeladen + Be.t abholen abgeholt @ Pil glagola sa neodvojivim prefiksima: besuchen besucht vergessen vergessen Kod glagola sa odvojivim prefiksima naglasak je na prefiksu. Kod glagola sa neodvojivim prefiksima, prefiks se ne naglaSava. Takvi nenaglaSeni prefiksi su: be- ent- er- ge- ver- beachten, bedeuten, beginnen, behandeln, bekommen, berichten, besuchen, bestellen, bezahlen / enttéuschen / erklaren, erzdhlen / gefallen / vergessen, verkaufen, versprechen, verstehen. Il Artikel und Nomen / Imenica i clan 1. Nomen ohne Artikel (Nullartikel) / Imenice bez clana U nematkom jeziku imenice u pravilu imaju Ganove, (der, die das) ali tou odredenim sluéajevima nije tako: 123 1. umnoiZini, ako je u jednini neodredeni clan (ein, eine): Ich méchte eine Banane. Ex méchte Bananen. 2. ako se radi o neodredenoj koliGini: Andreas kauft noch Butter, Brot, Wurst und Kase. 3. ako se radi o zanimanjima: Sie ist Studentin. Er ist Arzt. ako se radi o nacionalnostima: Sie ist Franz6sin. 5. ako su u pitanju odredeni nepromenijivi izrazi: Er bat Hunger. 2. Artikel im Dativ / Clan u dativu Kod imenica muskog i srednjeg orda Glan dobija nastavak -m, Zkod imenica zenskog roda —, u mnoZini —#: der Computer — mit dem / mit einem / mit keinem / mit meinem Computer das Messer — mit dem / mit einem / mit keinem / mit meinem Messer die Familie | — mitder/ miteiner/ mitkeiner/ mit meiner Familie jednina nom. dat. | jednina nom. — dat. mnozina dativ } . mw " " m,/s./z, rod muskir. der/das dem |Zenskir. die der den + ein einem eine einer - srednjir. kein keinem keine keiner keinen. mein meinem meine meiner meinen 3. Nomen im Dativ + Akkusativ / Imenice u dativu i akuzativu U dativu i akuzativu, neke imenice u jednini dobijaju —#: der Name: Ein Mann mit dem Namen Mackie Messer. Sie haben Aachen den Namen ahha gegeben. der Herr: Die Warme tut Herrn Dr, Thiirmann gut. Andreas hat einen Brief fiir Herrn Dr. Thiirmann, U mnoiZini, ve¢ina imenica u dativu dobija nastavak -(e)n: mit den Studenten, mit den Zimmern, mit den Frauen. 4. Possessivartikel im Dativ / Dativ prisvojnih zamenica Deklinacija prisvojnih zamenica je ista kao i deklinacija neodredenog clana (vidi tacku 2) dativ: jednina m.t/s.f. zenskir. mnozina 1. lice meinem meiner meinen 2. lice Ct") deinem deiner deinen evi") Threm Ihrer Ihren 3. lice ihrem ihrer ihren ? seinem seiner seinen dativ: mnozina 1. lice unserem unserer unseren 2. lice Ct") eurem eurer euren vi") Ihrem Ihrer Ihren, 3. lice f ihrem ihrer ihren f seinem seiner seinen Ill Pronomen / Zamenice 1. Artikel als Pronomen (Definit-/Indefinitpronomen) Clan kao zamenica (odredena ili neodredena) Clanovi se mogu upotrebljavati i kao zamenice. Tada uz njih nema imenica (na njih se misli, ali se one ne izgovaraju). Oblik lana pri tome ostaje isti Gibt es eine Post in der Néibe? Ja, es gibt eine. Haben Sie den Rock auch in Schwarz? Nein, den haben wir nur in Gelb. (Izuzetak je jedino lan srednjeg roda u nominativu i akuzativu, ali u serijama Ii Il naSeg kursa nemamo takvih slutajeva) 2. Personalpronomen im Dativ / Dativ liénih zamenica jednina mnodzina nominativ dativ nominativ dativ 1. lice ich mir wir uns 2. lice du/Sie dir/Ihnen ihr/Sie euch/Ihnen 3. lice er/es ihm. sie ihnen sie | ihr 3. Frageworter / Upitne zamenice wem ovom upitnom zamenicom pitamo za indirektan objekat ako se radi 0 nejoj osobi: (““kome?”) Wem bilft Andreas? Andreas hilft seinem Vater. 125 womit ovom upitnom zamenicom pitamo za indirektan objekat ako se radi o stvari (“sa cim”?/“cime”?) Womit hat er Probleme? Er hat Probleme mit dem Computer. wo ovom upitnom zamenicom pitamo za mesto dogadaja u dativu (“gde?”) Wo ist Familie Schéfer? Familie Schafer ist im Theater. wobin ovom upitnom zamenicom pitamo za cilj kretanja ili akcije, koji moze biti u dativu ili akuzativu (*kuda?") Wohin gehst du? Ich gehe ins Theater. Ich gebe zum Friseur. Wobin fabrst du? Ich fabre nach Aachen. wann ovom upitnom zamenicom pitamo za vreme dogadaja (“kada?”) Wann kommst du? Ich komme am Wochenende, um vier Ubr. biswann do kada? Bis wann mujst du arbeiten? Bis (um) ein Ubr. wieviel ovom upitnom zamenicom pitamo za koli¢inu (“koliko?”) Wieviel Kase méchten Sie? 150 Gramm. welch- ovom upitnom zamenicom pitamo za odredeni deo neke kolitine ili mase, pri €emu se ona deklinira u zavisnosti od imenice (“koji?”). die Grépe: Welche Gréfse brauchen Sie? der/den Kase: — Welcher Kase ist das? Welchen Kéise méchien Sie? IV Prapositionen / Predlozi Predlozi se razlikuju po znaZenju i padeZu koji im sledi. 1. Bedeutung / Znatenje vremenski predlozi su: bis: Bis bald! um: Um sechs Uhr. seit: Seit einem Jahr. predlozi za mesto su: an: Aachen liegt nicht am Meer. bei: Sie ist beim Zahnarzt hinter: Das Auto hinter mir .. in: Sie ist im Theater. nach: Kommen Sie nach Berlin. von: Er kommt von einer Reise zu: Wie komme ich zum Theaterplatz? predlozi za svrhu ili sredstvo su: fiir: Bestellen Sie ein Taxi fiir mich. mit: Fahren Sie mit dem Bus. Neki predlozi imaju viSe razligitih znatenja ili funkcija, ali u to jo3 necemo blize ulaziti. 2. Rektion der Praposition / Slaganje predloga i padeza U naSem radio-kursu su se do sada pojavijivali sledeéi predlozi: a) predlozisa dativom an* aus bei hinter* mit nach seit von Zz (* an/binter: idu takode i sa akuzativom) 126 b) predlozi sa akuzativom bis fiir um (bis + odredba za vreme: Bis morgen/spater!) ©) predlozi iz naSe serije koji idu i sa dativom i sa akuzativom mesto/mirovanje: wo + dativ im Theater cilj/kretanje: wobin + akuzativ in das Theater. 3. Kontraktionen / Udruizivanje predloga i clana Veliki broj predloga se u pravilu spaja sa odgovarajucim Glanom u jednu reg. Takvi su predlozi: an+dem an+das beitdem in+dem in+das zu+dem zu+der am ans beim. im ins zum zur V. Partikel / Reéce Retce ne menjaju smisao nekog iskaza, vec ga samo nijansiraju. ja Das sieht man ja sofort. Ich will ja nicht indiskret sein. denn Wo ist denn der Bahnhof? Dennse upotrebljava samo u upitnim recenicama. C. Morphologie / Morfologija I. Vorsilbe un- / Prefiks un- Prefiks #n- upotrebljavamo da bismo obrnuli znatenje prideva: zufrieden— unzufrieden / ghicklich — ungliicklich. Il. Nachsilbe -in / Sufiks -in dodavanjem sufiksa -in imenicama muSkog roda dobijamo imenice Zenskog roda, posebno ako se radi o imenicama koje ozna¢avaju zanimanja: der Student — die Studentin / der Freund — die Freundin. Ill. Komposita / SloZenice U nematkom jeziku se revi i njihovi delovi (kao na primer glagolska osnova) mogu kombinovati u nove revi. U na8oj drugoj seriji ste videli kako se dve imenice spajaju u novu ret. Medu revi koje Gine neku slozenicu se ponekad ubacuje i odgovarajuéi suglasnik da bi sloZenica bila lakSa za izgovor. Clan ispred slozZenice je uvek Clan koji bi stajao ispred reci kojom zavrSava! der Herbst + die Farbe = die Herbstfarbe die Zeitung + das Museum = das Zeitungsmuseum die Asche + der Becher = der Aschenbecher 127

Das könnte Ihnen auch gefallen